...... ....

...

...

...

.

... .. ii

.

..... ........ _

WALLACE D. WATTLES

ZNANOST BOGAENJ A

WALLACE D. WATTLES

ZNANOST BOGAENJAS engleskog prevela: Zdenka Andriji

ANDRIJI?IZAGREB

Biblioteka "Dvostruka srea" knjiga etvrta 1. izdanje 2005., 2. izdanje 2008. Naslov izvornika: Wallace D. Wattles: The Science of Getting Rich Copyright prijevoda: C), Zdenka Andriji, 2005. Izdava: "ANDRIJII", Zagreb, Letovanika 30 tel/fax 01/6131-688 www.andrij ici.hr infogandrijici.hr Kompjutorska priprema: "Globaldothr", Zagreb Tisak i uvez: "GIPA", Zagreb ISBN: 978-953-6196-61-6

ZNANOST BOGAENJ

A

SADRAJPredgovor1.Pravo biti bogat 2.Postoji znanost bogaenja 3.Je li prilika monopolizirana? 4.Prvo naelo znanosti bogaenja 5.Poveanje ivota 6.Kako vam dolaze bogatstva 7.Zahvalnost 8.Misliti na pravi nain 9.Kako koristiti volju 10.Daljnje koritenje volje 11.Djelovati na pravi nain 12.Uinkovita akcija 13.Ui u pravi posao 14.Utisak poveanja 15.ovjek koji napreduje 16.Neke opomene i zakljuna zapaanja 0.Saetak znanosti bogaenja O autoru

7 9 13 17 22 2835

41 45 50 56 62 68 73 78 83 8893 96

PREDGOVOROvo praktini je pragmatina a knjiga, ne ne filozofska; rasprava.

prirunik,

teoretska

Namijenjen je mukarcima i enama ija je najhitnija potreba novac. Onima koji prvo ele postati bogati, a onda e tek filozofirati o tome. Ona je za one koji do sada nisu nali ni vrijeme ni nain ni priliku dubljeg uranjanja u metafizika uenja, ali koji ele rezultate i voljni su znanstvene zakljuke prihvatiti kao temelj djelovanja, bez ulaenja u sve one postupke kojima su ti zakljuci postignuti. Oekuje se kako e itatelj vjerom prihvatiti temeljne tvrdnje, ba kao to bi prihvatio tvrdnje koje se odnose na djelovanje elektrine energije, kako su to objavili Marconi ili Edison. A prihvaajui tvrdnje vjerom, njihova e se istinitost dokazati kad bude djelovao po njima, bez straha i oklijevanja. Svaki mukarac ili ena koji e tako initi sigurno e se obogatiti, jer ovdje iznijeta znanost precizna je i nemogue je pogrijeiti. Meutim, za dobro onih koji ele ukljuiti filozofske teorije i tako osigurati loginu bazu svojoj vjeri, citirat u prave autoritete. Monistika teorija univerzuma kako je Jedno Sve, a Sve je Jedno, kako se jedna bit manifestira kroz privid mnogih elemenata materijalnog svijeta hinduskog je porijekla i postupno je, u posljednjih dvije stotine godina, probila svoj put u misao zapada. Ona je temelj svih istonih filozofija,7

ali

i

filozofije

Descartesa,

Spinoze,

Leibnitza,

Schopenhauera,

Hegela i Emersona.

itatelj koji bi elio uroniti u filozofske temelje ove knjige, neka proita Hegela i Emersona. Piui se sve ovu moglo knjigu rtvovao sam jasnoi i jednostavnosti stila sva druga razmatranja, kako bi razumjeti. Ovdje izloen plan djelovanja izvuen je iz filozofskih zakljuaka; detaljno je isproban i poloio je najvii test praktinog pokusa; on djeluje. Ako elite znati kako smo stigli do ovih zakljuaka, itajte tekstove gore spomenutih autora, a ako elite ubrati plodove njihove filozofije u praksi stvarnosti, itajte ovu knjigu i inite tono onako kako vam ona kae da

inite.Autor

1. Pravo biti bogattogod da je reeno u hvalu siromatvu, ostaje injenica kako nije mogue ivjeti stvarno potpunim i uspjenim ivotom, ukoliko nismo bogati. Nijedan se ovjek ne moe uzdii do svoje najvie mogue visine razvoja talenta ili due ukoliko nema puno novca; jer za razvijanje due i talenta mora upotrijebiti puno stvari, a ne moe ih imati ukoliko nema novca kojim bi ih kupio. ovjek razvija um, duu i tijelo koritenjem stvari i drutvo je organizirano tako da treba imati novaca kako bi se postalo posjednikom stvari; stoga bi temeljem svekolikog napredovanja ovjeka morala biti znanost bogaenja. Predmet cjelokupnog ivota je razvoj; sve to ivi ima neotuivo pravo na sav razvoj koji je sposobno postii. ovjekovo pravo na ivot podrazumijeva pravo na slobodnu i neogranienu upotrebu svih onih stvari koje su neophodne njegovom najpotpunijem mentalnom, da bude bogat. U ovoj knjizi neu figurativno govoriti znai o biti bogatstvima; biti stvarno bogat ne spiritualnom i fizikom razvijanju, odnosno, drugim rijeima, podrazumijeva njegovo pravo

zadovoljan s malo. Nijedan ovjek ne bi smio biti zadovoljan s malo, ako je sposoban koristiti i uivati u vie. Namjera Prirode 9je napredovanje i razvoj

ivota; i svaki bi ovjek trebao imati sve to pridonosi moi, eleganciji, ljepoti i bogatstvu ivota. Biti zadovoljan s manje od toga je grijeno.

ovjek koji posjeduje sve to eli za ivjeti sav onaj ivot koji je sposoban ivjeti bogat je; a nijedan ovjek koji nema puno novca ne moe imati sve to eli. ivot je toliko uznapredovao i postao tako sloenim da ak i najobiniji mukarac ili ena zahtijevaju veliku koliinu bogatstva kako bi mogli ivjeti nainom koji se pribliava potpunosti. Svaka osoba prirodno eli postati sve to je sposobna postati; ta elja za ostvarenjem unutarnjih mogunosti uroena je ljudskoj naravi; ne moemo nita protiv htijenja da budemo sve to moemo biti. Uspjeh u ivotu znai postati ono to eli biti; moe postati to eli samo koritenjem stvari, a moe imati slobodno koritenje stvari samo ako postane dovoljno bogat kako bi ih mogao kupiti. Razumjeti znanost bogaenja zbog toga je najbitnije od sveg znanja. Nema nieg loeg u htijenju da se bude bogat. elja za bogatstvom u stvari je elja za bogatijim, punijim i obilnijim ivotom, a ta je elja hvale vrijedna. ovjek koji ne eli ivjeti u veem obilju nije normalan, pa je tako i onaj koji ne eli imati dovoljno novca kako bi kupio sve to hoe, nenormalan. Postoje tri motiva zbog kojih ivimo: ivimo za tijelo, ivimo za um, ivimo za duu. Nijedno od ovo troje nije bolje niti svetije od ostalih; svi su podjednako poeljni i nijedno od ovo troje tijelo, um ili dua ne moe ivjeti potpuno ako je preostalo dvoje odrezano od punine10

izraaja ivota. Nije pravilno niti plemenito ivjeti samo za duu i poricati um i tijelo, a pogreno je i ivjeti za intelekt i poricati tijelo ili duu.

Svima su nam poznate odurne posljedice ivljenja za tijelo i poricanja i uma i due. Shvaamo kako stvarni ivot znai potpuno izraavanje svega onog to ovjek moe dati kroz tijelo, um i duu. to god on mogao rei, nijedan ovjek ne moe biti stvarno sretan ili zadovoljan dok svoje tijelo ne ivi potpuno u svakoj funkciji, a isto je istinito i za njegov um i za njegovu duu. Gdje god postoji neiskazana mogunost ili neizvrena funkcija, tamo je i nezadovoljena elja. elja je mogunost koja trai svoj izraaj ili funkcija koja traga za izvoenjem. ovjek ne moe ivjeti potpuno u tijelu bez dobre hrane, udobne odjee i toplog sklonita, kao i bez slobode od pretjeranog rada. Odmor i rekreacija takoer su neophodni fizikom ivotu. Ne moe ivjeti potpuno u umu bez knjiga i vremena za njihovo prouavanje, bez prilika za putovanje i promatranje ili bez intelektualnog druenja. Da bi ivio potpuno u dui, ovjek mora imati ljubav, a siromatvo porie iskazivanje ljubavi. ovjekova najvia srea nalazi se u darivanju dobrima onih koje voli, ljubav pronalazi svoj najprirodniji i najspontaniji izraaj u davanju. ovjek koji nema to dati ne moe ispuniti svoje mjesto supruga ili oca, graanina ili mukarca. U upotrebi materijalnih stvari ovjek pronalazi puninu ivljenja svoga tijela, razvija svoj um i svoju duu. Zbog toga je od najvie vanosti da bude bogat. Savreno je u redu da elite biti bogati. Ako ste normalan mukarac ili ena,11

ne

moete

drukije.

Savreno je u redu da

obratite najveu panju znanosti bogaenja, jer je ona od najuzvienijih i najpotrebnijih uenja. Ako zanemarite ovo uenje, zanemarili ste dunost prema sebi, prema Bogu i prema ovjeanstvu, jer ni Bogu ni ovjeanstvu ne moete uzvratiti veim sluenjem od onog u kojem ste napravili najvie mogue od sebe.

12

2. Postoji znanost bogaenjaPostoji znanost bogaenja i to je vrlo precizna znanost, poput algebre ili aritmetike. Odreeni zakoni upravljaju postupkom stjecanja bogatstva, a kad su jednom ti zakoni naueni i posluani, ovjek e se obogatiti s matematikom sigumou. Vlasnitvo nad novcem i imovinom proizlazi kao rezultat djelovanja odreenim nainom. Oni koji obavljaju

poslove ovim odreenim nainom, da li namjerno ili sluajno, bogate se, dok oni koji to ne rade ovim odreenim nainom, ma kako teko radili i koliko bili sposobni, ostaju siromani. Prirodni je zakon kako slini uzroci uvijek izazivaju sline uinke, a tako e i svaki mukarac ili ena koji naue raditi stvari ovim odreenim nainom,

nepogreivo postati bogati. Da je gomja tvrdnja istinita pokazuju sljedee injenice: Bogaenje nije pitanje okruenja, jer kad bi tako bilo svi bi ljudi u nekom susjedstvu postali bogati; ljudi nekog grada bili bi svi bogati, dok bi ljudi drugih gradova svi bili siromani. Ili, stanovnici neke drave valjali bi se u bogatstvu, dok bi oni drave koja granii s ovom, ostali u siromatvu. Ali posvuda vidimo bogate i siromane, ive jedni uz druge, u istom okruenju, esto povezani istim

zanimanjima. Kad se dvoje ljudi nalazi na istom mjestu i u istom poslu, a jedan se obogati dok drugi ostane siromaan, to pokazuje kako bogaenje ni u kojem 13

sluaju nije stvar okruenja. Neka okruenja mogu biti povoljnija od drugih, ali kad od dvoje ljudi u istom poslu i

u istom susjedstvu jedan postane bogat dok je drugi neuspjean, pokazuje se kako je bogaenje rezultat

djelovanja odreenim nainom. I dalje, sposobnost da se stvari obavljaju ovim odreenim nainom ne ovisi samo o posjedovanju talenta, jer su mnogi ljudi velikog talenta ostali

siromani, dok su se neki s vrlo malim talentom obogatili. Prouavajui ljude koji su se obogatili, ustanovili smo kako su prosjeni u mnogoemu, ne posjeduju niti vee talente niti sposobnosti od drugih. Evidentno je kako se ne bogate zbog talenata i sposobnosti koje drugi nemaju, ve zato to su stvari obavljali odreenim nainom. Bogaenje nije rezultat tednje ili ekonominosti, mnogi vrlo krti ljudi su siromani, dok su rasipnici esto bogati. Bogaenje nije ni posljedica neeg to su drugi propustili uiniti, dva ovjeka u istom poslu esto rade tono iste stvari, ali jedan se bogati dok drugi ostaje siromaan ili bankrotira. Iz svega ovog moramo zakljuiti kako je

bogaenje rezultat obavljanja posla odreenim nainom. Ako je bogaenje rezultat djelovanja po odreenom nainu i ako slini uzroci uvijek proizvode sline uinke, onda svaki mukarac ili ena koji mogu na taj nain obavljati stvari mogu postati bogati, pa se cijela stvar uvodi u podruje prave znanosti.14

Ovdje dolazimo do pitanja, da li je odreeni nain toliko teak da ga slijedi tek nekolicina. To ne moe biti tono, kao to

smo vidjeli, barem to se tie uroenih sposobnosti. Talentirani se ljudi bogate, ali i budale. Bogate se intelektualni genijalci, ali i vrlo glupi ljudi. Bogate se fiziki jaki, ali i slabi i bolesni ljudi takoer se bogate. Naravno, potrebna je u nekoj mjeri i sposobnost razmiljanja i razumijevanja, ali to se toga tie, svaki mukarac ili ena koji mogu proitati i razumjeti ove rijei, mogu se sigurno i obogatiti. Takoer, vidjeli smo kako se ne radi o okruenju. Mjesto ima svoju vanost, ali ne pretjeranu. Ipak, ne bi trebalo ii u srce Sahare i oekivati tamo uspjean posao. Bogaenje ukljjuuje potrebu ophoenja s

ljudima, odnosno da se bude tamo gdje su ljudi s kojima treba poslovati. A ako su ti ljudi skloni poslovati na nain na koji vi to elite, jo bolje. Toliko to se okruenja tie. Ako se bilo tko u vaem gradu moe obogatiti, moete i vi, a ako se bilo tko u vaoj dravi moe obogatiti, moete i vi. Ponovno, ne radi se o izboru nekog odreenog posla ili profesije. Ljudi se bogate u svakom poslu i u svakoj profesiji, siromani. Istina je kako ete najbolje raditi u poslu kojeg volite i koji vam je primjeren, a ukoliko posjedujete neke talente i ve ste ih razvili, najbolje ete obavljati posao koji omoguuje vjebanje tih talenata. Takoer, najbolje ete obavljati posao koji je dok susjedi u istom zanimanju ostaju

primjeren vaem mjestu boravka, proizvoa sladoleda bolje e uspjeti u15

toploj klimi nego na Greenlandu, a ribar koji lovi losose prije na sjeverozapadu nego na Floridi, gdje uope nema lososa. No, stavimo na stranu ova opa ogranienja.

Bogaenje ne ovisi o vaem ueu u nekom odreenom poslu, ve o znanju obavljanja posla odreenim

nainom. Ako ste sad u poslu i svatko se drugi u vaem mjestu uspijeva istim poslom obogatiti, samo ne vi, to je zato to ne obavljate stvari istim nainom. Nitko nije sprijeen obogatiti se zbog nedostatka kapitala. Istina je, ako imate kapital poveanje ide lake i bre, ali onaj koji ima kapital ve je bogat i ne treba razmiljati kako da to postane. Nije vano koliko ste siromani, ako ponete raditi stvari odreenim nainom poet ete se bogatiti, a time ete i poeti posjedovati kapital. Posjedovanje kapitala je dio postupka bogaenja, a ujedno i dio rezultata koji neizostavno slijedi, ukoliko se stvari rade odreenim nainom. Moete biti najsiromaniji ovjek na kontinentu, duboko u dugovima, ali moete ako biti bez prijatelja, utjecaja, ovim sredstava, ponete obavljati stvari

nainom, nepogreivo ete se poeti bogatiti, jer slini uzroci moraju proizvesti sline uinke. Ako nemate nikakvog kapitala, dobit ete ga. Ako ste u pogrenom poslu, otii ete u pravi posao. Ako ste na pogrenom mjestu, ii ete na pravo mjesto. A tako ete initi zapoinjui u svom sadanjem poslu i na svom sadanjem mjestu inei stvari odreenim nainom koji dovodi do uspjeha.

16

3. Je li prilika monopolizirana?Nijedan ovjek ne ostaje siromanim zato to mu je oduzeta prilika, jer su drugi ljudi monopolizirali

bogatstvo, stavili oko njega ogradu. Moete biti odvojeni od nekog posla na neki nain, ali postoje drugi kanali koji su vam otvoreni. Vjerojatno bi vam bilo teko preuzeti kontrolu nekog eljeznikog sustava, to je podruje prilino dobro monopolizirano. Ali posao s elektrinim eljeznicama jo je u svom zaetku i nudi pregrt podruja poduzetnitvu, a za svega nekoliko godina e promet i prijevoz zranim putem postati jakom industrijom i u svim svojim granama zapoljavati e stotine tisua ljudi, a moda i milijune. Zato ne biste skrenuli svoju panju na razvoj zranog transporta umjesto da se takmiite s J. J. Hillom i drugima u svijetu parne eljeznice?* Prilino je tono da, ako ste radnik zaposlen u nekoj eljezari, imate vrlo male anse postati vlasnikom pogona u kojem radite, ali je takoer tono da ete, ukoliko ponete djelovati odreenim nainom, uskoro napustiti svoj posao u eljezari, moda kupiti veliku farmu i zapoeti posao kao proizvoa hrane. Danas postoji velika prilika za one ljude koji ive na malim povrinama zemlje intenzivno ih kultivirajui, takvi e se ljudi sigurno obogatiti. Moete rei kako je nemogue kupiti zemlju, ali dokazat u vam kako nije i kako sigurno moete doi do farme, ako ete djelovati odreenim nainom. U razliitim razdobljima plima prilika kree se u 17 razliitim

* Na ovom se mjestu treba prisjetiti vremena u kojem je pisana ova knjiga poetka 20. st. (op. prev.)

smjerovima, prema potrebama cjeline i dosegnutom stupnju drutvene evolucije. Danas je ta struja u Americi usmjerena prema poljoprivredi i njoj pridruenim industrijama i zanimanjima. Danas je otvorena i prilika ispred tvornikog radnika. Otvorena je i ispred poslovnog ovjeka koji opskrbljuje seljaka, ak i vie nego pred onim koji opskrbljuje tvornikog radnika, ali i ispred profesionalca koji je okrenut prema seljaku ak i vie nego pred onim koji slui radniku klasu. Postoji obilje prilika za ovjeka koji ide s plimom, umjesto da pokuava plivati protiv nje. Tako tvorniki radnici, ni kao pojedinci, a niti kao klasa, nisu lieni prilika. Radnici nisu pod pritiskom gospodara, trustovi i veliki kapital ne zadravaju ih na zemlji ne dajui im poletjeti. Kao klasa tamo su gdje jesu jer ne rade stvari odreenim nainom. Kad bi ameriki radnici izabrali initi tako, oni bi slijedili primjere svoje brae u Belgiji i drugim zemljama, osnovali velike robne kue i potroake zadruge, u urede bi izabrali ljude iz vlastite klase i izglasali zakone koji podravaju razvoj takvih zadruga. Za nekoliko godina mogli bi tako mirnim nainom doi u posjedovanje industrije. Radnika klasa moe postati vodeom klasom im pone obavljati stvari odreenim nainom. Zakon bogatstva isti je za njih kao i za sve druge. Ali to moraju nauiti, a do tada e ostati gdje jesu toliko dugo koliko nastavljaju initi ono to sada ine. Pojedinanog 18

radnika, meutim, ne zadrava neznanje niti mentalna lijenost njegove klase, on moe slijediti plimu prilika

koja vodi k bogatstvu, a ova e mu knjiga rei kako. Nitko ne treba ostati siromaan zbog nestaice bogatstva; postoji vie nego dovoljno za sve nas. Palaa poput zgrade Kongresa u Washingtonu moe se sagraditi za svaku obitelj na zemlji od graevnog materijala koji se nalazi samo u Sjedinjenim Dravama. A pod intenzivnim kultiviranjem ova bi zemlja mogla proizvoditi dovoljno vune, pamuka, lana i svile da obue svaku osobu na svijetu finije nego to je i sam Solomon bio ukraen u svoj svojoj slavi, kao i takvu koliinu hrane koja bi itekako bila dovoljna za sve nahraniti. Vidljiva zaliha praktino je neiscrpiva, a nevidljiva je ZAISTA neisrcpiva. Sve to vidimo na zemlji nainjeno je iz jedne poetne supstance iz koje se sve stvari dal je nastavljaju. Stalno nastaju novi oblici, a stari nestaju, ali svi su preuzeti od jedne te iste stvari. Ne postoje ogranienja zaliha bezobline tvari ili prvotne supstance. Od nje je nainjen svemir, ali nije cijela potroena u stvaranju svemira. Prostori u, kroz i izmeu oblika vidljivog svemira proeti su i ispunjeni prvotnom supstancom, bezoblinom tvari, sirovom graom svih stvari. Deset tisua puta onog to je nainjeno jo moe biti nainjeno, a ak i tada ne bismo iscrpili zalihu univerzalne sirove grae. Nijedan ovjek, stoga, nije siromaan zbog

siromatva prirode ili zato to uokolo nema dovoljno bogatstva. Priroda je neiscrpivo skladite bogatstva, njezine se zalihe 19

nikad nee potroiti. Prvotna supstanca

je iva i

kreativna energija koja stalno proizvodi nove oblike. Kad se potroi zaliha graevnog materijala, treba ga jo proizvesti, kad se iscrpi tlo pa na njemu vie ne rastu biljke iz kojih proizvodimo hranu ili materijale za odjeu, obnovit e se i jo e ga vie biti. Kad bi se svo zlato i srebro iskopalo iz zemlje, ako bi ovjek bio jo na toj etapi drutvenog razvoja da mu je zlato i srebro potrebno, jo bi ga se vie proizvelo iz bezoblinosti. Bezoblina tvar odgovara na potrebe ovjeka, ona ga nee ostaviti bez bilo kojeg dobra. Ovo je tono za ljudski kolektiv, vrsta kao cjelina uvijek ostaje obilno bogata, a ako su pojedinci siromani to je zato to ne slijede odreeni nain na koji stvari treba initi, kako bi se i pojedinac obogatio. Bezoblina tvar je inteligentna, to je mislea tvar. Ona je iva i uvijek je tjerana prema jo vie ivom. Prirodni je i nerazdvojivi ivotni impuls tragati za jo ivljim, u prirodi je inteligencije poveavati se i prirodi svjesnosti tragati za irenjem granica i pronalaenjem punog izraaja. Univerzum oblika nainjen je iz bezobline ive tvari koja se uobliuje kako bi se potpunije izrazila. Univerzum je velika iva prisutnost koja se uvijek po svojoj naravi kree prema jo vie ivota i potpunijem funkcioniranju. Priroda je oblikovana za napredak ivota, njezin je prinudni motiv poveanje ivota. Iz tog razloga sve to moe sluiti ivotu izdano je opskrbljeno, stoga

nestaica ne postoji, jer bi Bog bio suprotstavljen

20

samom sebi ponitavajui vlastito djelo.

Stoga niste siromani zbog nedostatka bogatstva, to je injenica koju u neto kasnije demonstrirati, jer su ak i zalihe bezobline tvari pod upravom mukarca ili ene koji djeluju i misle odreenim nainom.

21

4. Prvo naelo znanosti bogaenjaMisao je jedina mo koja moe proizvesti oigledno bogatstvo iz bezobline tvari. Materijal iz kojeg je sve nainjeno je mislea tvar i misao o obliku te tvari proizvodi oblik. Prvotna supstanca kree se u skladu sa svojim razmiljanjem, svaki oblik i postupak kojeg vidimo u prirodi vidljivi je izraz misli prvotne supstance. Kad bezoblina tvar razmilja o obliku, ona uzima taj oblik; kad razmilja o kretanju, kree se. To je nain na koji su sve stvari stvorene. ivimo u svijetu misli koji je dio misleeg univerzuma. Misao kretajueg univerzuma iri se kroz bezoblinu supstancu, a mislea tvar kree se u skladu s tom milju i uzima oblik planetarnih sustava kojeg i zadrava. Mislea supstanca uzima oblik svojih misli i kree se u skladu s njima. Drei se ideje o krueim sustavima sunaca i svjetova, ona uzima oblik tih tijela i pokree ih kako misli. Razmiljajui o obliku sporo rastueg drveta hrasta, ona se kree u skladu s tim i proizvodi drvo, iako su joj za taj posao moda trebala stoljea. Stvarajui, bezoblinost se, izgleda, kree u skladu sa zacrtanim kretanjem. Misao o drvetu hrasta ne uzrokuje istovremeno oblikovanje drveta u punom rastu, ve pokree sile koje e stvoriti to drvo, u skladu s linijama njegovog rasta. Svaka misao o obliku nalazi se u misleoj supstanci i uzrokuje stvaranje tog oblika, ali uvijek ili barem22

openito, u skladu s linijama rasta i ve utemeljenim djelovanjem. Misao o kui utisnuta u neke odreene konstrukcije,

bezoblinu supstancu ne bi uzrokovala istovremeno stvaranje kue, ali bi pokrenula kreativne energije koje ve djeluju u trgovini da rezultiraju brzom izgradnjom kue. Ali, kad ne bi postojali kanali kroz koje bi kreativna energija mogla djelovati, onda bi kua bila formirana izravno iz prvotne supstance, bez ekanja sporog procesa organskog i neorganskog svijeta. Nijedna misao o obliku ne moe biti utisnuta u prvotnu supstancu, a da ne uzrokuje stvaranje tog oblika. ovjek je mislee sredite i moe stvoriti misao. Svi oblici koje ovjek modelira svojim rukama, najprije moraju postojati u njegovim mislima. On ne moe oblikovati stvar ukoliko o njoj nije razmiljao. I do sada je ovjek svoje napore ograniavao u potpunosti na rad svojih ruku, on je manualni rad primjenjivao na svijet oblika, nastojei tako promijeniti ili modificirati ono to ve postoji. Nikad nije pomiljao pokuati stvoriti nove oblike, utiskujui svoje misli u bezoblinu supstancu. Kad ovjek ima misao-oblik, on iz materijala koji su oblici prirode stvara sliku oblika kojeg ima na umu. Tako je do sada uinio mali ili nikakvi napor prema suradnji s bezoblinom inteligencijom, zajednikom radu "s

Ocem". On nije ni sanjao kako moe "uiniti to vidjee kako Otac ini". ovjek preoblikuje i mijenja postojee oblike runim radom, ne obraa nikakvu panju pitanju moe li proizvesti stvari iz bezobline supstance

komunicirajui s njom svojim mislima. Mi namjeravamo dokazati kako on to moe, dokazati kako to 23

moe svaki mukarac ili ena, i pokazati kako. Ali, prvi je korak navesti tri temeljne pretpostavke. Najprije, tvrdimo kako postoji jedna prvotna bezoblina tvar ili supstanca iz koje su sve stvari napravljene. Svi naizgled brojni elementi nisu drugo nego tek razliita predstavljanja jednog elementa, svi oblici pronaeni u organskoj i neorganskoj prirodi tek su razliiti oblici nainjeni od iste tvari. A ta je tvar mislea tvar, misao u njoj proizvodi oblik te inisli. Misao u misleoj supstanci proizvodi oblike. ovjek je sredite miljenja, sposoban za originalnu misao, ako moe komunicirati svoju misao originalnoj misleoj supstanci, onda moe i prouzroiti stvaranje ili formiranje stvari o kojoj razmilja. Ukratko, postoji mislea tvar iz koje su sve stvari nainjene i koja, u svom prvotnom stanju, proima, prodire i ispunjava meuprostore

univerzuma. Misao, unutar te tvari, proizvodi stvar koja je zamiljena. ovjek miljenjem moe i oblikovati misli stvari u svojim utiskujui bezoblinu

supstancu moe prouzroiti stvaranje onoga o emu misli. Ako se netko pita mogu li dokazati ove tvrdnje, bez ulaenja u detalje odgovaram kako mogu, i to i logikom i iskustvom. Gledajui unatrag od pojave oblika i misli dolazimo do jedne prvotne mislee supstance, a gledajui

unaprijed od te mislee supstance, stiemo do ljudske moi uzrokovanja formiranja stvari razmiljanjem o njoj. 24

I eksperimentirajui, tonim, a to

pronalazim

ovaj

zakljuak

je moj najjai dokaz. Ako neki ovjek ita ovu knjigu i obogati se inei ono to mu kaem da ini, to je dokaz koji podupire moju tvrdnju. Ali, ako se svaki ovjek koji ini ono to mu kaem obogati, to je pozitivan dokaz sve dok netko ne proe kroz postupak i ne uspije. Ova je teorija istinita sve dok se ne dogodi greka u postupku, a ovaj postupak nee nikad pogrijeiti, jer e se obogatiti svaki ovjek koji ini ono to mu ova knjiga kae. Ve sam rekao da se ljudi bogate inei stvari odreenim nainom, a kako bi to postigli moraju biti sposobni razmiljati odreenim nainom. Nain na koji netko neto ini je izravan rezultat naina na koji razmilja. Da biste inili stvari na nain na koji to elite, morat ete nauiti razmiljati onako kako elite, to je prvi korak prema bogaenju. Misliti na ono to elite misliti, znai misliti ISTINU, bez obzira kako to izgledalo. Svaki ovjek ima prirodnu i uroenu mo misliti to eli misliti, ali zahtijeva vie napora da bi se inilo tako nego mislilo misli koje su sugerirane vidljivim na povrini. Misliti u skladu s pojavnou je lako, misliti istinu bez obzira na pojavu je naporno i zahtijeva utroak vie moi nego to to ijedan drugi posao zahtijeva od ovjeka. Ne postoji napor od kojeg veina ljudi vie zazire no to je to neprekidno i uzastopno razmiljanje, to je najtei posao25

na svijetu. Ovo je posebno tono u sluajevima kad je istina suprotna pojavnosti. Svaka pojavnost u

vidljivom svijetu sklona je proizvesti odgovarajui oblik u umu koji je promatra, a to je mogue sprijeiti samo zadravanjem misli o ISTINI. Promatrati pojavnost bolesti, proizvest e oblik bolesti u vaem umu, a na kraju i u tijelu, ukoliko ne drite u sebi misao o istini, koja je sljedea: ne postoji bolest, to je samo pojava, zdravlje je stvarnost. e

Promatrati

pojavnost

siromatva

proizvest

odgovarajue oblike u vaem umu, osim ukoliko se drite istine kako ne postoji siromatvo, postoji samo obilje. Misliti zdravlje u okruenju pojavnosti bolesti ili misliti bogatstvo dok smo usred pojavnosti siromatva, zahtijeva mo. Ali onaj koji stekne tu mo, postaje GOSPODAROM UMA. On moe pobijediti sudbinu. Moe imati sve to eli. Ovu je mo mogue stei prianjanjem uz temeljnu injenicu koja se nalazi iza svih pojavnosti, a to je kako postoji jedna mislea supstanca iz koje i od koje je sve nainjeno. Zatim moramo zgrabiti istinu kako svaka misao zadrana u toj supstanci postaje oblikom i kako ovjek na taj nain moe utisnuti svoje misli u nju i prouzroiti da one uzmu oblik i postanu vidljive. Kad to shvatimo, gubimo svaku sumnju i strah jer znamo kako moemo stvoriti ono to elimo stvoriti i kako moemo imati to elimo imati i postati to elimo postati. 26

Prvi

korak

prema

bogaenju

je

vjerovanje

u

tri

fundamentalne tvrdnje iznijete ranije u ovom poglavlju, a kako bi ih naglasio, ponavljam

ih: Postoji mislea tvar iz koje su sve stvari nainjene i koja u svom prvotnom stanju, proima, prodire i ispunjava meuprostore univerzuma. Misao u toj supstanci proizvodi stvar koja je njome zamiljena. ovjek moe oblikovati stvari svojim mislima i utiskujui ih u bezoblinu supstancu moe

prouzroiti stvaranje onoga o emu razmilja. Morate odloiti sve druge koncepte o univerzumu osim ovog monistikog i morate ustrajati na njemu sve dok vam se ne uvrsti u umu i postane stalna misao. Iitavajte ova uvjerenja uvijek iznova, svaku rije utisnite u pamenje i meditirajte nad njima dok vrsto ne povjerujete u ono to kau. Ako se pojavi sumnja, odbacite je kao grijeh. Ne sluajte argumente protivne ovoj ideji, ne odlazite u crkve niti na predavanja gdje se poduava ili propovijeda suprotno. Ne itajte magazine ni knjige koje ue drugoj ideji, ako im dopustite da se priblie vaoj vjeri, svi e vam napori biti uzaludni. Ne pitajte zato su ove stvari istinite niti ne pogaajte kako to mogu biti, jednostavno ih uzmite s povjerenjem. Znanost bogaenja zapoinje s apsolutnim prihvaanjem ove vjere.

27

5. Poveanje ivotaMorate napustiti i zadnje ostatke stare ideje kako postoji boanstvo ija je volja da budete siromani ili ije su namjere drati vas u siromatvu. Inteligentna supstanca koja je sve i u svemu i koja ivi u svemu i ivi u vama je svjesna ivua supstanca. A budui da je svjesna ivua supstanca, mora imati narav i uroenu elju za poveanjem ivota u svakoj ivuoj inteligenciji. Svaka iva stvar mora stalno tragati za poveanjem svog ivota jer ivot, ve po pukom inu ivljenja, poveava sam sebe. Sjemenka sputena u zemlju juri u aktivnost i u inu ivljenja proizvodi jo stotine sjemenki. ivot se samim ivljenjem umnoava. Zauvijek postaje sve vie i mora tako initi ukoliko uope eli nastaviti postojati. Inteligencija je pod istom ovom neophodnou stalnog proizvodi poveavanja. Svaka misao koju druge mislimo misli.

neophodnost

miljenja

Svjesnost se stalno iri. Svaka injenica koju nauimo, odvodi nas k uenju druge injenice, znanje se stalno poveava. Svaki talent kojeg kultiviramo, donosi umu elju za kultiviranjem drugog talenta, mi smo predmet nagona ivota koji trai svoj izraz, stalno nas gonei da znamo vie, inimo vie i budemo vie. Stoga, kako bismo znali vie, inili vie i bili vie, moramo imati vie. Moramo imati stvari za upotrebu, jer uimo i inimo i postajemo samo upotrebom stvari. Moramo postati bogati kako bismo mogli ivjeti vie.28

elja za bogatstvom je jednostavno sposobnost veeg ivota koji trai ispunjenje. Svaka je elja napor neke neizraene mogunosti da dobije priliku djelovanja. Radi se o moi koja trai mogunost manifestiranja onoga to je prouzroilo elju. To to ini da elite vie novca, isto je ono to biljci omoguuje rast. To je ivot koji trai potpuniji izraz. Jedna ivua supstanca mora biti predmetom ovog bitnog zakona cjelokupnog ivota. Ona je proeta eljom da se ivi vie i stoga je u temeljima neophodnosti stvaranja stvari. Ta jedna supstanca eli vie ivjeti u vama, stoga eli i da imate sve stvari koje moete koristiti. Boja je elja da budete bogati. On vas eli bogatima jer i On sam sebe moe bolje izraziti kroz vas, ukoliko imate obilje stvari koje koristitite, dajui Njemu izraaj. On moe vie ivjeti u vama, ukoliko imate neogranienu komandu nad sredstvima za ivot. Univerzum eli da imate sve to vi elite imati. Priroda je prijatelj vaim planovima. Sve je za vas prirodno. Odluite kako je ovo istina. Bitno je, meutim, da se vae namjere usklade s namjerama onoga to je u svemu. Morate eljeti stvarni ivot, ne samo uitak ulnog velianja. ivot je izvedba funkcije i pojedinac stvarno ivi tek kad bez pretjerivanja izvodi svaku funkciju za koju je sposoban fiziku, mentalnu i spiritualnu. 29

Ne elite se obogatiti kako biste ivjeli svinjski, veliajui ivotinjske elje, jer to nije ivot. Ali, izvoenje svake fizike funkcije je dio ivota i nitko ne ivi u potpunosti ukoliko nijee impulse tijela, koji su njegov normalan i zdrav izraaj. Ne elite se obogatiti samo kako biste mogli uivati mentalne uitke, sakupiti znanje, veliati ambiciju, zasjeniti druge i biti slavni. Sve su to legitimni dijelovi ivota, ali ovjek koji ivi samo za uitke intelekta, ivi samo djelomino i nikad nee u potpunosti biti

zadovoljan. Ne elite se obogatiti samo zbog dobra drugih, kako biste se izgubili spaavajui ovjeanstvo,

iskuavajui radosti filantropije i rtvovanja. Radosti due samo su jedan dio ivota i nisu ni bolje ni plemenitije od drugih njegovih dijelova. elite se obogatiti kako biste mogli jesti, piti i biti veseli kad je vrijeme za to, ali i kako biste se mogli okruiti prekrasnim stvarima, vidjeti daleke zemlje, nahraniti svoj um i razviti intelekt. Kako biste mogli voljeti ljude i initi dobre stvari i biti sposobni igrati vanu ulogu u pomaganju svijetu da pronae istinu. Ali, zapamtite kako ekstremni altruizam nije nita bolji niti plemenitiji od ekstremne sebinosti. Oboje je pogreno. Napustite ideju kako Bog od vas eli da se rtvujete za druge i kako ete time zasluiti Njegovu ljubav. Bog ne trai nita slino. Ono to On hoe je da od sebe napravite najvie to 30

moete, ali i za sebe i za druge, jer drugima moete pomoi vie ako ste

od sebe napravili najvie to ste mogli. A najvie od sebe moete napraviti samo bogaenjem, stoga je pravilno i hvale vrijedno dati poslu stjecanja bogatstva svoje prve i najbolje misli. Meutim, zapamtite kako se elja supstance odnosi na sve i njezino kretanje mora biti prema vie ivota za sve. Ne moe se nita uiniti to umanjuje ivot nekom, jer je supstanca jednako u svima i jednako trai bogatstvo i ivot. Inteligentna e supstanca za vas napraviti stvari, ali ih ona nee oduzeti nekom drugom, kako bi ih vama dala. Morate napustiti misli o takmienju. Vae je stvarati, a ne natjecati se za ono to je ve stvoreno. Ne smijete nikome nita oduzeti. Ne smijete se cjenkati. Ne smijete varati kako biste doli u prednost. Ne smijete nijednom ovjeku koji za vas radi, dati manje nego to je zaradio. Ne smijete udjeti za imovinom drugih, niti je gledati eljnim pogledima. Nijedan ovjek ne posjeduje neto to i vi sami slino ne biste mogli imati, i to tako da njemu ne oduzmete njegovo. Trebate postati kreator, a ne takmiar. Dobit ete ono to elite, ali tako da kad vi dobijete i svaki e drugi ovjek imati vie od onoga to sada ima. Svjestan sam kako postoje ljudi koji dobivaju goleme koliine novca ponaajui se izravno suprotno tvrdnjama u3 1

gornjem

odlomku,

stoga

moram

dodati

neka

pojanjenja. Ljudi plutokratskog tipa, koji postaju jako bogati, ponekad to postiu samo svojim izuzetnim sposobnostima na razini takmienja, a ponekad nesvjesno uspostavljaju vezu sa Supstancom i njezinim velikim namjerama i kretanjima za opu nadogradnju vrste kroz industrijsku evoluciju. Rockefeller, Carnegie, Morgan i dr. nesvjesni radu su agenti i Svevinjeg u neophodnom sistematiziranja organiziranja

proizvodnje, a u konanici njihov rad jako pridonosi poveanju ivota kod sviju. Njihov je dan skoro zavren, organizirali su proizvodnju i uskoro e ih naslijediti agenti mnotva koji e organizirati maineriju distribucije. doba. Oni igraju neophodnu ulogu u procesu evolucije, ali ista ona Mo koja ih je proizvela, i uklonit e ih. I dobro je imati na Multimilijunai su poput udovinih reptila pretpovijesnog umu kako oni nikad nisu zaista bili bogati, jer privatni ivoti veine pripadnika ove klase pokazuju kako su, u stvari, bili pokvareni i oduzimali su siromanima. Bogatstvo osigurano na takmiarskoj razini nikad nije zadovoljavajue i trajno. Vae je danas, sutra ve nekog drugog. i Zapamtite, odreenim ako postanete morate bogati se u

znanstvenim

nainom,

potpunosti izdii iznad misli o takmienju. Nikad niti na trenutak ne smijete pomisliti kako je zaliha ograniena. im pomislite kako sav novac "stiu u kut" i

kontroliraju bankari i neki drugi i kako se morate 32

napregnuti kako biste zaustavili taj postupak, u tom trenutku upadate u

takmiarski um i vaa je mo stvaranja otila za neko vrijeme. A to je jo gore, vjerojatno ete zatvoriti i kreativna kretanja koja ste ve uspostavili. ZNAJTE kako u planinama zemlje postoji zlato vrijedno bezbroj milijuna dolara koje jo nije izvaeno na povrinu. I znajte da, kad ga ne bi bilo, onda bi ga, da zadovolji supstanca. ZNAJTE kako e novac kojeg trebate stii, ak i ako je neophodno da tisue ljudi sutra otkriju nove rudnike zlata. Nikad ne gledajte vidljivu zalihu, uvijek gledajte neograniena bogatstva u bezoblinoj supstanci i ZNAJTE kako vam dolaze brzinom kojom ih moete primiti i koristiti. Nitko, zatvaranjem vidljive zalihe, ne moe sprijeiti da dobijete ono to je vae. Zato sebi nikad ne doputajte, ak ni na trenutak, pomisliti kako e sav najbolji graevinski materijal biti potroen prije nego vi budete spremni sagraditi svoju kuu. Nikad ne brinite za trustove i kombinate i ne bojte se kako e oni uskoro posjedovati cijelu zemlju. Nikad se ne bojte da ete izgubiti ono to elite, samo zato to vas neka druga osoba moe pobijediti. To se ne moe dogoditi, vi ne traite nita to posjeduje netko drugi, vi ste uzrok stvaranja onoga to elite iz bezobline supstance, a zaliha je bez ogranienja. Drite se ve iznijete tvrdnje: Postoji mislea tvar iz koje su sve stvari nainjene i koja u svom prvotnom stanju proima, vae potrebe, jo vie stvorila mislea

33

prodire i ispunjava meuprostore univerzuma.

Misao u toj supstanci proizvodi stvar koja je milju zamiljena. ovjek moe oblikovati stvari svojom milju i utiskujui tu misao u bezoblinu supstancu moe prouzroiti stvaranje onoga o emu je mislio.

34

6. Kako vam dolaze bogatstva ?Kad kaem da se ne cjenkate otro, ne mislim kako se uope ne morate cjenkati ili kako ste iznad

neophodnosti za dogovore s drugim ljudima. Mislim kako ne smijete s njima nita nepoteno dogovarati, ne smijete dobiti neto za nita, ali moete dati svakom ovjeku vie nego to od njega uzmete. Ne moete dati nekom vie u gotovinskoj trinoj vrijednosti nego to ste uzeli od njega, ali moete mu dati vie u upotrebnoj vrijednosti od gotovine koju ste od njega uzeli. Papir, tinta i drugi materijal ove knjige moda nije vrijedan novca kojeg ste za njega dali, ali ako vam ideje izloene ovdje donose tisue dolara, onaj tko vam je prodao knjigu nije vas prevario. Dao vam je veliku upotrebnu vrijednost za malu vrijednost u gotovini. Pretpostavimo da posjedujem sliku nekog od velikih umjetnika koja je u svakom civiliziranom drutvu vrijedna tisue dolara. Ako je ponesem u Baffin Ray i trgovakom vjetinom nagovorim nekog Eskima da za nju da gomilu krzna vrijednu 500 dolara, prevario sam ga. Jer, za njega slika nema upotrebnu vrijednost, ona nee pridonijeti njegovom ivotu. Ali, pretpostavimo da sam mu u zamjenu za krzna dao pitolj vrijedan 50 dolara, bila bi to za njega dobra razmjena. Pitolj za njega ima upotrebnu vrijednost i donijet e mu jo puno krzna i puno hrane. Pridodat e njegovom ivotu na svaki nain i uiniti ga bogatim. Kad se izdignete od takmiarske do kreativne ravni, 35

moete

vrlo pomno ispitati svoje transakcije, pa ako nekome prodajete neto to ne pridonosi njegovom ivotu vie nego to vrijedi stvar koju vam je dao u zamjenu, moete si priutiti prekidanje takvog posla. Ne smijete nikoga tui u poslu. A ako ste ve u takvom poslu, odmah izaite iz njega. Dajte svakom ovjeku u upotrebnoj vrijednosti vie od onoga to od njega uzimate u gotovini, tako svakom svojom poslovnom transakcijom pridonosite ivotu svijeta. Ako neki ljudi rade za vas, morate od njih uzeti vie u gotovini nego to im dajete u plai. Ali svoj posao moete organizirati tako da bude ispunjen s naelom napredovanja, pa da svaki zaposlenik koji to eli, moe malo napredovati svakoga dana. Moete postii da va posao za vae

zaposlenike ini ono to ova knjiga ini za vas. Moete tako upravljati poslom da on bude neka vrsta ljestvi kojima e se svaki zaposlenik moi, ukoliko se eli potruditi, i sam penjati k

bogatstvu. Prilika mu je pruena, ukoliko nee htjeti, to je njegova pogreka. I konano, iako ete uzrokovati stvaranje svoga bogatstva iz bezobline supstance koja proima cijelo vae okruenje, to ne znai kako e bogatstvo uzeti oblik iz atmosfere i materijalizirati se pred vaim oima. Ako elite, na primjer, ivai stroj, ne mislim vam rei kako ete misao o ivaem stroju utisnuti u misleu supstancu sve dok se stroj ne oblikuje bez neijih ruku u sobi u kojoj sjedite ili negdje drugdje. Ali, ako elite ivai stroj, njegovu mentalnu 36

sliku uvajte uz najpozitivniju sigurnost u to kako e se stroj pojaviti ili je ve na putu k vama. Nakon to jednom oblikujete misao, sauvajte najapsolutniju i neupitnu vjeru o tome kako ivai stroj stie. Nikad o njemu ne razmiljajte niti ne govorite na bilo koji nain osim kako ste sigurni u njegov dolazak. Vjerujte kako je ve va. Stroj e vam biti donijet silom vrhovne inteligencije koja djeluje na umove ljudi. Ako ivite u dravi Maine, mogue je da stroj donese ovjek iz Texasa ili Japana, zaposlen neim to e rezultirati time da vi dobijete ono to elite. Ako bude tako, cijela e stvar donijeti dobro i tom ovjeku, jednako kao i vama. Ne zaboravite ni na trenutak kako je mislea

supstanca u svemu i kroz sve, komunicira sa svima i moe na sve utjecati. elja mislee supstance za punijim i boljim ivotom uzrokovala je stvaranje svih ve napravljenih ivaih strojeva i moe uzrokovati stvaranje jo milijun istih. I hoe, svaki put kad je ljudi pokrenu eljom i vjerom, te djelovanjem na odreeni nain. Sigurno imate ivai stroj u svojoj kui, to je jednako sigurno kao i da imate bilo koju drugu stvar ili stvari koje elite i koje ete koristiti za poboljanje svog vlastitog ivota i ivota drugih. Ne smijete oklijevati u tome hoete li traiti neto veliko. "Zadovoljstvo je tvoga Oca da ti da kraljevstvo", rekao je Isus. Prvotna supstanca eli u vama ivjeti sve to je mogue, 37

ali i eli da imate sve to moete ili hoete koristiti za ivljenje najobilnijeg ivota. Ako u svojoj svijesti uvrstite injenicu kako je elja koju osjeate za posjedovanjem bogatstva u skladu sa eljom Svemonog za potpunijim izraajem, vaa vjera postaje nepobjedivom. Jednom sam vidio djeaka kako sjedi za glasovirom i uzaludno pokuava izvui sklad iz njegovih tipki. Shvatio sam kako mu je ao i kako se ljuti zbog svoje nesposobnosti sviranja. Zapitao sam za uzrok ljutnje i on mi je odgovorio: "Osjeam u sebi glazbu, ali ne mogu natjerati ruke da se pravilno pokreu". Glazba u njemu imala je nagon prvotne supstance kojeg sadre sve mogunosti cjelokupnog ivota i sve to je od glazbe trailo je svoj izraaj kroz ovo dijete. Bog, ta Jedna supstanca, pokuava ivjeti i initi i uivati u stvarima kroz ovjeanstvo. On govori: "elim ruke koje e sagraditi prekrasne graevine, svirati boanske harmonije, slikati velianstvene slike. elim noge koje e obavljati moje poslove, oi koje e gledati moje ljepote, jezike koji e govoriti mone istine i pjevati udesne pjesme", itd. Sve to postoji i to je mogue, trai svoj izraaj kroz ljude. Bog eli da oni koji mogu svirati imaju glasovire i sve druge instrumente i da imaju sredstva kojima e u najveoj moguoj mjeri kultivirati svoje talente. On eli da se oni koji mogu cijeniti ljepotu okrue lijepim stvarima. On eli da oni koji raspoznaju istinu imaju priliku putovati i promatrati. On eli da oni koji 38

cijene tkaninu budu prekrasno odjeveni, a oni koji cijene dobru hranu budu bogato nahranjeni. On eli sve to jer On je taj koji u svemu uiva i sve cijeni. Bog je onaj koji eli svirati, pjevati, uivati u ljepoti, obznanjivati istinu, nositi finu odjeu i jesti dobru hranu. "Bog je onaj koji je radio na vama da elite i inite", rekao je Pavle. elja koju osjeate za bogatstvima je neograniena, ona kroz vas trai Njegovo izraavanje, kao to je traila izraaj kroz djeaka uz glasovir. Stoga ne smijete oklijevati u tome hoete li traiti neto veliko. Va je dio usmjeriti i izraziti elju Bogu. To je teko mjesto za veinu ljudi. Oni su se zadrali uz staru ideju kako siromatvo i rtvovanje gode Bogu. Oni siromatvo promatraju kao dio plana, neophodnost prirode. Misle kako je Bog dovrio svoj rad i stvorio sve to moe stvoriti i da veina ovjeanstva mora ostati siromanom jer uokolo nema dovoljno za sve. Oni se toliko dre te pogrene misli da su posramljeni traiti bogatstvo. ak niti ne pokuavaju eljeti vie od vrlo umjerenog, tek toliko da se dobro osjeaju. Prisjetit u se sada sluaja jednog uenika kojem je reeno kako mora imati na umu jasnu sliku stvari koje eli, kako bi kreativna misao na njih bila utisnuta u bezoblinu supstancu. Bio je vrlo siromaan, ivio je u iznajmljenoj kui i zaraivao tek toliko da preivi i nikako nije mogao prihvatiti injenicu da mu pripada svo bogatstvo. Tako je, nakon puno razmiljanja,

39

odluio kako bi mogao zatraiti neto razumno, poput novog tepiha za pod svoje najbolje sobe, ali i pe na ugljen da zagrije kuu za hladnog vremena. Slijedivi upustva iz ove knjige pribavio je stvari za nekoliko mjeseci, a onda mu je svanulo kako je traio nedovoljno. Proao je kuom u kojoj je ivio planirajui sve

poboljice koje bi elio u njoj uiniti. Mentalno je dodao negdje prozorski otvor, na drugom mjestu sobu, sve dok u svom umu nije dovrio idealni dom za sebe. Zatim ga je planirao namjestiti. Drei cijelu sliku u svom umu poeo je ivjeti odreenim nainom i kretati se prema onom to je elio. Danas posjeduje kuu koja je dograena u skladu s oblikom njegove mentalne slike. I s jo veom vjerom usmjerava se na druge stvari. Dato mu je u skladu s njegovom vjerom i jednako tako bit e dato vama i svima nama.

40

7. ZahvalnostPrimjer iz prolog poglavlja dovest e itatelja do injenice kako je prvi korak prema bogaenju prenoenje ideje o onome to elite u bezoblinu supstancu. To je tono i vidjet ete kako, da biste tako postupili, postaje neophodno da se na skladan nain odnosite prema bezoblinoj inteligenciji. Osiguravanje tog skladnog odnosa je od tako

primarne i ivotne vanosti da u raspravi o tome ovdje dati prostor. Ujedno u vam dati uputstva koja e vas sigurno, ukoliko ih budete slijedili, dovesti u savreno jedinstvo uma s Bogom. itav postupak mentalne prilagodbe i usklaenja moe se saeti u jednu jedinu rije: zahvalnost. Prvo, vjerujete kako postoji jedna inteligentna supstanca iz koje sve proizlazi. Drugo, vjerujete kako vam ta supstanca daje sve to elite. I tree, odnosite se prema njoj s osjeajem duboke i beskrajne zahvalnosti. Mnogi ljudi koji na sve druge naine ive pravilno, ostaju siromani zbog nedostatka zahvalnosti. Primivi jedan dar od Boga, oni sijeku icu koja ih povezuje s Njim, proputajui izraziti zahvalnost. Lako je razumjeti da, to smo blie izvoru bogatstva, to emo vie bogatstva primiti. Stoga je takoer lako razumjeti da dua koja je uvijek zahvalna, ivi u bliem dodiru s Bogom od one koja nikad na Njega ne gleda s izrazom zahvalnosti.41

to

zahvalnije

usmjerimo

svoje

umove

na

Svemonog kad nam dou dobre stvari, to emo vie dobrih stvari primiti i one e bre dolaziti. Razlog je jednostavno u tome da mentalni stav zahvalnosti vue um u blii dodir s izvorom iz kojeg blagoslovi dolaze. Ako je za vas novost kako vam zahvalnost dovodi um u sklad s kreativnim energijama univerzuma,

razmislite malo i shvatit ete da je to istina. Dobre stvari su vam ve pristigle linijom poslunosti odreenih zakona. Zahvalnost e va um odvesti na put kojim stvari pristiu i zadrat e vas u bliskom skladu s kreativnim miljenjem, spreavajui da pogrijeite

upadanjem u takmienje. Sama zahvalnost moe vas drati usmjerenim

prema Svemu, ne doputajui da pogrijeite mislei kako je zaliha ograniena, jer bi to bilo fatalno za vaa nadanja. Postoji zakon zahvalnosti i apsolutno je neophodno da ga promotrite, ukoliko elite postii traene rezultate. Zakon zahvalnosti je prirodno naelo kako su akcija i reakcija uvijek jednake, ali u suprotnim smjerovima. Zahvalnost uma u pohvali Svemonom je

oslobaanje ili troenje sile. Ne moe propustiti dosegnuti ono k emu je upuena, pa je stoga reakcija istovremeno kretanje prema vama. "Priblii se k Bogu i On e se pribliiti tebi". Ova je tvrdnja psiholoki istinita. Ako je vaa zahvalnost jaka i stalna, reakcija u bezoblinoj supstanci bit e jaka i stalna. Kretanje onoga 42

to elite uvijek e

biti prema vama. Pogledajte koji je zahvalni stav uzeo Isus, kako je uvijek govorio: "Hvala Ti, Oe, to me uje". Ne moete iskusiti puno moi bez zahvalnosti, jer zahvalnost je ono to vas dri povezanog s moi. Ali vrijednost zahvalnosti ne sastoji se samo u tome to vam u budunosti donosi vie blagoslova. Bez zahvalnosti ne moete dugo biti ouvani od

nezadovoljnih misli. Trenutak u kojem dopustite svom umu

nezadovoljstvo stvarima kakve jesu, poinjete gubiti uporite. Vaa se panja uvruje na obinom, opem, siromanom, neistom i beznaajnom, pa va um uzima oblik takvih stvari. A onda ete prenijeti te oblike ili mentalne slike u bezoblinu supstancu, pa e vam stii obine, ope, siromane, neiste i beznaajne stvari. Dopustiti svom umu da se nastani u manje vrijednom znai postati manje vrijedan i okruiti se manje vrijednim stvarima. S druge strane, uvrstiti svoju panju na najbolje znai okruiti se s najboljim i postati najbolji. Kreativna mo unutar nas oblikuje nas po slici onoga emu pridajemo panju. Mi smo mislea supstanca, a mislea supstanca uvijek uzima oblik onoga o emu misli. Zahvalni je um stalno usmjeren na najbolje, stoga je sklon postati najboljim i preuzima oblik ili osobine najboljeg, pa e najbolje i primiti. Takoer, iz zahvalnosti se raa vjera. Zahvalni um 43 stalno

oekuje dobro, a oekivanja postaju vjerom. Reakcija zahvalnosti proizvodi vjeru u umu, a svaki izlazei val zahvalnosti poveava tu vjeru. Onaj koji nema osjeaja zahvalnosti ne moe dugo zadrati ivu vjeru, a bez ive vjere ne moete se obogatiti kreativnim nainom, kao to emo vidjeti u sljedeim poglavljima. Neophodno je, zato, kultivirati naviku da se bude zahvalan za svako dobro koje stigne, stalno se

zahvaljujui. A budui da su sve stvari pridonijele vaem

napretku, u svoju biste zahvalnost sve stvari i trebali ukljuiti. Ne gubite vrijeme razmiljajui ili govorei o nestaicama ili pogrenim akcijama plutokrata ili financijskih magnata. Njihova organizacija svijeta stvorila je vau priliku, sve to vam stvamo dolazi je zbog njih. Ne bjesnite protiv korumpiranih politiara, da nije politiara bili bismo u anarhiji, pa bi i vaa prilika bila znatno smanjena. Bog je dugo radio i vrlo strpljivo kako bi nas doveo tu gdje jesmo u industriji i politici, a On dobro obavlja svoj posao. Ne postoji ni najmanja sumnja da e ukinuti plutokrate, magnate, industrijalce i politiare im ih se bude trebalo rijeiti. Ali u meuvremenu, smatrajte ih dobrima. Sjetite se da svi oni pomau urediti linije kojima e k vama stii vaa bogatstva i budite im zbog toga svima zahvalni. To e vas dovesti u skladne odnose s dobrom u svemu, a dobro u svemu kretat e se prema vama.

44

8. Misliti na pravi nainVratite se u 6. poglavlje i ponovno proitajte priu o ovjeku koji je oblikovao mentalnu sliku svoje kue i dobit ete pravu ideju o poetnom koraku prema bogaenju. Morate stvoriti jasnu i odreenu mentalnu sliku onoga to elite, ne moete prenijeti ideju koju sami nemate. Morate je imati prije nego to ete je dati, a mnogi ljudi proputaju utisnuti tu sliku u misleu supstancu, jer sami imaju tek neodreen i maglovit pojam o stvarima koje ele raditi, imati ili postati. Nije dovoljno da imate tek openitu elju za bogatstvom "da biste njime inili dobro", svatko ima takvu elju. Nije dovoljno da imate elju putovati, vidjeti neto, ivjeti punije itd. Svatko ima takve elje. Ako prijatelju poaljete poruku, neete mu poslati slova po abecednom redu i dopustiti da on sam za sebe konstruira tu poruku, niti ete sluajnim izborom uzimati rijei iz rjenika. Poslat ete suvislu reenicu, koja neto znai. Kad pokuavate utisnuti svoje elje u supstancu, sjetite se da to morate uiniti suvislom tvrdnjom. Morate znati to elite, biti odreeni. Nikad se neete obogatiti niti pokrenuti kreativnu mo, aljui

neoblikovane udnje i nejasne elje. Pregledavajte svoje elje ba kao to je ovjek kojeg sam opisao pregledavao svoju kuu. Gledajte to to elite i stvorite jasnu mentalnu sliku kako izgleda kad dobijete to to elite. Tu jasnu mentalnu sliku morate stalno imati na umu, poput 45

mornara koji na umu ima luku prema kojoj brod plovi, cijelo vrijeme budite okrenuti prema tome. Ne smijete izgubiti iz vida svoju elju, kao to kormilar ne gubi iz vida kompas. Nije neophodno vjebati koncentraciju niti odvojiti posebno vrijeme za molitvu i afirmaciju, niti "ulaziti u tiinu", i raditi neke okultne akrobacije. Sve je to dobro, ali ono to je potrebno je znati to elite i eljeti to dovoljno jako da vam ostane u mislima. Provodite koliko moete svog slobodnog vremena u razmiljanju o slici, ali nema potrebe vjebati

koncentraciju uma na stvar koju zaista elite. Napor da biste zadrali svoju panju na neemu, potreban je kod stvari za koje u biti ne marite. I ukoliko stvarno ne elite obogatiti se, tako da je ta elja dovoljno jaka da vam misli dri usmjerene na mogunosti kao to magnetski pol dri usmjerenom iglu kompasa, teko da je vrijedno pokuavati iskoristiti

uputstva ove knjige. Metodi ovdje iznijeti su za ljude ija je elja za bogatstvom dovoljno jaka da nadvlada mentalnu lijenost i ljubav prema dokolici, i tjera ih raditi. to jasnijom i odreenijom napravite svoju sliku i to vie se na njoj zadravate, razmiljajui o prekrasnim detaljima, to jaa e biti vaa elja. A to je jaa vaa elja, lake ete um zadrati na slici koju elite. Meutim, jo neto je neophodno, osim jasnog vienja slike. Ako je to sve to inite, tek ste sanjalica i imat ete malo ili nimalo snage za postignue.

46

Iza vae jasne vizije, kako bi dolo do opipljivog izraavanja elje, mora stajati namjera ostvarenja. A iza te namjere mora biti nepobjediva i ustrajna VJERA kako je to to elite ve vae, pri ruci vam je i samo ga trebate uzeti. ivite u novoj kui, mentalno, sve dok ona oko vas ne dobije fiziki oblik. U mentalnoj stvarnosti uite u potpuno uivanje stvari koje elite. "Koje god si stvari zatraio dok si molio, vjeruj kako si ih primio i imat e ih", rekao je Isus. Gledajte stvari koje elite kao da su svo vrijeme ve zaista oko vas. Gledajte sebe kako ih posjedujete i koristite. U svojoj mati upotrebljavajte ih ba kao to to inite kad su u vaem opipljivom posjedu. Zadravajte svoju mentalnu sliku dok ne postane jasna i izrazita, a onda zauzmite mentalni stav vlasnitva prema svemu u toj slici. Posjedujte je, u svom umu, u punoj vjeri kako je stvarno vaa. Drite se svog mentalnog vlasnitva, ne odriite se niti na trenutak vjerovanja kako je stvaran. I zapamtite to je reeno cijelo u prethodnom budite poglavlju o zahvalnosti: vrijeme

zahvalni onako kako biste bili zahvalni da se to ve ostvarilo, ovjek koji moe iskreno zahvaliti Bogu za stvari koje posjeduje tek u mati, ima stvarnu vjeru. On e se obogatiti, on e prouzroiti stvaranje bilo ega to eli. Nije potrebno da molite uvijek iznova za stvari koje nije neophodno o tome Bogu govoriti svakoga dana.

47

"Ne koristite isprazna ponavljanja kao to pogani rade", rekao je Isus svojim uenicima. "Jer va Otac zna to trebate prije nego to to od Njega zatraite". Va dio posla je inteligentno formulirati svoju elju za stvarima koje e vam uveati ivot, kao i da te elje posloite u suvislu cjelinu, a onda tu Cijelu elju utisnete u bezoblinu supstancu koja ima mo i volju donijeti vam ono to elite. To utiskivanje ne radite ponavljanjem nizova rijei, ve ostajanjem uz viziju s nepokolobeljivom NAMJEROM njezinog ostvarenja i vrstom VJEROM u njezino

ostvarenje. Odgovor na molitvu nije prema vjeri koju imate dok govorite, ve prema vjeri dok djelujete. Ne moete se dojmiti uma Boga tako da odvojite posebne dane sabata kako biste Mu rekli to elite, a onda Ga u ostatku tjedna zaboravite. Ne moete Ga se dojmiti ako se u neke posebne sate zatvarate u osamu i molite, a onda nakon toga odbacite stvar iz svoga uma sve dok ponovno ne dou sati molitve. Usmena je molitva dovoljno dobra i ima svoj uinak posebno na vas same kako biste pojasnili svoju viziju i ojaali vjeru, ali nee vam usmeno ponavljanje donijeti ono to elite. Kako biste se obogatili, ne trebaju vam "slatki sati molitve", potrebno vam je "moliti bez

prestanka". A pod molitvom podrazumijevam ostajanje uz viziju s namjerom da se dogodi stvaranje u vrstom obliku, kao i vjeru da e se to dogoditi. "Vjeruj kako si primio". 48

Kad jednom jasno oblikujete svoju viziju, cijela se stvar

usmjerava na primanje. Kad ste je oblikovali, dobro je napraviti usmenu tvrdnju i s potovanjem je uputiti Svevinjem i od tog trenutka morate u umu primiti ono to ste zatraili. ivite u toj novoj kui, nosite finu odjeu, vozite se u atomobilu, idite na putovanja i s povjerenjem planirajte nova, jo vea. Mislite i

govorite o svim stvarima koje ste zatraili kao da ih sad ve posjedujete. Zamiljajte okruenje i

financijske uvjete tono onakvima kakve elite i svo vrijeme ivite u tom zamiljenom okruenju i financijskoj situaciji. Drite na umu, meutim, da to ne radite zato to ste neki sanjar ili graditelj dvorca u zraku, vi se drite VJERE kako je to to zamiljate ve ostvareno i NAMJERE da bude tako. Zapamtite kako su vjera i namjera u upotrebi mate ono to ini razliku izmeu znanstvenika i sanjara. A kad nauite tu injenicu, poinje uenje odgovarajue upotrebe volje.

49

9. Kako koristiti voljuDa biste se obogatili znanstvenim nainom, ne trebate snagu svoje volje primijeniti ni na to izvan sebe. Ionako nemate niti pravo to uiniti. Pogreno je svoju volju iskazivati nad drugim mukarcima i enama kako bismo od njih dobili ono to elimo. Jako je pogreno primoravati ljude na neto mentalnom snagom, ba kao to je pogreno initi to fizikom snagom. Ako fizikom snagom natjerate Ijude da rade ono to ih smanjuje do ropstva, natjeravati ih na to mentalnim sredstvima postie potpuno istu stvar. Razlika je tek u nainu. Ako fizikom silom oduzmete ljudima neto to je pljaka, a pljaka je ako to uinite i mentalnom silom, nema nikakve razlike. Nemate pravo koristiti snagu svoje volje nad

drugom osobom, ak "ni za njezino dobro", jer vi ne znate to je za njezino dobro. Znanost bogaenja ne trai od vas primjenu moi ili sile na bilo koju drugu osobu, ni na koji nain. Ne postoji ni najmanja potreba neim takvim, u stvari, svaki pokuaj upotrebe volje nad drugima samo e ponititi vau namjeru. Ne trebate primjenjivati svoju volju niti na stvari, kako biste ih nagovorili da k vama dou. To bi jednostavno bilo poput prisiljavanja Boga, a to je glupo i beskorisno, a uz to i dokaz nepotivanja. Ne morate nagovarati Boga da vam da dobre stvari, nita vie nego to morate koristiti snagu svoje volje da bi svanulo sunce.

50

Ne morate koristiti snagu svoje volje kako biste pobijedili neko neprijateljsko boanstvo ili uvjerili tvrdoglave i buntovne sile da se stave pod vau zapovijed. Supstanca je va prijatelj i gorljivije vam hoe dati ono to elite, ak i od vas samih. Da biste se obogatili, snagu svoje volje trebate koristiti samo nad sobom. Kad znate to misliti i initi, onda svoju volju morate upotrijebiti kako biste sebe primorali misliti i initi prave stvari. To je legitimna upotreba volje u ostvarenju onog to elite koristiti je zato da biste ostali na pravom putu. Upotrijebite svoju volju kako biste sebe zadrali misliti i djelovati odreenim

nainom. Ne pokuavajte projicirati svoju volju ili misli ili um u vanjski prostor, kako bi "djelovali" na stvari ili ljude. Drite svoj um kod kue, on tamo moe postii vie nego bilo gdje drugdje. Upotrijebite ga za oblikovanje mentalne slike onog to elite i tu viziju uvajte s vjerom i namjerom. Upotrijebite svoju volju kako biste svoj um zadrali djelovati na pravi nain. to je vra i stalnija vjera i namjera, to ete se bre obogatiti, jer ete raditi samo POZITIVNE utiske u supstancu, neete ih neutralizirati ili umanjivati negativnim utiscima. Slika vaih elja uvana s vjerom i namjerom bit e preuzeta od bezobline supstance i proimat e je do velikih udaljenosti kroz cijeli univerzum, koliko mi je51

poznato.

Kako se ta impresija iri, sve se pokree prema njezinom ostvarenju. Svaka iva stvar, svaka neiva stvar i stvari jo nestvorene, udruuju se kako bi vam stvorile ono to elite. Sve se sile poinju naprezati u tom smjeru, sve se poinje kretati prema vama. Umovi ljudi, posvuda, pod utjecajem su onog to treba initi kako bi se ispunile vae elje, oni nesvjesno rade za vas. Ali ovo moete provjeriti ako ponete u bezoblinu supstancu utiskivati negativno. Sumnja ili nevjera

siguran je poetak kretanja u smjeru suprotnom onom u kojem vjera i nakana guraju stvari prema vama. Zbog nerazumijevanja ovog, veina ljudi koja se nastoji obogatiti upotrebom "mentalne znanosti", doivljava neuspjeh.

Svaki sat i trenutak kojeg provedete obazirui se na sumnje i strahove, svaki sat kojeg provedete brinui se, svaki sat u kojem nevjerica zauzme vau duu, pokree struju od vas, u podruju cijele inteligentne

supstance. Sva su obeanja samo za one koji vjeruju, samo za njih. Sjetite se koliko je Isus ustrajao na toj toci vjere, pa ete shvatiti zato je tako. Budui da je vjerovanje tako vano, pazite na svoje misli. Vaa e vjerovanja biti u najveoj mjeri oblikovana stvarima koje promatrate i o kojima mislite, stoga je vano da upravljate svojom panjom. A sada dolazimo do upotrebe, jer svojom ete voljom odrediti na koje e stvari biti usmjerena vaa panja. Ako elite postati bogati, ne smijete se baviti prouavanjem siromatva. 52

Stvari

se ne realiziraju

razmiljanjem

o o

njihovim bolesti.

suprotnostima. Zdravlje se nikad ne moe postii prouavanjem bolesti i razmiljanjem Pravednost se ne moe promicati studiranjem grijeha i razmiljanjem o njemu. I nikad se nitko nee obogatiti prouavanjem siromatva i razmiljanjem o siromatvu. Medicina je znanost o bolesti i poveala je bolest. Religija kao znanost o grijehu, promie grijeh. A ekonomija kao prouavanje siromatva, ispunit e ovaj svijet bijedom i nestaicama. Ne priajte o siromatvu, ne ulaite u njega, niti se zabrinjavajte zbog njega. Nikad ne razmiljajte koji su mu uzroci, vi s time nemate nikakve veze. Ono to vas zanima je lijek. Ne troite svoje vrijeme na dobrotvorni rad i I i dobrotvorne aktivnosti. Svo dobrotvorstvo sklono je samo u beskraj ponavljati bijedu koju eli iskorijeniti. Ne kaem kako biste trebali biti tvrdog srca ili neljubazni i odbijati uti vapaje onih u nevolji, ali ne smijete pokuavati iskorijeniti siromatvo ni na koji od

uobiajenih naina. Ostavite za sobom siromatvo i sve to se na njega odnosi i "inite dobro". Obogatite se, to je najbolji nain na koji moete pomoi siromanima. I ne moete se mentalno zadrati na slici koja e vas obogatiti ako svoj um ispunite slikama siromatva. Ne itajte knjige niti novine koje govore o jadu stanovnika potleuica,53

uasima djejeg rada i tome slinog. Ne itajte nita to bi va um moglo ispuniti mranim slikama oskudice i patnje. Ne moete ni najmanje pomoi siromanima doznavanjem o njihovom siromatvu, a irenje tih informacija nee siromatvo unititi. Ono to e pomoi otklanjanju siromatva nije uvanje slika o njemu, ve unoenje slika bogatstva u umove siromanih. Ne preputate siromane njihovoj mizeriji, ukoliko odbijete ispuniti svoj um slikama te mizerije. Siromatvo se ne moe odstraniti poveanjem

dobrih djela prema ljudima koji misle o siromatvu, ve poveanjem broja siromanih ija je namjera obogatiti se s vjerom. Siromani ne trebaju dobrotvorstvo, njima je potrebno nadahnue. Dobrotvorstvo im samo alje nitu kruha koja e ih odrati ive u njihovoj bijedi ili im daje zabavu kako bi na sat ili dva zaboravili, ali nadahnue e ih podii iz njihovog jada. Ako elite pomoi siromanima, pokaite im da i oni mogu postati bogati, dokaite to samim bogaenjem. Jedini nain na koji e siromatvo zauvijek biti uklonjeno s ovog svijeta je zadobivanjem velikog i stalno rastueg broja ljudi koji vjebaju uenja ove knjige. Ljudi moraju doznati kako postati bogat

stvaranjem, a ne takmienjem. Svaki ovjek koji se obogati takmienjem, baca iza sebe ljestve kojima se popeo, drei tako druge na dnu. 54

Ali, ovjek koji se obogatio stvaranjem, otvara vrata tisuama da ga slijede

i nadahnjuje ih u tome. Ne radi se o tvrdoi srca niti o bezosjeajnom ponaanju kada odbijete aliti siromatvo, vidjeti

siromatvo, itati o siromatvu ili misliti i razgovarati o njemu ili ak sluati one koji o njemu govore. Upotrijebite snagu volje da svoj um sauvate IZVAN predmeta siromatva, i vrsto ga usmjerite na vjeru i nakanu vizije koju elite.

55

10. Daljnje koritenje voljeNe moete zadravati istinitu i jasnu viziju bogatstva ako vam je panja stalno okrenuta suprotnim slikama, bile one vanjske ili u mati. Ukoliko ste imali financijskih nevolja u prolosti, ne priajte o njima. Uope o njima ne razmiljajte. Ne priajte o siromatvu svojih roditelja i tekoama svog ranog ivota. Bilo to od toga mentalno bi vas jedno vrijeme uvrstilo u siromane i sigurno bi zakoilo kretanje stvari u vaem smjeru. Isus je rekao: "Neka mrtvi pokopaju svoje mrtve". Ostavite iza sebe siromatvo i sve to njemu pripada. Prihvatili ste kao ispravnu odreenu teoriju univerzuma i takoer je ispravno prepustiti joj sve svoje nade o srei, pa to e vam, onda, obaziranje na protivne teorije? Ne itajte religiozne knjige koje vam govore kako e uskoro smak svijeta, ne itajte ni tekstove onih koji vole iznositi prljavtinu na povrinu, niti pesimistinih filozofa koji vam kau kako svijet ide k vragu. Ovaj svijet ide k Bogu, ne k vragu. Ovo je prekrasno Postajanje. Istina, ima poprilino toga u postojeim uvjetima s ime se ne moemo stvari koje sloiti, e ali koja korist kad od to

prouavanja

sigurno

proi,

prouavanje moe samo usporiti njihov prolazak? Zato dati vrijeme i panju onom 56 uklanja to

evolucijski rast, kad moete ubrzati to uklanjanje samo promicanjem evolucijskog rasta, u mjeri u kojoj je to dio vaeg posla? Nije vano kako strano mogu izgledati situacije u nekim zemljama, predjelima ili mjestima, gubite svoje vrijeme i unitavate vlastite prilike razmiljajui o tome. Trebali biste biti zainteresirani za to da svijet postane bogat. Mislite na bogatstva u koja ovaj svijet ulazi, umjesto na siromatvo koje prerasta. Imajte na umu kako je jedini nain na koji moete ovom svijetu pomoi da bude bogat, tako da se sami obogatite kreativnim nainom, ne onim takmiarskim. Svu svoju panju pridajte bogatstvu, zanemarite

siromatvo. Kad god mislite ili govorite o onima koji su

siromani, mislite i govorite o njima kao o onima koji postaju bogati, odnosno kao o onima kojima treba estitati, a ne ih aliti. Tada e i oni i drugi uhvatiti nadahnue i poeti tragati za izlazom. Iako govorim kako svo svoje vrijeme i um i misli trebate dati bogaenju, iz toga ne proizlazi da trebate biti podli i zli. Postati bogatim najplemenitiji je cilj kojeg moete imati u ivotu, jer on u sebi ukljuuje sve drugo. Na takmiarskoj ravni, borba za bogaenjem je bezbona jagma za moi nad drugim ljudima, ali kad doemo do kreativnog uma, sve je promijenjeno. 57

Sve to je mogue na putu veliine i razotkrivanja due,

sluenja uzvienom poduhvatu, dolazi putem bogaenja, jer sve je mogue upotrebom stvari. Ako vam nedostaje fiziko zdravlje, doznat ete kako je i njegovo postignue ovisno o vaem bogaenju. Samo oni koji su slobodni od financijskih briga i koji imaju sredstva za ivot bezbrine egzistencije, mogu imati i odravati zdravlje. Moralna i spiritualna veliina mogua je samo kod onih koji su iznad takmiarske borbe za egzistenciju i samo onih koji su postali bogati na planu kreativne misli i slobodni su od unizujuih utjecaja takmienja. Ako vam je srce upueno na domau sreu, zapamtite kako ljubav cvjeta najbolje tamo gdje je uglaenost, visoka razina misli i sloboda od korumpirajuih utjecaja. A sve to mogue je nai samo tamo gdje je bogatstvo postignuto vjebanjem kreativnog miljenja, bez sukoba i rivaliteta. Ponavljam, ne moete ostvariti nita tako veliko i plemenito, poput bogaenja. Morate uvrstiti svoju panju na mentalnu sliku bogatstva, iskljuujui sve to ima sklonost zamagliti ili zatamniti tu viziju. Morate nauiti vidjeti ispod povrine ISTINU u svim stvarima. Morate vidjeti kako se pod prividno pogrenim uvjetima onaj Veliki ivot stalno pokree unaprijed prema potpunijem izraaju i srei. Istina je kako ne postoji neto poput siromatva, postoji samo bogatstvo. Neki ljudi ostaju u siromatvu jer ne poznaju injenicu58

kako i za njih postoji bogatstvo, a tome ih je najbolje poduiti pokazujui im put k obilju u svom vlastitom ivotu. Drugi su siromani jer su previe intelektualno lijeni potraiti izlaz, iako osjeaju kako on postoji. Najvie to za njih moete uiniti je da im podignete elju, pokazujui bogaenja. Drugi su jo siromani jer su postali i tako izgubljeni u labirintu metafizikih i okultnih teorija, iako neto znaju i o znanosti, pa ne vide kojim putem krenuti. Oni iskuavaju mjeavinu mnogih sistema, pa tako grijee u svima. Za njih je, ponovno, najbolje pokazati im pravi nain naeg vlastitog bogaenja. Jer, jedan gram djelovanja vrijedi kilogram teoretiziranja. Najbolje to moete uiniti za cijeli svijet je iz sebe izvui najvie mogue. Ne moete ni Bogu ni ovjeku sluiti uinkovitije nego bogaenjem. Uz uvjet da postanete bogati kreativnim, a ne takmiarskim nainom. Jo neto. Mi tvrdimo kako ova knjiga detaljno iznosi naela znanosti bogaenja, pa ako je tako, ne trebate itati nijednu drugu knjigu o istom predmetu. Ovo moe zvuati uskogrudno i samoljubivo, ali razmislite: ne postoji vie znanstvenih metoda raunanja osim im sreu koja proizlazi iz pravilnog

zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja. Nikakav drugi metod nije mogu. Moe postojati samo jedna najkraa udaljenost izmeu dvije toke. Postoji samo jedan znanstveni nain razmiljanja, a to je misliti59

nainom koji najizravnijom i najjednostavnijom rutom vodi k cilju. Niti jedan

ovjek dosad nije formulirao krai ili manje sloen sustav od onog ovdje iznijetog, s njega je poskidano sve to je nebitno. Kad zaponete djelovati po njemu, odloite sve ostale, potpuno ih odstranite iz svog uma. Svakoga dana itajte ovu knjigu, nosite je sobom, zapamtite je i ne razmiljajte o drugim sistemima i teorijama. Ako biste razmiljali, poeli bi sumnjati i biti nesigurni i kolebljivi u svom razmiljanju, a onda biste poeli i grijeiti. Nakon to uspijete i postanete bogati, smijete prouavati druge sisteme koliko god hoete, ali sve dok niste potpuno sigurni kako ste zadobili ono to elite, ne itajte nita o ovoj temi osim ove knjige i nekog od autora spomenutih u Predgovoru. I itajte samo najoptimistinije od svjetskih novosti, one koje su u skladu s vaom slikom. Takoer, praakajte odloite istraivanje okultnog. Ne

se u teozofiji,

spiritualizmu

ili srodnim

uenjima. Vrlo je vjerojatno da mrtvi jo ive i da su blizu, ali ako jesu, pustite ih na miru, bavite se svojim poslom. Bilo gdje se nalazili duhovi mrtvih, oni imaju za obaviti svoga posla i za rijeiti vlastite probleme i nemamo nikakvog prava mijeati im se u to. Ne moemo im pomoi i vrlo je dvojbeno mogu li oni pomoi nama i da li uope imamo bilo kakvo pravo uzeti im vrijeme, ak i ako mogu pomoi. Ostavite mrtve i drugi svijet na miru i rjeavajte svoj problem: obogatite se. Ako se ponete mijeati s okultnim, pokrenut ete mentalna strujanja koja e vae nade sigurno odvesti u 60

brodolom. Dakle,

ovo i prethodna poglavlja doveli su nas do sljedeih temeljnih injenica: Postoji mislea tvar iz koje su sve stvari nainjene proima, univerzuma. Misao u toj supstanci proizvodi stvar koja je zamiljena tom milju. ovjek moe oblikovati stvari svojim mislima i utiskujui misli u bezoblinu supstancu moe prouzroiti stvaranje stvari o kojoj razmilja. Kako bi to uinio, ovjek mora prijei s i koja, u i svom prvotnom stanju, prodire ispunjava meuprostore

takmiarskog na kreativni um, mora oblikovati jasnu mentalnu sliku stvari koje eli i uvati tu sliku u svojim mislima s vrstom NAKANOM da zadobije ono to eli i nepokolebljivom VJEROM da dobiva to to eli, zatvarajui pritom svoj um za sve to je sklono uzdrmati njegovu namjeru, zamagliti viziju ili ugasiti vjeru. I, da dodamo jo, mora ivjeti i djelovati

odreenim nainom.

61

11. Djelovanje odreenim nainomMisao je kreativna mo ili mo koja kreativnu mo tjera na djelovanje. Razmiljanje odreenim nainom donijet e vam bogatstvo, ali ne smijete se osloniti samo na misao, ne obraajui panju osobnoj akciji. To je stijena na kojoj mnogi drugi znanstveni metafiziari doivljavaju brodolom nepovezivanje misli s osobnom akcijom. Jo uvijek nismo dosegnuli etapu razvoja, ak niti pretpostavku kako je takva etapa mogua, u kojoj ovjek moe izravno iz bezobline supstance stvarati bez prirodnih procesa prirode ili rada ljudskih ruku. ovjek ne mora samo misliti, ve njegova osobna akcija mora nadopunjavati njegove misli. Milju moete prouzroiti da zlato iz srca planina bude gurnuto prema vama, ali ono se nee samo otkopati, samo proistiti, samo preobraziti u kovanice i dokotrljati vam se cestama nalazei svoj put do vaih depova. Pod tjerajuom silom Duha Svevinjeg, ljudski e poslovi biti tako ureeni da e ovjek biti voen do rudnika zlata. Poslovni poduhvati drugih ljudi bit e usmjereni na to da vam zlato bude donijeto, ali vi sami morate svoje poslove organizirati tako da budete sposobni primiti bogatstvo kad k vama doe. Vaa misao ini da vam sve stvari, ive i neive, donose ono to elite. Ali vae osobno djelovanje mora biti takvo da moete62

pravilno primiti ono to elite, kad stigne do vas. To ne uzimate kao milostinju, niti kao neto ukradeno, svakom ovjeku morate dati

vie u upotrebnoj vrijednosti nego to on vama daje u gotovini. Znanstvena upotreba misli sastoji se u oblikovanju jasne i zasebne mentalne slike onoga to elite,

vezivanju uz namjeru da dobijete ono to elite i u shvaanju sa zahvalnom vjerom kako dobivate to to elite. Nemojte pokuavati prenositi svoje misli bilo kojim tajanstvenim ili okultnim nainom, s idejom da one izlaze iz vas i obavljaju va posao. To je uzaludan napor koji e k tome i oslabiti vau mo zdravog rasuivanja. Djelovanje .misli na bogaenje potpuno je objanjeno u prethodnim poglavljima. Vaa vjera i namjera pozitivno utiskuju vau viziju u bezoblinu supstancu, koja ima ISTU ELJU ZA VEIM IVOTOM, KAKVU I VI IMATE. A ta vizija, od vas primljena, pokree na djelovanje sve kreativne sile U I KROZ NJIHOVE REDOVNE KANALE AKCIJE, ali usmjerene k vama. Nije va posao voditi niti nadgledati stvaralaki proces. Sve to vam je initi to je zadravati svoju viziju, prianjati uz namjeru i uvati vjeru i zahvalnost. Ali morate djelovati odreenim nainom, tako da moete prisvojiti ono to je vae kad to k vama doe i da moete susresti stvari koje se nalaze u vaoj slici i kad stignu, postaviti ih na njihovo pravo mjesto. Istinitost ovoga moete prepoznati. Kad vas stvari dosegnu, bit e u rukama drugih ljudi, koji e za njih traiti neto odgovarajue. 63

I moete dobiti ono to je vae samo dajui drugima ono to je njihovo. Vaa se lisnica nee pretvoriti u lisnicu boice sree, koja e uvijek biti puna novca, a da se vi nimalo ne morate potruditi. Ovo je kljuna toka znanosti bogaenja, ovdje se moraju spojiti misao i osobno djelovanje. Postoji jako puno ljudi koji, svjesno ili nesvjesno, pokreu djelovanje kreativnih sila snagom i upomou svojih elja, ali ostaju siromani jer nisu spremni primiti ono to ele, u trenutku kad im pristigne. Miljenjem je stvar koju elite privuena k vama. Djelovanjem je primate. Kakva god bila vaa akcija, oito je kako morate djelovati SADA. Ne moete djelovati u prolosti i bitno je za jasnou vae mentalne vizije da iz svog uma otpustite prolost. Ne moete djelovati u budunosti, jer budunost jo nije stigla. A ne moete rei ni kako ete djelovati u moebitnoj budunosti, sve dok ta moebitnost ne doe. Budui da sada niste u pravom poslu, niti u pravom okruenju, ne pomiljajte na odgaanje djelovanja sve dok ne uete u pravi posao ili okruenje. I ne provodite sadanje vrijeme razmiljajui koji e biti najbolji smjer u moguim buduim dogaajima. Imajte vjeru u svoju sposobnost da se suoite sa svakim nenadanim dogaajem, kad on stigne. Ako u sadanjosti djelujete umom koji je ve u budunosti, vaa e sadanja akcija biti s podijeljenim umom, a to znai neuinkovita. 64

Sav svoj um unesite u sadanje djelovanje. Nemojte prvotnoj supstanci dati kreativni impuls, a onda sjesti ekajui rezultate. Ako tako uinite, oni nikad nee doi. Djelujte sada. Ne postoji nikad nikakvo vrijeme osim sada, i nikad niti nee biti drugog vremena. Ako ikad namjeravate biti spremni primiti ono to elite, morate zapoeti sada. I vae djelovanje, ma kakvo bilo, mora biti u vaem sadanjem poslu ili zaposlenju i s osobama i stvarima iz vaeg sadanjeg okruenja. Ne moete djelovati tamo gdje se ne nalazite, ne moete djelovati tamo gdje ste bili i ne moete djelovati tamo kuda idete. Jedino moete djelovati tu gdje ste sada. Ne zamarajte se time da li ste jueranji posao obavili dobro ili loe. Dananji posao obavljajte dobro. Ne pokuavajte sutranji posao obaviti sada. Bit e puno vremena za njegovo obavljanje kad do toga doe. Ne pokuavajte okultnim ili mistinim sredstvima djelovati na ljude i stvari izvan svoga dosega. Ne ekajte na promjenu okruenja prije nego djelujete. djelovanjem. Moete tako djelovati na okruenje u kojem ste sada da prouzroite preseljenje u bolje okruenje. S vjerom i nakanom uvajte viziju sebe u boljem okruenju, ali djelujte na sadanje okruenje svim svojim srcem i svom svojom snagom i svim svojim umom. Ne troite vrijeme na dnevna sanjarenja ili gradnju dvoraca 65 Promijenite okruenje vlastitim

u zraku, drite se jedne vizije onog to elite i djelujte SADA. Ne bacajte se na traganje za neim novim to ete raditi ili za nekom udnom, neobinom ili znaajnom akcijom koju treba izvesti kao prvi korak prema bogaenju. Vjerojatno e vae akcije, barem neko sljedee vrijeme, biti one koje ste obavljali i u prolosti, ali sada ih poinjete raditi odreenim nainom koji e vas sigurno uiniti bogatim. Ako ste ve u nekom poslu za kojeg osjeate kako nije onaj pravi, ne odgaajte poetak djelovanja do ulaska u pravi posao. Ne osjeajte se obeshrabreni i ne sjedite lamentirajui kako ste na pogrenom mjestu. Nitko nikad nije bio na pogrenom mjestu, a da nije mogao nai ono pravo i nijedan ovjek nikad nije bio toliko uvuen u pogrean posao, da nije mogao izai iz njega i otii u pravi. uvajte viziju sebe u pravom poslu s namjerom da u njega uete i vjerom da ete to uiniti i da to upravo inite, ali DJELUJTE u svom sadanjem poslu. Upotrijebite svoj sadanji posao kao sredstvo zadobivanja nekog boljeg i upotrijebite svoje sadanje okruenje kao sredstvo da uete u neko jo bolje. Vaa vizija pravog posla, ako je uvana s vjerom i namjerom, uzrokovat e da Svevinji prema vama pokrene pravi posao, a vae djelovanje, ukoliko je izvedeno odreenim nainom, uzrokovat e da se sami pokrenete prema tom poslu.66

Ako ste zaposlenik i radite za plau, a osjeate kako morate promijeniti mjesto da biste dobili ono to elite, prenesite svoje misli u prostor i ne raunajte kako e vam donijeti drugi posao.

Vjerojatno se to nee dogoditi. Drite viziju sebe u poslu kojeg elite dok DJELUJETE s vjerom i namjerom na posao kojeg imate, pa ete sigurno dobiti onaj kojeg elite. Vaa vizija i vjera pokrenut e kreativne sile prema vama, a vae e djelovanje uzrokovati da vas sile u vaem vlastitom okruenju pomaknu prema mjestu kojeg elite. Dovravajui ovo poglavlje, dodat emo jo jednu tvrdnju naem programu: Postoji mislea tvar iz koje su sve stvari nainjene i koja, u svom prvotnom stanju proima, prodire i ispunjava meuprostore univerzuma. Misao u toj supstanci proizvodi stvar koja je zamiljena tom milju. ovjek moe u svojim mislima oblikovati stvari i utiskujui svoje misli u bezoblinu supstancu, prouzroiti stvaranje stvari o kojoj misli. Kako bi to uinio, ovjek mora prijei s takmiarskog na stvaralaki um. Mora oblikovati jasnu mentalnu sliku stvari koje eli i drati tu sliku u svojim mislima s vrstom NAKANOM da dobije ono to eli i nepokolebljivom VJEROM da zaista dobiva ono to eli, zatvarajui svoj um svemu to moe uzdrmati njegovu nakanu, zamagliti viziju ili ugasiti vjeru. Da bi mogao primiti ono to eli kad k njemu doe, ovjek mora djelovati SADA na ljude i stvari u svom sadanjem okruenju.

67

12. Uinkovita akcijaMorate koristiti svoje misli kako vas upuuju

prethodna poglavlja i poeti initi ono to moete tamo gdje ste. I morate initi SVE to moete tamo gdje ste. Moete napredovati samo tako da postanete vei od svog sadanjeg mjesta. A nijedan ovjek nije vei od svog sadanjeg mjesta, ukoliko ostavi neobavljenim posao tog mjesta. Svijet napreduje samo s onima koji vie nego ispunjavaju svoja sadanja mjesta. Ako nijedan ovjek ne ispunjava u potpunosti svoje sadanje mjesto, vidjet ete kako sve mora ii unatrag. Oni koji ne ispunjavaju u potpunosti svoja sadanja mjesta, teki su drutvu, vladi, trgovini i industriji. Njih, uz veliki troak, drugi moraju nositi. Napredak ovog svijeta usporavaju samo oni koji ne ispunjavaju mjesta na kojima se nalaze. Oni pripadaju bivem dobu i niim etapama ili razinama ivota i skloni su degeneraciji. Nijedno drutvo ne moe napredovati ako je svaki ovjek manji od svog mjesta. Drutvena je evolucija voena zakonima fizike i

mentalne evolucije. U ivotinjskom svijetu, evolucija je uzrokovana krajnostima ivota. Kad neki organizam ima vie ivota nego to ga moe izraziti funkcijama na svojoj vlastitoj ravni, on razvija organe vie ravni i tako nastaju nove vrste. Nikad ne bi bilo novih vrsta da nije bilo organizama koji su vie nego ispunjavali svoja mjesta. Taj je zakon potpuno isti i za

68

vas, vae bogaenje ovisi o primjeni ovih naela na vae vlastite poslove. Svaki je dan ili uspjean ili neuspjean. A uspjean je dan u kojem dobijete ono to elite. Ako je svaki dan neuspjean, nikad se neete obogatiti. Ako je svaki dan uspjean, ne moete propustiti bogaenje. Ako postoji neto to se moe uiniti danas, a vi to ne uinite, pogrijeili ste to se tie toga, a posljedice mogu biti stranije nego to mislite. Ne moete predvidjeti rezultate ak ni najobinijeg djela, ne znate djelovanje svih sila koje su pokrenute u vau korist. Puno toga moe ovisiti o jednom jednostavnom inu, moda ba onom koji vam otvara vrata prilika za jako velike mogunosti. Nikad ne moete znati sve kombinacije koje za vas radi Svevinja Inteligencija u svijetu stvari i svijetu ljudskih poslova. Vae zanemarivanje i proputanje neke male stvari moe prouzroiti veliko odlaganje dobivanja onog to elite. inite, svakog dana, SVE to moe toga dana biti uinjeno. Postoji, meutim, ogranienje ili svojstvo gore reenog koje morate uzeti u obzir. Ne pretjeravajte s radom, ne srljajte slijepo u svoj posao u naporu da uinite najvei mogui broj stvari u najkraem moguem vremenu. Ne pokuavajte danas obaviti sutranji posao, niti u jednom danu posao cijelog tjedna. Ne rauna se broj stvari koje radite, ve UINKOVITOST svake pojedine akcije.69

Svaki je in, sam po sebi, ili uspjeh ili neuspjeh. Svaki je in, sam po sebi, ili uinkovit ili neuinkovit. Svaki je neuinkovit in neuspjeh, i ako cijeli ivot potroite radei neuinkovito, va e cijeli ivot biti neuspjeh. to vie stvari inite, to gore po vas ukoliko ih inite neuinkovito. S druge strane, svaki je uinkoviti in sam po sebi uspjeh i ako je svaki in vaeg ivota uinkovit, va cijeli ivot MORA biti uspjeh. Uzrok neuspjeha je raditi previe stvari

neuinkovitim nainom, i ne raditi dovoljno stvari uinkovitim nainom. Vidjet ete kako je bjelodana tvrdnja da ukoliko ne radite nita neuinkovito i ukoliko radite dovoljan broj uinkovitih djela, postat ete bogati. Pa, ako je mogue da svako svoje djelovanje napravite uinkovitim, shvatit ete ponovno kako je bogaenje svedeno na egzaktnu znanost, poput matematike. Tu se stvar svodi na pitanje moete li svaki odvojeni in napraviti uspjenim. Sigurno moete. Moete svaki in napraviti uspjenim jer s vama radi SVA mo, a SVA mo ne moe pogrijeiti. Mo je u vaoj slubi, pa da biste svaki in napravili uinkovitim, morate u njega samo staviti mo. Svako je djelovanje ili jako ili slabo, a kad je jako, djelujete odreenim nainom koji e vas obogatiti. Svaki in moe biti jak i uinkovit, ako se drite svoje vizije dok ga obavljate i ako stavljate cijelu mo 70

svoje VJERE i NAKANE u njega.

Na ovom mjestu grijee oni koji odvajaju mentalnu mo od osobne akcije. Oni koriste mo uma na jednom mjestu i u nekom trenutku, a onda na drugom mjestu i u drugo vrijeme djeluju. Tako njihovo djelovanje nije u njima uspjeno, previe je neuinkovito. Ali ako SVA mo ide u svaki in, bez obzira koliko obian, svaki e in biti uspjehom sam po sebi. A u prirodi stvari je da svaki uspjeh otvara vrata drugim uspjesima, pa ete i vi napredovati prema onome to elite i napredovanje onoga to elite prema vama bit e sve bre. Zapamtite kako je uspjena akcija kumulativna u svojim rezultatima. Budui da je elja za vie ivota uroena svim stvarima, kad se ovjek poinje kretati prema veem ivotu, uz njega se privee jo vie toga i onda je utjecaj njegove elje multipliciran. Svakoga dana uinite sve to moete uiniti toga dana i svaki in neka bude uinjen uinkovitim nainom. Rekavi kako se morate drati svoje vizije cijelo vrijeme svog djelovanja, ma kako zvualo trivijalno ili uobiajeno, nisam mislio rei kako je neophodno cijelo vrijeme vidjeti svoju viziju do najsitnijeg detalja. To bi trebao biti posao vaeg slobodnog vremena - koristiti matu za detalje svoje vizije i duboko se zamisliti nad njima sve dok se vrsto ne smjeste u pamenju. Ako elite brze rezultate, praktino svo slobodno vrijeme provodite vjebajui ovo. Stalnim dubokim razmiljanjem dobit ete sliku onoga to elite, ak u najsitnijim detaljima, vrsto smjetenu u umu i71

potpuno prenijetu umu bezobline supstance, pa ete u vrijeme posla trebati samo mentalno pozvati sliku kako biste stimulirali svoju vjeru i namjeru i uzrokovali daljnje unoenje napora za najbolje. Razmiljajte o svojoj slici u vrijeme dokolice sve dok vam svijest ne postane tako njome ispunjena, da je moete odmah dosegnuti. Postat ete tako oduevljeni njezinim sjajnim obeanjima da e sama pomisao na nju izvlaiti najjae energije iz cijelog vaeg bia. Ponovimo opet svoje tvrdnje i njihovim neznatnim promjenama doimo do toke koju smo sada dosegnuli. Postoji mislea tvar iz koje su sve stvari nainjene i koja, u svom prvotnom stanju, proima, prodire i ispunjava meuprostore univerzuma. Misao u toj supstanci proizvodi stvar koja je tom milju zamiljena. ovjek moe oblikovati stvari u svojim mislima i, utiskujui svoje misli u bezoblinu supstancu, moe uzrokovati stva-ranje stvari o kojoj razmilja. Kako bi to uinio, mora prijei s takmiarskog na stvaralaki um. Mora oblikovati jasnu mentalnu sliku stvari koje eli i s vjerom i nakanom initi sve toje mogue uiniti svakoga dana, inei svaku stvar uinkovitim nainom.

72

13. Ui u pravi posaoUSPJEH, u svakom pojedinanom poslu, ovisi i o tome posjedujemo li dobro poznavanje vjetine koju taj posao zahtijeva. Bez dobre glazbene sposobnosti nitko ne moe uspjeti kao uitelj glazbe. Bez dobro razvijenih mehanikih vjetina, nitko ne moe ostvariti veliki uspjeh ni u kojem od mehaniarskih zanata. Bez takta i trgovakih vjetina nitko ne Ali moe uspjeti u komercijalnim .poslovima. posjedovanje dobro

razvijenih vjetina koje zahtijeva va odreeni posao, nije jamstvo bogaenja. Postoje glazbenici izuzetnog talenta koji ipak ostaju siromani. Postoje kovai, stolari i njima slini koji posjeduju izvrsne vjetine, ali se ne bogate, kao to ima trgovaca koji znaju s ljudima, a ipak nisu uspjeli u svom poslu. Razliite vjetine su alati, bitno je imati dobre alate, ali takoer je bitno te alate koristiti pravim nainom. Jedan ovjek moe uzeti otru pilu, kutomjer i dobar nacrt te napraviti zgodan komad namjetaja. Drugi e s istim alatima pokuati napraviti kopiju tog namjetaja, ali njegov e proizvod biti lo. On ne zna uspjenim nainom koristiti dobre alate. Razliite vjetine uma su alati s kojima morate obavljati posao kojim ete se obogatiti. Bit e vam lake uspjeti ako uete u posao za kojeg ste dobro opskrbljeni mentalnim alatima. Openito govorei, najbolje ete obavljati posao u 73

kojem koristite svoje najjae vjetine, onaj koji vam prirodno najbolje

odgovara. Ali, postoje i ogranienja ove tvrdnje. Nijedan ovjek ne bi se smio odnositi prema svom pozivu kao neopozivo usaenom sklonostima s kojima je roen. Moete se obogatiti SVAKIM poslom, jer ukoliko neki talent ne posjedujete, moete ga razviti. To samo znai kako ete tijekom rada napraviti svoje vlastite alate, umjesto da se ograniavate na upotrebu onih uroenih. Bit e vam LAKE uspjeti u zanimanju za koje ve imate vrlo dobro razvijene talente, ali MOETE uspjeti u svakom pozivu, jer moete razviti svaki elementarni talent, jer ne postoji talent od kojeg nemate barem zametak. Naj lake ete se obogatiti, to se samog napora tie, ako radite ono za to ste najbolje opremljeni, ali bit ete najzadovoljniji bogaenjem u kojem radite ono to ELITE raditi. initi ono to elite raditi je ivot, a nema pravog zadovoljstva u ivotu ako smo natjerani zauvijek raditi neto to ne volimo raditi i ako nikad ne moemo raditi ono to elimo raditi. A sigurno je da moete raditi ono to elite raditi. elja da to radite dokaz je da u sebi imate mo koja to moe raditi. elja je manifestacija moi. elja za sviranjem glazbe je mo koja moe svirati tragajui tako za izraajem i razvojem. elja za izumom mehanikih naprava je mehaniki talent koji trai svoj izraaj i razvoj. Gdje nema moi, ni razvijene ni nerazvijene, da se neto napravi, nikad nema ni elje to napraviti. A tamo gdje postoji jaka elja neto napraviti, to je siguran dokaz kako je mo za to 74

napraviti jaka i trai samo da je se razvije i primijeni pravilnim nainom. Ako su sve stvari jednake, najbolje je izabrati posao za kojeg imate najrazvijeniji talent. Ali ako imate jaku elju ukljuiti se u neki odreeni rad, trebali biste taj rad izabrati kao konani cilj kojem teite. Moete raditi ono to elite raditi i vae je pravo i privilegija slijediti posao ili poziv kojem ste najvie skloni i koji vam donosi najvie zadovoljstva. Niste obvezni raditi ono to ne volite raditi i ne biste to niti trebali initi, osim kao sredstvo koje e vas dovesti k stvarima koje elite initi. Ako su vas posljedice prolih greaka dovele u neeljeni posao ili okruenje, jedno ste vrijeme

obvezni initi ono to ne volite initi, ali taj biste posao mogli uiniti zadovoljavajuim znajui kako vam on omoguuje da doete do onoga to elite raditi. Ako osjeate kako niste u pravom pozivu, nemojte previe naglo nastojati ga promijeniti. Najbolji je nain, openito gledano, posao ili okruenje promijeniti rastom. Ne bojte se iznenadnih i radikalnih promjena kad se radi o prilikama osjetite kako za koje, nakon su prave. Ali paljivog razmatranja, nikad ne prihvaajte

iznenadnu ili radikalnu akciju, ukoliko sumnjate u mudrost takvog ina. Na kreativnom planu nikad nema urbe, kao