05 Koncepti Po Kojima Zivimo

7/22/2019 05 Koncepti Po Kojima Zivimo

1/5

George Lakoff i Mark Johnson:Koncepti po kojima ivimo i sustavnost metafor. koncepata

59

Prijevod

Primljen 25. svibnja 2010., prihvaen za tisak 7. lipnja 2010.

George Lakoff i Mark Johnson

KONCEPTI PO KOJIMA IVIMO I SUSTAVNOSTMETAFORIKIH KONCEPATA

(Prijevod iz djela:Metaphors we live by, Chicago and London: The University of ChicagoPress, 1980., str. 3-9.)

Koncepti po kojima ivimo

Metafora veini ljudi predstavlja sredstvo pjesnikog izraavanja iukras govoru neto to pripada izvanrednom jeziku prije negoli obinom.tovie, metafora se uobiajeno promatra samo kao karakteristika jezinogizraza, stvar rijei prije nego misli i djelovanja. Iz tog razloga veina ljudimisli da se savreno mogu snai ne rabei metaforu. Nasuprot tome, otkrilismo da metafora proima svakodnevni ivot, ne samo jezik nego i miljenje idjelovanje. Na uobiajeni sustav konceptualizacije, u okviru kojeg i misli-mo i djelujemo, fundamentalno je metaforian u svojoj prirodi.

Koncepti koji upravljaju naom milju nisu samo pitanje uma. Oni ta-koer usmjeravaju nae svakodnevno funkcioniranje do najbanalnijih deta-lja. Nama pripadajui koncepti izgrauju nau percepciju, nain snalaenja usvijetu te nain na koji se odnosimo prema drugim ljudima. Stoga na kon-ceptualni sustav igra sredinju ulogu u definiranju nae svakodnevne zbilje.Ako smo u pravu kada sugeriramo da je na konceptualni sustav u mnogomemetaforian, tad je nain na koji razmiljamo, ono to proivljavamo te onoto svakodnevno inimo u mnogome pitanje metafore.

Ali na konceptualni sustav nije neto ega smo obino svjesni. O ve-

ini malih stvari koje svakodnevno obavljamo jednostavno ne razmiljamo idjelujemo manje-vie automatski uz neke smjernice. to su te smjernice, ni ukojem sluaju nije oito. Jedan nain pronalaenja odgovora prouavanje je

jezika. S obzirom na to da je komunikacija zasnovana na istom konceptu-alnom sustavu koji rabimo pri miljenju i djelovanju, jezik je vaan izvor do-kaza o tome kakav je taj sustav.

Ponajprije na osnovi lingvistikih dokaza utvrdili smo da je na uobi-ajeni konceptualni sustav metaforian u svojoj prirodi. Takoer smo utvr-dili nain kako poeti detaljnije identificirati koje su to metafore koje struk-

turiraju nau percepciju, nae miljenje i nae djelovanje.


2/5

hrvatistika studentski jezikoslovni asopis

60

Kako bismo stvorili sliku o tome to bi moglo znaiti da je koncept me-taforian i da takav koncept strukturira nau svakodnevnu aktivnost, poni-mo s konceptom rasprave i konceptualnom metaforom RASPRAVA JE

RAT. Ta metafora ogleda se u naem svakodnevnom jeziku kroz mnotvoizraza:

RASPRAVA JE RATTvoje su tvrdnje neobranjive.Napao je svaku slabu tokumoje argumentacije.Njegove su kritikepogodile metu.Unitio samnjegove argumente.Nikad nisampobijediou raspravi s njim.

Ne slae se?Pucajonda.Ako bude rabio tustrategiju,pomest e te.Oborio jesve moje argumente.

Vano je uvidjeti da ne govorimo samo o raspravi kao o ratu nego da uraspravama i pobjeujemo ili gubimo. Osobu s kojom se svaamo vidimokao protivnika ija uporita napadamo dok svoja branimo. Stjeemo igubimo prednost. Planiramo i upotrebljavamo strategije. Ukoliko uvidimo dasu naa stajalita neobranjiva, moemo ih napustiti i napasti iz drugogsmjera. Mnoge stvari koje inimo u raspravi strukturirane su po konceptu

rata. Iako sukob nije fiziki, on je verbalni, to se ogleda u strukturi rasprave napad, obrana, protunapad itd. U svjetlu ovoga, metafora RASPRAVA JERAT pokazuje se kao jedna od onih po kojima ivimo mi koji dijelimo istukulturu; ona strukturira nae djelovanje raspravama.

Pokuajte zamisliti kulturu gdje se rasprave ne promatraju kao rat, gdjenitko ne pobjeuje i ne gubi, gdje nema napadanja i branjenja, osvajanja igubljenja pozicija. Zamislite kulturu u kojoj rasprava biva promatrana kao

ples, gdje su sudionici vieni kao plesai, gdje je cilj raspravljati ujednaenoi estetski zadovoljavajue. U takvoj kulturi ljudi bi drukije gledali narasprave, drukije ih proivljavali i drukije ih provodili te drukije o njimagovorili. Ali mi ih vjerojatno ne bismo poimali kao nekoga tko raspravlja:oni bi jednostavno radili neto drugo od raspravljanja kako ga mi poimamo.Bilo bi nam udno ak i nazvati to to rade raspravom. Moda bi naj-neutralniji nain opisivanja razlike izmeu njihove i nae kulture bio da ka-emo da je na diskurs formiran po uzoru na bitku, a njihov po uzoru na ples.

To je primjer toga to znai da metaforiki koncept, naime RASPRA-VA JE RAT, strukturira bar dijelom ono to inimo i kako razumijemo onoto inimo dok raspravljamo. Bit je metafore u tome da jednu stvar razu-mijemo i doivljavamo kao neku drugu. Nije da je rasprava podvrsta rata.

Rasprave i ratovi razliite su vrste stvari verbalni diskurs i oruani sukob


3/5


61

i djelovanja koja poduzimamo razliite su svrhe. Ali rasprava je djelominostrukturirana, poimana, izvoena i o njoj je govoreno kao o ratu. Koncept jemetaforiki strukturiran, djelovanje takoer, a posljedino i sam jezik.

tovie, to je najobiniji na

in raspravljanja i razgovaranja o sva

i.Nama je uobiajen nain govorenja o napadanju poloaja rijeima napasti

poloaj. Konvencionalni naini govorenja o raspravama pretpostavljeni sumetaforom koje smo rijetko svjesni. Metafora nije samo u rijeima kojerabimo ona je i u samom naem poimanju rasprave. Jezik rasprave nije

poetski, nestvaran ili retorian; on je doslovan. Govorimo o raspravama nataj nain zato jer ih poimamo na taj isti nain te se ponaamo sukladnonainu na koji poimamo stvari.

Najvanija tvrdnja koju smo dosad izrekli jest ona da metafora nijesamo jezina stvar, tj. puka stvar rijei. Dokazat emo da su, upravo sup-

rotno, ljudski kognitivni procesi uvelike metaforini. To je ono to mislimokad kaemo da je ljudski konceptualni sustav metaforiki strukturiran i defi-niran. Metafore kao jezini izrazi vjerojatno su precizne zbog postojanja me-tafora u ljudskom konceptualnom sustavu. Stoga kad god u ovoj knjizi go-vorimo o metaforama kao to je RASPRAVA JE RAT, to treba biti shvaenotako da metaforaznai metaforiki koncept.

Sustavnost metaforikih koncepata

Rasprave obino slijede uzorak, tj. postoje tipina djelovanja kojimapribjegavamo, odnosno koje izbjegavamo prilikom raspravljanja. injenicaje da raspravu dijelom konceptualiziramo tako da bitke sustavno utjeu naoblik koji rasprava prima i na nain na koji razgovaramo o svojim inimatijekom rasprave. Uslijed sistematinosti metaforikog koncepta, jezik jekoji rabimo za razgovor o tom aspektu koncepta sustavan.

Vidjeli smo u metafori RASPRAVA JE RAT da izrazi karakteristiniza vojni diskurs (kao npr. napasti poziciju, neobranjivo, strategija, pobije-diti...) oblikuju sustavan nain razgovora o onim vidovima raspravljanja koji

su preslikani iz koncepta bitke. Nije sluajno da ti izrazi zna

e ono to zna

ekad ih rabimo u diskursu rasprave. Dio konceptualne mree bitke djelomino

karakterizira koncept rasprave, a to jezik slijedi. S obzirom na to da su me-taforiki izrazi u naem jeziku sustavno povezani s metaforikim koncep-tima, moemo rabiti metaforike jezine izraze za prouavanje naravi meta-forikih koncepata i kako bismo shvatili metaforinost naravi naeg djelo-vanja.

Da bismo stvorili predodbu o tome kako nam metaforiki izrazi u sva-kodnevnom jeziku mogu dati uvid u metaforiku narav koncepata koji struk-turiraju nae svakodnevne aktivnosti, razmotrit emo metaforiki koncept

VRIJEME JE NOVAC kako se reflektira u suvremenom engleskom jeziku.


4/5

hrvatistika studentski jezikoslovni asopis

62

You're wasting my time. / Trati moje vrijeme.

This gadget will save you hours. / Uz pomo ove sprave utedjet ete puno

vremena.I don't have the time to give you. / Nemam vremena koje bih ti posvetio.

How do you spend your time these days? / Kako troi vrijeme ovih dana?

That flat tire cost me an hour. / Probuena guma kotala me puno vremena.

I've invested a lot of time in her. / Utroio sam puno vremena u nju.

I don't have enough time to spare for that. / Nemam dovoljno vremena da gapotroim na to.

You're running out of time. / Ponestaje ti vremena.

You need to budget your time. / Mora paljivo gospodariti svojim vremenom.Put aside some time for ping pong. / Odvoji neto vremena za stolni tenis.

Is that worth your while? / Je li to vrijedno tvog vremena?

Do you have much time left? / Je li ti ostalo puno vremena?

He's living on borrowed time. / ivi u sudakoj nadoknadi.

You don't use your time profitably. / Pazi na to da ti se uloeno vrijeme isplati.

I lost a lot of time when I got sick. / Zbog bolesti sam izgubio puno vremena.

Thank you for your time. / Hvala ti za tvoje vrijeme.

Vrijeme je u naoj kulturi vrijedna roba. Ono je ogranieni resurs kojirabimo kako bismo postigli ciljeve koje si postavimo. Zbog naina na koji seu zapadnoj kulturi razvio koncept rada, u kojemu se rad u pravilu povezuje svremenom potrebnim za njegovo izvrenje te je precizno kvantificiran,

postalo je uobiajeno plaati radnike po satu, dnevno, mjeseno ili godinje.U naoj kulturi VRIJEME JE NOVAC na mnoge naine: telefonska obra-unska jedinica, satnica, godinji proraun... Te prakse relativno su nove u

povijesti ljudskog roda i ne postoje u svim kulturama. Isplivale su u moder-nim industrijaliziranim drutvima i strukturiraju nae osnovne svakodnevne

djelatnosti na vrlo dubokoj razini. Imajui na umu

injenicu da se ponaamokao da je vrijeme vrijedna roba, ogranien resurs, ak i sredstvo plaanja,

poimamo vrijeme na taj nain. Stoga razumijemo i doivljavamo vrijemekao neto to moe biti potroeno mudro ili nepromiljeno koriteno,uteeno ili uzalud potroeno.

VRIJEME JE NOVAC, VRIJEME JE OGRANIEN RESURS i VRI-JEME JE VRIJEDNA ROBA metaforiki su koncepti. Metaforiki su s obzi-rom na to da rabimo svakodnevna iskustva s novcem, ogranienim resursimai vrijednim robama kako bismo konceptualizirali vrijeme. To nije nuan na-in konceptualiziranja vremena; taj nain vezan je uz nau kulturu. Postoje


5/5


63

kulture iji koncept vremena ne ukljuuje ni jedan od navedenih metafori-kih koncepata.

Metaforiki koncepti VRIJEME JE NOVAC, VRIJEME JE OGRANI-

ENI RESURS i VRIJEME JE VRIJEDNA ROBA formiraju jedan sustavzasnovan na potkategorizaciji jer je u naoj kulturi novac ogranieni resurs, aogranieni su resursi vrijedna roba. Te potkategorizacijske odnose karakteri-ziraju uvjetujue veze izmeu metafora. VRIJEME JE NOVAC uvjetuje me-taforu VRIJEME JE OGRANIEN RESURS, to pak uvjetuje metaforuVRIJEME JE VRIJEDNA ROBA.

Usvojit emo praksu uporabe najspecifinijeg metaforikog koncepta, uovom sluaju koncepta VRIJEME JE NOVAC, da bismo okarakteriziralicjeloviti sustav. Od izraza navedenih pod metaforikim izrazom VRIJEMEJE NOVAC neki se specifino odnose na novac, drugi na ograniene resurse,

a trei na vrijedne robe. Ovo je primjer kako metaforika uvjetovanja moguodrediti koherentan sustav metaforikih izraza za te koncepte.

Preveo Luka Mati

Documents

05 Koncepti Po Kojima Zivimo