USTAV I USTAVOTVORNA

VLAST

Doc. dr. sc. Luka Burazin

Literatura:

R. Guastini, Sintaksa prava (2016)

UPORABE IZRAZA ”USTAV”

1) ustav kao skup političkih činjenica (političko

uređenje)

ono što se stvarno događa u pol. životu države

2) ustav kao skup normi o ”obliku države”

n. o ustrojstvu vlasti (+ n. o odnosima drž. i građ.)

3) ustav kao osobit normativni dokument

”kodeks” ustavne materije (naziv, sadržaj, adresati)

4) ustav kao posebna vrsta političkog poretka

liberalni poredak: ustav kao skup normi kojima se

ograničava politička vlast i tako štiti sloboda građana

dioba vlasti + jamčenje građanskih pr. 2

FORMALNI I MATERIJALNI

USTAV

1) formalni ustav = skup normi o obliku države

2) materijalni ustav = političko uređenje

jedan FU – različiti MU-ovi

ili

1) formalni ustav = normativni dokument

2) materijalni ustav = skup normi o obliku

države

FU ne postoji nužno

neki ograničavaju MU na n. o proizvodnji općih n.

neki ograničavaju FU na krute ustave 3

VRSTE USTAVNIH NORMI

a) norme o ustrojstvu n. kojima se ustanovljuju organi i ueđuju načini njihova

formiranja (npr. čl. 71.-74. URH)

n. kojima se uređuju odnosi među organima (npr. čl. 105. i

110. URH)

b) norme o nadležnosti n. kojima se dodjeljuju vlasti (čl. 81. i 98. URH)

c) norme kojima se (ljudima i/ili građanima) pripisuju

subjektivna pr. n. kojima se ograničava nadležnost drž. organa (npr. čl.

21.-23. i 35.-38. URH)

d) norme-načela i programatske norme n. kojima se usmjerava izvršavanje vlasti (npr. čl. 3., 10.,

14., 58. URH) 4

TEHNIKE OGRANIČAVANJA

VLASTI 1) podvrgavanje vlasti normama o ponašanju

upućivanje smjernica, zapovijedi i zabrana drž.

organima

tzv. programatske norme

2) stvaranje protuvlasti

”vlast zaustavlja vlast” (Montesquieu)

npr. Vlada (izvršna vlast) ← Hrvatski sabor (protuvlast

opoziva) (čl. 116., st. 7. URH)

npr. Hrvatski sabor (zakonodavna vlast) ← Ustavni

sud (protuvlast ukidanja zakona) (čl. 131., st. 1. URH)

ovisnost dviju tehnika ograničavanja vlasti 5

DVA MODELA USTAVA

1) normativni model ustava

”ustav kao norma”

jamčenje građanskih pr. skupom zapovijedi i zabrana

upućenih državnim organima

norme o dobrom zakonodavstvu (i dobroj upravi)

2) mehanički model ustava

”ustav kao stroj”

jamčenje građanskih pr. skupom normi o ustrojstvu i

nadležnosti

sustav provjera i ravnoteža (checks and balances)

otežavanje kršenja prava

6

USTAV KAO IZVOR PRAVA

1) ustavnim iskazima izražavaju se pr. norme

2) ustavne norme (u uređenju krutog ustava)

mogu:

a) ukinuti i/ili učiniti nevaljanima s njima materijalno

nespojive ranije norme nižega ranga

b) učiniti nevaljanima s njima formalno ili

materijalno nespojive kasnije norme nižega

ranga

3) ustavne norme mogu neposredno uređivati i

”vodoravne” privatnopravne odnose 7

UTEMELJUJUĆA I

UTEMELJENE VLASTI

utemeljena (konstitutirana) vlast

”pravna” vlast

dinamičko utemeljenje normi

utemeljujuća/ustavotvorna (konstitutivna)

vlast

”činjenična” vlast

vlast kojom se uspostavlja ”prvi” ustav

prvi ustav bez dinamičkog utemeljenja u

pozitivnopr. normama

kriterij pr. postojanja prvog ustava je društvena

učinkovitost

8

UTEMELJUJUĆA I

UTEMELJENE VLASTI

9

Emmanuel

Joseph Sieyès

(1748-1836),

francuski

katolički

opat, političar

i esejist

DVA SHVAĆANJA

USTAVOTVORNE VLASTI

formalističko shvaćanje

vlast koja se po definiciji izvršava extra ordinem

vlast koja se izvršava u nezakonitim ili ne-

zakonitim oblicima

ustav je konačan skup normi

supstancijalističko shvaćanje

vlast koja izražava temeljnu političku odluku

vlast koja izabire vrhovna i/ili karakteristična

načela poretka (koja određuje ”oblik države”)

ustav je povezana ukupnost načela i/ili

vrijednosti 10

DVA KRITERIJA

IDENTITETA USTAVA

formalističko shvaćanje

− ustav (kao skup normi) gubi svoj identitet

uvođenjem nove norme ili uklanjanjem postojeće

− svakom izmjenom proizvodi se ”novi” ustav

− no: važno je razlikovati zakonite od nezakonitih

izmjena

supstancijalističko shvaćanje

− ustav (kao povezana ukupnost načela) zadržava

svoj materijalni identitet sve dok se ne izmijeni

neko od vrhovnih načela

− važan predmet, a ne toliko način mijenjanja

11

DVA SHVAĆANJA

MIJENJANJA USTAVA

formalističko shvaćanje

− promjena ustava u zakonitom obliku (bez obzira na

predmet) je puko mijenjanje ustava (iako se zapravo

formalno stvara ”novi” ustav)

− ne postoje logičke granice mijenjanja ustava

− ustav može biti temeljito preoblikovan u zakonitim

oblicima (bez revolucije)

supstancijalističko shvaćanje

− mijenjanje vrhovnih načela je uspostava novog

ustava (izvršavanje ustavotvorne vl.)

− vrh. načela ”logičke” su granice mijenjanja ustava

− ustav se može preoblikovati samo ne(-)zakonito

12

MIJENJANJE NORMI O

MIJENJANJU

1) n. o mijenjanju ustava ne može se izmijeniti u

postupku mijenjanja ustava

arg.: norma se ne može razumno odnositi na sebe

samu a da ne proizvede nerješivo proturječje

N1 temelj valjanosti N2; N2 proturječi N1

2) n. o mijenjanju ustava može se izmijeniti u

postupku mijenjanja ustava

1. arg.: norma može proturječiti normi iz koje

dinamički crpi valjanost (meki u.; kruti u. - ZIU)

2. arg.: N1 i N2 nisu na snazi u istom trenutku

(pripadaju različitim ustavima) 13

14

HVALA NA POZORNOSTI !

K R A J