of 38/38
„ P“ RAZRED 1. ELEKTRIČNA, ELEKKTROMAGNETSKA I RADIJSKA TEORIJA 1. Najmanji dio materije se zove: a) Atom, b) molekula, c) elektron, d) proton. 2. Atom sačinjavaju: a) Ioni, b) elektroni i molekule, c) elektroni, neutroni, i protoni, d) elektroni, neutroni i molekule. 3. Količinu električnog naboja mjerimo jedinicom: a) Volt, b) Amper, c) Kulon, d) Ohm. 4. Električni potencijal mjerimo jedinicom: a) Volt, b) Amper po metru, c) Kulon, d) Ohm. . 5. Kako se najlakše smanji utjecaj električnog polja? a) Od utjecaja električnog polja štitimo se plastičnom izolacijom, b) neželjeni utjecaj smanjujemo oklapanjem metalnim materijalima, c) osjetljive dijelove oklapamo s feromagnetskim materijalima, d) od utjecaja električnog polja ne možemo se zaštititi. 6. 1 A je jednako: a) 10000 mA, b) 0,01 kA, c) 100 mA, d) 0,001 kA. 7. Jedinica za mjerenje električnog napona je: a) Ohm, b) Amper, c) Watt, d) Volt. 8. 1 kV je jednako: a) 1000 mV, b) 10000 V, c) 0,01 MV, d) 1000 V. 1

1 · Web viewKoji frekventni pojas označava kratica HF (KV)? 300 kHz do 3 MHz, 3 MHz do 30 MHz, 30 MHz do 300 MHz, 300 MHz do 3 GHz. Koji frekventni pojas označavamo kraticom VHF

  • View
    236

  • Download
    11

Embed Size (px)

Text of 1 · Web viewKoji frekventni pojas označava kratica HF (KV)? 300 kHz do 3 MHz, 3 MHz do 30 MHz, 30...

1

P RAZRED

1. ELEKTRINA, ELEKKTROMAGNETSKA I RADIJSKA TEORIJA

1. Najmanji dio materije se zove:

a)

1

b) Atom,

c) molekula,

d) elektron,

e) proton.

2. Atom sainjavaju:

a) Ioni,

b) elektroni i molekule,

c) elektroni, neutroni, i protoni,

d) elektroni, neutroni i molekule.

3. Koliinu elektrinog naboja mjerimo jedinicom:

a)

b) Volt,

c) Amper,

d) Kulon,

e) Ohm.

4. Elektrini potencijal mjerimo jedinicom:

a)

b) Volt,

c) Amper po metru,

d) Kulon,

e) Ohm.

.

5. Kako se najlake smanji utjecaj elektrinog polja?

a) Od utjecaja elektrinog polja titimo se plastinom izolacijom,

b) neeljeni utjecaj smanjujemo oklapanjem metalnim materijalima,

c) osjetljive dijelove oklapamo s feromagnetskim materijalima,

d) od utjecaja elektrinog polja ne moemo se zatititi.

6. 1 A je jednako:

a)

b) 10000 mA,

c) 0,01 kA,

d) 100 mA,

e) 0,001 kA.

7. Jedinica za mjerenje elektrinog napona je:

a)

b) Ohm,

c) Amper,

d) Watt,

e) Volt.

8. 1 kV je jednako:

a)

b) 1000 mV,

c) 10000 V,

d) 0,01 MV,

e) 1000 V.

9. Koji od navedenih materijala je izolator?

a)

b) Polivinil,

c) aluminij,

d) bakar,

e) srebro.

10. Koji od navedenih materijala je izolator?

a)

b) eljezo,

c) aluminij,

d) teflon,

e) bakar.

11. Koji od navedenih materijala je vodi elektrine struje?

a)

b) Destilirana voda,

c) aluminij,

d) teflon,

e) bakelit.

12. Koji od navedenih materijala je vodi elektrine struje?

a)

b) Plastika,

c) bakar,

d) teflon,

e) zrak.

13. Kako se zove jedinica za mjerenje elektrinog otpora?

a)

b) Amper,

c) Watt,

d) Ohm,

e) Farad.

14. Da li se oko vodia, kroz koji tee elektrina struja, stvara magnetsko polje?

a) Ne, nikada,

b) da, samo ponekad,

c) da, svakako,

d) ne, magnetsko polje se stvara samo oko magneta.

15. S kojom jedinicom mjerimo jainu magnetskog polja?

a)

b) Amper po metru (A/m),

c) Volt (V),

d) Amper (A),

e) Kelvin (K).

16. Da li kemijska reakcija moe proizvesti istosmjernu struju?

a) Ne,

b) da, na principu rada baterija i akumulatora,

c) da, na tom principu radi nuklearni reaktor,

d) ne, jer kemija nema veze sa elektrotehnikom.

17. Da li pomicanjem vodia u magnetskom polju moe prouzroiti nastanak elektrine struje?

a) Ne,

b) da, na tom principu rade generatori elektrine struje.

c) da, na tom principu radi nuklearni reaktor,

d) samo u promjenljivom magnetskom polju.

18. to se dogaa kad se dvije ili vie jednakih baterija spoje u seriju?

a) Ukupan napon jednak je sumi napona svih baterija,

b) ukupan kapacitet jednak je sumi kapaciteta svih baterija,

c) poveava se kapacitet i napon,

d) serijsko spajanje baterija je opasno, pa se to ne preporua raditi.

19. Koji napon pokazuje voltmetar na?

a) 3 V,

b) 1,5V,

c) 0 V,

d) 4,5V.

20. Akumulator ima kapacitet 20 Ah. Koliko sati ga moemo upotrebljavat pri potronji struje od 500 mA?

a)

b) 40 sati,

c) 20 sati,

d) 400 sati,

e) 30 minuta.

21. Koji od navedenih izvora ne moe generirati izmjeninu struju?

a) Generatori u elektranama,

b) akumulator,

c) prijenosni generator, koji pokree benzinski motor,

d) automobilski alternator.

22. Oscilator napravi 100 titraja u 5 sekundi. Kolika je frekvencija?

a) 100 Hz,

b) 500 Hz,

c) 200 Hz,

d) 20 Hz.

23. Imamo oscilacije frekvencije 50 Hz, Koliko titraja e biti u vremenu od 5 sekundi?

a)

b) 10,

c) 250,

d) 150,

e) 25.

24. Kako zovemo jedinicu za mjerenje frekvencije?

a)

b) Volt (V),

c) Farad (F),

d) Herc (Hz),

e) Henri (H),

25. Oscilacije frekvencije 300 MHz ire se brzinom od 300000 km/s. Kolika je valna duina?

a)

b) 10 m,

c) 1000 m,

d) 1 m,

e) 0,1 m.

26. Oscilacije s valnom duinom 10 m ire s brzinom od 300000 km/s. Kolika je frekvencija?

a)

b) 300 MHz,

c) 3 MHz,

d) 300 kHz,

e) 30 MHz.

27. Koji zakon opisuje vezu izmeu napona, struje i otpora u strujnom krugu?

a)

b) Kirhofov zakon,

c) Ohmov zakon,

d) Dzulov zakon,

e) pravilo Desne ruke.

28. Koja od dolje navedenih jednabi izraava Ohmov zakon?

a) R=UI

b) I=RU

c) U=RI

d) U=

29. Bateriju napona 10 V prikljuimo na otpornik vrijednosti 100 oma. Kolika struja tee kroz otpornik?

a)

b) 0,01 A,

c) 0,1 A,

d) 1 A,

e) 10 A,

30. Kroz otpor od 50 oma tee struja 100 mA. Koliki je napon na otporu?

a)

b) 50 V,

c) 5 V,

d) 2 V,

e) 20 V.

31. Baterija napona 10 V prikljuena je na teret kroz koji tee struja od 2 A. Koliki je otpor tereta?

a)

b) 10 ,

c) 5 ,

d) 20 ,

e) 0,5 .

32. Koja je jedinica za mjerenje elektrine snage?

a)

b) Volt (V),

c) Dul (J),

d) Watt (W),

e) Kandela (cd).

33. Izraunaj snagu koja se troi na teretu otpora 1 , pri naponu 10 V.

a)

b) 100 W,

c) 10 W,

d) 1 W,

e) 0,1 W.

34. Kroz arulju od 100 W tee struja od 1 A. Na koliki napon je prikljuena?

a)

b) 1 V,

c) 10 V,

d) 100 V,

e) 1000 V.

35. to oznaava oznaka PEP?

a) PEP je oznaka za vrstu antene,

b) PEP je oznaka za Peak Envelope Power ili vrna snaga predajnika,

c) PEP oznaava efektivnu izraenu snagu,

d) PEP je kratica koja u elektrotehnici nema nikakvo znaenje.

36. 100 W arulja gori 10 sati. Koliko e elektrine energije potroiti za to vrijeme?

a)

b) 0,1 kWh,

c) 1 kWh,

d) 10 Wh,

e) 100 Wh.

37. S Kojom oznakom se oznaava pojaanje ili slabljenje signala?

a)

b) Volt (V),

c) Farad (F),

d) Decibel (dB),

e) Frekvencija (f).

38. Poveanje snage predajnika za 3 dB znai:

a) Dvostruko poveanje snage,.

b) trostruko poveanje snage,

c) etverostruko poveanje snage,

d) deseterostruko poveanje snage.

39. Poveanje snage za 10 dB znai:

a) Dvostruko poveanje snage,

b) trostruko poveanje snage,

c) etverostruko poveanje snage,

d) deseterostruko poveanje snage.

40. to su signali?

a) Signali su prirodna bogatstva,

b) signali su nosioci informacija,.

c) signale ne moemo definirati,

d) signali su komunikacijski kanali.

41. Ako elimo iz signala izdvojiti odreene frekventne komponente, moramo signal:

a) Filtrirati,

b) pojaati,

c) oslabiti,

d) pojaati a zatim oslabiti.

42. Signale pojaavamo:

a) S umnoivaima,

b) s pojaivaima,

c) s atentatorima,

d) s filtrima.

43. Ako od signala neke frekvencije elimo dobiti trostruko viu frekvenciju, to trebamo uiniti:

a) Signal proslijedimo kroz umnoivaki stupanj a potom s filtrom izdvojimo signal eljene frekvencije,

b) signal filtriramo,

c) signal trostruke frekvencije ne moemo dobiti bez dodatnog oscilatora,

d) signal oslabimo.

44. Kad prvo odrimo vezu telegrafijom (CW) a zatim telefonijom (prvo SSB a potom FM). Koja od vrsta veza ima najveu irinu pojasa?

a) CW,

b) SSB,

c) FM,

d) svi imaju jednaku irinu pojasa.

45. Kad prvo odrimo vezu telegrafijom (CW) a zatim telefonijom (prvo SSB a potom FM). Koja od vrsta veza ima najmanju irinu pojasa?

a) CW,

b) SSB,

c) FM,

d) svi imaju jednaku irinu pojasa,

46. S kojom kraticom oznaavamo amplitudnu modulaciju?

a)

b) PM,

c) FM,

d) CW,

e) AM.

47. S kojom kraticom oznaavamo jednobonu amplitudnu modulaciju?

a)

b) DSB,

c) FM,

d) SSB,

e) AM.

48. Pri prijenosu govornih frekvencija, modulacija koja daje najmanju irinu frekvencijskoga pojasa je:

a)

b) AM,.

c) SSB,

d) FM,

e) PM.

49. Kako je sastavljen frekventni spektar SSB signala?

a) Od frekventne komponente vala nosioca te od dva simetrina bona pojasa,

b) od dva simetrina bona pojasa,

c) samo od jednog bonog pojasa,

d) samo od frekventne komponente vala nosioca.

50. Kraticom LSB oznaavamo SSB signal koji sadri:

a)

b) Gornji boni pojas,

c) donji boni pojas,

d) oba bona pojasa,

e) samo val nosioc.

51. Kraticom USB oznaavamo SSB signal koji sadri:

a)

b) Gornji boni pojas,

c) donji boni pojas,

d) oba bona pojasa,

e) samo val nosioc.

52. Koje su prednosti SSB signala nad AM signalom?

a) SSB signal je snaniji i ui u odnosu na AM signal. Takoer ima bolji odnos signal-um (promatrano pri istoj snazi predaje),

b) postupak demodulacije SSB signala je jednostavniji od AM signala,

c) SSB signal nosi manje informacija od AM signala, jer nema vala nosioca,

d) SSB signal ima dosta veu pojasnu irinu od AM signala.

53. Kojom kraticom oznaavamo frekventnu modulaciju?

a)

b) AM,

c) CW,

d) FM,

e) PM,

54.

55. to se mijenja pri postupku frekventne modulacije?

a) Mijenja se amplituda vala nosioca neovisno od informacijskog signala,

b) linearno se Mijenja faza vala nosioca s informacijskim signalom,

c) linearno se mijenja frekvencija vala nosioca s informacijskim signalom,

d) mijenja se amplituda vala nosioca s informacijskim signalom.

56. Kojom kraticom oznaavamo telegrafiju?

a)

b) AM,

c) FM,

d) CW,

e) PM.

57.

58. Kako se modulira val nosioc kod radiotelegrafije (CW)?

a) Frekvencija vala nosioca mijenja se u ritmu unaprijed dogovorenih znakova,

b) val nosioc ukljuujemo i iskljuujemo u ritmu unaprijed dogovorenih znakova,

c) valu nosiocu se ne mijenja amplituda,.

d) val nosioc uope nije potreban.

59. Kojom brzinom se prostiru elektromagnetski valovi?

a)

b) 300000 m/s,

c) 300000 m/h,

d) 300000 km/h,

e) 300000 km/s.

60. Kolika je valna duljina elektromagnetskog vala frekvencije 150 MHz

a)

b) 20 m,

c) 2000 m,

d) 10000 m,

e) 2 m.

61. Kolika je valna duina elektromagnetskog vala frekvencije 30 MHz?

a)

b) 10 m,

c) 1000 m,

d) 1m,

e) 100 m.

62. Kolika je frekvencija elektromagnetskog vala duine 30 m?

a)

b) 10 MHz,

c) 100 MHz,

d) 20 MHz,

e) 30 MHz.

63. Kolika je frekvencija elektromagnetskog vala duine 3 cm?

a)

b) 10 GHz,

c) 1 GHz,

d) 1000 MHz,

e) 100 GHz.

64. Koji frekventni pojas oznaava kratica HF (KV)?

a)

b) 300 kHz do 3 MHz,

c) 3 MHz do 30 MHz,

d) 30 MHz do 300 MHz,

e) 300 MHz do 3 GHz.

65. Koji frekventni pojas oznaavamo kraticom VHF (UKV)?

a)

b) 300 kHz do 3 MHz,

c) 3 MHz do 30 MHz,

d) 30 MHz do 300 MHz,

e) 300 MHz do 3 GHz.

66. Koji frekventni pojas oznaavamo kraticom UHF (UVF)?

a)

b) 300 kHz do 3 MHz,

c) 3 MHz do 30 MHz,

d) 30 MHz do 300 MHz,

e) 300 MHz do 3 GHz.

67. Koji frekventni pojas oznaavamo kraticom MF (SV)?

a)

b) 300 kHz do 3 MHz,

c) 3 MHz do 30 MHz,

d) 30 MHz do 300 MHz,

e) 300 MHz do 3 GHz.

68. Koji frekventni pojas oznaavamo kraticom LF (DV)?

a)

b) 300 kHz do 3 MHz,

c) 3 MHz do 30 MHz,

d) 30 MHz do 300 MHz,

e) 30 kHz do 300 kHz.

69. Kolika je valna duina amaterskog frekventnog podruja 21 MHz?

a)

b) 21 m,

c) 1 m,

d) 15 m,

e) 20 m.

70. Kolika je valna duina amaterskog frekventnog podruja 7 MHz?

a)

b) 80 m,

c) 40 m,

d) 30 m,

e) 20 m.

71. Kolika je valna duina amaterskog frekventnog podruja 1296?

a)

b) 0,23 m,

c) 23 m,

d) 0,13 m,

e) 0,03 m.

72. Koje amatersko podruje predstavlja oznaka 2 m?

a)

b) 50 MHz,

c) 144 MHz,

d) 220 MHz,

e) 432 MHz.

73. Koje amatersko podruje predstavlja oznaka 80 m?

a)

b) 5,5 MHz,

c) 4,5 MHz,

d) 3,5 MHz,

e) 1,8 MHz.

2. KOMPONENTE

74. Na slici je simbol za:

a)

b) Stalni otpor,

c) promjenjivi otpor,

d) osigura

e) potenciometar

75. Na slici je simbol za:

a)

b) Stalni otpor,

c) promjenljivi otpor,

d) osigura,

e) potenciometar.

76. Ako paralelno spojimo dva otpornika od 50 , koliki je ukupna vrijednost otpora?

a)

b) 5 ,

c) 100 ,

d) 10 ,

e) 25 .

77. Serijski spojimo tri otpornika: R1=5 , R2 = 10 , R3=20 . Koliki je ukupni otpor?

a)

b) 35 ,

c) 15 ,

d) 5 ,

e) 45 .

78. Koja od slijedeih tvrdnji kod paralelno spojenih otpornika nije tona?

a) Napon na svim otpornicima je isti,

b) ukupni otpor je manji od najmanjeg u kombinaciji,

c) struja u pojedinim otpornicima obrnuto je proporcionalna njihovim otporima,

d) ukupan otpor jednak je zbroju pojedinih otpora.

79. Koliki je ukupan otpor tri otpornika spojena prema prikazanoj shemi?

a)

b) 250 ,

c) 700 ,

d) 500 ,

e) 1000 .

80. Koliki je ukupan otpor tri otpornika spojena prema prikazanoj shemi?

a)

b) 10 ,

c) 20 ,

d) 15 ,

e) 30 .

81. Koju veliinu u elektrotehnici oznaavamo s L?

a)

b) Duinu,

c) induktivitet,

d) snagu,

e) kapacitet.

82. Koja je jedinica za mjerenje induktiviteta?

a)

b) Farad (F),

c) Henri (H),

d) Jaina magnetskog polja (H),

e) Hertz (Hz).

83. Da li zavojnica predstavlja velik otpor za elektrinu struju?

a) Zavojnica ne predstavlja otpor,

b) da, ali samo za struje visoke frekvencije,

c) da, ali samo za istosmjernu struju,

d) ne.

84. Koji je simbol na slici?

a)

b) Zrana zavojnica,

c) promjenljiva zrana zavojnica,

d) zavojnica s jezgrom,

e) zrana zavojnica s jezgrom.

85. Koji je simbol na slici?

a)

b) Zrana zavojnica,

c) promjenljiva zrana zavojnica,

d) zavojnica s jezgrom,

e) zrana zavojnica s jezgrom.

86. Koliki je ukupan induktivitet tri serijski povezane zavojnice s induktivitetima:

87. L1= 1 H, L2= 2 H, L3= 3 H ?

a)

b) 0,55 H,

c) 1,50 H,

d) 3,00 H,

e) 6,00 H.

88. Koliki je ukupni induktivitet paralelno vezane dvije zavojnice od 2 H?

a)

b) 4,00 H,

c) 1,00 H,

d) 0,50 H,

e) 0,25 H.

89. to predstavlja simbol?

a)

b) Zavojnicu s jezgrom,

c) transformator,

d) dvije zrane zavojnice, jedna pored druge,

e) dvije zavojnice u metalnom kuitu, koje spreava meusobni utjecaj jedne na drugu.

90. Kako zovemo primjer spajanja namota transformatora prikazan na slici?

a)

b) Paralelni spoj,

c) serijski spoj,

d) kaskadni spoj,

e) izmjenini spoj.

91. Kako se zove jedinica za mjerenje kapaciteta?

a)

b) Farad (F),

c) Henri (H,

d) Tesla (T),

e) Kulon (C).

92. Da li kondenzator provodi elektrinu struju?

a) Da, samo izmjeninu struju,

b) da, samo istosmjernu struju,

c) ne,

d) ne, jer izmeu ploa nema elektrinog vodia.

93. Koji je simbol na slici?

a)

b) Stalni kondenzator,

c) elektrolitski kondenzator,

d) promjenljivi kondenzator,

e) trimer kondenzator.

94. Koji je simbol na slici?

a)

b) Stalni kondenzator,

c) Elektrolitski kondenzator,

d) Promjenljivi kondenzator,

e) Trimer kondenzator.

95. Koji je simbol na slici?

a)

b) Stalni kondenzator,

c) elektrolitski kondenzator,

d) promjenljivi kondenzator,

e) trimer kondenzator.

96. Koji je simbol na slici?

a)

b) Stalni kondenzator,

c) elektrolitski kondenzator,

d) promjenljivi kondenzator,

e) trimer kondenzator.

97. Koliki je ukupni kapacitet dva serijski spojena kondenzatora po 200 nF?

a)

b) 400 nF,

c) 200 nF,

d) 100 nF,

e) 50 nF.

98. Koliki je ukupni kapacitet dva paralelno spojena kondenzatora?

a)

b) 400 nF,

c) 200 nF,

d) 100 nF,

e) 50 nF.

99. Koliki je ukupni kapacitet kondenzatora prema prikazanoj shemi ako je:

C1= C2=C3=66pF?

a) 198 pF,

b) 33 pF,

c) 22 pF,

d) 11 pF.

A C1 C2 C3 B

100. Koliki je ukupan kapacitet tri spojena kondenzatora prikazan na slici ?

a) 3 uF, 1 uF

b) 1 uF, 2 uF

c) 4 uF,

d) 2 uF.

1 uF

101. Koji je od navedenih materijala tipian predstavnik poluvodia?

a)

b) Kiselina,

c) voda,

d) silicij

e) teflon

102. Koji element prikazuje simbol?

a)

b) Dioda,

c) zener dioda,

d) fotodioda,

e) varikap dioda.

103. Koji element prikazuje simbol?

a)

b) Dioda.

c) zener dioda,

d) fotodioda

e) varikap dioda

104. Varikap dioda djeluje kao?

a)

b) Promjenljivi kapacitet,

c) promjenljivi induktivitet,

d) promjenljivi otpor,

e) naponski regulator.

105. to prikazuje slika?

a) Simbol za dvije diode,

b) simbol bipolarnog NPN tranzistora,

c) simbol bipolarnog PNP tranzistora,

d) simbol za spojni fet tranzistor (UJT).

106. Koje prikljuke ima bipolarni tranzistor?

a)

b) Anodu i katodu,

c) anodu, katodu i vrata,

d) bazu, kolektor i emiter,

e) vrata, izvor i odvod.

107. to prikazuje slika?

a)

b) Simbol za bipolarni tranzistor,

c) simbol za MOSFET,

d) simbol za jednospojni tranzistor,

e) simbol za spojni FET.

108. Integrirani krugovi s pomou kojih se izvode logike funkcije svrstavaju se kao:

a)

b) Linearni krugovi,

c) digitalni krugovi,

d) hibridni krugovi,

e) pojaala.

109. Koja je glavna karakteristika digitalnih integriranih krugova?

a) Digitalni integrirani krugovi se manje upotrebljavaju od analognih integriranih krugova,

b) digitalni integrirani krugovi poznaju samo dva logika stanja,

c) digitalni integrirani krugovi su dosta manji od analognih, i zato su cjenjenija,

d) digitalni integrirani krugovi se primjenjuju za izradu linearnih pojaala snage.

110. Koja je glavna karakteristika analognih integriranih krugova?

a) Analogni integrirani krugovi upotrebljavaju se samo pojaalima,

b) kod analognih integriranih krugova izlazni signal dosljedno prati promjene ulaznog signala,.

c) analogni integrirani krugovi imaju veu primjenu od digitalnih, zato jer se bolje griju,

d) analogni integrirani krugovi u praksi se vie upotrebljavaju, jer bolje poznajemo njihov nain rada.

111. Elektronske cijevi jo nisu izgubile svoje mjesto u praktinoj primjeni. Gdje ih danas najee primjenjujemo?

a)

b) U vojnim radio-postajama,

c) u izlaznim stupnjevima pojaala velikih snaga,

d) u veini raunala,

e) u veini mjernih instrumenata

112. Koji od navedenih tipova elektronskih cijevi ima najvie elektroda?

a)

b) Dioda,

c) trioda,

d) pentoda,

e) tetroda.

3. K R U G O V I

113. to su elektrini filtri?

a) To su sklopovi koji nemaju kondenzatore i zavojnice,

b) to su sklopovi koji proputaju izmjeninu struju odreenih frekvencija, dok druge frekvencije priguuju ili ih uope ne proputaju,

c) to su sklopovi koji se upotrebljavaju za generiranje viih harmonika osnovnog signala,

d) to su sklopovi koji osciliraju.

114. to prikazuje slika?

a)

b) Niskopropusni filtar T,

c) niskopropusni filtar Pi,

d) pojasnopropusni kristalni filtar,

e) serijski oscilatorni krug.

115. to prikazuje slika?

a)

b) Niskopropusni filtar T,

c) niskpropusni filtar Pi,

d) Pojasno propusni kristalni filtar,

e) Serijski oscilatorski krug.

116. to prikazuje slika?

a)

b) Paralelni titrajni krug,

c) serijski titrajni krug,

d) niskopropusni filtar,

e) visokopropusni filtar.

117. Filtar na slici je:

a)

b) Niskopropusni,

c) viskopropusni,

d) pojasno propusni,

e) pojasno zaporni.

L

C

118. Drugi parni harmonik od 1750 kHz je:

a)

b) 7000 kHz,

c) 3500 kHz,

d) 5250 kHz,

e) 8750 kH.

119.

120. to je mikrofon?

a) Mikrofon je naprava koju upotrebljavaju novinari,

b) mikrofon je naprava, koja zvune valove pretvara u elektriki napon,

c) mikrofon je naprava koja elektriki napon pretvara u mehaniko titranje membrane,

d) mikrofon je naprava koja se upotrebljava za pregledavanje mikrofilmova.

121. to je zvunik?

a) Zvunik je naprava koja zvune valove pretvara u elektriki napon,

b) zvunik je naprava koja se upotrebljava za snimanje zvuka,

c) zvunik je naprava koja elektriki napon pretvara u mehaniko titranje membrane,

d) zvunik je naprava koja se upotrebljava za pojaanje zvuka.

122. Zato se u ispravljau nalazi transformator?

a) Transformator ispravlja izmjeninu struju,

b) transformator slui za peglanje pulsirajuih napona,

c) transformator sniava ili poveava mreni napon,.

d) transformator stabilizira izlazni napon.

123. Zato upotrebljavamo Greatzov most u ispravljau?

a) Greatzov most sniava mreni napon,

b) Greatzov most slui za peglanje pulsirajuih napona,

c) Greatzov most ispravlja izmjenini napon u istosmjerni,

d) Greatzov most i ispravlja su jedna te ista naprava.

124. emu slui stabilizator napona u ispravljau?

a) Stabilizator osigurava konstantan izlazni napon,

b) stabilizator ispravlja izmjenini napon,

c) stabilizator titi troilo od prevelike struje,

d) stabilizator smanjuje mreni napon.

125. Koji sklop se najee upotrebljava za punovalno ispravljanje?

a)

b) Dioda,

c) transformator,

d) Greatzov most,

e) zener dioda.

126. Nakon mijeanja dva signala, eljeni produkt mijeanja izdvajamo:

a)

b) S stupnjem za umnoavanje,

c) s atenuatorom,

d) s filtrom,

e) s pojaivaem.

127. Kako zovemo oslabljiva signala?

a)

b) Atenuator,

c) konverter,

d) cirkulator,

e) buffer.

128.

129. Koji elektronske sklopove koristimo kao izvore radiofrekventnih (RF) signala?

a) Detektore,

b) stabilizatore napona,

c) elektrine oscilatore i RF sintezatore,

d) niskofrekventna pojaala.

130. to je elektrini oscolator?

a) To je izvor izmjenine struje ili napona odreene frekvencije,

b) to je izvor istosmjerne struje ili napona,

c) to je sklop za pretvaranje frekvencije u napon,

d) to je stabilizirani izvor napona.

131.

132. to je VFO?

a) To je oscilator, koji oscilira na tono odreenoj frekvenciji,

b) to je oscilator promjenljive frekvencije,

c) to je oscilator, koji oscilira na vrlo visokim frekvencijama,

d) to je oscilator, koji ne moe oscilirati.

133.

4. P R I J A M N I C I

134. Najee 1S jedinica znai:

a)

b) 6 dB jai signal,

c) 10 dB jai signal,

d) 2 dB jai signal,

e) 0 dB jai signal.

135. Susjedni kanal je:

a) Kanal susjednog odailjaa,

b) prva slijedea nia ili via frekvencija na kojoj moe raditi drugi odailja,

c) kanal na kojem ne radi odailja vee snage,

d) kanal na kojemu je mogue istodobno primati i odailjati.

136. Selektivnost prijamnika je dobra:

a) Ako dobro prima signal susjednog kanal.

b) ako ima dobro razdvajanje odailjake od prijamne frekvencije,

c) ako moe odijeliti signale postaja na bliskim frekvencijama,

d) ako prijamnik ima dobru automatsku regulaciju pojaanja (AGC),

137. Prijamnik ima dobru osjetljivost:

a) Ako dobro prima signal susjednog kanala,

b) ako moe primati i veoma slabe signale,

c) ako je osjetljiv na mehanike vibracije,

d) ako je osjetljiv na male temperaturne promjene.

138. Osjetljivost nekog prijamnika ovisi o:

a) Broju stupnjeva pojaanja u prijamniku,

b) broju oscilatora u prijamniku,

c) kvaliteti kristala kvarca,

d) izlaznom audiopojaalu.

139. Osjetljivost, selektivnost i stabilnost frekvencije lokalnog oscilatora nekoga prijamnika trebaju:

a) Biti u normalnim granicama odreenim za tu frekvenciju,

b) biti u granicama za neku drugu radijsku slubu,

c) biti proizvoljno odreeni,

d) biti promjenljivi.

140. Kod prijamnika se pojaalo visokih frekvencija (RF pojaanje) nalazi:

a) Na ulazu prijamnika,

b) na izlazu prijamnika,

c) iza 1. mijeala,

d) iza 2. mijeala.

141. Pojaalo niskih AF frekvencija slui za:

a) Pojaanje signala frekvencija do 300 Hz.

b) pojaanje signala cijelog audio pojasa koji se prenosi,

c) pojaanje MF-a,

d) pojaanje samo podatkovnih signala.

142. Oscilator s izbijanjem (BFO) je pomoni oscilator u prijamnicima i slui:

a) Kod prijama FM signala,

b) kod prijama CW signala,

c) kod prijama DSB signala,

d) za tonski prijam Morse signala i za obnavljanje nositelja kod SSB prijama.

143. Detektor za AM:

a) Zove se ratio detektor,

b) zove se diskriminator,

c) to je sklop kristalnog filtra koji ne proputa val nositelj, nego samo amplitudno modulirani signal,

d) to je u najjednostavnijem obliku dioda koja odree polovicu moduliranog signala i kondenzator na kojemu e biti napon proporcionalan modulacijskom signalu.

144. Sklop na slici je:

a)

b) Mreni ispravlja,

c) FM diskriminator,

d) AM detektor,

e) stabilizator napona.

MF ulaz 1n

10,7 MHz

:

5. O D A I L J A I (PREDAJNICI)

145. to je radio odailja (predajnik)?

a) To je dio radio-postaje koji proizvodi visokofrekventne signale i u vidu informacije pojaava i preko antene zrai do radio- prijemnika. (druge radio postaje),

b) ureaj koji iz radiofrekventnog signala izdvaja informaciju,

c) to je ureaj pomou kojeg primamo informacije,

d) to je ureaj koji se gotovo nikad ne upotrebljava.

146. Koja je zadaa izlaznog stupnja odailjaa (predajnika)?

a) Oslabiti signal na zahtijevanu razinu,

b) pojaati izlazni signal na zahtijevanu razinu,

c) omoguiti to vei utjecaj slijedeeg stupnja na oscilator,

d) demodulirati amplitudno modulirani signal.

147. Kolika je vrijednost impendance na antenskom prikljuku radioamaterskog odailjaa (predajnika)?

a)

b) 240 Ohm,

c) 300 Ohm,

d) 75 Ohm,

e) 50 Ohm,

148. to dobijemo na izlazu balansnog modulatora?

a)

b) USB signal,

c) LSB signal,

d) DSB signal,

e) SSB signal.

149. Kako se DSB signala izdvaja samo jedan boni pojas, da bi dobili SSB signal?

a) DSB signal se mijea s valom nosiocem.

b) DSB signal filtriramo s SSB filtrom, koji proputa samo jedan boni pojas,

c) iz DSB signala ne moe se dobiti SSB signal,

d) DSB signalu dodaje se val nositelj.

150. Snaga na izlazu pojaala je na 6 dB vioj razini od snage na ulazu. Koliko puta je manja ulazna snaga od izlazne snage?

a)

b) 2 puta,

c) 4 puta,

d) 6 puta,

e) 10 puta,

6. ANTENE I PRIJENOSNI VODOVI

151. Kolika je priblina rezonantna frekvencija poluvalnog dipola duine 5 metara?

a)

b) 30 MHz,

c) 10 MHz,

d) 50 MHz,

e) 5 MHz.

152. Da li su usmjerenost zraenja i pojaanje antene meusobno ovisni?

a) Ne, usmjerena antena nema pojaanja,

b) da, usmjerena antena ima vee pojaanje,

c) da, bolje usmjerena nema pojaanja,

d) ne, antene s pojaanjem nisu usmjerene.

153. Kako uobiajeno prikazujemo karakteristike zraenja antena?

a) umnim brojem,

b) u obliku horizontalnog i vertikalnog dijagrama zraenja.

c) analitikom formulom,

d) uope nas ne zanima.

154. S predajnikom snage 100 W napajamo antenu s pojaanjem 10 dB. Gubici u napojnom vodu iznose 10 dB. Kolika je efektivna izraena snaga?

a) 10 W,

b) 100 W,

c) 1000 W,

d) 1W.

155. Koja od antena ima vertikalni dijagram zraenja prikazan na slici?

a)

b) GP antena,

c) Yagi antena,

d) vertikalni dipol,

e) horizontalni dipol,

156. Koja od antena ima vertikalni dijagram zraenja prikazan na slici ?

a) GP antena,

b) helikoidalna antena,

c) quad antena,

d) horizontalni dipol.

157. Koja od antena ima horizontalni dijagram zraenja prikazan na slici ?

a) GP antena,

b) vertikalni dipol,

c) horizontalni dipol,

d) Yagi antena.

158. Koja od antena ima horizontalni dijagram zraenja prikazan na slici ?

a)

b) Long wire antena,

c) quad antena.

d) GP antena,

e) Yagi antena.

159. Koja od antena ima horizontalni dijagram zraenja prikazan na slici ?

a) Yagi antena,

b) long wire antena,

c) Vertikalni dipol,

d) GP antena.

160. Antena /4 je u rezonanciji na frekvenciji 10 MHz. Priblina duljina antene =?

a)

b) 7,5 m,

c) 15 m,

d) 22,5 m,

e) 30 m.

161. Trap je rezonantni element koji se upotrebljava kod antena za rad na vie frekventnih podruja. to elektriki predstavlja trap?

a) Trap je serijski titrajni krug, koji u rezonanciji ima veliki otpor,

b) trap je paralelni titrajni krug, koji u rezonanciji ima veliki otpor,

c) trap je serijski titrajni krug, koju rezonanciji ima mali otpor,

d) trap je paralelni titrajni krug, koji u rezonanciji ima mali otpor.

162. Kod Yagi antene direktorima nazivamo elemente koji su:

a) Krai od dipola i postavljeni iza zraeeg elementa,

b) dui od dipola i postavljeni iza zraeeg elementa,

c) krai od dipola i postavljeni ispred zraeeg elementa,

d) dui od dipola i postavljeni ispred zraeeg elementa.

163. Kod postavljanja antene moramo voditi rauna o minimalnoj udaljenosti izmeu antene i prostora gdje borave ljudi. Kolika je prema zakonu dozvoljena najmanja udaljenost?

a)

b) 5 m,

c) 30 m,

d) 20 m,

e) 10 m.

164.

165. Koji od navedenih vodova ne predstavlja simetrian vod?

a) Oklopljen dvoini vod,

b) koaksijalni vod,

c) dvoini vod s zranom izolacijom,

d) TV dvojni vod.

166. Koja od navedenih impendaci nije karakteristina za koaksijalni vod?

a)

b) 50 Ohm,

c) 75 Ohm,

d) 90 Ohm,

e) 300 Ohm.

167. U podacima proizvoaa stoji, da 100 metara koaksijalnog voda pri odreenoj frekvenciji ima 8 dB slabljenja. Koliko slabljenje ima vod duine 50 metara?

a) 11 dB,

b) 6 dB,

c) 5 dB,

d) 4 dB.

168. S Watmetrom izmjerimo snagu odailjaa na poetku i na kraju koaksijalnog voda. Utvrdimo da je snaga na poetku 100 W, na kraju 50 W. Koliko je slabljenje voda?

a)

b) 2 dB,

c) 3 dB,

d) 4 dB,

e) 5 dB.

169.

170. Dobra impedancijska prilagodba u lancu odailja-prijenosni antenski vod-antena podrazumijeva da je:

a) Karakteristina impedancija voda jednaka impedanciji antene,

b) izlazna impedancija odailjaa jednaka je karakteristinoj impedanciji voda i impedanciji antene,

c) izlazna impedancija odailjaa jednaka je zbroju impedancija antenskog voda i antene,

d) izlazna impedancija odailjaa jednaka je razlici impedancija antenskog voda i antene.

7. RASPROSTIRANJE ELEKTROMAGNETSKOG VALA

171. Za horizontalno polariziran elektromagnetski val vrijedi:

a) Da je elektrina komponenta polja vertikalna na povrinu zemlje,

b) da je magnetska komponenta polja paralelna s povrinom zemlje,

c) da je elektrina komponenta polja paralelna s povrinom zemlje,

d) da val ima samo elektrinu komponentu polja, koja je paralelna s povrinom zemlje.

172. Pojavu, kad se val lomi na rubovima prepreka zove se:

a)

b) Odbijanje ili refleksija,

c) otklon ili difrakcija,

d) lom ii refrakcija,

e) krivljenje vala.

173. to je glavni uzrok za nastanak elektrona i iona u ionosferi?

a) Niska temperatura,

b) visoka temperatura,

c) visoki tlak,

d) UV i rendgensko zraenje sunca i drugih zvijezda.

174. Tijekom dana u ionosferi postoje slojevi?

a)

b) D, E, F1 i F2,

c) D i E,

d) E i F,

e) D i F.

175. Koji su glavni slojevi ionosfere?

a) D, E, F1 i F2,,

b) P,Q, Z i R,

c) A, B, C i D,

d) D, F1 i F2 i F3.

176. Kako se zove val koji se prostire po povrini zemlje?

a)

b) Troposferski val,

c) prostorni val,

d) povrinski val,

e) odbijeni val.

177. Za koje valove je karakteristino ionosfersko i prostorno prostiranje?

a)

b) Za duge valove,

c) za srednje valove,

d) za ultra kratke valove,

e) za kratke valove.

178. Kod prostiranja valova susreemo se pojavom mrtve zone. to je mrtva zona?

a) To podruje nastaje unutar dometa povrinskog vala.

b) to je podruje koje nastaje izmeu krajnjeg dometa povrinskog vala i vala koji se reflektira od ionosfere,

c) to je podruje, koje je predaleko od predajnika,

d) to podruje nastaje iza dometa ionosferskog vala.

.

179. O koga ovisi emisije velike koliine UV i rendgenskih zraenja?

a)

b) Od aktivnosti mjeseca,

c) od aktivnosti sunca,

d) od dogaanja u ionosferi,

e) od aktivnosti meteorita.

180. Koji je meusobni odnos u svezi broja sunevih pjega i jaine zraenja sunca?

a) Zraenje sunca je najmanje kad je broj pjega najvei,

b) jaina zraenja i broj pjega nesu meusobno ovisni,

c) zraenje sunca je najvee kad je broj pjega najvei,

d) sunce zrai podjednako, a broj pjega je promjenljiv.

181. Da li se UKV (VHF) valovi u normalnim uvjetima odbijaju od ionosfere?

a) Da, uvijek,

b) ne, svi valovi visoke frekvencije prolaze kroz ionosferu,

c) da, samo ako su valovi frekvencije 144 MHz i 432 MHz,

d) ne, UKV valovi ne mogu dosei do ionosfere.

182. to predstavlja D sloj za radiovalove MF, HF, VHF i UHF frekvencija?

a) D sloj je reflektor za MF i HF valove,

b) D sloj je reflektor za VHF i UHF valove,

c) radiovalovi prolaze D sloj oslabljeni, jer je taj sloj apsorber energije,

d) valovi navedenih frekvencija prolaze D sloj bez gubitka energije.

183. Koji je od navedenih slojeva ionosfere najblii Zemlji?

a) F1,

b) F2,

c) D,

d) E.

184. Koji je od navedenih slojeva ionosfere najudaljeniji od Zemlje?

a)

b) F2 ,

c) F1,

d) E,

e) D.

185. Najvea gustoa elektrona u sloju E ionosfere nalazi se na visini od priblino

a)

b) 90 km,

c) 110 km,

d) 130 km,

e) 220 km.

186. Koje podruje ionosfere ima najvaniju ulogu u HF komunikacijama na velike udaljenosti?

a)

b) Podruje D i E slojeva,

c) F podruje, posebice F2 sloj,

d) sva podruja ionosfere.

e) sporadini Es sloj.

187. Najviu frekvenciju vala koja pod pravim kutom doe do ionosfere i od nje se odbije zovemo:

a)

b) MUF,

c) mrtva zona,

d) kritina frekvencija,

e) odbijena frekvencija.

188. Kako oznaavamo najviu frekvenciju vala, koja se odbila od ionosfere, pri emu je upadni kut manji od 90?

a)

b) Kritina frekvencija,

c) LUF,

d) MUF,

e) odbijena frekvencija.

189. Komunikacije preko komunikacijskih satelita i one sa svemirskim letjelicama mogu se odravati u dijelu spektra:

a)

b) UHF-a i SHF-a,

c) HF-a i VHF-a,

d) MF-a i HF-a,

e) samo u VHF podruju.

190. Kako zovemo promjenu jaine signala i zvuniku radio prijamnika?

a)

b) Mikrofonija,

c) feding,

d) kripanje,

e) zavijanje.

191. Da li aktivnost sunca utjee na prostiranje kratkih valova?

a)

b) Da, na frekvencijama ispod 14 MHz,

c) da,

d) obino ne.

e) ne, nikako

192. Posebice snana solarna aktivnost dogaa se periodiki:

a)

b) Svakih 6 mjeseci,

c) svake 3 godine,

d) svakih priblino 6 godina,

e) svakih priblino 11 godina.

8. MJERENJA

193. elimo izmjeriti napon na teretu. Voltmetar prikljuimo:

a) Serijski,

b) umjesto tereta,

c) paralelno,

d) nije bitno kako emo prikljuiti voltmetar.

194. elimo izmjeriti struju kroz teret. Ampermetar prikljuimo:

a) Serijski,

b) umjesto tereta,

c) paralelno,

d) nije bitno kako emo prikljuiti ampermetar.

195. Poeljno je da voltmetar ima:

a)

b) to vei unutranji otpor,

c) nelinearnu skalu,

d) to manji unutranji otpor,

e) to manju skalu.

.

196. Poeljno je da ampermetar ima:

a)

b) to vei unutranji otpor,

c) nelinearnu skalu,

d) to manji unutranji otpor,

e) to manju skalu,

197. Veliinu otpora otpornika mjerimo:

a)

b) GRID-DIP metrom,

c) frekvencmetrom,

d) ommetrom,

e) spektar analizatorom.

198. Oblik naponskog signala vidimo:

a)

b) Osciloskopom,

c) frekvencmetrom,

d) GRID-DIP metrom,

e) leherovim vodom.

199. Frekventni spektar mjerimo:

a)

b) Osciloskopom,

c) spektar-analizatorom,

d) reflektometrom,

e) frekvencmetrom.

200. Prilagoenje antene na predajnik mjerimo:

a)

b) Reflektometrom,

c) voltmetrom,

d) spektar analizatorom,

e) frekvencmetrom.

201. Voltmetar sa skalom od 100 V i unutranjim otporom od 50000 oma ima osjetljivost:

a)

b) 5000/V,

c) 500/V,

d) 500k/V,

e) 50/V.

202. Unutranji otpor ampermetra treba biti:

a)

b) 10000,

c) 100,

d) 0,5,

e) 5.

203. SWR metar upotrebljavamo za provjeru:

a) Stupnja prilagodbe u lancu odailja-prijenosni vod-antena,

b) izlazne snage odailjaa,

c) nelinearnog izoblienja izlaznog signala,

d) irine frekvencijskog pojasa odailjaa.

9. SMETNJE I IMUNITET

204. Kad se radi o smetnji samo na jednoj harmoninoj frekvenciji, a koja potjee od naega odailjaa upotrebit emo :

a)

b) Notch filtar,

c) irokopojasni filtar,

d) mreni filtar,

e) klik filtar.

205. RF stupnjevi u kojima se stvaraju harmonici moraju biti:

a) Neoklopljeni,

b) zatieni epoksidnom smolom,

c) zatvoreni u kuitu od tvrde plastike,

d) propisno oklopljeni.

206. Smetnje na susjedovom TV prijamniku postoje i kad se odspoji njegova antena, a vremenski su istodobne s odailjanjem naeg odailjaa. Pokuat emo to sprijeiti:

a) Uporabom sobne TV antene,

b) uporabom filtra u TV antenskom vodu,

c) zamjenom TV antenskog kabla,

d) ugradnjom mrenog filtra.

207. Radioamaterski odailja radi u podruju 7 MHz. Trei harmonik upada u:

a) Radioamaterski pojas,

b) frekvencijsko podruje CB radija,

c) frekvencijsko podruje radiodifuzije,

d) frekvencijsko podruje zrakoplovne slube.

208. Antena odailjaa na frekvenciji 435 MHz zrai snagom od 1 kW, a usmjerena je prema anteni susjedovog televizora. Mogua posljedica je:

a) Smetnje s prijamnikom na 435 MHz,

b) smetnje s odailjaem na 435 MHz,

c) preoptereenje izlaza odailjaa,

d) preoptereenje ulaza televizora (tjuner).

209. Smetnje iz nekoga izvora smetnji mogu doprijeti do prijamnika:

a) Samo zraenjem,

b) samo voenjem (kondukcijom),

c) zraenjem, indukcijom, i voenjem,

d) iskljuivo neposrednim kontaktom izvora smetnji i prijamnika.

210. Da li se smetnje lako ire preko elektrine mree?

a) ne, smetnje ne mogu ui u elektrinu mreu,

b) smetnje se lako ire preko elektrine mree, iako nam obino ne predstavlja potekoe,

c) da, iako ih u veoj mjeri neutraliziramo uporabom filtara,

d) ne, jer je elektrina mrea namijenjena samo za napajanje ureaja.

211. Odailja na 144 MHz bez harmonika uzrokuje smetnje na susjednom UHF TV prijamniku. U antenski vod prijamnika potrebno je umetnuti:

a) visokopropusni filtar,

b) niskopropusni filtar,

c) par dioda,

d) koaksijalni ogranak .

212. U gusto naseljenom susjedstvu preporuljivo je:

a) Antenu postaviti to dalje od susjeda,

b) spustiti antenu to nie,

c) raditi s najveom izlaznom snagom,

d) upotrebiti to due antenske kablove.

213. Premodulirani i prepobueni odailja vjerojatno e prouzroiti:

a) Pojavu harmonika,

b) pojavu subharmonika,

c) promjenu modulacije,

d) beznaajne promjene u radu odailjaa.

214. Peti harmonik amaterskog odailjaa 144 do 146 MHz upada u podruje:

a) Mobilne NMT mree,

b) mobilne GSM mree,

c) UHF TV podruje 52. i 53. TV kanal,

d) pomorskih komunikacija.

10. ELEKTRINA SIGURNOST

215. O emu ovisi razina tetnosti djelovanja RF elektromagnetskog polja na ljudski organizam ?

a) O trajanju izlaganja,

b) o jakosti RF polja,

c) o frekvenciji RF polja,

d) o frekvenciji, jakosti RF polja i o trajanju izlaganja.

216. Nekvalitetno i nepropisno izvedeno zatitno i RF uzemljenje moe:

a) Biti korisno, jer se bre izvede i jeftinije je,

b) nae ureaje zatititi od atmosferskih izbijanja i RF smetnji,

c) esto vie nakoditi nego nas zatititi,

d) biti bolje nego nikakvo.

217. Ljeti moemo opravljati nae ureaje kad su pod naponom uz uvjet da:

a) Smo samo malo znojni, neodjeveni i u dobrom kontaktu s tlom,

b) nas osigurai dobro tite od strujnog udara,

c) radni napon nije vei od 220 V,

d) nismo vlanih ruku i tijela, i da dobro poznajemo i primijenimo sve mjere zatite od mogueg strujnog udara.

218. Ako na klupski kolega pred nama doivi strujni udar mi emo:

a) Prvo potraiti lijenika u susjedstvu,

b) pozvati hitnu medicinsku pomo,

c) snano zvati u pomo,

d) odmah pruiti prvu pomo.

219. Koja razina niskofrekventnog napona se smatra opasnom?

a) Iznad 100 V,

b) Iznad 80 V,

c) Iznad 110 V,

d) Svaki napon vii od 50 V.

220. Tijekom jakih atmosferskih izbijanja i moguih munja preporuuje se:

a) Ne raditi s ureajima u vrijeme moguih munja, odvojiti antenske vodove od ureaja i prespojiti ih na dobro uzemljenje, iskljuiti iz zidnih utinica svaki ureaj koji moe biti oteen prenaponima,

b) nastaviti rad s ureajima i tijekom pojave jakih atmosferskih izbijanja i ne vaditi utikae elektrinih ureaja iz mrenih utinica,

c) raditi samo s prenosivim ureajem izvan kue, u vrtu,

d) nastaviti raditi kao da se nita ne dogaa samo zatvoriti vrata i prozore.

221. Istraivanja izravnih i neizravnih uinaka RF polja na ljudski organizam rezultirala su meunarodnim preporukama u obliku osnovnih ogranienja koja se:

a) Ne moraju uvaavati,

b) moraju uvaavati u svakom sluaju.

c) djelomice trebaju uvaavati,

d) mogu izostaviti kao nebitna za zatitu od RF polja.

222. Kod postavljanja antene moramo voditi rauna o minimalnoj udaljenosti izmeu antene i prostora gdje borave ljudi. Kolika je prema zakonu dozvoljena najmanja udaljenost?

a)

b) 5 m,

c) 30 m,

d) 20 m,

e) 10 m.

l