1

ZAŠTITA OKOLIŠA

Prof. dr. sc. Ivica TikvićŠumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu

2

SADRŽAJ

� Znanstvene osnove ekologije, zaštite prirode i upravljanja okolišem

� Ekološke zakonitosti� Prirodni sustavi � Globalni (fizikalni) okoliš

� Biosfera � Vode

� Vode na kopnu � More, otoci i obala � Onečišćenje voda � Promjena vodnih odnosa

� Zrak � Onečišćenje zraka � Smanjivanje ozonskog

omotača

� Tlo � Onečišćenje tla � Otpad

� Klima � Promjena klime

� Zaštita prirode i bioraznolikost � Ljudsko zdravlje i okoliš

� Upravljanje rizicima (nuklearna energija, GMO, pesticidi)

� Alternativni izvori energije � Politika upravljanja okolišem � Etika okoliša

3

UVOD

� PROBLEMI U OKOLIŠU (globalnog zatopljenja, smanjivanja ozonskog omotača, kontroverzi u svezi nuklearne energije, onečišćenja vode, zraka i tla, krutog otpada, nestanka vrsta).

� STABILNOST OKOLIŠA JE PITANJE OPSTANKA

� ŠTO JE PRIRODA?lat. natura

� Utjecaj na prirodu � - promjena prirodne (biološke i ekološke) ravnoteže

4

ŠTO JE TO OKOLIŠ?

� Živu prirodu čine organizmi dok neživu prirodu prestavlja okoliš

� Prirodni i umjetni okoliš� OKOLIŠ - Svi čimbenici (živi i neživi) odnosno

životni uvjeti koji utječu na organizam ili populaciju organizama u bilo kojoj fazi života.

� Zemlja postoji već više od 4,5 milijarde godina, međutim danas kao nikada do sada jedna vrsta na Zemlji utječe značajno na okoliš

� HOLISTIČKI pristup znanosti o okolišu – teži se povezivanju svih aspekata problema, Gaia hipoteza

5

OKOLIŠ

� Najvažniji životni uvjeti su: � Svjetlost � Toplina � Voda � Zrak � Hrana

� Prirodni okoliš prirodna ravnoteža – prirodne zakonitosti

� Ekosustav – životne zajednice + neživi okoliš

6

Što je upravljanje okolišem?

� Primjena rezultata istraživanja različitih područja prirodnih i drugih znanosti s ciljem rješavanja problema s okolišem.

� Biologija, geologija, kemija, fizika, ekologija, meteorologija, ali i pravo, etika, ekonomika i druge discipline imaju značajnu ulogu u traženju rješenja smanjenja pritiska na okoliš.

7

Povijesni tijek utjecaja na okolišPromatrajući povijest Zemlje i ljudske vrste

značajni pritisak na okoliš se događa u posljednje vrijeme. Uočava se nekoliko faza u razvoju pritiska na okoliš:

� Lov i sakupljanje hrane

� Razvoj poljoprivrede

� Razvoj industrije

� Tranzicija (održivi razvoj)

� Postindustrijska faza

8

Održivi razvoj - sustainability

Održivi razvoj se temelji na zadovoljavanju potreba čovječanstva današnjice bez smanjenja kvalitete života budućih generacija. To je moguće kroz:

1. Opće smanjenje iskorištavanja svih resursa 2. Holistički pristup 3. Povećanje odgovornosti na svim razinama

(individualnoj, lokalnoj, društvenoj, nacionalnoj, globalnoj)

9

O čemu ovisi pritisak na okoliš?

Pritisak na okoliš se odnosi na promjenu prirodnog okoliša (iskorištavanje i onečišćenje) kao rezultat ljudske aktivnosti. On je direktno ovisan o:

� Eksponencijalnom porastu ljudske populacije

� Eksponencijalnom rastu tehnologije

10

PORAST BROJA STANOVNIKA NA ZEMLJI

Rast broja stanovnika na Zemlji

02000400060008000

1000012000

prije

10

000

god.

u vr

ijem

e Kris

taok

o 12

00. g

od.

oko

1800

. god

.

oko

1930

. god

.

od 1

930-

60. .

..19

75. g

od.

oko

2000

. god

.

oko

2050

. god

. m

iliju

na

11

ZAŠTO ZNANOST O OKOLIŠU?

Sfere života:

� ATMOSFERA,

� LITOSFERA, EKOSFERA

� PEDOSFERA, EKOSUSTAV

� HIDROSFERA

� BIOSFERA

GLOBALNA EKOLOGIJA

ILI EKOLOGIJA EKOSFERE

12

GLOBALNE EKOLOŠKE PROMJENE

� Promjene osnovnih parametara ekosfere – sastava atmosferskih plinova, temperature površinskih slojeva oceana, brojnosti i rasporeda stanovništva

� Smanjivanje prirodnih resursa – smanjivanje šumskih površina, erozija tla, iskorištavanje mineralnih sirovina, smanjivanje biološke raznolikosti

� Strukturne izmjene u ekosferi – proširivanje pustinja, rasprostranjenje vrsta, urbanizacija

� Promjene globalnih procesa – oceanska strujanja, kružni tokovi vode, ugljika, dušika, i drugih elemenata

� Prenamjena površine Zemlje – akumulacije, površinski kopovi, industrijska područja, prometna infrastruktura

13

GLAVNI UZROCI GLOBALNIH EKOLOŠKIH PROMJENA

� PORAST BROJA STANOVNIKA NA ZEMLJI

� POTROŠNJA ENERGIJE I ONEĆIŠĆENJE EKOSFERE

� NEKONTROLIRANI RAST ŽIVOTNOG STANDARDA

� URBANIZACIJA

� SIROMAŠTVO I NISKA RAZINA OBRAZOVANJA

14

OSNOVNE ZNAČAJKE EKOSFERE

� Atmosfera - TROPOSFERA - od 7 km do 17 km STRATOSFERA - do 50 km MEZOSFERA - od 50 do 80 km TERMOSFERA - od 80 do 300 km

� Litosfera - debljine od 10 (oceani) do 30 km (kopno)

� Pedosfera - preko 17 000 pedosistematskih jedinica

� Kriosfera - ledenjaci i glečeri

� Hidrosfera - Zemlja je plavi planet - preko 71% površine su vodene površine

� Biosfera - 1,4 do 1,8 milijuna vrsta opisano od procjenjenih oko 10 milijuna

15

OSNOVNE ZNAČAJKE EKOSFEREhidrosfera

Volumni odnos slatke i slane vode u hidrosferi

slatka voda 2,5%

slana voda 97,5%

16

KOMPROMISNA RJEŠENJA U OKOLIŠU

17

Promjene u okolišu –nedovoljno poznate posljedice !

18

� KRUŽENJE UGLJIKA - oko 15% ukupnog atmosferskog ugljika se godišnje veže procesima fotosinteze i disanja

� KRUŽENJE DUŠIKA - slobodni dušik čini oko 80% atmosfere, on mora biti preveden u pristupačan oblik (amonijak) a to čine bakterije koje žive u simbiozi ili slobodno u tlu

� KRUŽENJE FOSFORA - organizmi ga koriste u obliku fosfata (PO4), višak fosfora izaziva eutrofikaciju

� KRUŽENJE VODE

GLOBALNO BIOGEOKEMIJSKO GLOBALNO BIOGEOKEMIJSKO KRUKRUŽŽENJE TVARI ENJE TVARI

19

EKOSFERA I ČOVJEK� UTJECAJ ČOVJEKA NA ATMOSFERU I

GLOBALNU KLIMU - promjena klime

� - učinak staklenika atmosfere - zatopljavanje -razgradnja ozona i smanjivanje ozonskog omotača

� - UV-zračenje

� - vremenske nepogode

20

EKOSFERA I ČOVJEK

� UTJECAJ ČOVJEKA NA HIDROSFERU I KRIOSFERU

� ISKORIŠTAVANJE I ONEČIŠĆENJE MORA

� ONEČIŠĆENJE SLATKE VODE

� KRIOSFERA

21

EKOSFERA I ČOVJEK

� UTJECAJ ČOVJEKA NA PEDOSFERU i LITOSFERU

� UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU