49
1. 1. 1. 1. Pravila za razmenu poruka u računarskim mrežama definisana su: a) protokolima b) topologijom c) čvorovima c) čvorovima d) ruterima

1. Pravila za razmenu poruka u računarskimw3.ekof.bg.ac.rs/upload/1119PRI2013.pdf · 2.Da bi program napisan na nekom programskom jeziku mogao da se izvršava treba ga prevesti na:

Embed Size (px)

Citation preview

1.1.1.1. Pravila za razmenu poruka u računarskim

mrežama definisana su:

a) protokolima

b) topologijom

c) čvorovimac) čvorovima

d) ruterima

1.1.1.1. Pravila za razmenu poruka u računarskim

mrežama definisana su:

a) � protokolima

b) topologijom

c) čvorovimac) čvorovima

d) ruterima

2. Da bi program napisan na nekom

programskom jeziku mogao da se izvršava

treba ga prevesti na:

a) engleski jezik

b) mašinski jezik

c) izvorni jezik

d) prirodni jezik

2. Da bi program napisan na nekom

programskom jeziku mogao da se izvršava

treba ga prevesti na:

a) engleski jezik

b) � mašinski jezik

c) izvorni jezik

d) prirodni jezik

� 3. Grupa mreža i računara na Internetu pod

jedinstvenom administrativnom kontrolom i

održavanjem naziva se:

a) čvor

b) server

c) domenc) domen

d) topologija

� 3. Grupa mreža i računara na Internetu pod

jedinstvenom administrativnom kontrolom i

održavanjem naziva se:

a) čvor

b) server

c) � domenc) � domen

d) topologija

4. Posle uključivanja računara prvo se izvršava mali

program uskladišten u memoriju tipa:

a) ROMa) ROM

b) RAM

c) interni keš

d) eksterni keš

4. Posle uključivanja računara prvo se izvršava mali

program uskladišten u memoriju tipa:

a) � ROMa) � ROM

b) RAM

c) interni keš

d) eksterni keš

5. Uređaji koji imaju standardizovane priključke povezuju se sa računarom pomoću:

a) portala

b) spotova

c) serijala c) serijala

d) portova

5. Uređaji koji imaju standardizovane priključke povezuju se sa računarom pomoću:

a) portala

b) spotova

c) serijala c) serijala

d) � portova

6. Delovi komande operativnom sistemu koji

određuju nad čime se komanda izvršava su:

a) ključne reči

b) opcije

c) parametric) parametri

d) imena korisnika

6. Delovi komande operativnom sistemu koji

određuju nad čime se komanda izvršava su:

a) ključne reči

b) opcije

c) � parametric) � parametri

d) imena korisnika

7. Centralni čvor na koji su povezani svi drugi

čvorovi postoji u topologiji:

a) magistrale

b) prstena

c) bus

d) zvezde

7. Centralni čvor na koji su povezani svi drugi

čvorovi postoji u topologiji:

a) magistrale

b) prstena

c) bus

d) � zvezde

8. Globalna hipermedijalna inicijativa za

ciljno (namensko) pronalaženje

informacija je zvaničan opis za:

a) HTMLa) HTML

b) WWW

c) HTTP

d) TCP/IP

8. Globalna hipermedijalna inicijativa za

ciljno (namensko) pronalaženje

informacija je zvaničan opis za:

a) HTMLa) HTML

b) � WWW

c) HTTP

d) TCP/IP

9. Uređaj koji u slučaju nestanka struje omogućava

da računar radi još neko vreme je:

a) USB

b) URL

c) UPS

d) UML

9. Uređaj koji u slučaju nestanka struje omogućava

da računar radi još neko vreme je:

a) USB

b) URL

c) � UPS

d) UML

10. Prvi elektronski digitalni računar projektovao je:

a) Blez Paskal (Blaise Pascal)

b) Herman Holerit (Herman Hollerith)

c) Džon Atanasov (John Atanasoff)

d) Stiv Džobs (Steve Jobs)d) Stiv Džobs (Steve Jobs)

10. Prvi elektronski digitalni računar projektovao je:

a) Blez Paskal (Blaise Pascal)

b) Herman Holerit (Herman Hollerith)

c) � Džon Atanasov (John Atanasoff)

d) Stiv Džobs (Steve Jobs)d) Stiv Džobs (Steve Jobs)

11. Jedan GB (gigabajt) memorije ima:

a) 1024 KB

b) 10242 KB

c) 10243 KB c) 10243 KB

d) 10244 KB

11. Jedan GB (gigabajt) memorije ima:

a) 1024 KB

b) � 10242 KB

c) 10243 KB c) 10243 KB

d) 10244 KB

12. Protokol IP (Internet Protocol), po referentnom

OSI modelu, funkcioniše na:

a) sloju sesije

b) mrežnom sloju

c) transportnom sloju

d) sloju prezentacije

12. Protokol IP (Internet Protocol), po referentnom

OSI modelu, funkcioniše na:

a) sloju sesije

b) � mrežnom sloju

c) transportnom sloju

d) sloju prezentacije

13. Jezgro (kernel) jeste skup programa

operativnog sistema koji kontroliše:

a) organizaciju memorije a) organizaciju memorije

b) organizaciju informacionog sistema

c) organizaciju datoteka

d) raspored rada procesa

e) raspodelu sistemskih resursa

13. Jezgro (kernel) jeste skup programa

operativnog sistema koji kontroliše:

a) � organizaciju memorije a) � organizaciju memorije

b) organizaciju informacionog sistema

c) � organizaciju datoteka

d) � raspored rada procesa

e) � raspodelu sistemskih resursa

14. Prema korišćenoj tehnologiji monitori se mogu

klasifikovati na:

a) CRT

b) LCD

c) GDPc) GDP

d) GPD

e) LED

14. Prema korišćenoj tehnologiji monitori se mogu

klasifikovati na:

a) � CRT

b) � LCD

c) GDPc) GDP

d) � GPD

e) � LED

� 15. Prilikom formiranja datoteke njoj se

dodeljuju određeni atributi kojima se definišu

prava pristupa datoteci, na taj način se može

dozvoliti:

a) pravljenje promena u datoteci

b)b) njeno brisanje

c) njeno fizičko deljenje na više medijuma

d) sakrivanje datoteke da se ne prikazuje u spisku datoteka

e) ograničavanje pristupa samo na njeno čitanje

� 15. Prilikom formiranja datoteke njoj se dodeljuju određeni atributi kojima se definišu prava pristupa datoteci, na taj način se može

dozvoliti:

a) � pravljenje promena u datoteci

b) � njeno brisanjeb) � njeno brisanje

c) njeno fizičko deljenje na više medijuma

d) � sakrivanje datoteke da se ne prikazuje u spisku datoteka

e) � ograničavanje pristupa samo na njeno čitanje

16. U ulazne uređaje spadaju:

a) miš

b) ploter

c) digitajzerc) digitajzer

d) štampač

e) skener

16. U ulazne uređaje spadaju:

a) ���� miš

b) ploter

c) ���� digitajzerc) ���� digitajzer

d) štampač

e) ���� skener

17. Operativni sistem tretira računar kao skup

resursa, u koje spadaju:

a) procesor

b) memorija

c) datoteka na disku

d) računarski eksperti

e) uređaji priključeni na računar

17. Operativni sistem tretira računar kao skup

resursa, u koje spadaju:

a) � procesor

b) � memorija

c) � datoteka na disku

d) računarski eksperti

e) � uređaji priključeni na računar

18. Strukturu URL lokatora servisa na Internetu čine:

a) protokol

b) hiperlink

c) topologijac) topologija

d) put do informacije

e) ime domena

18. Strukturu URL lokatora servisa na Internetu čine:

a) ���� protokol

b) hiperlink

c) topologijac) topologija

d) ���� put do informacije

e) ���� ime domena

19. U programu Microsoft Word komande se mogu

zadati:

a) zadavanjem matematičkih funkcija

b) klikom na odgovarajuću alatku na liniji sa

alatkama

c) izborom komande u padajućem meniju iz linije c) izborom komande u padajućem meniju iz linije

menija

d) klikom na komandu u pomoćnom (skraćenom)

meniju

e) zadavanjem komande kombinacijom tastera na

tastaturi

19. U programu Microsoft Word komande se mogu zadati:

a) zadavanjem matematičkih funkcija

b) � klikom na odgovarajuću alatku na liniji sa alatkama

c) � izborom komande u padajućem meniju iz linije menijamenija

d) � klikom na komandu u pomoćnom (skraćenom) meniju

e) � zadavanjem komande kombinacijom tastera na tastaturi

20. Prema odnosu među čvorovima mreže mogu biti:

a) klijent/server

b) klijent/korisnik

c) serviser/korisnikc) serviser/korisnik

d) ravnopravne

e) punopravne

20. Prema odnosu među čvorovima mreže mogu biti:

a) � klijent/server

b) klijent/korisnik

c) serviser/korisnikc) serviser/korisnik

d) � ravnopravne

e) punopravne

21. Formatozovanjem paragrafa određuje se:

a) poravnanje

b) rastojanje od poslednjeg paragrafa u prethodnom

dokumentu

c) rastojanje paragrafa od prethodnog paragrafa

d) uvlačenje paragrafa u odnosu na margined) uvlačenje paragrafa u odnosu na margine

e) rastojanje između redova u paragrafu

f) rastojanje paragrafa od sledećeg paragrafa

g) položaj prvog reda u odnosu na ivice paragrafa

h) rastojanje paragrafa do sledećeg dokumenta

21. Formatozovanjem paragrafa određuje se:

a) � poravnanje

b) rastojanje od poslednjeg paragrafa u prethodnom

dokumentu

c) � rastojanje paragrafa od prethodnog paragrafa

d) � uvlačenje paragrafa u odnosu na margined) � uvlačenje paragrafa u odnosu na margine

e) � rastojanje između redova u paragrafu

f) � rastojanje paragrafa od sledećeg paragrafa

g) � položaj prvog reda u odnosu na ivice paragrafa

h) rastojanje paragrafa do sledećeg dokumenta

� program ciklus3;

� var

� i,j,k,n,p,r: integer;

� begin

� read (k,p,r);

� n :=0;

� i := 0;

� repeat

� k := 2*k + sqr(i-1) + i;

� for j:= p downto r do

� if j mod 2 <> 1 then

� n := n + 2*(i+1)

else

22. Ako su učitane vrednosti

k = 1, p = 5, r = 4, upisati koju

će vrednost promenljive

k =

izdati sledeći program:

� else

� n := n + 2*i;

� i := i+3;

� until i >= 6;

� i := 0;

� while (i < r) do

� begin

� k := 2*(n + k) + abs(i-2);

� i := i + 2;

� end;

� writeln(k)

� end.

k = 1, p = 5, r = 4

n=0

i=0

k=2*1+sqr(0-1)+0 = 2+1+0 = 3

j=5

n=0+2*0 = 0+2*0=0

j=4

n=0+2*(0+1)=0+2 = 2

i=3

k=2*3+sqr(3-1)+3 = 6+4+3=13

j=5

22.

program ciklus3;

var

i,j,k,n,p,r: integer;

begin

read (k,p,r);

n :=0;

i := 0;

repeat

k := 2*k + sqr(i-1) + i;

for j:= p downto r do

if j mod 2 <> 1 then

n := n + 2*(i+1)j=5

n=2+2*3 = 2+6=8

j=4

n=8+2*(3+1) = 8+8=16

i=0

k=2*(16+13)+abs(0-2)=2*29+2=58+2=60

i=2

k=2*(16+60)+sqr(2-2)=2*76+0=152

n := n + 2*(i+1)

else

n := n + 2*i;

i := i+3;

until i >= 6;

i := 0;

while (i < r) do

begin

k := 2*(n + k) + abs(i-2);

i := i + 2;

end;

writeln(k)

end.

23. Ako su učitane vrednosti

k =2, p = 3, r = 5, upisati koju će vrednost promenljive

k =

izdati sledeći program:

program ciklus2;

var

i,j,k,m,n,p,r: integer;

begin

read (k,p,r);

n := 2;

j := 0;

repeat

k := 2*(n + abs(j-4))+ k;

j := j+2;

until j >= 4;

for i := r downto p do

if i <> 4 then

begin

k := p mod i + n + k;k := p mod i + n + k;

for m := 1 to 2 do

k := k + m;

end

else

begin

k := n + k div p + 2;

for m := 1 to 2 do

k := 2*k + m;

end;

writeln(k)

end.

k = 2, p = 3, r = 5

n=2

j=0 k=2*(2+abs(0-4))+2=2*(2+4)+2=2*6+2=14

j=2 k= 2*(2+abs(2-4))+14=2*(2+2)+14=8+14=22

i=5 k=3 mod 5 + 2+22=3+2+22=27

m=1

k=27+1=28

m=2

k=28+2=30

i=4 k=2+30 div 3 + 2 = 2+10+2 = 14

23.

� program ciklus2;

� var

� i,j,k,m,n,p,r: integer;

� begin

� read (k,p,r);

� n := 2;

� j := 0;

� repeat

� k := 2*(n + abs(j-4))+ k;

� j := j+2;

� until j >= 4;

� for i := r downto p do

� if i <> 4 then

� begin i=4 k=2+30 div 3 + 2 = 2+10+2 = 14

m=1

k=2*14+1=28+1=29

m=2

k=2*29+2=58+2=60

i=3 k=3 mod 3 + 2+60 =0+2+60=62

m=1

k=k+m=62+1=63

m=2

k=k+m=63+2=65

� begin

� k := p mod i + n + k;

� for m := 1 to 2 do

� k := k + m;

� end

� else

� begin

� k := n + k div p + 2;

� for m := 1 to 2 do

� k := 2*k + m;

� end;

� writeln(k)

� end.

program ciklus1;

var

i,j,k,n,m,r: integer;

begin

read (k,m);

n := 5;

i := 2;

while (i <= 3) do

begin

r := i-1;

for j := r to m do

begin

if j mod 2 <> 1 then

begin

24. Ako su učitane vrednosti

k = 6, m = 3, upisati koju

će vrednost promenljive

k=

izdati sledeći program:

begin

n := n div 2 + k mod j + k;

k := k + sqr(abs(i-4)) + n;

end

else

begin

n := k div 2 + sqr(r-2);

k := abs(k-4)+ 2*n;

end;

end;

i := i+1;

end;

writeln(k)

end.

k = 6, m = 3

n=5

i=2

r=2-1=1

j=1

n := 6 div 2 + sqr(1-2) = 3+1 = 4

k := abs(6-4)+2*4 = 2+8 = 10

j=2

n := 4 div 2 + 10 mod 2 +10= 2+0+10 = 12

k := 10+sqr(abs(2-4))+12=10+4+12= 26

j=3

24.

program ciklus1;

var

i,j,k,n,m,r: integer;

begin

read (k,m);

n := 5;

i := 2;

while (i <= 3) do

begin

r := i-1;

for j := r to m do

begin

if j mod 2 <> 1 then

begin

n := n div 2 + k mod j + k;

k := k + sqr(abs(i-4)) + n; n := 26 div 2 + sqr(1-2) = 13+1 = 14

k := abs(26-4) +2*14 = 22+28 = 50

i=3

r=3-1=2

j=2

n := 14 div 2 + 50 mod 2+50 = 7+0+50=57

k := 50 + sqr(abs(3-4))+57 =50+1+57=108

j=3

n := 108 div 2 + sqr(2-2) = 54+0 = 54

k := abs(108-4)+2*54 = 104+108 = 212

k := k + sqr(abs(i-4)) + n;

end

else

begin

n := k div 2 + sqr(r-2);

k := abs(k-4)+ 2*n;

end;

end;

i := i+1;

end;

writeln(k)

end.

SREĆNO NA PRIJEMNOM ISPITU