10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri

7/25/2019 10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri

1/23

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET

Razlikovna godina

Kolegij:Fizika 2

Seminarski rad

OGIB SVJETLOSTI

Darko Brenjak

David Kuzminski

Filip Kraus

Glorijan Bagi

Goran Ivo

Ilija Majdeni

Ivan Benke

Ivica abraja

Kristijan RadoajMarko Zetovi

Tomislav apina

Zvonimir Balent

Osijek, 2014.


2/23

Sadraj

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1

Uvod u seminar ........................................................................................................... 3

2. EKSPERIMENTALNI DIO ............................................................................................... 5

2.1 Odreivanje valne duljine monokromatske svjetlosti pomou optike reetke.......... 5

2.2 Odreivanje propustljivosti zadanih optikih filtara pomou runog spektroskopa..... 14

3. ZAKLJUAK................................................................................................................... 18

4. ZADACI ........................................................................................................................... 19


3/23

1

1. UVOD

Svjetlost je jedan od oblika energije. Ali je i pojava u obliku energije, estice, fotona, i vala.

Kako se svjetlost u odreenim okolnostima moe razmatrati ili kao val ili kao skup estica

govori se o dualnoj prirodi svjetlosti. Pa se tako i fizikalna optika, to jest dio fizike koji

prouava elektromagnetske valove u smislu njihovih svojstava i pojave, dijeli na valnu i

estinu, to jest korpuskularnu.

U valnoj optici svjetlost je elektromagnetski val, koji predstavlja istodobno irenje

elektrinog i magnetskog polja u prostor. Kao to je prikazano slikom 1.1 ta dva polja su i

meusobno okomita i okomita na irenje vala, stoga se moe govoriti o transverzalnom

obliku vala.

Slika 1.1: irenje elektromagnetskog vala

Kako je svjetlost elektromagnetski val, a elektromagnetskim valovima nije potrebno sredstvo

za irenje prostorom. Ova vrsta vala se iri prijenosom energije titranjem elektrinog i


4/23

2

magnetskog polja. Te se, u vakuumu, kree najveom brzinom u prirodi koja iznosi

299.792,458 km/s.

Kada se opisuju valovi koriste se pojmovi poput perioda, amplitude, frekvencije te valne

duljine.

Period je fizikalna veliina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodine promijene.

Frekvencija se opisuje kao broj titraja u jedinici vremena i jednaka je recipronoj vrijednosti

perioda. Valna duljina je udaljenost nakon koje se val ponavlja, odnosno odgovara fizikoj

udaljenosti izmeu dva susjedna brijega (ili dola).

Amplituda je najvei otklon od srednje vrijednosti, ravnotenog poloaja.

Kao to je prikazanom slikom 1.2 elektromagnetski valovi se rasprostiru velikim spektrom

frekvencija, no ljudsko oko moe vidjetisamo mali dio tog spektra, tonijeu podruju valne

duljine od oko 380 nanometara pa sve do oko 780 nanometara, i to na naina da razliite

valne duljine unutar tog raspona predouje kao razliite boje . Pri emuje ljubiasta bojaval

sa valnom duljinom oko 380 nanometara, a crvena val sa valnom duljinom od oko 780

nanometara.

Slika 1.2: Spektar elektromagnetskih vala.

Dio razmatranja valne optike jest i difrakcija ili ogib svjetlost i, koja se objanjava valnomprirodom svjetlosti. Difrakcija je pojava uzrokovana interferencijom, ali sa uvjetom da ima


5/23

3

samo jedan izvor valova. Dakle promatramo kako valovi koji dolaze iz istog izvora

interferiraju jedni sa drugima.

Interferencija valova jest svojstvo algebarskog zbrajanja dva ili vie vala. Da bi dolo do

interferencije valovi moraju biti koherentni, odnosno moraju imati identine valne duljine i

amplitude, te razliku u fazi koja se ne mijena u vremenu.

Slika 1.3: Ogib svjetlosti na pukotini

Kao to je prikazano slikom 1.3 kada svjetlost naie na pukotinu nastaje interferencija. Ona je

konstruktivna na mjestima gdje su valovi u fazi, valovi oznaeni sa 1 i 2 na slici. A

destruktivna gdje su valovi meusobno pomaknuti u fazi za 180(), valovi oznaeni sa 3 i 4.

1.1 Uvod u seminar

U ovom seminaru izvesti e se dva eksperimenta. U prvom eksperimentu cilj je odrediti valnu

duljinu izvora svijetlosti koja pada na optiku reetku. Kao izvor postavljen je laser (=632.5

nm), a optike reetke pomou kojih se odreuje valna duljina imaju konstante od d=10-5m i

d=1.66667*10-6m. U drugom eksperimentu se uz pomo prirunog eksperimenta treba

odrediti spektar izvora svjetlosti te propusnost zadanih filtara.

Cilj prvoga eksperimenta jest provjeriti preciznost ovakvog naina mjerenja te mogue

uzroke pogreaka. Dok je cilj drugog eksperimenta provjera dali je mogue odrediti od koji


6/23

4

se kemijskih elemenata sastoji izvor te na koji nain funkcioniraju filtri i kako ih se moe

koristiti.

Kao analiza rezultati eksperimenata e biti obraeni i statistiki i grafiki te e biti

obrazloeni mogui uzroci odstupanja, pogreaka, od zadanih, poznatih, vrijednosti.


7/23

5

2.EKSPERIMENTALNI DIO

U ovom dijelu biti e objanjen nain provoenja pojedinog eksperimenta i oprema, te e biti

priloena matematika podlogaza izraun odreenih vrijednosti.

2.1 Odreivanje valne duljine monokromatske svjetlosti pomou optike

reetke

Optika reetka sastoji se od meusobno jednako udaljenih, i paralelnih pukotina u jednoj

ravnini na kojima se ogiba upadni val. Ogibom upadnog vala svaka pukotina postaje izvor

vala kao to je prikazano slikom 2.1.Pri prolasku svjetlosti kroz optiku reetku dolazi do

ogiba na svakoj od pukotina,zbog ega nastaje interferencije valova koji izlaze iz reetke.

Slika 2.1: Optika reetka

Obino je napravljena tako da je na staklenoj zarezan niz jednako udaljenih paralelnih zareza.

Na mjestima gdje je staklo zarezano svjetlost ne prolazi, ve prostorom izmeu dva zareza.

Razmak izmeu zareza nazivamo konstantom reetke d. A mjerenje valne duljineupadnog

vala mogue je izvriti samo ako je manja od konstante reetke.

Mjerenje valne duljine izvora monokromatske svjetlosti izvodi se tako da se ispred lasera

(izvora svjetlosti) na odreenoj udaljenostipostavi optika reetka. Prolaskom svjetlosti kroz

optiku reetku pojavljuju se ogibne toke, kao to je prikazano slikom 2.2. Mjerei njihovu

meusobnu udaljenost, te poznajui udaljenost izmeu optike reetke i zastora Li konstantu

optike reetke dmoemo izraunati valnu duljinu.


8/23

6

Slika 2.2: Ogibna slika

Relacija za izraun valne duljine ima slijedei oblik:

(2-1)

Gdje je valna duljina monokromatske svjetlosti, nredni broj ogibne toke, Znpoloaj n-te

ogibne toke, dkonstanta optike reetke, a Ludaljenost od reetke do zastora.

Slika 2.3: Eksperimentalni postav

Slika 2.3 prikazuje eksperimentalni postav koji se sastoji od He-Ne lasera, optike reetke,

zastora i mjerne vrpce.


9/23

7

Postupak mjerenja sastoji se od nekoliko koraka. Prvo je potrebno provjeriti eksperimentalni

postav, potom je potrebno postaviti optiku reetku na udaljenost Lod zastora. Nakon toga se

optika reetka treba postaviti na put snopu laserske svjetlosti kakobi se na zastoru prikazale

ogibne toke. Potom je potrebno izmjeriti udaljenost izmeu centralnog i svakog od prva tri

ogibna maksimuma. Nakon ega se mijenja udaljenost optike reetke od zastora.

Nakon mjerenja potrebno je uz pomo relacije (2-1) i izmjerenih vrijednosti izraunati

vrijednosti valne duljine monokromatske svjetlosti, te usporediti sa stvarnom vrijednou

valne duljine He-Ne lasera (=632,8nm). Tablica 2.1 prikazuje rezultate mjerenja pri

koritenju optike reetke sa konstantom d=110-5m.

Tablica 2.1: Rezultati mjerenja valne duljine monokromatske svjetlosti sa d=110-5m

Broj mjerenja 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

L[m] 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,1 1,2

Z1[mm] 7 14 19 28 35 40 47,5 53 60 71 76 82

1[nm] 700 700 633 700 700 667 679 663 667 710 691 683

Z2[mm] 14 28 41 55 69 81 95 107 122 143 153 166

2[nm] 700 700 683 688 690 675 679 669 678 715 695 692

Z3[mm] 21 42 63 84 102 125 145 164 187 219 234 252

3[nm] 700 700 700 700 680 694 690 683 693 730 724 700


10/23

8

Uz pomotablice 2.1 moemo napraviti grafiku analizu mjerenja.

Slika 2.4: Grafiki prikaz ovisnosti Zn=f(L)

Iz grafike analize vidljivo je da su ogibni maksimumi linearno ovisni o udaljenosti optike

reetke od zastora.

Prilagodi li se mjerenje metodi najmanjih kvadrata mogue je izraunati parametre pravca

koji predstavlja najbolju prilagodbu na izmjerene podatke prikazane slikom 2.4.

Tablica 2.2 prikazuje rezultate mjerenja za prvi ogibni maksimum sa optikom reetkom

konstante d=110-5m.

y = 0,0688x - 0,0004

y = 0,139x - 0,0008

y = 0,2127x - 0,0017

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,3

0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 1,4

Zn

L/[m]

Z1

Z2

Z3

Linear

(Z1)Linear

(Z2)Linear

(Z3)


11/23

9

Tablica 2.2: Prvi ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata

i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,007 0,0007 0,01 0,000049

2 0,2 0,014 0,0028 0,04 0,000196

3 0,3 0,019 0,0057 0,09 0,000361

4 0,4 0,028 0,0112 0,16 0,000784

5 0,5 0,035 0,0175 0,25 0,001225

6 0,6 0,04 0,024 0,36 0,0016

7 0,7 0,0475 0,03325 0,49 0,002256

8 0,8 0,053 0,0424 0,64 0,002809

9 0,9 0,06 0,054 0,81 0,0036

10 1 0,071 0,071 1 0,005041

11 1,1 0,076 0,0836 1,21 0,00577612 1,2 0,082 0,0984 1,44 0,006724

n (L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)7,8 0,5325 0,44455 6,5 0,030421 60,84 0,283556

Uz pomo relacija (2-2), (2-3) i (2-4) moemo odrediti jednadbu pravca u eksplicitnom

obliku koji predstavlja najbolju prilagodbu na izmjerene podatke.

Nagib pravca (a):

(2-2)

Odsjeak na osi y (b):

(2-3)

Koeficijent korelacije (R):

[ )

(2-4)


12/23

10

Usporedbom relacije (2-1) sa eksplicitnim oblikom pravca dobivenog gore navedenim

jednadbamaprimjetno je da se jednadba pravca moe izraziti i kao:

(2-5)

Pa ako se usporedi sa osnovnom jednadbom pravca koja ima oblik:

(2-6)

Gdjeyodgovara , axodgovara L.Tada se moe primijetiti da nagib pravca azapravoima oblik:

(2-7)

Prema tome slijedi da valna duljina monokromatske svjetlosti iznosi:

(2-8)

Tablica 2.3: Drugi ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata

i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,014 0,0014 0,01 0,000196

2 0,2 0,028 0,0056 0,04 0,000784

3 0,3 0,041 0,0123 0,09 0,001681

4 0,4 0,055 0,022 0,16 0,003025

5 0,5 0,069 0,0345 0,25 0,004761

6 0,6 0,081 0,0486 0,36 0,006561

7 0,7 0,095 0,0665 0,49 0,009025

8 0,8 0,107 0,0856 0,64 0,011449

9 0,9 0,122 0,1098 0,81 0,014884

10 1 0,143 0,143 1 0,020449

11 1,1 0,153 0,1683 1,21 0,023409

12 1,2 0,166 0,1992 1,44 0,027556

n(L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)7,8 1,074 0,8968 6,5 0,12378 60,84 1,153476


13/23

11

Tablica 2.3: Trei ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata

i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,021 0,0021 0,01 0,000441

2 0,2 0,042 0,0084 0,04 0,001764

3 0,3 0,063 0,0189 0,09 0,003969

4 0,4 0,084 0,0336 0,16 0,007056

5 0,5 0,102 0,051 0,25 0,010404

6 0,6 0,125 0,075 0,36 0,015625

7 0,7 0,145 0,1015 0,49 0,021025

8 0,8 0,164 0,1312 0,64 0,026896

9 0,9 0,187 0,1683 0,81 0,034969

10 1 0,219 0,219 1 0,07961

11 1,1 0,234 0,2574 1,21 0,05475612 1,2 0,252 0,3024 1,44 0,063504

n (L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)7,8 1,638 1,3688 6,5 0,28837 60,84 2,683044

Izraun relativne pogreke u postotcima:

( (2-9)

Tablica 2.4 prikazuje dobivene vrijednosti valne duljine upadnog vala prema relaciji (2-8) sa

vlastitom relativnom pogrekom (2-9)za stvarnu vrijednost se uzima da je =632.8 nm:

Tablica 2.4: Vrijednosti valnih duljina

Zn i[nm] p%[%]

1. 688,29 8,72

2. 694,76 9,79

3. 708,86 12,02


14/23

12

Iz tablice 2.4 je vidljivo da je pri mjerenju i raunanju dolo do pogreke. Razlika izmeu

rezultata mjerenja i stvarne vrijednosti ima nekoliko uzroka.

Prvi uzrok je razluivost pri mjerenju, to se moe primijetiti na slici 2.2.jer su ogibne toke

poprilino velike to oteava tono oitavanje. Drugi uzrok jest taj to su se sva mjerenja

zaokruivala na milimetar to moe dosta pridonijeti pogreci kada je rije o mjerama reda

nekoliko stotina nanometara. No ako se pogleda spektar valnih duljina moe se primijetiti da

su odstupanja unutar crvene boje, jer crvena boja se nalazi izmeu 625 i 740 nanometara

valne duljine. Prema izraunu najtonija vrijednost valne duljine jest za prvi ogibni

maksimum sa relativnom pogrekom od 8,72%.

Tablica 2.4 prikazuje rezultate mjerenja pri koritenju optike reetke sa konstantomd=1,6666710

-6m.

Tablica 2.4: Rezultati mjerenja valne duljine monokromatske svjetlosti sa d=1,6666710-6m

Broj

mjerenja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

L[m] 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35 0,40 0,45 0,50 0,55

Z1[mm] 43 62 82 103 123 144 164 184 206 225

1[nm] 717 689 683 687 683 686 683 681 687 682

Z2[mm] 90 172 226 282 374 434 500 559 613 677

2[nm] 750 956 942 940 1040 1030 1040 1040 1020 1030


15/23

13

Slika 2.5: Grafiki prikaz ovisnosti Zn=f(L)

Tablica 2.5 prikazuje rezultate mjerenja za prvi ogibni maksimum sa optikom reetkom

konstante d=110-5m.

Tablica 2.5: Prvi ogibni maksimum metoda najmanjih kvadrata

i L[m] Z1[m] L*Z1 (L) (Z1)1 0,1 0,007 0,0007 0,01 0,000049

2 0,15 0,014 0,0021 0,0225 0,000196

3 0,2 0,019 0,0038 0,04 0,000361

4 0,25 0,028 0,007 0,0625 0,000784

5 0,3 0,035 0,0105 0,09 0,001225

6 0,35 0,04 0,014 0,1225 0,0016

7 0,4 0,0475 0,019 0,16 0,002256

8 0,45 0,053 0,02385 0,2025 0,002809

9 0,5 0,06 0,03 0,25 0,0036

10 0,55 0,071 0,03905 0,3025 0,005041

n (L) (Z1) (L*Z1) (L) (Z1) (L) (Z1)3,25 0,3745 0,15 1,2625 0,017921 10,5625 0,14025

y = 0,0204x + 0,0216

0

0,05

0,1

0,15

0,2

0,25

0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55

Z

L[m]

Z1


16/23

14

Uz pomo relacija (2-2), (2-3) i (2-4) moemo odrediti jednadbu pravca u eksplicitnom

obliku koji predstavlja najbolju prilagodbu na izmjerene podatke. Nagib pravca a ima

vrijednost a=0,4073, odsjeak na osi y b=0,00124, a koeficijent korelacije R=0,9999.

2.2 Odreivanje propustljivosti zadanih optikih filtara pomou runog

spektroskopa

U ovom eksperimentu potrebno je odrediti podruje propustljivosti zadanih optikih filtara

pomou runog spektroskopa.

Spektroskop je jednostavan instrument za promatranje spektra vidljive svjetlosti. Sastoji se od

optike prizme ili optike reetke, koja slui za rastavljanje svjetla na spektar. Slika 2.6

prikazuje princip rada spektroskopa, dok slika 2.7 prikazuje izgled koritenog spektroskopa.

Slika 2.6: Princip rada spektroskopa

Prvi korak pri odreivanju propustljivosti odreenih filtara jest mjerenje valnih duljina bez

filtra. Nakon toga je potrebno postaviti filtar izmeu izvora svjetlosti i spektroskopa tako da

upadna svjetlost koja prolazi kroz filtar ulazi i u spektroskop. Odabrani filtri su uto-crveni i

zeleni.


17/23

15

Slika 2.7: Spektroskop iz eksperimentalnog postava

Tablica 2.6 prikazuje valne duljine spektralnih linija bez filtra i sa svakim pojedinanim

filtrom

Tablica 2.6: Valne duljine spektralnih linija sa runim spektroskopom bez filtra i sa filtrima

Optiki filtar Valne duljine[nm]

Boje Raspon valnihduljina [nm]

Bez

filtra

445 ljubiasta ~380-440

500 tamno zelena ~500-565

550 zelena ~500-565

590 naranasta ~590-625

620 crvena ~625-740

uto-crveni

550 plavo zelena ~500-565

590 uta ~565-590

620 crvena ~625-740

zeleni 550 zelena ~500-565


18/23

16

Filtri rade na principu proputanja samo valova odreenih valnih duljina. Tako uti filtar

proputa samo valne duljine koje se nalaze u spektru od ~565-740 to se u bojama oitava

kao spektar ute naranaste i crvene. Dok zeleni filtar proputa samo valne duljine ~500-565

to se kao to vidimo u tablici 2.6 u bojama oitava kao spektar zelene boje. Slika 2.8

prikazuje spektar boja vidljiv pomou spektroskopa bez filtra.

Slika 2.8: Spektar boja bez filtra

Slika 2.9: Energijski dijagram ive (Hg)


19/23

17

Kako izvor svjetlosti nije ivina izbojna arulja, ve fluorescentna rasvjeta oitane valne

duljine ne odgovaraju valnim duljinama na energetskom dijagramu ive prikazanom slikom

2.9 stoga rjeenja e biti priblina.

Slika 2.9 prikazuje energetski dijagram ive sa prijelazima i valnim duljinamaprikazanim u

mjernoj jedinici 10-10m.

Tablica 2.7: Izmjerene spektralne linije ive(fluorescentne svjetiljke) i odgovarajui

energetski prijelazi

Boja valna duljina [nm] energetski prijelaz

ljubiasta 445

tamno zelena 500

zelena 550

naranasta 590

crvena 620

Tablica prikazuje Pribline energetske vrijednosti jer u fluorescentnoj rasvjeti se ne nalazi

samo iva ve i neki od plemenitih plinova poput argona, ksenona, neona ili kriptona. Stogaovi energetski prijelazi ne moraju odgovarati ivi ve nekom od tih plinova.

Pobuda atoma ive nastaje sudarom sa slobodnim elektronom. A energija koja se oslobodikada se pobueni elektron(E1) vraa u svoje ne pobueno stanje(E0) se emitira kao foton saodreenom frekvencijom.

(2-10)

Gdje jeffrekvencija emitiranog fotona, hPlanck-ova konstanata, koja iznosi 6,626 [Js]. A E1energetska razina pobuenog elektrona i E0energetska razina nepobuenog elektrona.


20/23

18

3.ZAKLJUAK

U prvom djelu eksperimenta bilo je potrebno izmjeriti valnu duljinu monokromatske

svjetlosti na nain da se svjetlost iz lasera propusti okomito na optiku reetku koja jeudaljena od zastora za udaljenost L te da se izmjere udaljenosti od ogibnog maksimuma

nultog reda do ogibnih maksimuma prva tri reda. Tijekom mjerenja primijeeno je da

preciznost oteava veliina i udaljenost ogibnih maksimuma, preciznost mjerne vrpce i

preciznost ljudskoga oka. to je dovelo do pogreke od 12,02%.

Drugi dio eksperimenta odnosio se na odreivanje valnih duljina spektralnih linija sa runim

spektroskopom. To jest bilo je potrebno usmjeriti spektroskop prema izvoru svjetlosti,

fluorescentne rasvjete, te na mjerilu unutar spektroskopa uoiti spektralne linije na mjeri.

Potom oitati sa mjere valne duljine uoenih spektralnih linija i njihove boje. Svaki izvor

svjetlosti daje razliito svjetlo u ovisnosti o atomskom sastavu izvora. Oitane vrijednosti

odgovaraju prihvaenim vrijednostima za fluorescentan izvor svjetlosti. Osim toga bilo je

potrebno odrediti energetske prijelaze prilikom emitiranja fotona. Kako izvor nije bio ivina

izbojna cijev ve fluorescentna svjetiljkaenergetski prijelazi ne odgovaraju onim prikazanim

slikom 2.9. jer ovaj izvor ne sadri samo ivu. Pa se rezultati mogu razmatrati jedino kao

ogledni primjerak.


21/23

19

4.ZADACI

1. Zadatak

Okomiti na optiku reetku s 500 zareza po milimetru duljine upada snopmonokromatske svjetlosti valne duljine 500 nm. Odrediti najvei red spektra k koji se

jo moe vidjeti ako svjetlost pada okomito na reetkui pod kojim kutom se otkloni

drugi ogibni maksimum(2).

Rjeenje:

d=110-3/500 m=210

-6 m

=500 nm=510-7 m_____

a)

kmax=?b)

2=?

a)

b)

(

2.

Zadatak

Kolika je konstanta reetke ako se kroz nju zelena svjetlost(=520 nm) ogiba tako da na

zastoru koji je jedan metar udaljen od reetke daje crte udaljene26 mm s obje strane sredine.


22/23

20

Rjeenje:

=520 nm

L= 1 m

n=1

Z1=2,610-2m___

d=?


23/23

LITERATURA

[1] Fizika 2 PREDLOAK ZA LABORATORIJSKU VJEBU, 2010./2011. g. , Ogib

svjetlosti

[2] Atomic spectra and Atomic StructureGerhard Herzberg, New York, 1944.

[3] Atomic spectra of two-electron systems: He, Hg, LEP 5.1.08,

http://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdf

[4] http://hr.wikipedia.org/wiki/Fluor

[5] http://hr.wikipedia.org/wiki/Boja
http://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdfhttp://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdfhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fluorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fluorhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bojahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bojahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bojahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Fluorhttp://www.nikhef.nl/~h73/kn1c/praktikum/phywe/LEP/Experim/5_1_08.pdf

Documents

10. Ogib Svjetlosti i Atomski Spektri