06.Vozilo u Funkciji bezbednosti

8/13/2019 06.Vozilo u Funkciji bezbednosti

1/40

AUTOR: predava Ekrem Beirovi

6. Vozilo u funkciji

bezbjednosti


2/40


Osnove funkcionisanja

ureaja na vozilu


3/40


Oprema vozila

- kutija za prvu pomo,

- ue za vuu 3-5 m ili poluga za vuu,- komplet rezervnih arulja,

- ispravan rezervni kota,

-sigurnosni trougao,

-a u zimskim uslovima zimska oprema.


4/40


Kada se smatra da su

nastupili zimski uslovi ?

Zimski uslovi na kolovozuvladaju ako je kolovoz

prekriven snijegom ili ako je

na kolovozu poledica.


5/40


Vidljivost iz vozila

Ureaji koji osiguravaju dobruvidljivost i preglednost saobraajnesituacije su:

- vjetrobranska i bona stakla,

- brisai i perai vjetrobranskogstakla,

- vozaka ogledala.


6/40


Instrument tabla

u vozilu


7/40


Kako ete pravilno izmjeriti

nivo ulja u motoru ?- vozilo postaviti na

vodoravnu

povrinu,

- iskljuiti motor,

- priekati 15 min,- utvrditi nivo ulja.


8/40


Svjetlosno signalni

ureaji vozilaVozilo mora na prednjoj strani imati po dva:

1. duga svjetla,

2. kratka svjetla,

3. pokazivaa pravca,4. poziciona svjetla,

5. svjetla za maglu.


9/40


Vozilo mora na zadnjoj strani imati po dva:1. poziciona svjetla,

2. stop svjetla,

3. pokazivaa ptavca,4. katadioptera.

Jedno ili dva:

5. svjetla za

registarsku tablicu,6. svjetla za vonjuunatrag,

7. svjetla za maglu.

Svjetlosno signalni ureaji vozila


10/40


Svjetlosno signalni ureaji na vozilu su:

- ureaji za osvjetljavanje puta:*glavna svjetla; duga i kratka, svjetla za maglu isvjetla za vonju unatrag.

- ureaji za oznaavanje vozila:*poziciona svjetla; prednja i stranja, stranje

svjetlo za maglu, parkirna svjetla, gabaritnasvjetla, svjetla stranje registarske tablice,

rotacijska i trepua svjetla, katadiopteri.- ureaji za davanje svjetlosnih znakova:*stop svjetla, pokazivai smjera.


11/40


GLAVNA SVJETLA

Uvijek prije vonjeprekontrolirajte ispravnostsvjetlosno signalnih ureaja.

Slue za osvjetljavanje puta.Snop kratkog svjetla na ravnoj podlozimora biti od 40 do 80 m.

Snop dugog svjetla ne smije biti kraiod 100 m.SVJETLA ZA MAGLU

Moraju davati svjetlost bijele ili ute boje.Daljina svjetlosnog snopa svjetala zamaglu mora biti do najvie 35 m.


12/40


SVJETLA ZADNJE

REGISTARSKE TABLICE

Bijele je boje. Mora biti takvo da jenou, pri dobroj vidljivosti, mogue itatioznake i brojeve na tablici s udaljenosti

od najmanje 20 m.

SVJETLA ZA VONJU UNAZADNisu obavezna.


13/40


Stop svjetla

Svjetlo stop svjetala jecrvene boje.

Pokazivai pravca

ute su boje.


14/40


Motor


15/40


Razlozi pregrijavanja motora:

- premalo vode,- oputen ili pokidan

remen,

- nepravilna vonja,- termostat u kvaru,

- neispravna pumpa za

vodu,

- zaepljen hladnjak,

- malo ulja u karteru.


16/40


Napajanje motora gorivom


17/40


Elektrini ureaji

Zadaa im je osigurati struju zaukljuivanje motora u rad i napajanje

ostalih potroaa tokom vonje.U vonji se struja proizvodi u

GENERATORU i uva u

AKUMULATORU.ELEKTROPOKRETA pokree

motor pri ukljuivanju motora u rad.


18/40


Prenosni mehanizam


19/40


Konice

Putniki automobil je opremljen sdva sistema za koenje koji radenezavisno jedan od drugog.

To je nona (radna) i runa(parkirna) konica.


20/40


KONTROLISITE NIVO ULJA ZA

KOENJE KOJU POKAZUJUOZNAKE MINIMUM I MAKSIMUM.


21/40


Gume

Prenizak PRITISAK u gumama:

- poveava potronju goriva,- skrauje radni vijek guma, trajnost,- bre zagrijava gumu to moe izazvati pucanje

ili poar,- zanosi vozilo u krivinama i oteava upravljanje,- put koenja se produava.


22/40


Profil gume, odnosno dubina araza zimske gume iznosi minimalno 4

mma za ljetne 1 mm.

Bone strane guma ne smijuimati oteenja.

Pritisak zraka mora biti propisanprema deklaraciji proizvoaavozila.


23/40


Oznake na gumama

195/65 R 15 91 H1.195 - irina gazeeg

sloja mm,

2.65 - visina gume iznosi65 % irine,

3.Rradijalna guma,4.1515 cola prenik

naplatka,

5.91nosivost gume do615 daN,6.Hza max. brzinu do

210 km/h.


24/40


- na kotaima iste osovine moraju biti istegume,

- gume na jednoj osovini moraju bitipodjednako istroene,

- bolje gume uvijek stavljati na prednje

kotae radi lakeg upravljanja,

- to ee kontrolisati pritisak u gumama.

-gume moraju odgovarati dimenzijama

propisanim od proizvoaa vozila,


25/40


Upravlja

Slobodan hod upravljaa smijeiznositi najvie +/- 15

o(ukupno 30

o).

TREPERENJE upravljaa nastaje zbog:- prevelikog slobodnog hoda,

- nepravilnog balansiranja guma,

- nepravilnosti upravljakog sistema.


26/40


Vua vozila

Vozilu na motorni pogon mogu bitipridodata najvie dva prikljuna vozila za

prevoz tereta, odnosno jedno prikljunovozilo za prevoz osoba.Na auto cesti i cesti namijenjenoj

iskljuivo za saobraaj motornih vozilasamo jedno prikljuno vozilo.

Prikljuno vozilo ne smije smanjivatistabilnost vunog vozila.


27/40


U kamp prikolici nije doputenprevoz osoba.U neispravnom vozilu koja se vue ne

smiju se prevoziti osobe.Najvea dozvoljena brzina vonje pri

vui neispravnog vozila iznosi 40 km/h.

Ogranienje brzine vonje za vozilo

koje vue kamp prikolicu je 80 km/h,osim ako saobraajnim znakom iliuslovima na putu nije drugaije

odreeno.

a o se o e ava u voz a o a vu u


28/40


a o se o e ava u voz a o a vu uneispravna vozila u saobraaju na putu

?

Oba vozila moraju biti oznaenasigurnosnim trokutom. Na vozilo koje vuetrokut se postavlja s prednje, a na vueno(neispravno) vozilo, sa stranje strane.

Ako se vue neispravno vozilo nou ilidanju u uslovima smanjene vidljivosti,mora imati na zadnjoj strani upaljena dva

crvena svjetla za oznaavanje vozila ili gamora vui vozilo koje za vrijeme vueupotrebljava uto rotacijsko svjetlo.


29/40


Kako se vozila smiju vui ?

- putniki automobil koji ima ispravan ureaj

za upravljanje i ureaj za zaustavljanje, vuese uetomduine 3 do 5 m. Ue se mora vezatina istoj strani kod oba vozila,

- vozila koja imaju ispravan ureaj zaupravljanje i vozilo koje je tee od vunogvozila, ako mu je neispravna radna konica,

vue se krutom vezomduzine do 3 m ili seprevoze na vozilu, cijelom teinom ili seoslanjaju ili vjeaju o vuno vozilo.


30/40


Neispravno vozilo ne smije se vuipo auto-putu i putu namijenjenojiskljuivo za saobraaj motornimvozilima, osim ako se kvar dogodi naauto-putu, a tada samo do prvogizlaza s auto-putu.

Pri vui vozila uetom ili krutomvezom, voza koji upravlja vuenimvozilom mora imati vozaku dozvoluza upravljanje kategorijom kojojpripada vozilo koje se vue.


31/40


Prevoz tereta na vozilu

Kako treba rasporediti i privrstiti teret na vozilu ?Tako da ne:

- ugroava bezbjednost uesnika u saobraaju i nenanosi tetu putu i objektima na putu i uz put,

- smanjuje stabilnost vozila i ne oteava upravljanjevozilom,

- smanjuje vozau preglednost ispred i iza vozila,

- stvara suvinu buku i da se rasipa po putu,- zaklanja svjetlosne i svjetlosno signalne ureaje navozilu, registarske tablice i druge propisane oznakena vozilu.


32/40


Ako teret na stranjoj strani vozila prelazivie od 1 m, najizboenija taka tereta morabiti oznaena crvenom tkaninom.

Nou i pri slaboj vidljivosti takav teretmora biti oznaen svjetlom i reflektirajuommaterijom crvene boje.

Teret koji se prevozi na putnikomautomobilu ne smije prelaziti stranju stranuvozila za 1/6 svoje duine, koja je vrstooslonjena na prostor za smjetaj tereta.

Teret na vozilu ne smije prijeinajudaljeniju taku na prednjoj strani vozilavie od 1 m.


33/40


Nosivost putnikog automobila je max. 250 kga krova 70do 100 kg.


34/40


Na teretnim i prikljunim vozilimanajizboenija taka tereta, koja prelazi vie

od 1 m na stranjoj strani, oznaava seploom kvadratnog oblika ( 500x500 mm).

Ploa mora biti obojena naizmjeninokosim trakama reflektirajue naranaste ibijele boje, te postavljena okomito na

uzdunu os vozila.


35/40


Vanredni prevoz

Ako je prevozno sredstvo ire od 2,5 milivisina premauje 4 mili duina nijestandardna.

Kako ete postupiti kada naiete na takvovozilo ?

- Potovati upustva osoba iz pratnje,

- po potrebi zaustaviti svoje vozilo i pomaknutiga to vie uz desnu ivicu kolovoza,

- predvidjeti opasnosti, a u susretu poveati

oprez.


36/40


Prevoz opasnih

materija

ADR meunarodna konvencija oprijevozu opasnih materija u drumskomsaobraaju

Vrste opasnih materija:

- eksplozivne,

- zapaljive,- otrovne,

- nagrizajue...


37/40


Iza vozila koje prevozi opasnematerije u sluaju kvara na putu, narazmaku od najmanje 100 m

postavljaju se dvatrokuta jedan poreddrugog, a nou i baterijska svjetiljka sasvjetlima naranaste boje.

Najvea doputena brzina vonjevozila koja prevoze opasne materije

je 70 km/h.


38/40


OPREZNO SA TERETOM


39/40


Registracija i tehniki

pregled vozila


40/40

AUTOR d Ek B i i

Postupak u sluaju kvara

na voziluOsigurati vozilo i omoguiti

nesmetano odvijanje saobraaja.Ako se kvar dogodio na

kolovozu izvan naselja, zaustavitivozilo to blie desnom rubukolovoza, a po mogunosti iizvan kolovoza i na razmaku odnajmanje 100 mpostavitisigurnosni trokut, a da budevidljiv dolazeim vozilima od

j j 150

Documents

06.Vozilo u Funkciji bezbednosti