00A SEI2014-GFMO koricegf.sum.ba/anton/OKGF_docs/_kvaliteta_GFMO_SEI-2014.pdf · Misija Fakulteta, odnosno njegova osnovna funkcija ili zadaća jeste obrazovanje mladih ljudi. U teškom

Sveučilište u Mostaru GRAĐEVINSKI FAKULTET Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel: +387 36 355000 fax: +387 36 355001 e-mail: [email protected] web: www.gfmo.ba

SAMOEVALUACIJA I Z V J E Š Ć E

SVIBANJ - LIPANJ 2014.

Sveučilište u Mostaru GRAĐEVINSKI FAKULTET Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel: +387 36 355000 fax: +387 36 355001 e-mail: [email protected] web: www.gfmo.ba

SVIBANJ - LIPANJ 2014.

SAMOEVALUACIJA I Z V J E Š Ć E

Priredio Odbor za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete: 1. - mr. sc. Goran Šunjić Predsjednik Odbora i asistent za nastavu

2. - prof. dr. sc. Ivo Čolak član Odbora

3. - prof. dr. sc. Ivan Lovrić član Odbora i dekan

4. - Vedran Vidović član Odbora i student

5. - Marijana Tokić članica Odbora i tajnica dekana

u suradnji s: 6. - mr. sc. Mirnom Raič asistenticom za međunarodnu suradnju

7. - Studentskom referadom

8. - Borisom Barbarićem Predsjednikom Studentskog zbora

D E K A N

prof. dr. sc. Ivan Lovrić

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU FACULTY OF CIVIL ENGINEERING UNIVERSITY OF MOSTAR

Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel: +387 36 355000; fax: +387 36 355001; e-mail: [email protected]; web: www.gfmo.ba

SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014.

IZVJEŠĆE SADRŽI: 120 stranica

74 tablice

3 grafikona

1 shemu



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 1

SADRŽAJ

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

1.1 Ocjena stanja kao starta za budući razvitak . . . . . . . . 5

1.2 Misija, strategija i ciljevi obrazovanja . . . . . . . . . . . 6

1.3 Identitet i prepoznatljivost Fakulteta u okruženju . . . . . . . 7

1.4 Načela, pravila i dinamika realizacije razvojnih ciljeva . . . . . 7

1.5 Organizacijski kontekst . . . . . . . . . . . . . . . 8

2. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI STUDIJA . . . . . . . . . 10

2.1 Razvojna i sadržajna transformacija obrazovnih programa . . . 11

2.2 Opis koncepcije nastavnog programa . . . . . . . . . . . 11

2.3 Planovi i programi prema profilima i usmjerenjima . . . . . . 19

2.4 Svrha programa, ishodi učenja i kompetencije . . . . . . . 29

2.5 Ocjena tekućih nastavnih planova i programa . . . . . . . . 33

2.6 Organizacija i priroda poslijediplomskog studija . . . . . . . 40

2.7 Periodični pregled nastavnih programa . . . . . . . . . . 41

3. ZNANSTVENI PROGRAMI . . . . . . . . . . . . . . . . 42

3.1 Karakterizacija razvojnih opredjeljenja . . . . . . . . . . 43

3.2 Odobreni znanstveni projekti . . . . . . . . . . . . . . 46

3.3 Područja izvedbe programa konkurentnih na međunarodnom planu . . . . . . . . . . . . . . . 51

3.4 Sudjelovanje studenata u znanstveno-istraživačkom radu . . . 55

3.5 Partneri u organiziranju, izvedbi i financiranju znanstvenih projekata . . . . . . . . . . . . 56



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. SADRŽAJ 2

4. MEĐUNARODNA SURADNJA . . . . . . . . . . . . . . . 57

4.1 Razmjena studenata s drugim visokoškolskim institucijama u inozemstvu . . . . . . . . . 58

4.2 Međunarodne institucije s kojima Fakultet surađuje . . . . . . 59

4.3 Objavljeni radovi na međunarodnim skupovima . . . . . . . 60

5. LJUDSKI POTENCIJALI . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

5.1 Znanstveno-nastavni i nastavni djelatnici . . . . . . . . . 70

5.2 Briga o znanstvenom pomlatku . . . . . . . . . . . . . 80

5.3 Objavljene knjige, udžbenici i ostala literature za potrebe nastave u posljednjih pet godina . . . . . . . . . 81

5.4 Starosna dob nastavnika . . . . . . . . . . . . . . . 81

5.5 Ostali djelatnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

5.6 Referentni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

6. STUDENTI I STUDIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . 87

6.1 Studenti i njihovo obrazovanje . . . . . . . . . . . . . 88

6.2 Uspješnost studiranja . . . . . . . . . . . . . . . . 89

6.3 Socio-ekonomska obilježja studenata . . . . . . . . . . . 91

6.4 Osipanje i završetak studija . . . . . . . . . . . . . . 92

6.5 Zapošljavanje po završetku studija . . . . . . . . . . . . 93

7. FAKTORI KVALITETE STUDIRANJA . . . . . . . . . . . . 94

7.1 Sadržaj obrazovnih programa . . . . . . . . . . . . . 97

7.2 Kvaliteta nastavnog osoblja . . . . . . . . . . . . . . 97

7.3 Obrazovna infrastruktura . . . . . . . . . . . . . . . 98

7.4 Metode obrazovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

7.5 Pripremljenost, motiviranost i uspješnost studenata tijekom studiranja . . . . . . . . . . . . . . 98



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. SADRŽAJ 3

8. PROSTOR I OPREMA . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

8.1 Prostor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

8.2 Oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

9. NOVČANA SREDSTVA . . . . . . . . . . . . . . . . 102

9.1 Financijsko poslovanje . . . . . . . . . . . . . . . 103

9.2 Kratkoročne i dugoročne investicijske potrebe . . . . . . 105

9.3 Specifični troškovi za nastavu . . . . . . . . . . . . 105

10. RAZVOJNI CILJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

10.1 Najvažniji razvojni ciljevi Fakulteta . . . . . . . . . . . 108

10.2 SWOT analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

11. D O D A C I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110

11.1 Nastava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

11.2 ISS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112

11.3 Ispiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

11.4 Godišnje statistike . . . . . . . . . . . . . . . . 118




1. UVOD



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 1. UVOD 5

Na sastanku koordinatora za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete članica Sveučilišta u

Mostaru (u daljem tekstu: Sveučilište), održanom 24. travnja 2014. godine, pred Građevinski

fakultet Sveučilišta u Mostaru (u daljem tekstu: Fakultet) postavljen je zahtjev za izradom samo-

evaluacijskog izvješća (u daljem tekstu: SEI) po žurnom postupku, najkasnije do sredine/kraja

mjeseca lipnja 2014. godine.

Posljednje SEI urađeno je 2011. godine, u trenutku kada smo educirali prvu generaciju koja

je završila studij građevinarstva (oba ciklusa) po nastavnom planu, programu i organizaciji

sukladnoj načelima Bolonjskog procesa. Ono je urađeno u okviru projekta ESABIH (European

Union standards for accreditation of study programmes on BiH universities) čiji je glavni cilj bio

uvođenje europskih standarda u vrednovanju i postupcima akreditacije studijskih programa na

bosansko-hercegovačkim sveučilištima. Temeljem tog dokumenta, ekspertni tim, u obliku

ocjenjivačke komisije, posjetio je Fakultet početkom 2012. godine, što je rezultiralo pozitivnim

izvješćem istog.

1.1 Ocjena stanja kao starta za budući razvitak

Uvjeti za studiranje i realizaciju nastavnog procesa, u prostornom smislu, su na visokoj razini

jer se nalazimo u relativno novoj zgradi, s obzirom da smo u nju uselili krajem 2008. godine. Ista

je opremljena suvremenom opremom i pomagalima za izvođenje, slušanje i praćenje nastave

po najvećim europskim standardima.

Sve predmete, predviđene ''Nastavnim planom i programom'', predaje kompetentan nastavni

kadar. Dakle, nastavni proces trenutačno provode 52 znanstveno-nastavna i nastavna djelatni-

ka (vidi Tablicu 1.1).

Stalna strateška preokupacija i zadaća nam je stvoriti uvjete za razvitak Fakulteta. To podra-

zumijeva otvaranje novih studija i smjerova, modernizaciju opreme, konkurentnost na domaćim i

međunarodnim znanstvenim, znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima.

Dakle, trenutačno stanje se može ocijeniti zadovoljavajućim. Ako se tome pridoda entuzija-

zam koji je kod većine naših djelatnika prisutan i prepoznatljiv onda se, bez obzira na teška

vremena, ipak možemo nadati boljoj budućnosti.




(1)

ZVANJE Zaposleni na

Fakultetu

S U R A D N I C I Ukupno Udio

(%) Sveučilište u Mostaru

Sveučilišta iz RH

Sveučilišta u BiH

Gospodarstvo Ostali

REDOVITI 1 2 3 1 0 1 8 15 %IZVANREDNI 3 0 2 0 0 0 5 10 %DOCENTI 6 1 3 0 2 0 12 23 %VIŠI PREDAVAČI 0 1 0 0 0 0 1 2 %

PREDAVAČI 1 1 0 0 0 0 2 4 %VIŠI ASISTENTI 3 0 1 0 0 0 4 8 %

ASISTENTI 14 2 0 0 4 0 20 38 %UKUPNO 28 7 9 1 6 1 52 UDIO (%) 54 % 7 % 17 % 2 % 12 % 2 %

Tablica 1.1 - Broj i struktura angažiranih nastavnika na Fakultetu

1.2 Misija, strategija i ciljevi obrazovanja

Misija Fakulteta, odnosno njegova osnovna funkcija ili zadaća jeste obrazovanje mladih ljudi.

U teškom trenutku kakvom se naša zemlja nalazi, kao i visoko obrazovanje općenito, može se

reći da se misija pretvorila u pothvat. Dakle, nastoje se osigurati svi potrebni uvjeti kako bi mladi

ljudi postali kvalitetan stručni i znanstveni kadar koji na pravi način može odgovoriti izazovima i

zahtjevima suvremenog građevinarstva.

Fakultet za vodilju u svom djelovanju ima dosezanje što većeg stupnja izvrsnosti, koja će

nam osigurati ne samo opstanak nego nas učiniti prepoznatljivim, cijenjenim i konstruktivnim

dijelom našeg društva. Temeljna strategija, na tom putu, je stalno obrazovanje vlastitog nasta-

vničkog kadra.

Od svog osnutka pa sve do danas Fakultet gradi svoj identitet na zavidnim moralnim i

stručnim načelima, stalno vodeći računa o kriterijima primjerenim građevinskoj struci. Pri tome

nastoji, da naši studenti po završetku studija osim stečenih stručnih vrlina imaju zavidan stupanj

odgovornosti koji naša struka zahtjeva.

Cilj obrazovanja je, kroz njegovanje prepoznatljivosti Fakulteta u okruženju, zauzeti primjere-

no mjesto u društvu, promovirati struku i biti stalna motivacija mladim ljudima u zemlji i šire da

se prije svega obrazuju, te kroz cijelo životno obrazovanje bave građevinarstvom.




1.3 Identitet i prepoznatljivost Fakulteta u okruženju

Fakultet je osnovan 1978. godine kao rezultat udružene inicijative vodećih stručnih i gospo-

darskih čimbenika regije koja je proistekla iz naraslih potreba za obrazovanjem visokoškolskih

kadrova građevinske struke i razvijanja znanstvenog, istraživačkog i stručnog rada iz područja

građevinarstva.

Započeo je s djelovanjem 1. rujna 1978. godine, a službeno je registriran 11. svibnja 1979.

godine Rješenjem Privrednog suda u Mostaru. U vrlo kratkom vremenu Fakultet se afirmirao i

dokazao opravdanost svoga formiranja i postojanja. Postao je i do današnjih dana ostao nositelj

znanstveno-istraživačke aktivnosti u područjima građevinskih konstrukcija, prometnica, hidro-

tehnike, geotehnike te arhitektonskog urbanog inženjerstva za ovu regiju.

O prepoznatljivosti Fakulteta u okruženju najbolje govore činjenice da iz godine u godinu

raste interes za upis i da sve relevantne tvrtke iz područja građevinarstva koje djeluju u našem

gradu i široj regiji pozorno prate studente tijekom studiranja, kako dodjelom stipendija tako i

zapošljavanjem odmah po završetku studija. Iznimka je ova, akademska 2013./2014. godina,

kada je interes za upis nešto smanjen no to svakako možemo pripisati krizi u gospodarstvu

naše zemlje, jer poznato je da kada gospodarstvo neke zemlje zapadne u krizu da se to prvo

odrazi na građevinarstvo.

1.4 Načela, pravila i dinamika realizacije razvojnih ciljeva

Glavni razvojni cilj Fakulteta je zaokruživanje visokoškolskog obrazovnog procesa po nače-

lima Bolonjske deklaracije. To podrazumijeva pokretanje sveučilišnog poslijediplomskog studija

za stjecanje zvanja doktora znanosti iz područja građevinarstva. U tom smislu, na 138. Sjednici

Znanstveno-nastavnog vijeća, održanoj 16. svibnja 2014., imenovano je Povjerenstvo za izradu

Nastavnog plana i programa sveučilišnog poslijediplomskog studija građevinarstva (3. ciklus).

Načela i pravila djelovanja za ostvarenje ovog cilja bit će ubrzana edukacija što je moguće

većeg broja vlastitog nastavnog kadra kako bi, zajedno s vanjskim suradnicima, mogli što bolje

organizirati studij, vodeći se isključivo znanstvenim kriterijima.




1.5 Organizacijski kontekst

Menadžment Fakulteta čine: dekan, prodekan za znanost, prodekan za nastavu i tajnik.

Studentski zbor ima izravnu komunikaciju s menadžmentom i putem svojih predstavnika

sudjeluje u radu Znanstveno-nastavnog vijeća.

Studenti svoje predstavnike po godinama studija i smjerovima biraju izravno na studentskim

izborima, nakon čega samostalno izabiru rukovodstvo Studentskog zbora.

U svrhu boljeg ustrojstva i radi usklađivanja djelatnosti Fakulteta, te razmatranja pitanja od

zajedničkog interesa za izvođenje znanstvenog i nastavnog rada, na Fakultetu djeluju katedre:

- za mehaniku, materijale i konstrukcije,

- za hidrotehniku i geotehniku,

- za prometnice i organizaciju i tehnologiju građenja.

Administracijski dio organizacije Fakulteta čine: asistent za nastavu, asistent za međunarod-

nu suradnju, koordinator ISS-a, ECTS povjerenik, studentska referada, računovodstvo, knjižnica

i pomoćno osoblje (portir, spremačice, domar, …).

Kao tehničku i digitalnu potporu Fakultet koristi Informacijski Sustav Sveučilišta (ISS). Pravila

korištenja ISS-a, kojih su se dužni pridržavati svi nastavnici i studenti, donijelo ja Znanstveno-

nastavno vijeće (tada je imalo službeni naziv: Fakultetsko vijeće) Građevinskog fakulteta

Sveučilišta u Mostaru.

21. svibnja 2014. godine, osnovana je Udruga ''Alumni Građevinskog fakulteta Sveučilišta u

Mostaru''. Radi se o dragovoljnom udruženju svih onih koji su završili neki od studija (studij

stupnja VII/1, sveučilišni diplomski studij), magistrirali ili doktorirali na Fakultetu.




ZNANSTVENO-NASTAVNO VIJECE

D E K A N

P R O D E K A N I

Prodekan za nastavuProdekan za znanost

Asistent za nastavu

K A T E D R E

Katedra za mehaniku,materijale ikonstrukcije

Katedra za prometnicei organizacijui tehnologijugradenja

Katedra za hidrotehnikui geotehniku

T A J N I S T V O

Studentskareferada

Racunovodstvo Knjiznica Pomocnoosoblje

SUSTAV ZA OSIGURANJE I UNAPRJEÐENJE KVALITETE

Odbor za osiguranjei unaprjedenjekvalitete

Povjerenstvoza odnose sastudentima

Povjerenstvo zapracenje i unaprjedivanjestudiranja

Asistent za medunarodnu suradnju

ECTSpovjerenik

KoordinatorISS-a

Tajnik Fakulteta

Shema 1.1 - Tehnička, administrativna i organizacijska shema osoblja




2. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI STUDIJA



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 2. NASTAVNI PLANOVI 11 I PROGRAMI STUDIJA

2.1 Razvojna i sadržajna transformacija obrazovnih programa

Obrazovni programi sadržajno su usuglašeni s referentnim fakultetima uz neznatne korekcije

specifične za našu državu i regiju. Građevinarstvo kao struka neprekidno se razvija što obvezu-

je Fakultet na praćenje suvremenih kretanja u građevinarstvu te primjenu novina i kroz nastav-

ne planove i programe. Mijenjaju se i potrebe tržišta u našem okruženju što se ne zanemaruje

pri primjeni novina u nastavi.

Razvojna i sadržajna transformacija je proces te mu se kao takvom pristupa obazrivo,

studiozno i u suglasju s referentnim fakultetima vodeći računa o načelima Bolonjske deklaracije.

Nakon izmjena i dopuna nastavnog plana i programa u akademskoj 2012./2013. godini, u

ovoj u akademskoj 2013./2014. dogodila se najveća sadržajna transformacija na Fakultetu,

uvođenjem novog smjera na sveučilišnom diplomskom studiju, naziva ''Arhitektonsko urbano

inženjerstvo''.

2.2 Opis koncepcije nastavnog programa

Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva organiziran je u trajanju od šest semestara,

odnosno tri godine, a nosi ukupno 180 ECTS bodova. Nema smjerove, a po njegovu završetku

student stječe stručni ili akademski naziv ''Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (Bachelor)

građevinarstva''. U šestom semestru student je obvezan od osam ponuđenih izbornih predmeta

odabrati četiri (moraju nositi minimalno 18 ECTS bodova), te uraditi i obraniti Završni rad. U

slučaju nastavka studiranja, ona četiri predmeta koja tada ne odabere student upisuje u prvom

semestru sveučilišnog diplomskog studija.

Sveučilišni diplomski studij građevinarstva organiziran je u trajanju od četiri semestara,

odnosno dvije godine, a nosi 120 ECTS bodova. Ima tri smjera: OPĆI, KONSTRUKCIJE i

ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO. Po njegovu završetku student stječe stručni ili

akademski naziv ''Magistar/Magistra (Master) građevinarstva smjera …'', a sposoban je nastaviti

studirati na sveučilišnom poslijediplomskom studiju građevinarstva.




Popis predmeta na sveučilišnom preddiplomskom studiju građevinarstva:

I. Prva godina

1. Matematika I

2. Fizika

3. Deskriptivna geometrija

4. Osnove geologije i petrografije

5. Uporaba računala

6. Uvod u graditeljstvo

7. Matematika II

8. Vjerojatnost i statistika

9. Osnove programiranja

10. Mehanika I

11. Geodezija

II. Druga godina 12. Mehanika II

13. Otpornost materijala I

14. Građevna statika I

15. Građevinski materijali I

16. Mehanika tla i temeljenje

17. Otpornost materijala II

18. Građevna statika II

19. Hidrologija

20. Hidromehanika

21. Elementi visokogradnje

22. Izborni predmeti: 22.1 Osnove poslovne ekonomije

22.2 Osnove prava

22.3. Sociologija rada

22.4. Strani jezik (Njemački ili Engleski)

Napomena: Student je obvezan izabrati jedan izborni predmet.




III. Treća godina

23. Osnove betonskih konstrukcija

24. Osnove drvenih konstrukcija

25. Proizvodnja u građevinarstvu

26. Vodoopskrba i kanalizacija

27. Organizacija građenja

28. Ceste

29. Osnove metalnih konstrukcija

30. Izborni predmeti: 30.1 Hidrotehničke građevine

30.2 Mostovi

30.3 Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo

30.4 Željeznice

30.5 Primijenjena matematika

30.6 Betonske konstrukcije I

30.7 Luke i pomorske građevine

30.8 Geotehničko inženjerstvo

30.9 Građevinski materijali II

30.10 Projektiranje konstrukcija računalom

Napomena: Student je obvezan izabrati minimalno 4 (četiri) izborna

predmeta koji nose minimalno 18 ECTS bodova. Preostala 4

(četiri) izborna predmeta student je obvezan odslušati u

slučaju nastavka studija odnosno upisa sveučilišnog

diplomskog studija (neovisno o izabranom smjeru).

34. Završni rad




Popis predmeta na sveučilišnom diplomskom studiju građevinarstva:

I. Prva godina (smjer: OPĆI)

1. Izborni predmeti

Napomena: Student je obvezan odslušati preostala 4 (četiri) izborna

predmeta koja vrijede minimalno 19 ECTS bodova, a koja nije

izabrao na III. godini sveučilišnog preddiplomskog studija.

5. Hidraulika

6. Inženjerska hidrologija

7. Gornji ustroj prometnica

8. Mehanika stijena

9. Operacijska istraživanja u građevinarstvu

10. Prometna tehnika

11. Regulacija rijeka

12. Zgradarstvo

II. Druga godina (smjer: OPĆI)

13. Hidrotehnički sustavi 14. Poslovanje i investicije u građevinarstvu

15. Izborni predmeti (dogovor s mentorom)

Napomena: Od ponuđena pedeset i četiri (54) izborna predmeta student je u

dogovoru s mentorom obvezan izabrati predmete koji zbrojeno

nose minimalno 15 ECTS bodova.

18. Izborni predmeti (slobodan izbor)

Napomena: Od ponuđena pedeset i četiri (54) izborna predmeta student je

obvezan izabrati predmet/e u vrijednosti od minimalno 5 ECTS

bodova.

19. Diplomski rad




I. Prva godina (smjer: KONSTRUKCIJE) 1. Izborni predmeti




5. Metalne konstrukcije I

6. Stabilnost konstrukcija

7. Betonske konstrukcije II

8. Betonski mostovi

9. Dinamički modeli potresnog inženjerstva

10. Metalne konstrukcije II

11. Plošne konstrukcije

12. Zgradarstvo

II. Druga godina (smjer: KONSTRUKCIJE) 13. Poslovanje i investicije u građevinarstvu

14. Prednapeti beton








bodova.

19. Diplomski rad




I. Prva godina (smjer: ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO) 1. Izborni predmeti




5. Osnove urbanizma

6. Prostorno planiranje

7. Operacijska istraživanja u građevinarstvu

8. Prometna tehnika

9. Urbani vodni sustavi

10. Zaštita okoliša i energetska efikasnost

11. Zbrinjavanje komunalnog, tekućeg i krutog otpada

12. Zgradarstvo

II. Druga godina (smjer: ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO) 13. Poslovanje i investicije u građevinarstvu

14. Urbanističko planiranje i projektiranje








bodova.

19. Diplomski rad




(2)

Redni broj N a z i v p r e d m e t a

1. BETONSKE KONSTRUKCIJE I 2. DINAMIKA KONSTRUKCIJA I POTRESNO INŽENJERSTVO 3. GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO 4. ŽELJEZNICE 5. HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE 6. LUKE I POMORSKE GRAĐEVINE 7. MOSTOVI 8. PRIMJENJENA MATEMATIKA 9. GRAĐEVINSKI MATERIJALI II

10. PROJEKTIRANJE KONSTRUKCIJA RAČUNALOM 11. CESTOVNA ČVORIŠTA 12. EKOHIDROLOGIJA 13. GEOTEHNIČKE GRAĐEVINE 14. GIS U PLANIRANJU KOMUNALNE INFRASTRUKTURE 15. GOSPODARENJE PROSTOROM 16. GRADSKE PROMETNE POVRŠINE 17. HIDROENERGETIKA 18. HIDROGEOLOGIJA KRŠA 19. HIDROLOGIJA KRŠA 20. ISPITIVANJE KONSTRUKCIJA 21. IZVOĐENJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA 22. KONSTRUKCIJE POVIJESNIH GRAĐEVINA 23. KUĆNE INSTALACIJE 24. MEHANIKA DEFORMABILNOG TIJELA 25. MEHANIKA MATERIJALA 26. MENADŽMENT U GRAĐEVINARSTVU 27. METALNI MOSTOVI 28. METODA KONAČNIH ELEMENATA 29. METODE ISTRAŽIVAČKOG RADA 30. MODELIRANJE PODZEMNIH VODA 31. NELINEARNA GRAĐEVNA STATIKA 32. NUMERIČKO MODELIRANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 33. OBALNO INŽENJERSTVO 34. POSEBNE DRVENE KONSTRUKCIJE 35. POUZDANOST KONSTRUKCIJA

Tablica 2.1 - Popis izbornih predmeta na sveučilišnom diplomskom studiju




Tablica 2.1 - Popis izbornih predmeta na sveučilišnom diplomskom studiju

Redni broj N a z i v p r e d m e t a

36. PRIMJENA STOHASTIČKIH METODA 37. PRIMIJENJENA GEOLOGIJA 38. PROJEKTIRANJE CESTA 39. PROMETNICE I OKOLIŠ 40. PROMETNICE - ODABRANA POGLAVLJA 41. RAČUNALNO PROGRAMIRANJE 42. SLOŽENO TEMELJENJE 43. SPREGNUTE KONSTRUKCIJE 44. SUSTAVI ODLUČIVANJA U GRAĐEVINARSTVU 45. TRAJNOST KONSTRUKCIJA 46. TUNELI I PODZEMNE GRAĐEVINE 47. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA 48. URBANI VODNI SUSTAVI ** 49. ZAŠTITA OKOLIŠA I ENERGETSKA EFIKASNOST ** 50. ZAŠTITA VODA I OKOLIŠA 51. ZBRINJAVANJE KOMUNALNOG, TEKUĆEG I KRUTOG OTPADA ** 52. ZEMLJANI RADOVI 53. ZIDANE KONSTRUKCIJE 54. ZRAČNE LUKE

(2) ** Obvezni predmeti smjera ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

(3)

SVI SMJEROVI

Smjerovi: OPĆI i KONSTRUKCIJE

Smjerovi: OPĆI i ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

Smjer OPĆI

Smjer KONSTRUKCIJE

Smjer ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

Tablica 2.2 - Preporuke izbora izbornih predmeta

NAPOMENA: Student, neovisno o upisanom smjeru, ima pravo izabrati bilo koji izborni predmet s popisa od rednog broja 9 do rednog broja 54. Dakle, preporuka izbora ne poništava pravo studentu na slobodan izbor.




2.3 Planovi i programi prema profilima i usmjerenjima (4)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - I. semestar

Red

ni

broj

Kod

Naziv predmeta

Sati nastave ECTS Po tjednu

P + V Po semestru

P + V 1. PPRI01 Matematika I 4 + 4 60 + 60 10.0

2. PPRI02 Fizika 2 + 2 30 + 30 5.0

3. PPRI08 Deskriptivna geometrija 3 + 3 45 + 45 7.0

4. PGEO01 Osnove geologije i petrografije 2 + 1 30 + 15 3.5

5. PINF01 Uporaba računala 1 + 3 15 + 45 3.5

6. PARH01 Uvod u graditeljstvo 2 + 0 30 + 0 2.0

UKUPNO: 14 + 13 210 + 195 31.0

Tablica 2.3

(5)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - II. semestar

Red

ni

broj

Kod

Naziv predmeta

Sati Nastave ECTS Po tjednu

P + V Po semestru

P + V 7. PPRI04 Matematika II 4 + 4 60 + 60 10.0

8. PPRI05 Vjerojatnost i statistika 2 + 2 30 + 30 5.0

9. PINF02 Osnove programiranja 1 + 2 15 + 30 3.0

10. PMEH01 Mehanika I 2 + 3 30 + 45 6.0

11. PPRO01 Geodezija 2 + 2 30 + 30 5.0

UKUPNO: 11 + 13 165 + 195 29.0

Tablica 2.4

(6)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA S V E U K U P N O

Broj obveznih predmeta Broj izbornih predmeta Sati nastave P + V ECTS

11 0 765 375 + 390 60.0

Tablica 2.5




(7)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - III. semestar

Red

ni

broj

Kod

Naziv predmeta

Nastava ECTS Po tjednu

P + V Po semestru

P + V 12. PMEH02 Mehanika II 3 + 2 45 + 30 6.0

13. PMEH03 Otpornost materijala I 3 + 2 45 + 30 6.0

14. PMEH04 Građevna statika I 2 + 2 30 + 30 5.0

15. PMAT01 Građevinski materijali I 4 + 2 60 + 30 7.0

16. PGEO02 Mehanika tla i temeljenje 3 + 2 45 + 30 6.0

UKUPNO: 15 + 10 225 + 150 30.0

Tablica 2.6

(8)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - IV. semestar

Red

ni

Bro

j

Kod

Naziv predmeta


P + V Po semestru

P + V 17. PMEH05 Otpornost materijala II 2 + 2 30 + 30 5.0

18. PMEH06 Građevna statika II 3 + 2 45 + 30 6.0

19. PHID01 Hidrologija 2 + 2 30 + 30 5.0

20. PHID02 Hidromehanika 3 + 3 45 + 45 7.0

21. PARH02 Elementi visokogradnje 2 + 2 30 + 30 5.0

22. * I z b o r n i 2 + 0 30 + 0 2.0

UKUPNO: 14 + 11 210 + 165 30.0

* Izborni predmeti: PDRU01 Osnove poslovne ekonomije 2 + 0 30 + 0 2.0 PDRU02 Osnove prava 2 + 0 30 + 0 2.0 PDRU03 Sociologija rada 2 + 0 30 + 0 2.0 PSTR01 Strani jezik 2 + 0 30 + 0 2.0

Tablica 2.7

(9)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA S V E U K U P N O


10 1 750 435 + 315 60.0

Tablica 2.8




(10)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . TREĆA GODINA - V. semestar

Red

ni

Kod

Naziv predmeta


P + V Po semestru

P + V 23. PKON01 Osnove betonskih konstrukcija 4 + 2 60 + 30 7.0 24. PKON02 Osnove drvenih konstrukcija 2 + 2 30 + 30 5.0 25. PORG01 Proizvodnja u građevinarstvu 2 + 1 30 + 15 4.0 26. PHID03 Vodoopskrba i kanalizacija 2 + 2 30 + 30 5.0 27. PORG02 Organizacija građenja 3 + 1 45 + 15 5.0 28. PPRO02 Ceste 2 + 2 30 + 30 5.0

UKUPNO: 15 + 10 225 + 150 31.0 Tablica 2.9

(11)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . TREĆA GODINA - VI. Semestar

Red

ni

Kod

Naziv predmeta


P + V Po semestru

P + V 29. PKON03 Osnove metalnih konstrukcija 3 + 2 45 + 30 6.0 30. * I z b o r n i minimalno 18.0 34. PZAV01 Završni rad (0 + 2.5)* 5.0

UKUPNO: minimalno 29.0

* Izborni predmeti: PHID04 Hidrotehničke građevine 2 + 1 30 + 15 4.0 PKON04 Mostovi 2 + 2 30 + 30 5.0 PMEH07 Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo 2 + 2 30 + 30 5.0 PPRO03 Željeznice 2 + 1 30 + 15 4.0 PPRI07 Primijenjena matematika 2 + 2 30 + 30 5.0 PKON05 Betonske konstrukcije I 2 + 2 30 + 30 5.0 PHID05 Luke i pomorske građevine 2 + 2 30 + 30 4.0 PGEO03 Geotehničko inženjerstvo 2 + 2 30 + 30 5.0 DMAT01 Građevinski materijali II 2 + 2 30 + 30 5.0 DINF01 Projektiranje konstrukcija računalom 2 + 2 30 + 30 5.0

* Opterećenje nastavnika po studentu. Ovi sati nisu uračunati u ukupnu sumu sati.

Tablica 2.10

(12)

Sveučilišni PREDDIPLOMSKI studij . . . TREĆA GODINA S V E U K U P N O


8 4 *450 *270 + *180 60.0

Tablica 2.11




(13)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - I. semestar 1 . S M J E R ► O PĆ I

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 1. I z b o r n i minimalno 19.0 5. DHID01 Hidraulika 3 + 2 45 + 30 6.0 6. DHID03 Inženjerska hidrologija 2 + 2 30 + 30 5.0


Tablica 2.12

(14)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - II. semestar 1 . S M J E R ► O PĆ I

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 7. DPRO01 Gornji ustroj prometnica 2 + 2 30 + 30 5.0 8. DGEO01 Mehanika stijena 2 + 2 30 + 30 5.0 9. DPRI01 Operacijska istraživanja u građevinarstvu 2 + 2 30 + 30 5.0

10. DPRO02 Prometna tehnika 2 + 2 30 + 30 5.0 11. DHID12 Regulacija rijeka 2 + 2 30 + 30 5.0 12. DARH01 Zgradarstvo 2 + 2 30 + 30 5.0

UKUPNO: 12 + 12 180 + 180 30.0

Tablica 2.13

(15)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA 1 . S M J E R ► O PĆ I

S V E U K U P N O


8 4 735 375 + 360 60.0

Tablica 2.14




(16)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - III. semestar 1 . S M J E R ► O PĆ I

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 13. DHID04 Hidrotehnički sustavi 2 + 2 30 + 30 5.0 14. DORG01 Poslovanje i investicije u građevinarstvu 2 + 2 30 + 30 5.0 15. Izborni - dogovor s mentorom minimalno 15.0 18. Izborni - slobodan izbor minimalno 5.0


Tablica 2.15

(17)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - IV. semestar 1 . S M J E R ► O PĆ I

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 19. DZAV01 Diplomski rad (0 + 15)* 30.0

UKUPNO: 30.0 * Opterećenje nastavnika po studentu. Ovi sati nisu uračunati u ukupnu sumu sati.

Tablica 2.16

(18)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA 1 . S M J E R ► O PĆ I

S V E U K U P N O


3 4 *360 *180 + *180 60.0

Tablica 2.17




(19)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - I. semestar 2 . S M J E R ► K O N S T R U K C I J E

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 1. I z b o r n i minimalno 19.0 5. DKON02 Metalne konstrukcije I 3 + 2 45 + 30 6.0 6. DKON01 Stabilnost konstrukcija 2 + 2 30 + 30 5.0


Tablica 2.18

(20)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - II. semestar 2 . S M J E R ► K O N S T R U K C I J E

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 7. DKON04 Betonske konstrukcije II 2 + 2 30 + 30 5.0 8. DKON06 Betonski mostovi 2 + 2 30 + 30 5.0 9. DMEH01 Dinamički modeli potresnog inženjerstva 2 + 2 30 + 30 5.0

10. DKON05 Metalne konstrukcije II 2 + 2 30 + 30 5.0 11. DKON03 Plošne konstrukcije 2 + 2 30 + 30 5.0 12. DARH01 Zgradarstvo 2 + 2 30 + 30 5.0

UKUPNO: 12 + 12 180 + 180 30.0

Tablica 2.19

(21)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA 2 . S M J E R ► K O N S T R U K C I J E

S V E U K U P N O


8 4 735 375 + 360 60.0

Tablica 2.20




(22)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - III. semestar 2 . S M J E R ► K O N S T R U K C I J E

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 13. DORG01 Poslovanje i investicije u građevinarstvu 2 + 2 30 + 30 5.0 14. DKON07 Prednapeti beton 2 + 2 30 + 30 5.0 15. Izborni - dogovor s mentorom minimalno 15.0 18. Izborni - slobodan izbor minimalno 5.0


Tablica 2.21

(23)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - IV. semestar 2 . S M J E R ► K O N S T R U K C I J E

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru



Tablica 2.22

(24)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA 2 . S M J E R ► K O N S T R U K C I J E

S V E U K U P N O


3 4 *360 *180 + *180 60.0

Tablica 2.23




(25)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - I. semestar 3. SMJER ► ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 1. I z b o r n i minimalno 19.0 5. DARH06 Osnove urbanizma 2 + 2 30 + 30 6.0 6. DARH07 Prostorno planiranje 3 + 2 45 + 30 5.0


Tablica 2.24

(26)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA - II. semestar 3. SMJER ► ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 7. DPRI01 Operacijska istraživanja u građevinarstvu 2 + 2 30 + 30 5.0 8. DPRO02 Prometna tehnika 2 + 2 30 + 30 5.0 9. DHID11 Urbani vodni sustavi 2 + 2 30 + 30 5.0

10. DARH05 Zaštita okoliša i energetska efikasnost 2 + 2 30 + 30 5.0 11. DHID10 Zbrinjavanje komunalnog, tekućeg

i krutog otpada 2 + 2 30 + 30 5.0

12. DARH01 Zgradarstvo 2 + 2 30 + 30 5.0

UKUPNO: 12 + 12 180 + 180 30.0

Tablica 2.25

(27)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . PRVA GODINA 3. SMJER ► ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

S V E U K U P N O


8 4 735 375 + 360 60.0

Tablica 2.26




(28)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - III. semestar 3. SMJER ► ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru

P + V 13. DORG01 Poslovanje i investicije u građevinarstvu 2 + 2 30 + 30 5.0 14. DARH08 Urbanističko planiranje i projektiranje 2 + 2 30 + 30 5.0 15. Izborni - dogovor s mentorom minimalno 15.0 18. Izborni - slobodan izbor minimalno 5.0


Tablica 2.27

(29)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA - IV. semestar 3. SMJER ► ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

R.b.

Kod Naziv predmeta


P + VPo semestru



Tablica 2.28

(30)

Sveučilišni DIPLOMSKI studij . . . DRUGA GODINA 3. SMJER ► ARHITEKTONSKO URBANO INŽENJERSTVO

S V E U K U P N O


3 4 *360 *180 + *180 60.0

Tablica 2.29




(31)

S T A T I S T I K A SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Ukupan broj obveznih predmeta 29

Ukupan broj izbornih predmeta 5

Ukupan broj predmeta 34

Udio izbornih predmeta 15%

Ukupno sati nastave godišnje 1965

Ukupno P + V nastave godišnje 1080 + 885

Ukupno ECTS bodova 180 Tablica 2.30 - Statistika studija građevinarstva (1. ciklus)

(32)

S T A T I S T I K A SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

Ukupan broj obveznih predmeta 11

Ukupan broj izbornih predmeta 8

Ukupan broj predmeta 19

Udio izbornih predmeta 42%

Ukupno sati nastave godišnje 1095

Ukupno P + V nastave godišnje 555 + 540

Ukupno ECTS bodova 120 Tablica 2.31 - Statistika studija građevinarstva (2. ciklus)

U tablicama 2.3 do 2.31 prikazan je nastavni plan prema profilima i usmjerenjima.

Nastavni program sa: sadržajem predmeta, opisom oblika izvođenja nastave, razdiobom

ECTS bodova, načinom ispunjenja obveza prema predmetu, uvjetima za pristup popravnom

ispitu, ishodima učenja i načinom praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta može se

vidjeti na web stranici Fakulteta, link:

http://www.gfmo.ba/o_studiju.htm Na početku svake akademske godine, odnosno početku nastave u semestru, studentima

predmetni nastavnici dostavljaju izvedbene nastavne planove i programe za svaki predmet, u

kojima su jasno definirana sva prava i obveze koje studenti na istim trebaju koristiti, odnosno

ispuniti.




2.4 Svrha programa, ishodi učenja i kompetencije

Svrha, odnosno temeljni ciljevi, studijskog programa građevinarstva:

- obrazovanje kadrova s visokom stručnom spremom za potrebe gospodarskih i drugih

javnih djelatnosti u području građevinarstva.

- organiziranje sustavnog praćenja i korištenja znanstvenih dostignuća, te priprema kadrova

za samostalan znanstveno-istraživački rad.

- osiguravanje uvjeta za izradu knjiga, udžbenika i priručnika za potrebe znanstveno-

nastavnog procesa.

- usklađivanje, neposredno ili preko drugih institucija, potreba gospodarstva sa suvremenim

znanstvenim i tehničkim razvojem.

Ishodi učenja i kompetencije 1. ciklusa studija

Ishodi učenja

- Student je sposoban demonstrirati znanje i razumijevanje koje je uz napredne udžbenike

stekao u području građevinarstva, kao i neke aspekte modernih znanja u građevinarstvu.

- Student može primijeniti znanje i razumijevanje na način karakterističan za građevinarstvo

i ima kompetencije koje mu omogućuju rješavanje određenih problema u građevinskoj

praksi.

- Student stječe vještine potrebne za prikupljanje, analizu i interpretaciju relevantnih

podataka i stvaranje zaključaka koji uključuju i moralne i etičke principe.

- Student može prezentirati informacije, ideje, probleme i njihova rješenja stručnoj i općoj

publici.

- Student je razvio vještine učenja potrebne za cijelo životno obrazovanje, ali i nastavak

studiranja na 2. ciklusu studijskog programa građevinarstva.

Stečene kompetencije i poslovi za koje studij osposobljava završenog studenta

Opće (generičke) kompetencije

- Sposobnost analiziranja i razmjenjivanja informacija, ideja, problema i rješenja sa

stručnim i s laičkim osobama.

- Sposobnost prilagodbe promjenama u tehnologiji i metodama rada u sklopu cijelo

životnog obrazovanja.




- Sposobnost učinkovite suradnje u stručnim skupinama i prilagodbe zahtjevima radne

okoline.

- Sposobnost razumijevanja utjecaja građevinarstva na društvo i okolinu, te jasno izgrađen

moralni i etički stav pri rješavanju stručnih problema.

- Sposobnost primjene usvojenih spoznaja i navika u svom daljnjem stručnom i

akademskom obrazovanju.

- Sposobnost kritičke procjene argumenata, pretpostavki i podataka pri donošenju odluka,

te rješavanje stručnih problema na kreativan način.

Akademske (specifične) kompetencije

- Sposobnost primjene stečenih znanja iz svih grupacija predmeta studija i tehnologije u

građevinarstvu.

- Sposobnost pripreme i provedbe eksperimenata, te analize i interpretacije rezultata.

- Sposobnost uočavanja, prepoznavanja, opisivanja i rješavanja stručnih građevinskih

problema.

- Sposobnost prepoznavanja međudjelovanja između projektiranja, građenja i zahtjeva

korisnika.

- Sposobnost korištenja uobičajenih računalnih alata za izradu dokumenata, prezentacija,

provedbu proračuna i simulacija.

- Sposobnost projektiranja građevina na osnovnoj razini.

- Sposobnost vođenja manjeg građevinskog zahvata.

- Sposobnost dimenzioniranja manjih građevinskih konstrukcija.

- Sposobnost sudjelovanja u svojstvu suradnika u planiranju, projektiranju, izvedbi,

nadziranju i održavanju većih građevinskih zahvata.

Ishodi učenja i kompetencije 2. ciklusa studija

Osobne kompetencije (pored onih iz 1. ciklusa)

- Sposobnost prihvaćanja analitičkog pristupa radu koji se temelji na širem poznavanju

znanosti.

- Sposobnost preuzimanja vodeće uloge u tvrtkama i istraživačkim organizacijama i

institucijama.

- Sposobnost pridonošenja inovacijama.

- Sposobnost planiranja, nadziranja i izvođenja stručnih, razvojnih i znanstvenih projekata.




- Sposobnost tumačenja svojih zamisli i projekata suradnicima.

- Sposobnost pronalaženja rješenja tehničkih i ljudskih problema u radnoj sredini.

- Sposobnost primjene stečenih znanja na kreativan način pri donošenju odluka na

odgovornim radnim mjestima.

- Sposobnost rada na međunarodnoj razini, uzimajući u obzir kulturne, jezične, socijalne i

ekonomske utjecaje.

- Sposobnost prihvaćanja odgovornosti za vlastite odluke.

- Sposobnost prihvaćanja zahtjeva drugih struka i spremnost sudjelovanja u interdisciplinar-

nim aktivnostima.

Akademske kompetencije (povrh onih iz 1. ciklusa studijskog programa)

- Sposobnost sveobuhvatnog razumijevanja općih fenomena i problema građevinarstva, a

posebice u grani građevinarstva u kojoj se specijalizira.

- Sposobnost primjene stečenih znanja i vještina pri planiranju, projektiranju, građenju,

nadziranju i održavanju složenih građevinskih konstrukcija, zahvata i sustava u grani svoje

specijalizacije sa stanovišta stabilnosti, sigurnosti, uporabivosti, zaštite okoliša i troškova.

- Sposobnost primjene stečenih znanja i vještina za prepoznavanje, formuliranje i

analiziranje problema te pronalaženja jednog ili više prihvatljivih rješenja u grani

građevinarstva u kojoj se specijalizirao.

- Sposobnost pridonošenja razvoju grane građevinarstva u kojoj se specijalizirao,

uvažavajući spoznaje iz drugih znanstvenih disciplina.

- Sposobnost tumačenja socijalnog aspekta građevinskih pothvata na kojima radi kao i

njihovog društvenog konteksta.

- Sposobnost pokazivanja visokog stupnja profesionalnog znanja i ponašanja u

građevinarstvu.

- Sposobnost povezivanja znanja iz građevinskog i arhitektonsko-urbanističkog područja.

- Sposobnost sudjelovanja u izradi prostornih planova, a posebno segmenata čiji je temelj

građevno inženjerstvo u korelaciji s infrastrukturnim planiranjem.

- Sposobnost identificiranja i analize faktora koji su bitni za urbani prostor te funkcionalne

potrebe u njemu.

- Sposobnost stalnog praćenja struke i stalnog usavršavanja.




Pomoćne/dodatne vještine

Građevinska struka vrlo je specifična i zahtjeva osim osnovnih teoretskih znanja upotpunje-

nih s njihovom praktičnom primjenom i razvijanje niza pomoćnih vještina.

Kao primjer, izdvajamo dvije.

Svladavanje softvera

U današnje vrijeme kada je olovku i papir zamijenilo računalo kao osnovna alatka za rad od

velike je važnosti svladavanje softvera koji su u građevinarstvu jako važni jer osim potpore

teoretskom znanju osiguravaju i tržišnu konkurentnost više u smislu vremena potrebnog za

kompletiranje raznih projekata. Stoga se u nastavi potencira razvoj ovih vještina na način da se

dosegne univerzalan pristup kako bi studenti po završetku studija mogli lakše svladavati nove

softvere uz pomoć kojih će se stalno usavršavati u svojoj struci, na radnom mjestu ili funkciji

koju budu obnašali.

Elokventnost

Iz razloga što u građevinskoj struci visoko obrazovani kadar svakodnevno radi i komunicira s

ljudima elokvenciji studenata se u nastavi pridaje velika važnost. Naime, znati nešto a ne znati

to prezentirati i argumentirano elaborirati nije dobro i može umanjiti vjerodostojnost onoga tko

se bavi građevinskom strukom. Načini na koje se potiče elokvencija su: javna ''obrana''

programskih i seminarskih radnji, priprema studenata za usmeni dio završnog/diplomskog rada,

sudjelovanje studenata na stručnim debatama i sl.

Sveučilište u Mostaru je u kolovozu 2012. izdalo ''Priručnik za izradu nastavnih planova i

programa temeljenim na ishodima učenja i kompetencijama''

Temeljem ovog priručnika, Fakultet planira izraditi dokument ''Ishodi učenja i kompetencije

sva tri ciklusa studija građevinarstva'' čime će zapravo u Nastavne planove i programe biti

integrirani:

- Opći ishodi učenja koji opisuju razinu akademskih postignuća koja odgovaraju Bolonjskim

principima (razrađuju ih ''Dublin Descriptors'').

- Specifični ishodi učenja za područje građevinarstva, koji određuju postizanje razine općih

deskriptora kroz studijske programe.

- Specifični ishodi učenja za studijske programe građevinarstva (EUA Tuning project).

- Specifični ishodi učenja predmeta koji uključuju i kriterije za uspjeh studenta.




2.5 Ocjena tekućih nastavnih planova i programa

S obzirom na razdoblje kreiranja ovog samo evaluacijskog izvješća, pod tekućim se smatra

Nastavni plan i program za akademsku 2013./2014. godinu.

No ipak, zbog specifičnosti studija i podataka koji se evaluiraju, a sve s ciljem davanja realne

ocjene nastavnih planova i programa, u većini tablica koje slijede analizirat će se posljednjih pet

akademskih godina.

U pojedinim tablicama tretirat će se i naredna akademska godina iz razloga što ovo izvješće

nastaje pri kraju tekuće akademske godine, a podaci za narednu važni su za evaluaciju

Fakulteta. Ujedno to dokazuje sve napisano pod točkom 2.1.

(33)

Akademska godina

Ukupan broj

predmeta

Broj obveznih predmeta

Broj izbornih predmeta

Udio obveznih predmeta

Udio izbornih predmeta

1. ciklus: SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ 2009. / 2010. 34 29 5 85 % 15 % 2010. / 2011. 34 29 5 85 % 15 % 2011. / 2012. 34 29 5 85 % 15 % 2012. / 2013. 34 29 5 85 % 15 % 2013. / 2014. 34 29 5 85 % 15 % 2014. / 2015. 34 29 5 85 % 15 %

2. ciklus: SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ 2009. / 2010. 19 11 8 58 % 42 % 2010. / 2011. 19 11 8 58 % 42 % 2011. / 2012. 19 11 8 58 % 42 % 2012. / 2013. 19 11 8 58 % 42 % 2013. / 2014. 19 11 8 58 % 42 % 2014. / 2015. 19 11 8 58 % 42 %

OCJENA (komentar): Udio obveznih i izbornih predmeta u ukupnom broju predmeta 1. ciklusa studija je dobar/dostatan, a 2. ciklusa vrlo dobar. Veći udio izbornih predmeta u 1. ciklusu studija nije moguć jer isti zahtjeva dosezanje primjerene teorijske razine znanja studenta, posebice ako isti kani nastaviti studiranjem.

Tablica 2.32 - Udio obveznih i izbornih predmeta




(34)

Broj/postotak nastavnika i asistenata

AKADEMSKA GODINA 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

ZAPOSLENIH NA FAKULTETU

29 26 28 28 28

IZVRŠENIH NASTAVNIH OBVEZA

90 % 89 % 88 % 91 % 92 %

VANJSKIH SURADNIKA 31 26 22 22 24 IZVRŠENIH

NASTAVNIH OBVEZA 88 % 87 % 86 % 90 % 89 %

KOJI SU NA PREDMETIMA OBA CIKLUSA

28 47%

29 56%

27 54%

27 54%

30 58%

KOJI SU NA PREDMETIMA SAMO 1. CIKLUSA

23 38%

22 42%

21 42%

21 42%

18 34%

KOJI SU NA PREDMETIMA SAMO 2. CIKLUSA

9 15%

1 2%

2 4%

2 4%

4 8%

Tablica 2.33 - Izvršavanje nastavnih obveza

(35)

Z v a nj e Zaposleni Fakultet

Vanjski sa Sveučilišta Vanjski ostalo Ukupno Udio Mostar BiH RH Gospodarstvo Ostali

REDOVITI PROFESOR 4 2 1 7 - - - 1 15 25 %

IZVANREDNI PROFESOR 1 - - - - - - 3 - - - - - - 4 7 %

DOCENT 4 - - - - - - 1 - - - - - - 5 8 %

VIŠI PREDAVAČ - - - 4 - - - 1 - - - - - - 5 8 %

PREDAVAČ 4 1 - - - - - - - - - - - - 5 8 %

LEKTOR - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

VIŠI ASISTENT - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

ASISTENT 4 - - - - - - - - - 1 - - - 5 8 %

MLAĐI ASISTENT 9 2 - - - - - - 5 2 18 30 %

ZNANSTVENI NOVAK 3 - - - - - - - - - - - - - - - 3 5 %

UKUPNO 29 9 1 12 6 3 60

UDIO 48 % 15 % 2 % 20 % 10 % 5 %

Tablica 2.34 - Nastavnici i asistenti angažirani na Fakultetu (na oba ciklusa) u akademskoj 2009./2010.




(36)





DOCENT 5 - - - - - - - - - - - - - - - 5 10 %

VIŠI PREDAVAČ - - - 3 - - - 1 - - - - - - 4 8 %

PREDAVAČ 3 1 - - - - - - - - - - - - 4 8 %

LEKTOR - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

VIŠI ASISTENT - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

ASISTENT 8 - - - - - - - - - 1 - - - 9 17 %

MLAĐI ASISTENT 5 2 - - - - - - 4 1 12 23 %


UKUPNO 26 8 1 10 5 2 52

UDIO 50 % 15 % 2 % 19 % 10 % 4 %


(37)





DOCENT 7 - - - - - - 1 - - - - - - 8 16 %

VIŠI PREDAVAČ - - - 2 - - - 1 - - - - - - 3 6 %

PREDAVAČ 3 1 - - - - - - - - - - - - 4 8 %

LEKTOR - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

VIŠI ASISTENT - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

ASISTENT 7 - - - - - - 1 1 - - - 9 18 %

MLAĐI ASISTENT 5 2 - - - - - - 3 1 11 22 %


UKUPNO 28 6 1 9 4 2 50

UDIO 56 % 12 % 2 % 18 % 8 % 4 %





(38)





DOCENT 7 - - - - - - 1 - - - - - - 8 16 %

VIŠI PREDAVAČ - - - 2 - - - 1 - - - - - - 3 6 %

PREDAVAČ 3 1 - - - - - - - - - - - - 4 8 %

LEKTOR - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

VIŠI ASISTENT - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

ASISTENT 8 - - - - - - 1 1 - - - 10 20 %

MLAĐI ASISTENT 4 2 - - - 1 3 - - - 10 20 %


UKUPNO 28 6 1 10 4 1 50

UDIO 56 % 12 % 2 % 20 % 8 % 2 %


(39)





DOCENT 6 1 - - - 3 2 - - - 12 23 %

VIŠI PREDAVAČ - - - 1 - - - - - - - - - - - - 1 2 %

PREDAVAČ 1 1 - - - - - - - - - - - - 2 4 %

LEKTOR - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

VIŠI ASISTENT 3 - - - - - - 1 - - - - - - 4 8 %

ASISTENT 14 2 - - - - - - 4 - - - 20 38 %

MLAĐI ASISTENT - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

ZNANSTVENI NOVAK - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

UKUPNO 28 7 1 9 6 1 52

UDIO 54 % 13 % 2 % 17 % 12 % 2 %





OCJENA (komentar) podataka u tablicama 2.33 - 2.38

- Izvršavanje nastavnih obveza svih nastavnika i asistenata je na vrlo visokoj razini, te se

može ocijeniti ocjenom vrlo dobar. Ocjena je takva iz razloga što Fakultet može i uvijek

teži ka boljem.

- Broj nastavnika i asistenata, koji su na oba ciklusa ili samo na jednom od dva ciklusa je

dobro balansiran. Podatak da je broj onih koji su samo na 2. ciklusu je logičan, a k tome

taj broj je zanemariv u odnosu na ukupan broj nastavnika i asistenata.

- Iz podataka u tablicama 2.34 - 2.38 vidljiv je rast broja nastavnog kadra zaposlenog na

Fakultetu, što se može ocijeniti pozitivno. Poželjno je da taj broj i dalje raste, što bi značilo

da slijedimo svoju misiju.

- Ono što se ne može ocijeniti pozitivnim je jako mali udio vanjskih suradnika sa sveučilišta

u Bosni i Hercegovini. Taj broj trebalo bi povećati, u narednom razdoblju.

- Ukupan broj angažiranih nastavnika i asistenata je primjeren vremenu i situaciji u kojoj se

nalazi Fakultet, okruženje i cijela zemlja. Bilo bi dobro uposliti još veći broj, pogotovo

asistenata i viših asistenata, no to je u ovisnosti o financijskoj situaciji koja je trenutačno

jako loša.




(40)

1. ciklus - SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ

VRSTA NASTAVE POSTOTAK ZASTUPLJENOSTI

Predavanja 46 % Vježbe 36 %

Seminarski rad 3 % Programski rad 4 %

Praktični rad 3 % Mentorstvo 3 %

Samostalan rad 5 % Ostalo - - - - -

UKUPNO 100 % 2. ciklus - SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

VRSTA NASTAVE POSTOTAK ZASTUPLJENOSTI

Predavanja 38 % Vježbe 36 %

Seminarski rad 4 % Programski rad 4 %

Praktični rad 5 % Mentorstvo 5 %

Samostalan rad 8 % Ostalo - - - - -

UKUPNO 100 % OCJENA (komentar): Zastupljenost pojedinih oblika nastave može se ocijeniti zadovoljavajućom.

Tablica 2.39 - Zastupljenost oblika nastave u akademskoj 2013./2014.

(41)

1. ciklus - SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ 2. ciklus - SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

VRSTA ISPITA ZASTUPLJENOST VRSTA ISPITA ZASTUPLJENOST

Samo pismeno 6 % Samo pismeno 18 % Samo usmeno 12 % Samo usmeno 23 %

Pismeno i usmeno 82 % Pismeno i usmeno 59 % Ostalo - - - - - Ostalo - - - - -

UKUPNO 100 % UKUPNO 100 % OCJENA (komentar): O postotku zastupljenosti pojedinih oblika popravnih ispita, kroz izvedbeni plan i program predmeta autonomno odlučuje predmetni nastavnik. Postotak zastupljenosti je uravnotežen, bez značajnijih primjedbi Studentskog zbora. Svaki student sve obveze prema predmetu može ispuniti putem provjera znanja.

Tablica 2.40 - Zastupljenost oblika popravnih ispita u akademskoj 2013./2014.




(42)

1. ciklus - SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ 2. ciklus - SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

Ukupan broj predmeta 34 Ukupan broj predmeta 19 Broj predmeta na kojima se

organiziraju provjere znanja (kolokviji)32 Broj predmeta na kojima se

organiziraju provjere znanja (kolokviji)15

Zastupljenost provjera znanja (kolokvija) 94 % Zastupljenost provjera znanja (kolokvija) 79 %

OCJENA (komentar): Zastupljenost provjera znanja (kolokvija) je na vrlo visokoj razini, te je možemo ocijeniti ocjenom izvrstan. Predmetni nastavnici, na malom broju predmeta na kojima nema provjera znanja, imaju jaku argumentaciju za to, kao i provedenu raspravu na razini katedri.

Tablica 2.41 - Zastupljenost provjera znanja (kolokvija) u akademskoj 2013./2014.

(43) 1. ciklus - SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ 2. ciklus - SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ

Vlastita izdanja 4% Vlastita izdanja 3% Druga literatura na hrvatskom jeziku 73% Druga literatura na hrvatskom jeziku 72%

Druga literatura na srpskom i bošnjačkom jeziku

11% Druga literatura na srpskom i bošnjačkom jeziku

12%

Druga literatura na ostalim jezicima 10% Druga literatura na ostalim jezicima 13% Ne postoji literatura 2% Ne postoji literatura - - -

OCJENA (komentar): Zastupljenost vlastitih izdanja je vrlo loša što iziskuje iznalaženje načina motiviranja nastavnog kadra njihovo pisanje u puno većem opsegu. Globalno postojanje literature može se ocijeniti dobrim.

Tablica 2.42 - Zastupljenost literaturnih izvora u akademskoj 2013./2014.

Od akademske 2008./2009. godine, uvedena je praksa, da prodekan i asistent za nastavu

termine popravnih ispita objavljuju za cijelu akademsku godinu, odmah na početku iste.

Analize rezultata popravnih ispita provode se:

- na sjednicama Znanstveno-nastavnog vijeća odmah po završetku pojedinog ispitnog roka.

- na sastancima Katedri.

- na Studentskom zboru.

- kroz sustav za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete.

- na redovitim sastancima prodekana i asistenta za nastavu sa izabranim studentskim

predstavnicima.

Svrha ovih analiza nije postizanje pošto-poto bolje prolaznosti, već stvaranje preduvjeta da

se popravni ispiti provode na vrijeme, korektno, s jedinstvenim kriterijem za svakog studenta, te

studenti potaknu i motiviraju na što bolje učenje.




2.6 Organizacija i priroda poslijediplomskog studija

Kako je navedeno pod točkom 1.4 ovog izvješća, od akademske 2014./2015. godine,

Fakultet pokreće sveučilišni poslijediplomski studij građevinarstva.

Povjerenstvo za izradu Nastavnog plana i programa ovog studija, pri osmišljavanju njegove

koncepcije, organizacije i prirode vodit će s dva osnovna principa:

- Studij će se organizirati kao redoviti u trajanju od tri godine (šest semestara).

- Nastava na predmetima će se, uz istraživački rad, odvijati tijekom prvih triju semestara, a

preostali semestri predviđeni su za znanstveno istraživanje i izradu disertacije.

Završetkom ovog studija stječe se akademski naziv (ili titula) doktora tehničkih znanosti.

Osnovni njegov cilj je da doktori tehničkih znanosti u polju građevinarstva koji ga završe

steknu vrhunsko znanstveno obrazovanje u struci temeljeno na znanstvenim istraživanjima, te

budu osposobljeni za:

- otkrivanje novih znanja,

- širenje i prenošenje znanja na mlađe,

- primjenu znanja u praksi i odgovorno pomaganje svim ljudima u otkrivanju, širenju i

razvitku znanstvene misli s ciljem uočavanja i rješavanja problema,

- očuvanje znanja kao temeljne vrijednosti za održivost i razvitak čovjeka i društva,

- samostalno obavljanje vrhunskog znanstveno-istraživačkog rada,

- rad u znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama,

- napredovanje u znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama,

- sudjelovanje u znanstvenim timovima na realizaciji znanstvenih projekata i studija u zemlji

i inozemstvu,

- samostalno vođenje studija i znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu,

- vođenje primijenjenih i razvojnih projekata u gospodarstvu,

- vođenje timova prilikom realizacije najsloženijih poslova u poduzećima, gospodarskim

komorama te u lokalnoj i državnoj upravi.




2.7 Periodični pregled nastavnih programa

Za reviziju nastavnih programa odgovorno je Znanstveno-nastavno vijeće.

Postupak revizije i izmjena i dopuna nastavnih programa iniciraju dekan, prodekani i katedre.

Ako postoje argumentirani razlozi za obnovu nastavnih planova i programa Znanstveno-

nastavno vijeće imenuje Povjerenstvo koje ovaj postupak provodi.

Povjerenstvo u izradi izmjena i dopuna nastavnih planova i programa, pri prikupljanju

relevantnih podataka, koristi sve ljudske i materijalne resurse Fakulteta, posebice i u najvećoj

mjeri: - Sustav za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete,

- Studentsku referadu,

- Katedre,

- Studentski zbor i

- Udrugu ''Alumni''.

Nastavni planovi i programi, temeljeni na Bolonjskim principima, za 1. i 2. ciklus studija

građevinarstva, usvojeni su na 78. sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 27. rujna 2005. godine,

a počeli su se primjenjivati od akademske 2005./2006. godine.

Iz razloga što su oni tada relativno dobro osmišljeni i koncipirani, nije se često i ishitreno išlo

u njihovo obnavljanje. Nakon sedam godina njihove primjene i stalnog nadziranja i revidiranja,

prikupljena je kritična masa relevantnih podataka sa svim uočenim nedostacima.

Obnova nastavnih planova i programa odigrala se, nakon 2005. godine, u dva navrata, kroz:

- Izmjene i dopune Nastavnog plana i programa za 1. i 2. ciklus studija građevinarstva

usvojene na 134. Sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća, 17. rujna 2013.

- Izmjene i dopune Nastavnog plana i programa za 2. ciklus studija građevinarstva (kao

posljedica uvođenja novog smjera ''Arhitektonsko urbano inženjerstvo'') usvojene na 137.

Sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća, 12. ožujka 2014.

OCJENA (komentar):

Organizacija, hijerarhija, procedure, aktivnosti i sinergija na Fakultetu daje nam za pravo da

sustav, ustrojen u smislu pregleda i revizije nastavnih programa, ocijenimo ocjenom vrlo dobar.




3. ZNANSTVENI PROGRAMI



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 3. ZNANSTVENI PROGRAMI 43

3.1 Karakterizacija razvojnih opredjeljenja

Okruženje na Sveučilištu kao i u cijelom sustavu vrlo teško pruža mogućnosti za aktivnim

sudjelovanjem u znanstvenoj djelatnosti.

Kadrovski, materijalno i strukturalno ne može se ostvariti sustavno znanstveno djelovanje

kao na razini zapadnoeuropskih sveučilišta, ali to ne umanjuje šanse i mogućnosti za bolji i

kvalitetniji znanstveni rad nastavnika i asistenata.

Potrebno je iskoristiti još više prigoda koje pružaju natječajni znanstveni projekti u Bosni i

Hercegovini i inozemstvu, ali se prije svega potrebno još značajnije uključiti u znanstveno

istraživačke projekte u suradnji sa znanstvenicima iz Hrvatske u okviru njihovih redovitih

aplikacija prema ministarstvu znanosti. To je jedan neiskorišteni znanstveni prostor.

Suštinski je veoma važno da svaki nastavni djelatnik sudjeluje u nekom znanstvenom

projektu, piše znanstvene članke, objavljuje radove u domaćim i međunarodnim znanstvenim

časopisima, ili pak sudjeluje u radu znanstvenih skupova i simpozija. I one rijetke prilike što nam

se same pružaju često se ne koriste.

Bilo bi dobro da mladi znanstvenici već u početnoj fazi svoga djelovanja započnu s pisanjem

vlastite literature (skripte, zbirke zadataka i sl.). U svojoj profesorskoj fazi potrebno je raditi na

izdavanju znanstvenih knjiga, a zatim i udžbenika. To bi bila obaveza svih sudionika u

znanstvenom procesu, a ujedno i uvjet za izbor u znanstveno nastavno zvanje.

Naime, pored većeg ili manjeg broja stručnih i znanstvenih projekata problem je većine naših

znanstvenika što vrlo malo pišu i ne ostavljaju često traga o svome radu.

Fakultet, bez obzira na tešku materijalnu situaciju na Sveučilištu mora ustrajati na

organizaciji znanstvenih događanja počevši od tradicionalnih predavanja u okviru znanstvenih

sati, preko okruglih stolova organiziranih od strane svih katedri, pa sve do organiziranja

znanstvenih skupova.

Kao kruna djelovanja bilo bi organiziranje jednoga znanstvenog simpozija međunarodnog

karaktera što bi okrunilo znanstvenu aktivnost Fakulteta.




U razdoblju od početka 2009. godine do danas, Fakultet je sudjelovao u organizaciji

znanstvenih skupova, simpozija, okruglih stolova, natjecanja, stručnih prezentacija:

1. Znanstveni sat, 1. travnja 2009. godine na temu: PRIMJENA NUMERIČKIH MODELA

U INDUSTRIJI, Predavač: prof. dr. sc. Luka Sopta, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci

2. Znanstveni sat, 2. prosinca 2009. godine na temu: SUVREMENE TENDENCIJE U

SOFTVERSKOM INŽENJERSTVU, Predavač: prof. dr. sc. Pero Marijanović

3. Znanstveni sat, 16. prosinca 2009. godine na temu: ISTRAŽIVANJE SEIZMIČKE

STABILNOSTI STAROG MOSTA U MOSTARU, Predavač: mr. sc. Mladen Kustura

4. Znanstveni sat, 20. siječnja 2010. godine na temu: MPLEMENTACIJA MODELA ICT-

ALATA U NASTAVI MATEMATIKE, Predavač: mr. sc. Anton Vrdoljak

5. Znanstveni sat, 24. veljače 2010. godine na temu: PROJEKT NOVOG MOSTA U

MOSTARU (SJEVERNI LOGOR), Predavač: prof. dr. sc. Mladen Glibić

6. Znanstveni sat, 17. ožujka 2010. godine na temu: GROBLJA SEOBE NARODA NA

PODRUČJU DANAŠNJE BOSNE I HERCEGOVINE,

Predavač: mr. sc. Ivanka Milićević-Capek

7. Znanstveni sat, 24. ožujka 2010. godine na temu: USPOREDBA STANDARDA ZA

PROVOĐENJE CIU POKUSA I ANALIZA TROOSNIH ISPITIVANJA NA PIJESKU TE

NJIHOVO NUMERIČKO MODELIRANJE, Predavač: Ivana Lukić, dipl. ing. građ.

8. Znanstveni sat, 28. travnja 2010. godine na temu: ODREĐIVANJE OTJECANJA U

SLIVU RIJEKE RIČINE, SUVAJE I MATICE, Predavač: mr. sc. Tatjana Džeba

9. Znanstveni sat, 26. svibnja 2010. godine na temu: SEIZMIČKA ZAŠTITA PRIMJENOM

BAZNIH IZOLATORA, Predavač: Ljupko Perić, dipl. ing. građ.

10. Radionica ''Airborne Operations'' u sklopu FP7 projekta ImpactMin, organizirana od

strane tvrtke Photon Split i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Split/Mostar,

27. - 28.9.2010.

11. Znanstveni sat, 28. siječnja 2011. godine na temu: GRAĐENJE OBJEKATA

(MOSTOVA, VIJADUKATA) PO TEHNOLOGIJI POSTEPENOG NAGURAVANJA –

POTISKIVANJA, Predavač: prof. Vukašin Ačanski

12. Znanstveni sat, 28. siječnja 2011. godine na temu: GRAĐENJE LUČKOG

MOSTA PREKO NERETVE U MOSTARU,

Predavač: Dobroslav Čabrilo, dipl. ing. građ.




13. Znanstveni sat, 20. travnja 2011. godine na temu: HIDROGEOLOŠKI UVJETI

PODRUČJA VODENIH AKUMULACIJA U ZAPADNOJ HERCEGOVINI,

Predavač: dr. sc. Amira Galić

14. Znanstveno-stručni skup, 5. svibnja 2011. godine pod nazivom: PROF. DR. SC. PERO

MARIJANOVIĆ - ŽIVOT I DJELO

15. Znanstveni sat, 9. studenog 2011. godine na temu: PRIMJENA METODA DALJINSKE

DETEKCIJE U IZVANREDNIM UVJETIMA,

Predavač: Amer Smailbegović, dr. sc. geofizike, dipl. ing. geologije

16. Znanstveni sat, 14. ožujka 2012. godine na temu: SPECIFIČNOSTI PROJEKATA

VJETROELEKTRANA, SA NAGLASKOM NA GEOTEHNIČKE I PROSTORNE

UVJETE I OGRANIČENJA, Predavač: Josip Marinčić dipl. ing. geol.

17. Znanstveni sat, 24. travnja 2012. godine na temu: ISPITIVANJE MOSTOVA,

Predavač: prof. dr. sc. Mladen Glibić

18. Znanstveni sat, 11. svibnja 2012. godine na temu: ISTRAŽIVANJE INTERAKCIJE

MORA I OBALNE CRTE U SPLITSKOM PODRUČJU,

Predavač: prof. dr. sc. Mijo Vranješ

19. Znanstveni sat, 25. svibnja 2012. godine na temu: SLOVENSKA ISKUSTVA S

KRUŽNIM RASKRIŽJIMA, Predavač: prof. dr. sc. Tomaž Tollazzi

20. Radionica u sklopu FP7 projekta IMPACTMIN na temu: PREDSTAVLJANJE

DOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI UNUTAR PROJEKTA IMPACTMIN KOJE SE

ODNOSE NA ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU MOSTARA, 9. studenog 2012. 21. Znanstveni sat, 13. prosinca 2012. godine na temu: MORAL U VLADAVINI SEBIČNIH

INTERESA (ili ZAŠTO JE VAŽNA SURADNJA), Predavač: prof. dr. sc. Alen Harapin

22. Okrugli stol: PRIJEDLOG CESTOVNOG POVEZIVANJA ŽUPANIJA

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKE, ZAPADNO-HERCEGOVAČKE I HERCEG-

BOSANSKE“, 8. travnja 2013. god. u organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u

Mostaru i u koordinaciji s Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite

okoliša županije Zapadno-hercegovačke

23. Znanstveni sat, 24. svibnja 2013. godine na temu: HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE

KARAKTERISTIKE NERETVE I TREBIŠNJICE - OSVRT NA IZGRADNJU GORNJIH

HORIZONATA, Predavač: prof. dr. sc. Mijo Vranješ




24. 1. simpozij "HERCEGOVINA - ZEMLJA KAMENA", u organizaciji Građevinskog

fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Udruge "Zvuk kamena" u suradnji s IGH d.o.o.

Mostar, 20. - 21.09.2013. 25. Znanstveni sat, 12. ožujka 2014. godine na temu: ZIDANE ZGRADE -

PROJEKTIRANJE I PRORAČUN, Predavač: prof. dr. sc. Boris Trogrlić

26. Znanstveni sat, 12. ožujka 2014. godine na temu: ENERGETSKI EFIKASNA

GRADNJA - POROTHERM SUSTAV, Predavač: Tomislav Franko

27. Znanstveni sat, 26. ožujka 2014. godine na temu: PROIZVODNJA I INSTALIRANJE

UREĐAJA ZA TRETMAN OTPADNIH VODA, Predavač: mr. sc. Mirzet Beganović

28. Znanstveni sat, 9. travnja 2014. godine na temu: ISTRAŽIVAČKI POTENCIJALI I

PRIMJENA SUVREMENIH TEHNOLOGIJA U GEOTEHNICI NA KORIDORU Vc,

Predavač: dr. sc. Jasmin Bučo

29. Natjecanje u modeliranju mostova održano 23. travnja 2014. godine na Građevinskom

fakultetu Sveučilišta u Mostaru u organizaciji: Međunarodne udruge studenata

građevinarstva IACES LC MOSTAR, Građevinskog fakulteta i Studentskog zbora

Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

30. Prezentacija Agroekonomske studije i Idejnog rješenja navodnjavanja Imotsko-

bekijskog polja, 27. svibnja 2014. godine.

31. Znanstveni sat, 6. lipnja 2014. godine na temu: ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA

GRAĐENJA MOSTA STUDENČICA,

Predavači: Miro Matijević, ing. građ. i Franjo Zelenika, dipl. ing. građ.

3.2 Odobreni znanstveni projekti

U razdoblju od početka 2009. godine do danas, Fakultetu kao instituciji odobreni su

znanstveni projekti:

1. FBiH Ministarstvo obrazovanja i znanosti, 2009.

''Definiranje poplavnih voda preko geomorfoloških karakteristika terena''

Voditelj projekta: prof. dr. sc. Zoran Milašinović

Suradnici: prof. dr. sc. Husno Hrelja

doc. dr. sc. Gordan Prskalo




2. Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša, Županije Zapadno-

hercegovačke, 2010.

''Dopuna prostorno prometne studije cestovne mreže Županije Zapadno-

hercegovačke''

Voditelj projekta: prof. dr. sc. Ivan Lovrić

Suradnici: Boris Čutura, dipl. ing. građ.

Danijela Maslać, dipl. ing. građ.

3. European Commission, 2010.-2013.

''Impact Monitoring of Mineral Resources Exploitation“ (acr. IMPACTMIN) - FP7

projekt''

Voditelj projekta: Geonardo Environmental Technologies (Hungary)

Suradnici: University of Exeter, Camborne School of Mines (United Kingdom)

Lulea University of Technology (Sweden)

PhotonSplit (Croatia)

University of Mostar, Faculty of Civil Engineering (B&H)

Institute of Mineralogy, Russian Academy of Science (Russia)

Babes-Bolyai University (Romania)

Ukrainian Land and Resource Management Center (Ukraine)

DMT GmbH & Co. KG (Germany)

Vlaamse Instelling voor Technologisch Onderzoek (Belgium)


''Istraživanje utjecaja i efikasnost veze kamenog ziđa kod lučkih mostova u seizmičkim

uvjetima''

Voditelj projekta: doc. dr. sc. Vlaho Akmadžić

Suradnici: prof. dr. sc. Mladen Glibić

mr. sc. Goran Šunjić

mr. sc. Mladen Kustura


''Kružna raskrižja'' (Znanstveno usavršavanje u Sloveniji, na Građevinskom fakultetu

Sveučilišta u Mariboru)


Suradnica: Danijela Maslać, dipl. ing. građ.





''Izrada programskog rješenja za postupak određivanja koeficijenta izvijanja i

koeficijenta reakcije posteljice''

Voditelj projekta: doc. dr. sc. Vlaho Akmadžić

Suradnici: prof. dr. sc. Boris Trogrlić

mr. sc. Anton Vrdoljak


''Kružna raskrižja u BiH“ (Znanstveno usavršavanje u zemlji)




''Izrada Elaborata kontrole prometa na području Mostara omeđenog ulicama Kralja

Tomislava, Petra Krešimira IV, Bulevarom dr. Ante Starčevića'' (Znanstveno

usavršavanje u sklopu znanstveno-tehnološke suradnje međunarodnog karaktera)



9. FBiH Fond za zaštitu okoliša, 2012.

''Analiza iskorištavanja podzemnih vodnih resursa u svrhu opskrbe pitkom vodom

ruralnih naselja''

Voditeljica projekta: mr. sc. Mirna Raič

Suradnici: doc. dr. sc. Željko Rozić

Josip Marinčić, dipl. ing. geol.

Enes Šerifović, dipl. ing. geol.

10. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, 2012.

''Mogućnosti korištenja podzemnih voda na prostoru južnog dijela HNŽ s ciljem

poljoprivrednog razvitka''

Voditelj projekta: doc.dr.sc. Gordan Prskalo

Suradnik: mr. sc. Ivan Antunović 11. FBiH Fond za zaštitu okoliša, 2012.

''Kartografski GIS prikaz koncentracije polutanata u zraku na prometnicama područja

HNŽ/K (I. faza)''


Suradnik: Mario Zovko, dipl. ing. stroj.




12. FBiH Ministarstvo obrazovanja i znanosti, 2013. (napomena: interni natječaj Rektorata

Sveučilišta u Mostaru)

''Nelinearno matematičko modeliranje ponašanja kamenih lučnih mostova uključujući i

utjecaj elemenata veze''

Voditelj projekta: mr. sc. Mladen Kustura

13. Ministarstvo prometa i veza HNŽ/K

''Brojanje i anketiranje prometa na cestama u HNŽ/K za razdoblje 2013. - 2016.''


Suradnici: Mario Rotim, dipl. ing. građ.

Boris Čutura, dipl. ing. građ.

Danijela Maslać, dipl. ing. građ.

Ante Maslać, dipl. ing. građ

Božo Penavić, prof. fiz.

14. JP Elektroprivreda HZ H-B, 2013.

''Izbor i primjena adekvatne metodologije za određivanje ekološki prihvatljivog protoka

na rijeci Trebižat nizvodno od HE Peć Mlini''


Suradnici: Božo Knežević, dipl. ing. građ.

Predrag Delić, dipl. ing. građ.

mr. sc. Mirna Raič, dipl. ing. građ.

15. JP Elektroprivreda HZ H-B, 2013.

Generalna analiza raspoloživih podloga i interpretacija prirodnih uvjeta radi

sagledavanja mogućnosti hidroenergetskog korištenja voda u slivu rijeke Trebižat

nizvodno od HE Peć Mlini i njegovo uklapanje u IUVR (integralno upravljanje vodnim

resursima)''


Suradnici: Božo Knežević, dipl. ing. građ.

mr. sc. Mirna Raič, dipl. ing. građ.

Predrag Delić, dipl. ing. građ.

16. Općina Ravno, 2013.

''Studija korištenja zaliha podzemnih voda za vodoopskrbu općine Ravno''


Suradnik: mr. sc. Ivan Antunović




17. JP Elektroprivreda HZ H-B, 2013. (Napomena: 2013. je potpisan Ugovor, ali realizacija

još nije počela)

''Uspostava simulacijskog modela tečenja duž glavnog toka u prirodnim uvjetima

tečenja Imotsko-bekijskog polja i na cijeloj dionici T-M-T''


18. European Union, Instrument for Pre-Accession Assistance, 2013.

''Strateški IPA projekt, pod nazivom: “Ballast water management system for Adriatic

sea protection'', acr. BALMAS

Voditelj projekta: Institute for water of the Republic of Slovenia

Suradnici: National Institute of Biology - Marine Biology Station - Slovenia

Italian Ministry of Infrastructure and Transport - Coast Guard

Headquarters

Italian national Institute for Environmental Protection and

Research

Marine Research Centre Foundation - Italy

National Research Council (CNR) - Institute of Marine Sciences (ISMAR) - Italy

OGS National Institute of Oceanography and Experimental Geophysics - Italy

Ministry of the Maritime Affairs, Transport and Infrastructure - Croatia

University of Dubrovnik - Croatia

Rudjer Boskovic Institute - Center for Marine Research - Croatia

Mare Nostrum, Association of Croatian Employers - Shipowners in International

Trade

Faculty of Civil Engineering - University of Mostar - Bosnia and Herzegovina

Maritime Safety department - Montenegro

University of Montenegro - Institute of Marine Biology

Agriculture University of Tirana - Albania




3.3 Područja izvedbe programa konkurentnih na međunarodnom planu

1. European Commission, 2010.-2013.

''Impact Monitoring of Mineral Resources Exploitation'' (acr. IMPACTMIN) - FP7 projekt

Voditelj projekta: Geonardo Environmental Technologies (Hungary)

Suradnici: University of Exeter, Camborne School of Mines (United

Kingdom)

Lulea University of Technology (Sweden)

PhotonSplit (Croatia)

University of Mostar, Faculty of Civil Engineering (B&H)

Institute of Mineralogy, Russian Academy of Science (Russia)

Babes-Bolyai University (Romania)

Ukrainian Land and Resource Management Center (Ukraine)

DMT GmbH & Co. KG (Germany)

Vlaamse Instelling voor Technologisch Onderzoek (Belgium)

Kratak opis projekta:

Sveučilište u Mostaru je dio konzorcija koji je radio projekt Impact Monitoring of Mineral

Resources Exploitation (IMPACTMIN) u sklopu FP7, a kojega je financirala Komisija

Europske zajednice, Brussels. Projekt je počeo 1. siječnja 2010. godine i trajao je 36

mjeseci. Konzorcij, pored Sveučilišta u Mostaru, čine:

Geonardo Environmental Technologies (Hungary) – koordinator projekta; University of

Exeter, Camborne School of Mines (United Kingdom); Lulea University of Technology

(Sweden); PhotonSplit (Croatia); Institute of Mineralogy, Russian Academy of Science

(Russia); Babes-Bolyai University (Romania); Ukrainian Land and Resource

Management Center (Ukraine), DMT GmbH & Co. KG (Germany); Vlaamse Instelling

voor Technologisch Onderzoek (Belgium)

Ovo je prvi projekt u koji je uključeno Sveučilište u Mostaru u sklopu Seventh

Framework Programme (FP7) kojeg financira Europska komisija.

WEB-stranica projekta je: www.impactmin.eu




ImpactMin je razvio nove metode i odgovarajući alat za monitoring utjecaja rudarstva

na okoliš, koristeći EO metode i podatke s terena s naglaskom na buduće aktivnosti

gdje se odluke donose na osnovi koordinirane, sveobuhvatne i održive EO i

informiranosti. Sve to je osnovni cilj Global Earth Observation System of System

(GEOSS). Presječna tehnologija je predložena za kombiniranu uporabu satelitskih

senzorskih ispitivanja, olakšanih zračnih mjerenja i UAVa. Predložene metode su

primijenjene na četiri (4) područja istraživanja u ovisnosti o različitim veličinama i

svrhama područja istraživanja. Teoretski napredak u znanosti i tehnologiji je postignut

putem javnog informiranja i obuke uz pomoć besplatnog multimedijskog interaktivnog

programa e-podučavanja, gdje su alati i stečena znanja tijekom trajanja projekta

komercijalizirana preko poduzeća koja su također dio konzorcija.

2. European Union, Instrument for Pre-Accession Assistance, 2013.

Strateški IPA projekt, pod nazivom: Ballast water management system for Adriatic sea

protection, acr. BALMAS

Voditelj projekta: Institute for water of the Republic of Slovenia

Suradnici: National Institute of Biology - Marine Biology Station - Slovenia

Italian Ministry of Infrastructure and Transport - Coast Guard

Headquarters

Italian national Institute for Environmental Protection and

Research

Marine Research Centre Foundation - Italy

National Research Council (CNR) - Institute of Marine Sciences (ISMAR) - Italy

OGS National Institute of Oceanography and Experimental Geophysics - Italy

Ministry of the Maritime Affairs, Transport and Infrastructure - Croatia

University of Dubrovnik - Croatia

Rudjer Boskovic Institute - Center for Marine Research - Croatia

Mare Nostrum, Association of Croatian Employers - Shipowners in International

Trade

Faculty of Civil Engineering - University of Mostar - Bosnia and Herzegovina

Maritime Safety department - Montenegro

University of Montenegro - Institute of Marine Biology

Agriculture University of Tirana - Albania




Opis projekta:

U prosincu 2013. godine započeo je rad na strateškom IPA projektu BALMAS, pod

nazivom: UPRAVLJANJE BALASTNIM VODAMA U CILJU ZAŠTITE JADRANSKOG

MORA (engl. BALLAST WATER MANAGEMENT SYSTEM FOR ADRIATIC SEA

PROTECTION), čiji završetak je predviđen za kraj mjeseca svibnja 2016. godine. U

projekt je uključeno čak 17 partnera/institucija kao i 7 pridruženih partnera iz 6 država

koje imaju izlaz na Jadransko more (R. Slovenija, Italija, R. Hrvatska, BiH, Crna Gora i

Albanija). Glavni je nositelj Institut za vode Republike Slovenije.

Projektom BALMAS predviđene su različite radnje (aktivnosti) i istraživanja, koja se

objedinjena trebaju fokusirati na održivu provedbu mjera zaštite od balastnih voda u

Jadranskom moru, kao i na prevenciju od rizika, te na zaštitu i unaprjeđenje morskog i

obalnog okoliša. Drugim riječima, ovaj projekt naglašava problem balastnih voda, koje

su pak neophodne za sigurno brodarenje (navigaciju), ali koje, gledano sa druge

strane, predstavljaju istaknuti vektor unosa štetnih vodenih organizama i patogena

(engl. Harmful Aquatic Organisms and Pathogens - HAOP) preko prirodnih prepreka.

godine 2004. usvojena je značajna međunarodna konvencija za nadzor i upravljanje

brodskim balastnim vodama i naslagama (engl. the International Convention for the

Control and Management of Ships’ Ballast Water and Sediments – BWM Convention)

koja je odredila i predstavila globalno jednake pristupe (načine) u istraživanju

upravljanja balastnim vodama (engl. Ballast Water Management - BWM), i čije stupanje

na snagu je sve bliže. Kako je pitanje balastnih voda vrlo kompleksno (složeno),

provedba ove konvencije je daleko od toga da bude jednostavna. Jadranske su zemlje

prepoznale pitanje balastnih voda kao vrlo kritično i kompleksno (složeno), a kao

glavna prepreka u provedbi naveden je nedostatak podataka (npr. prisutnost i

invazivnost HAOP–a u jadranskim lukama, aktivnosti zahvaćanja i ispuštanja balastnih

voda, odlaganje taloga, kemijsko zagađenje) i znanja (npr. osnovne crte luka i

promatranje, uzimanje uzoraka za kontrolu poštovanja propisa, ocjena rizika, sustav

ranog upozoravanja, učinkovitost BWM sustava i mjera) kako bi se jadranskim

zemljama osigurala provedba uvjeta BWM konvencije kroz zajednički BWM plan.




Također je prihvaćeno da je strateški zajednički prekogranični pristup presudan i zbog

dijeljenog, osobito osjetljivog, gospodarski važnog, poluzatvorenog okoliša, u kojem se

HAOP, kao i međunarodno brodarenje ne mogu ograničiti političkim granicama. Stoga

će se projektom BALMAS predložiti integracija svih potrebnih aktivnosti koje će

omogućiti financijski isplativ pomorski promet, dugoročnu i ekološki učinkovitu, te

nadasve održivu provedbu mjera upravljanja balastnim vodama u Jadranu. Shodno

tome, nadzor lučkih baza u 12 najvećih jadranskih luka (Bari, Ankona, Venecija, Trst,

Koper, Pula, Rijeka, Šibenik, Split, Ploče, Bar, Drač) je već započeo, a bit će popraćen

sa uzorkovanjem balastnih voda kao i njihovim kontroliranjem.

Opći cilj BALMAS projekta je uspostava zajedničkog prekograničnog sustava

povezivanja svih relevantnih istraživanja Jadrana, te stručnjaka (eksperata) iz ovog

područja kao i odgovornih vlasti u svim jadranskim zemljama, kako bi se izbjegli

neželjeni rizici za okoliš i ljude od prijenosa HAOP-a , kroz nadzor i upravljanje

brodskim balastnim vodama i naslagama.

Također će se uspostaviti sustav ranog upozoravanja (engl. Early Warning System -

EWS) za brodove i nadležna tijela u lučkim upravama, a služit će za zaštitu okoliša u

slučaju otkrivanja HAOP-a u lukama, kako bi se maksimizirala zaštita okoliša i zaštita

svih korisnika morskih resursa, te smanjio odnosno eliminirao prijenos HAOP–a sa

balastnih voda. Ovo će jadranskim zemljama omogućiti lakšu provedbu zahtjeva

određenih međunarodnom konvencijom o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim

vodama i naslagama.

Do sada su održana dva redovita sastanka projektnih partnera, prvi u siječnju 2014.

godine u Piranu (R. Slovenija), te drugi u travnju 2014. godine u Splitu (R. Hrvatska).

Treći redoviti sastanak je projektiran za mjesec listopad, 2014. godine u Kotoru (Crna

Gora). Više informacija o projektu, partnerima na projektu, kao i o aktivnostima koje su

tijeku, možete pronaći na službenoj BALMAS web-stranici www.balmas.eu.

Napomena: Fakultet se natječe za COST i HORIZON 2020 pozive koji su aktualni, kao i za pozive UNDP-a.




3.3 Sudjelovanje studenata u znanstveno-istraživačkom radu

Uz nastavni proces, kojeg nastavnici i asistenti izvode, tijekom nastave vrše stalni nadzor

nad studentima u smislu valorizacije njihovih stečenih stručnih sposobnosti tijekom studiranja.

To je rezultiralo s tim da jedan broj naših studenata tijekom studiranja sudjeluje na izradi

stručnih projekata. Korist je za studenta dvojaka: usavršavanje stečenih stručnih znanja i

ostvarivanje stanovitih prihoda.

Korist za Fakultet je također dvojaka: unaprjeđenje nastavnog procesa i pravodobna

realizacija ugovorenih projekata. Posebno smo ponosni na sudjelovanje nekih naših studenata

na izradi projektne dokumentacije za našu novu zgradu.

Nerealno je očekivati da studenti sudjeluju u znanstveno-istraživačkom radu. Posebice ako

imamo na umu tešku materijalnu situaciju Fakulteta zbog koje ni naši nastavnici nemaju

mogućnosti za ozbiljnije bavljenje istim.

Stoga, u znanstveno-istraživačkom radu naši studenti tijekom studiranja ne sudjeluju u

značajnijem opsegu, no po završetku studija uključuju se u znanstveno-istraživačke projekte

kako u raznim institucijama tako i kroz svoje školovanje na poslijediplomskim studijima.

Sveučilište u Mostaru je dio konzorcija koji radi projekt Impact Monitoring of Mineral

Resources Exploitation (IMPACTMIN) u sklopu FP7, a kojega financira Komisija Europske

zajednice, Brussels. Projekt je počeo 1. siječnja 2010. godine i trajao je 36 mjeseci.

U sklopu projekta predviđena je izrada analize područja kopa Vihovići obzirom na specifičan

položaj u odnosu na grad Mostar i na tok rijeke Neretve.

Ovo je bio prvi projekt u koji je uključeno Sveučilišta u Mostaru u sklopu Seventh Framework

Programme (FP7) kojeg financira Europska komisija i smatramo da je veliki uspjeh da je

Sveučilište ušlo u krug institucija koje su uključene u znanstveno-istraživačke projekte ovakva

vrste. Samim tim, grad Mostar se pokazao kao izvrstan poligon za provedbu projekta ovako

visoke vrijednosti.

Pretpostavka je bila kako bi od iznimne važnosti bilo uraditi u sklopu ovoga istraživanja i

analizu voda iz razloga što se iz rijeke Neretve prihranjuju brojni izvori nizvodno, a ljudi koriste

vodu iz vodotoka i za poljoprivredne potrebe, itd.. Razlog više je što ovakva vrsta istraživanja

nikada ranije nisu vršena na području Bosne i Hercegovine, a to bi ujedno poslužilo i za

educiranje studenata, kao i poboljšanje kvaliteta nastave iz kolegija koji su vezani za zaštitu

voda i okoliša.




Vodeći belgijski tehnološki institut (VITO) je ponudio obuku rada na spektroradiometru

asistentu i dvoje diplomanata koji su poslije na toj istoj opremi, koja je bila posuđena za potrebe

istraživanja, radili mjerenja na području toka Neretve, kao i na jezeru na rudničkom kopu

Vihovići koje je izravno povezano s Neretvom. Istovremeno sa zračnim snimanjima su se

uzimali uzorci vode i radilo mjerenje spektroradiometrom. Također, bile su angažirane dvije

ekipe sa čamcima koje su istovremeno uzimale uzorke sa sredine vodotoka. Kemijska analiza

rezultata je rađena u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Na osnovu svih sinkronizirano uzetih podataka sa terena napravio se kvalitetan prikaz

trenutnog stanja na terenu. Otvorio se i prostor za buduća istraživanja.

Diplomanti su u sklopu ovoga projekta pohađali obuku na VITO institutu u Belgiji, nakon čega

su naučena znanja primijenili tijekom nastavka projekta. Veći dio studenata je bio uključen i u

eksperiment uzorkovanja vode iz vodotoka, kao i pripremu eksperimenta.

3.4 Partneri u organiziranju, izvedbi i financiranju znanstvenih projekata

Naši najvažniji partneri u organiziranju, izvedbi i financiranju znanstvenih projekata su:

- European Union, European Commission.

- Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti Federacije BiH,

- FBiH Fond za zaštitu okoliša,

- JP AUTOCESTE FBiH,

- Sveučilište u Mostaru,

- Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije,

- HNŽ/K Fond za zaštitu okoliša,

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K,

- Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša ZHŽ,

- J.P. ''Elektroprivreda HZHB'' Mostar,

- ''Aluminij'' d.d. Mostar.




4. MEĐUNARODNA SURADNJA



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 4. MEĐUNARODNA SURADNJA 58

4.1 Razmjena studenata s drugim visokoškolskim institucijama u inozemstvu

Fakultet je u svibnju 2008. godine potpisao sporazum i postao član ''Udruge hrvatskih

građevinskih fakulteta'' koju uz nas čine:

- Građevinski fakultet Sveučilišta ''Josipa Jurja Strossmayera'' u Osijeku,

- Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,

- Građevinsko-arhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu i

- Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Postojanjem ove Udruge širom su otvorena vrata razmjene studenata među spomenutim

fakultetima. Istovremeno je preko njezinog stalnog Povjerenstva za znanstveni rad i među-

narodnu suradnju uspostavljen most za razmjenu studenata s ostalim fakultetima iz područja

građevinarstva širom Europe.

Premda se ne radi o razmjeni s drugim visokoškolskim institucijama u inozemstvu, potrebno

je spomenuti kako je, u akademskoj 2006./2007., na Fakultetu otvoren ured IAESTE-a,

međunarodne udruge za razmjenu studenata radi obavljanja stručne prakse, s mogućnošću

razmjene u 86 zemalja članica udruženja. Time je našim studentima omogućeno obavljanje

plaćene stručne prakse u svijetu. Istodobno na Fakultet mogu doći strani studenti, također radi

obavljanja stručne prakse. Udruga trenutačno ured dijeli sa Studentskim zborom Građevinskog

fakulteta i većinu najaktivnijih članova čine naši studenti. U prvoj postojanja, petero studenata

Sveučilišta u Mostaru obavilo je svoju praksu u svijetu. Od njih petero čak ih je troje bilo s našeg

Fakulteta u građevinskim tvrtkama u Španjolskoj, na Cipru i u Omanu. U sljedećoj godini uspjeli

su pronaći stručnu praksu za strane studente u šesnaest domaćih tvrtki i institucija.

Napomena: Postoji određeni broj studenata zainteresiran za ERASMUS i DAAD stipendije za

razmjenu studenata. Studenti se pripremaju za apliciranje nakon što pozivi budu

otvoreni.




(44)

Godina Dolazni studenti Odlazni studenti 2011./2012. Joran Cormond (Belgija) - Integra

Tom Eckhart (Škotska) - Hering Michika Sarah Garton (Engleska) - Tempo Vranica Dmitry Rudak (Bijelorusija) - Amitea Brigitta Gulyas (Mađarska) - A3

Zoran Skočibušić - Bjelorusija

2012./2013. Andy Kirk (Sjeverna Irska) – Hering Bartlomiej Mazurek (Poljska) - A3 Adela Gonzales Tablas (Španjolska) - Integra Dorota Gut (Poljska) - Tempo Vranica

Marijo Bazina - Osar Architects (Antwerpen, Belgija) Marko Lasić - PERI Polska (Varšava, Poljska) Damira Planjanin - Precision Engineering (Belfast, Sjeverna Irska) Nina Vemić - AARSLEFF (Rzeszow, Poljska)

Tablica 4.1 - IAESTE podaci o razmjeni studenata

4.2 Međunarodne institucije s kojima Fakultet surađuje

- European Union, European Commission

- Geonardo Environmental Technologies (Hungary)

- University of Exeter, Camborne School of Mines (United Kingdom)

- Lulea University of Technology (Sweden)

- PhotonSplit (Croatia)

- Institute of Mineralogy, Russian Academy of Science (Russia)

- Babes-Bolyai University (Romania)

- Ukrainian Land and Resource Management Center (Ukraine)

- DMT GmbH & Co. KG (Germany)

- Vlaamse Instelling voor Technologisch Onderzoek (Belgium)

- Institute for water of the Republic of Slovenia

- National Institute of Biology - Marine Biology Station - Slovenia

- Italian Ministry of Infrastructure and Transport - Coast Guard Headquarters

- Italian National Institute for Environmental Protection and Research

- Marine Research Centre Foundation - Italy

- National Research Council (CNR) - Institute of Marine Sciences (ISMAR) - Italy




- OGS National Institute of Oceanography and Experimental Geophysics - Italy

- Ministry of the Maritime Affairs, Transport and Infrastructure - Croatia

- University of Dubrovnik - Croatia

- Rudjer Boskovic Institute - Center for Marine Research - Croatia

- Mare Nostrum, Association of Croatian Employers - Shipowners in International

Trade

- Maritime Safety department - Montenegro

- University of Montenegro - Institute of Marine Biology

- Agriculture University of Tirana - Albania

- Passam ag Mannedorf, Switzerland

- Građevinski fakultet Sveučilišta u Mariboru, Slovenija

- Institut za zemljotresno inženjerstvo i inženjersku seizmologiju, Sveučilište

Sv. Ćiril i Metodije, Skopje, Republika Makedonija.

4.3 Objavljeni radovi na međunarodnim skupovima

Popis radova objavljenih na međunarodnim skupovima (ukupno 74) od početka 2009. godine

do danas:

1. Domljan, I., Čulo, K.: Municipal water challenges in BiH, Proceedings of the CIB Joint

International Symposium, W055 & W065 “Construction Facing Worldwide Challenges”,

Dubrovnik, Croatia, 2009.

2. Lukić I., Zovko D.: Monitoring of embankment structures, Institut zaštite, ekologije i

informatike, Naučno stručni skup sa međunarodnim učešćem, Zaštita zdravlja na radu i

zaštita životne sredine, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina, 2009.

3. Antunović I., Zovko D., Lukić I., Antunović J.: Reconstruction of karstification and

groundwater flows in carbonate rocks, International Rock Engineering in Difficult

Ground Conditions - Soft Rocks Karst, Eurock 2009, Cavtat, Croatia, 2009.

4. Lukić I., Ivanković T., Zovko D., Bašagić M.: Remedial of rock slide of the Mary`s cave

rock mass, International Rock Engineering in Difficult Ground Conditions - Soft Rocks

Karst, Eurock 2009, Cavtat, Croatia, 2009.

5. Marijanović P., Prskalo M., Čolak A., Morphological changes of karst in Herzegovina,

First International Geographical Sciantific Symposium, Kupres, BiH, 2009.




6. Galić A., Prskalo M., Influence of hydro-geological factors on Ecological sensitivity of

Kravica waterfalls area, First International Geographical Sciantific Symposium, Kupres,

BiH, 2009.

7. Prskalo Z., Galić A., Prskalo M., Calculation of water balance for the natural and

developed state of the karstic field of Mostarsko blato, International Interdisciplinary

Scientific Conference ''Sustainable of the karst environment dinaric karst and other

karst regions'', Plitvice, R. Hrvatska, 2009.

8. Galić A., Prskalo M., Examination of coefficient of filtration in quaternary sediments of

the karstic watercourse Tihaljina-Mlade-Trebižat, International Interdisciplinary

Scientific Conference ''Sustainable of the karst environment dinaric karst and other

karst regions'', Plitvice, R. Hrvatska, 2009.

9. Marijanović P., Prskalo M., Statistical and Variographic Analysis of Glacial and

Fluvioglacial in B&H, Proceedings of the Regional Symposium of the International

Society for Rock Mechanics, EUROCK 2009, Rock Engineering in Difficult Ground

Conditions - Soft Rocks and Karst / Vrkljan, Ivan (ur.). London: CRC Press/Balkema,

The Netherlands, 2009. 303-307 (objavljeni rad,znanstveni)

10. Prskalo M., Galić A., Marinčić J., Geotechnical features of the area of future MHPP

Kravice, Proceedings of the Regional Symposium of the International Society for Rock

Mechanics, EUROCK 2009, Rock Engineering in Difficult Ground Conditions - Soft

Rocks and Karst / Vrkljan, Ivan (ur.). London : CRC Press/Balkema, The Netherlands,

2009. 303-307 (objavljeni rad,znanstveni)

11. Prskalo M.,Rubber dam - aplication of new technologies in the regulation of water

levels in B&H, RIM, Cairo, Egipat, 2009.

12. Prskalo M., Prskalo Z., Application of fuzzy logics in determination of soil parameters,

The 20th INTERNATIONAL DAAAM SYMPOSIUM "Intelligent Manufacturing &

Automation: Theory, Practice & Education" 25-28th, Vienna, Austria, 2009.

13. Prskalo M., Prskalo Z., Marinčić J., Construction of protective embankment with

application of geotextile, INDIS 2009, Novi Sad, Srbija, 2009.

14. Krstevska L., Tashkov Lj., Kustura M.: AMBIENT VIBRATION TESTING OF THE OLD

BRIDGE IN MOSTAR, Protection of Historical Buildings, PROHITECH 09 - Mazzolani

(ed) © 2009 Taylor & Francis Group, London, ISBN 978-0-415-55803-7




15. Vrdoljak A., Banjanin M., Pikula M.: "Digitalni alati u nastavi interaktivne geometrije",

Međunarodni naučno-stručni simpozij "Informacione tehnologije", InfoTeh Jahorina

2009., Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Elektrotehnički fakultet, Jahorina, BiH, 18.–20.

ožujak 2009.

16. Vrdoljak A., Banjanin M., Matković J.: "The educational potential of dynamic

mathematics software: the case of GEOGEBRA", The XVIII Conference on Applied

Mathematics, PRIM2009, Department of Mathematics and Informatics, Faculty of

Sciences, University of Novi Sad, Subotica, Serbia, May 25-27, 2009.

17. Banjanin M., Vrdoljak A.: "Principles of designing instructive displays for the interaction

man-system", The XVIII Conference on Applied Mathematics, PRIM2009, Department

of Mathematics and Informatics, Faculty of Sciences, University of Novi Sad, Subotica,

Serbia, May 25-27, 2009.

18. Pikula M., Maričić S., Vrdoljak A.: "A comparative analysis of the curricula: The case of

the multiculturalism in mathematics education on level of primary schools", First

International Scientific Conference on "Multiculturalism in Education", Süleyman

Demirel University, Isparta, Turkey, June 10-12, 2009.

19. Vrdoljak A.: "Implementation Models of ICT in Teaching of Complex Numbers", 3rd

Nordic EWM Summer School for PhD Students in Mathematics, University of Turku,

Turku, Finland, June 22-27, 2009.

20. Vrdoljak A.: "Inovacije u problemskoj nastavi u početnoj nastavi matematike", 11.

CARNetova korisnička konferencija, CUC 2009 - Internet rEvolucija, CARNet, Zagreb,

Hrvatska, 16.-19. studeni 2009.

21. Vrdoljak A., Banjanin M., Rakić K.: "Evaluating the Effectiveness of the Implemented

Models of ICT Tools in Teaching Mathematics", The 4th International Conference

"BUSINESS SYSTEMS MANAGEMENT" - UPS 2009, University of Mostar, Faculty of

Mechanical Engineering and Computing, Mostar, BiH, December 3-5, 2009.

(Paper published in ISI Proceedings „Annals and Proceedings of DAAAM“ for 2009)

22 Katić D, Bevanda L.: PROJECT SCORECARD IN CONSTRUCTION PROJECTS, THE

20th DAAAM WORLD SYMPOSIUM, Beč, Austrija, 2009.

23. Domljan, I., Domljan, V.: The way for PPPs in water infrastructural projects in BiH,

Proceedings of the 10th International scientific conference ''VSU 2010'', Sofia, Bulgaria,

2010.




24. Lukić I., Zovko D, Barać D.: Istraživanje tla primjenom metode seizmičke refrakcije,

Treći internacionalni naučno-stručni skup građevinarstvo - nauka i praksa GNP Žabljak,

Crna Gora, veljača 2010.

25. Marijanović P., Zovko D., Lukić I.: Stabilnost temeljnog sustava mosta oslonjenog na

riječne terase rijeke Neretve, Treći internacionalni naučno-stručni skup građevinarstvo -

nauka i praksa GNP Žabljak, Crna Gora, veljača 2010.

26. Lukić I., Zovko D., Ivanković T.: Monitoring and rehabilitation of the landslide

''Trebevićka street - wider complex'',14th Danube-European International Conference

on Geotechnical Engineering, From Research to Design in European Practice,

Bratislava, Slovak Republic, 2010.

27. Lukić I., Marijanović P., Galić A., Zovko D.: Design and execution of the primary

support system of the HEPP Mostarsko Blato headrace tunnel, ISRM European Rock

Mechanics Symposium (EUROCK 2010), Lausanne, Switzerland, 2010.

28. Prskalo M., Akmadžić V., Čolak I., Numerical modelling of raft foundations, The 21th

INTERNATIONAL DAAAM SYMPOSIUM "Intelligent Manufacturing & Automation:

Theory, Practice & Education", Zadar, R. Hrvatska, 2010.

29. Marijanović P., Prskalo M., Čolak A., Application of regionalized variable theory in

analysis of morphological phenomena of the Herzegovina karst, XIX CONGRESS OF

THE CARPATHIAN BALKAN GEOLOGICAL ASSOCIATION THESSALONIKI,

GREECE, 2010.

30. Glibić M., Marijanović P., Prskalo M., Geotehničke osnove sanacije temelja tornja

župne crkve Svetog Ilije u Stocu, Internacionalni naučno stručni skup, Žabljak, 2010.

31. Prskalo M., Marijanović P., Geomechanical characteristics of travertine and its natural

degradation order in the karst basin of Trebižat, Proceedings of the European rock

mechanics symposium EUROCK 2010 - Rock Mechanics in Civil and Environmental

Engineering / Zhao, Labiouse, Dudt & Mathier (eds) (ur.). Lausanne, London : Taylor &

Francis Group, London, UK ; CRC Press/Balkema, 2010. 119-122 (objavljeni

rad,znanstveni), 2010.

32. Harapin A., Radnić J., Markić R., Baloević G.: Numerical model for nonlinear statical

analysis of concrete framework structures, 3th International Conference of Civil

Engineering, Žabljak, Montenegro, 2010.




33. Kustura M., Krstevska L., Glibić M., Tashkov Lj.: ANALITCAL AND EXPERIMENTAL

INVESTIGATION OF THE OLD BRIDGE IN MOSTAR, Abstract Book, page 383,

Ohrid, Republic of Macedonia, 30 August - 03 September 2010.

34. Šunjić G., Radnić J., Brzović D., Harapin A.: Numerical model for fluid-structure

coupled problems, Fourteenth European Conference on earthquake engineering,

Abstract Book, page 731, Ohrid, Republic of Macedonia, 30 August - 03 September

2010.

35. Vrdoljak A., Banjanin M., Pikula M.: "Multi–agentni sistemi za analizu interakcija u

nastavi i učenja", Međunarodni naučno–stručni simpozij "Informacione tehnologije",

InfoTeh Jahorina 2010, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Elektrotehnički fakultet,

Jahorina, BiH, 17.-19. ožujak 2010.

36. Banjanin M., Lazarević I., Vrdoljak A., Gavrić-Mičić T.: "Ekstrakcija svojstava podataka,

predstavljanje i otkruvanje znanja u kontekstu multimedia data mining", Međunarodni

naučno-stručni simpozij "Informacione tehnologije", InfoTeh Jahorina 2010, Univerzitet

u Istočnom Sarajevu, Elektrotehnički fakultet, Jahorina, BiH, 17.-19. ožujak 2010.

37. Vrdoljak A.: "Proof of Euler's theorem from the 18th century and GeoGebra's proof from

the 21st century", The First International Conference on Mathematics and Statistics,

AUS–ICMS’10, The Department of Mathematics & Statistics, American University of

Sharjah &The American Mathematical Society - AMS, Sharjah, UAE, March 18-21,

2010.

38. Vrdoljak A., Banjanin M., Rakić K.: "Interaktivni moduli s inteligentnim tutorskim

agentima u elementarnoj nastavi matematike", 33. Međunarodni skup MIPRO 2010,

Mipro Hrvatska, Opatija, Hrvatska, 24.-28. svibanj 2010.

39. Rakić K., Majstorović V., Vrdoljak A.: "Design of Intelligent Learning Management

System for High School Mathematics", MAT 2010, Faculty of Mechanical Engineering

Mostar, Mostar, BiH, November 18-20, 2010.

40. Banjanin M., Vrdoljak A., Gavrić-Mičić T., Ković R.: "Multiagentni sistemi za upravljanje

nepredvidivim događajima u inženjering projektima", 3. Internacionalni naučno-stručni

skup "Građevinarstvo-nauka i praksa" - GNP 2010, Univerzitet Crne Gore, Građevinski

fakultet u Podgorici, Žabljak, Crna Gora, 15.-19. veljača 2010.

41. Katić D, Bevanda L.: BALANCED SCORECARD IN CONSTRUCTION,

INTERNATIONAL SCIENTIFIC PEOPLE BUILDINGS AND ENVIRONMENT 2010,

KRTINY, Republika Češka, 2010.




42. Domljan I., Domljan V.: Efficiency Assessment Of Bosnia-Herzegovina Water

Companies, Proceedings of the Six International Conference on Construction in the

21st Century (CITC-VI) ''Construction Challenges in the New Decade'', Kuala Lumpur,

Malaysia, 2011.

43. Zovko D., Lukić I., Bilopavlović V.: Antifiltration underground structures in HEPP Mostar

dam, 1st International Congress on Tunnels andUunderground Structures in South-

East Europe ''USING UNDERGROUND SPACE'', Dubrovnik, Croatia, 2011.

44. Lukić I., Barać D., Zovko D.: Seismic Refraction Method, International Balkans

Conference on Challenges of Civil Engineering, BCCCE, EPOKA University, Tirana,

Albanıa, 2011.

45. Lukić I., Barać D.: Influence of Calculation Model on Retaining Wall Geometry,

International the 21st European Young Geotechnical Engineers Conference,

Rotterdam, Netherlands, 2011.

46. Rozić Ž.: Primjena simulacije i optimalizacije u radu urbanog vodnog sustava, 5.

Hrvatska konferencija o vodama s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, Hrvatska,

2011. 47. Prskalo M., Čolak I.: Application of finite element method in pile wall modeling, 22nd

International DAAAM Symposium "Intelligent manufacturing & automation: Power of

knowledge and creativity" 23-26th november 2011, VIENNA, AUSTRIA ISSN 1726-

9679, pp 0619-0620, 2011.

48. Smailbegović A., Šerifović E., Raič M.: Primjene daljinske detekcije u procjeni utjecaja

rudarskih i metalurških radova na okoliš, IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine

s međunarodnim učešćem, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2011.

49. Vrdoljak A.: "Advanced Visualization for Polynomial Regression Data Fit", International

Balkans Conferance on Challenges of Civil Engineering, BCCCE’11, EPOKA

University, Tirana, Albania, May 19-21, 2011.

50. Vrdoljak A.: "Advanced Simulation for Solving Van der Waals’ Equation", The Second

International GeoGebra Conference, RISC|Research Institute for Symbolic

Computation, Linz, Austria, August 29-31, 2011.

51. Lovrić I., Čutura B., Maslać D.: Cestovno povezivanje na pravcu Mostar-Split, V.

hrvatski kongres o cestama, Cavtat, 2011.




52. Katić D., Bevanda L.: OVERVIEW OF THE MANAGEMENT AND PERFORMANCE

MEASUREMENT, 10th INTERNATIONAL CONFERENCE ORGANIZATION,

TECHNOLOGY AND MANAGEMENT IN CONSTRUCTION, Šibenik, Hrvatska, 2011.

53. Radnić J., Grgić N., Markić R., Sunara M., Harapin A.: ''Effect of the shear force on the

failure of the spatial concrete framework structures'', 6th International Conference on

advanced computational engineering and experimenting, ACE-X 2012, Istanbul,

Turkey, 2012.

54. Radnić J., Markić R., Harapin A., Matešan D.: ''Experimental testing of stirrup effects

on compressive strength of concrete columns'', 20th Annual International Conference

on Composites or Nano Engineering, ICCE-20, Beijing, China, 2012.

55. Markić R., Radnić J., Harapin A., Grgić N.: ''Experimental tests of effect of classical and

prestressed reinforcement ratio on behaviour of concrete beams'', SABOR

HRVATSKIH GRADITELJA, 2012., Cavtat, Croatia

56. Zovko D., Lukić I., Bilopavlović V.: Analiza stabilnosti umjetnih i prirodnih kosina na

dionici autoceste Lepenica-Tarčin, 2nd International Scientific Meeting GTZ 2012,

Tuzla, Bosnia and Herzegovina, 2012.

57. Rozić Ž.: Urbani vodni sustav - koncept integralnog upravljanja, Međunarodni dan voda

- simpozij na temu: Voda za gradove - Urbani izazovi, Trebinje, BiH, 2012.

58. Glibić M., Prskalo M., Marinčić J.: Calculation of pile wall using the finite element

method, 2nd International scientific meeting in the field of construction GTZ, Tuzla, BiH,

2012.

59. Čolak I., Prskalo M.: Finite element method on the example analysis of the construction

pit safety, Chapter 20 in DAAAM International Scientific Book 2012, pp. 233-240, B.

Katalinic (Ed.), Published by DAAAM International, ISBN 978-3-901509-86-5, ISSN

1726- 9687, Vienna, Austria DOI: 10.2507/daaam.scibook.2012.20, 2012.

60. Kožul M., Nikolić Ž.: Numerical model of reinforced concrete plane structures with time-

dependent deformations, 4. international scientific meeting Civil Engineering-theory

and application, Žabljak, MonteNegro, 2012.

61. Mihanović A., Nikolić Ž., Kožul M.: Numerical model for analysis of creep deformations

of plane concrete, Second International Scientific Meeting,GTZ, Tuzla, BiH, 2012.




62. Radnić J., Harapin A., Matešan D., Grgić N., Smilović M., Sunara M., Šunjić G., Džolan

A.: Numerical simulation of fluide-structure coupled problems, International Conference

marking 60 years of operation of DIMK Serbia - Research int he field of building

materials and structures, Proseedings, page 167, Belgrade, Republic of Serbia, 19

October 2012.

63. Brzović D., Šunjić G., Radnić J., Harapin A.: Poglavlje 10: Numerical Model for Fluid–

Structure Coupled Problems Under Seismic Load// Materials with Complex Behaviour II

/ A. Öchsner et al. (Eds.) (ur.). Berlin: Springer-Verlag, Heidelberg 2012. Str. 175-198.

64. Akmadžić V., Vrdoljak A., Prusac K.: "Postupak određivanja koeficijenata izvijanja kod

okvirnih sustava - programsko rješenje", 4. Internacionalni naučno–stručni skup

"Građevinarstvo - nauka i praksa" - GNP 2012, Univerzitet Crne Gore, Građevinski

fakultet u Podgorici, Žabljak, Crna Gora, 20.-24. veljača 2012.

65. Vrdoljak A.: "The role of visualisation in the development of an effective classroom

technique for teaching numerical algebra", 5th Croatian Mathematical

Congressl CroMC 2012 |University of Rijeka, Department of Mathematics, Rijeka,

Croatia, June 18-21, 2012.

66. Radnić J., Harapin A., Markić R., Grgić N., Sunara M., Buzov A.: ''Effect of the Shear

Force on the Failure of Spatial Concrete Framework Structures'', Key Engineering

Materials Vol. 553 (2013) pp 67-80, 2013., Trans Tech Publications, Switzerland

67. Radnić, N. Grgić, R. Markić, M. Sunara, A. Harapin: ''The Effect of traditional

reinforcement - prestressed reinforcement ratio on the behaviour of concrete beams'',

7th International Conference on advanced computational engineering and

experimenting, ACE-X 2013, Madrid, Spain, 2013.

68. Radnić J., Harapin A., Markić R., Sunara M., Buzov A.: ''The effect of traditional

reinforcement - prestressed reinforcement ratio on the behaviour of concrete beams'',

Mat.-wiss.u. Werkstofftech.,45: 234–243. doi: 10.1002/mawe.201400223

69. Radnić J., Markić R., Harapin A., Matešan D., Baloević G.: ''Stirrup effects on

compressive strength and ductility of confined concrete columns'', World Journal of

Engineering. 10 (2013) , 6; 497-506

70. Kožul M., Nikolić Ž., Mihanović A.: Numerical modelling of in-plane creep behaviour of

reinforced and prestressed concrete structures, Građevinar, Vol. 65, pp. 11-21, Zagreb,

Croatia, 2013.




71. Domljan, I.: Mogućnost povećanja efikasnosti lokalne vodoopskrbe, Zbornik radova V.

internacionalnog naučno-stručnog skupa ''Građevinarstvo - nauka i praksa, GNP2014'',

Žabljak, Crna Gora, 2014.

72. Prskalo M.: Primjeri ojačanja tla, Internacionalni naučno stručni skup, Žabljak, 2014.

73. Antunović I., Zovko D., Prskalo G.: NEW FINDINGS ABOUT HYDROGEOLOGICAL

BOUNDARIES OF RADOBOLJA, STUDENAC AND LISTICA SPRING BASINS,

International Conference and Field Seminar: Karst Without Boundaries, Trebinje,

Dubrovnik, BiH, Hrvatska, 2014.

74. Čutura B., Lovrić I., Mazić B.: Pregled dimenzioniranja savitljivih kolničkih konstrukcija

u europskoj i našoj regulativi, Prvi srpski kongres o putevima, Beograd, Srbija, 2014.

OCJENA (komentar)

Brojka od 74 objavljena rada na međunarodnim skupovima, u zadnjih pet godina, uistinu je

respektabilna, posebice ako se zna da je financijska situacija teška i da je prostor za objavu

radova donekle ograničen. Može se samo naslutiti o kojem bi se broju radova radilo da su

nastavni djelatnici rasterećeni od rada na stručnim projektima u ovom opsegu koji je sada, a

više posvećeni pisanju i objavi radova na međunarodnim skupovima.




5. LJUDSKI POTENCIJALI



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 5. LJUDSKI POTENCIJALI 70

5.1 Znanstveno-nastavni i nastavni djelatnici

* Izborni predmet (45)

Red broj

Titula, ime i prezime Broj predmeta = obvezni + izborni Zvanje Status Studij, godina studija i predmeti

1.

dr. sc. Roko Andričević

2 = 1 obvezni + 1 izborni

redoviti profesor

C

1. ciklus I. godina - Vjerojatnost i statistika 2. ciklus II. godina - Primjena stohastičkih metoda*

2.

dr. sc. Ivo Čolak

7 = 4 obvezna + 3 izborna

redoviti profesor

A

1. ciklus I. godina - Mehanika I 1. ciklus II. godina - Otpornost materijala I - Otpornost materijala II 2. ciklus I. godina - Plošne konstrukcije 2. ciklus II. godina - Mehanika deformabilnog tijela* - Mehanika materijala* - Metode istraživačkog rada*

3.

dr. sc. Alen Harapin

7 = 2 obvezna + 5 izbornih

redoviti profesor

C

1. ciklus I. godina - Uporaba računala - Osnove programiranja 1. ciklus III. godina - Mostovi* 2. ciklus II. godina - Projektiranje konstrukcija računalom* - Izvođenje građevinskih konstrukcija* - Numeričko modeliranje betonskih konstrukcija* - Računalno programiranje*

4.

dr. sc. Snježana Knezić


redoviti profesor

C

2. ciklus II. godina - Poslovanje i investicije u građevinarstvu - Sustavi odlučivanja u građevinarstvu*

Tablica 5.1 - Popis znanstveno-nastavnih i nastavnih djelatnika





Red broj


5.

dr. sc. Vlado Majstorović

3 = 1 obvezni + 2 izborna

redoviti profesor

B

1. ciklus III. godina - Organizacija građenja 2. ciklus II. godina - Upravljanje projektima* - Menadžment u građevinarstvu*

6.

dr. sc. Zoran Milašinović


redoviti profesor

D

1. ciklus II. godina - Hidromehanika 1. ciklus III. godina - Hidrotehničke građevine* 2. ciklus I. godina - Hidraulika - Regulacija rijeka 2. ciklus II. godina - Hidroenergetika* - Modeliranje podzemnih voda* - Zaštita voda i okoliša*

7. dr. sc. Zoran Primorac

1 = 1 obvezni

redoviti profesor B 1. ciklus I. godina - Fizika

8.

dr. sc. Jaroslav Vego


redoviti profesor

F

1. ciklus I. godina - Uvod u graditeljstvo 1. ciklus II. godina - Elementi visokogradnje 2. ciklus I. godina - Zgradarstvo 2. ciklus II. godina - Gospodarenje prostorom* - Konstrukcije povijesnih građevina* - Kućne instalacije*

UKUPNO REDOVITIH PROFESORA 8 PREDAJU UKUPNO PREDMETA 35

PREDAJU UKUPNO OBVEZNIH PREDMETA 16 PREDAJU UKUPNO IZBORNIH PREDMETA 19

UKUPNO ZAPOSLENIH NA FAKULTETU 1 (12,5%) UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 2 (25,0%)

UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA U RH 3 (37,5%) UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA IZ BiH 1 (12,5%)

UKUPNO OSTALIH VANJSKIH SURADNIKA 1 (12,5%)






Red broj


9.

dr. sc. Mladen Glibić 13 = 7 obveznih + 6 izbornih

izvanredni profesor

A

1. ciklus II. godina - Građevinski materijali I 1. ciklus III. godina - Osnove betonskih konstrukcija - Osnove drvenih konstrukcija 2. ciklus I. godina - Betonske konstrukcije I* - Betonske konstrukcije II - Betonski mostovi 2. ciklus II. godina - Prednapeti beton - Građevinski materijali II* - Ispitivanje konstrukcija* - Posebne drvene konstrukcije* - Pouzdanost konstrukcija* - Trajnost konstrukcija* - Zidane konstrukcije

10. dr. sc. Tea Duplančić-Leder 1 = 1 obvezni

izvanredni profesor

C 1. ciklus I. godina - Geodezija

11.

dr. sc. Ivan Lovrić

11 = 3 obvezna + 8 izbornih

izvanredni profesor

A

1. ciklus III. godina - Ceste - Željeznice* 2. ciklus I. godina - Gornji ustroj prometnica - Prometna tehnika 2. ciklus II. godina - Cestovna čvorišta* - Gradske prometne površine* - GIS u planiranju komunalne infrastrukture* - Projektiranje cesta* - Prometnice i okoliš* - Prometnice - odabrana poglavlja* - Zračne luke*






Red broj


12.

dr. sc. Maja Prskalo

7 = 1 obvezni + 6 izbornih

izvanredni profesor

A

1. ciklus II. godina - Mehanika tla i temeljenje 2. ciklus I. godina - Geotehničko inženjerstvo* - Obalno inženjerstvo* 2. ciklus II. godina - Geotehničke građevine* - Složeno temeljenje* - Tuneli i podzemne građevine* - Zemljani radovi*

13. dr. sc. Mijo Vranješ 2 = 2 izborna

redoviti profesor C 2. ciklus I. godina - Luke i pomorske građevine* - Obalno inženjerstvo*

UKUPNO IZVANREDNIH PROFESORA 5 PREDAJU UKUPNO PREDMETA 31


UKUPNO ZAPOSLENIH NA FAKULTETU 3 (60%) UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA U RH 2 (40%)

14.

dr. sc. Vlaho Akmadžić

6 = 5 obveznih + 1 izborni

d o c e n t

A

1. ciklus II. godina - Građevna statika I - Građevna statika II 1. ciklus III. godina - Osnove metalnih konstrukcija 2. ciklus I. godina - Metalne konstrukcije I - Metalne konstrukcije II 2. ciklus II. godina - Metalni mostovi*

15. dr. sc. Bojan Crnković 1 = 1 izborni

d o c e n t C 2. ciklus I. godina - Primijenjena matematika*

16. dr. sc. Branko Červar 2 = 2 obvezna

d o c e n t C 1. ciklus I. godina - Matematika I - Matematika II

17.

dr. sc. Ivana Domljan

4 = 3 obvezna + 1 izborni

d o c e n t

A

1. ciklus III. godina - Proizvodnja u građevinarstvu 2. ciklus I. godina - Operacijska istraživanja u građevinarstvu - Poslovanje i investicije u građevinarstvu - Sustavi odlučivanja u građevinarstvu






Red broj


18.

dr. sc. Amira Galić


d o c e n t

A

1. ciklus I. godina - Osnove geologije s petrografijom 2. ciklus I. godina - Mehanika stijena 2. ciklus II. godina - Hidrogeologija krša* - Primijenjena geologija*

19.

dr. sc. Mladen Kožul


d o c e n t

A

1. ciklus II. godina - Mehanika II 1. ciklus III. godina - Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo* 2. ciklus I. godina - Stabilnost konstrukcija - Dinamički modeli potresnog inženjerstva 2. ciklus II. godina - Metoda konačnih elemenata* - Nelinearna građevna statika*

20. dr. sc. Radoslav Markić 1 = 1 izborni

d o c e n t E 2. ciklus II. godina - Spregnute konstrukcije*

21. dr. sc. Jerko Pavličević 1 = 1 obvezni

d o c e n t B 2. ciklus I. godina - Zaštita okoliša i energetska efikasnost

22.

dr. sc. Gordan Prskalo


d o c e n t

A

1. ciklus II. godina - Hidrologija 2. ciklus I. godina - Inženjerska hidrologija - Zbrinjavanje komunalnog, tekućeg i krutog otpada 2. ciklus II. godina - Ekohidrologija* - Hidrologija krša*

23. dr. sc. Borislav Puljić 1 = 1 obvezni

d o c e n t E 2. ciklus I. godina - Prostorno planiranje






Red broj


24.

dr. sc. Željko Rozić

4 = 4 obvezna

d o c e n t

A

1. ciklus III. godina - Vodoopskrba i kanalizacija 2. ciklus I. godina - Urbani vodni sustavi - Zbrinjavanje komunalnog, tekućeg i krutog otpada 2. ciklus II. godina - Hidrotehnički sustavi

25. dr. sc. Dina Stober

2 = 2 obvezna

d o c e n t C 2. ciklus I. godina - Osnove urbanizma 2. ciklus II. godina - Urbanističko planiranje i projektiranje

UKUPNO DOCENATA 12 PREDAJU UKUPNO PREDMETA 36


UKUPNO ZAPOSLENIH NA FAKULTETU 6 (50%) UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 1 (8%)

UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA U RH 3 (25%) UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA IZ GOSPODARSTVA 2 (17%)

26. mr. sc. Karmela Miletić 1 = 1 obvezni

viši predavač B 1. ciklus I. godina - Deskriptivna geometrija

UKUPNO VIŠIH PREDAVAČA 1 PREDAJE UKUPNO PREDMETA 1

PREDAJE UKUPNO OBVEZNIH PREDMETA 1 PREDAJE UKUPNO IZBORNIH PREDMETA - - -

UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA U MOSTARU 1 (100%)

27. prof. Anka Pehar 1 = 1 izborni

predavač A 1. ciklus II. godina - Njemački jezik*

28. prof. Željka Žulj 1 = 1 izborni

predavač B 1. ciklus II. godina - Engleski jezik*

UKUPNO PREDAVAČA 2 PREDAJU UKUPNO PREDMETA 2

PREDAJU UKUPNO OBVEZNIH PREDMETA - - - PREDAJU UKUPNO IZBORNIH PREDMETA 2







Red broj


29.

mr. sc. Dragan Ćubela


viši asistent

A

1. ciklus III. godina - Osnove betonskih konstrukcija - Osnove drvenih konstrukcija 2. ciklus I. godina - Betonske konstrukcije I* - Betonske konstrukcije II 2. ciklus II. godina - Ispitivanje konstrukcija* - Posebne drvene konstrukcije*

30. mr. sc. Krešimir Šaravanja 50% radni odnos


viši asistent

A 1. ciklus I. godina - Građevinski materijali I 2. ciklus II. godina - Građevinski materijali II*

31.

mr. sc. Goran Šunjić


viši asistent

A

1. ciklus I. godina - Uporaba računala - Mehanika I 1. ciklus III. godina - Mostovi* 2. ciklus II. godina - Projektiranje konstrukcija računalom*

32. mr. sc. Marina Tavra 1 = 1 obvezni

viši asistent

C 1. ciklus I. godina - Geodezija

UKUPNO VIŠIH ASISTENATA 4 ASISTIRAJU NA UKUPNO PREDMETA 13

ASISTIRAJU NA UKUPNO OBVEZNIH PREDMETA 7 ASISTIRAJU NA UKUPNO IZBORNIH PREDMETA 6

UKUPNO ZAPOSLENIH NA FAKULTETU 3 (75%) UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA SA SVEUČILIŠTA U RH 1 (25%)

33. mr. sc. Anela Čolak 1 = 1 obvezni

asistent

B 1. ciklus I. godina - Vjerojatnost i statistika

34.

mr. sc. Tatjana Džeba


asistent

A

1. ciklus III. godina - Vodoopskrba i kanalizacija 2. ciklus I. godina - Luke i pomorske građevine* - Regulacija rijeka 2. ciklus II. godina - Hidroenergetika*






Red broj


35.

mr. sc. Valentina Ivanković-Mihalj


asistent

E

1. ciklus III. godina - Dinamika konstrukcija i potresno inženjerstvo* 2. ciklus I. godina - Dinamički modeli potresnog inženjerstva

36.

mr. sc. Dragan Katić


asistent

A

1. ciklus II. godina - Otpornost materijala I - Otpornost materijala II 1. ciklus III. godina - Organizacija građenja 2. ciklus I. godina - Zaštita okoliša i energetska efikasnost 2. ciklus II. godina - Izvođenje građevinskih konstrukcija* - Menadžment u građevinarstvu* - Mehanika deformabilnog tijela* - Upravljanje projektima*

37.

mr. sc. Mladen Kustura


asistent

A

1. ciklus II. godina - Građevna statika I - Građevna statika II 2. ciklus I. godina - Plošne konstrukcije 2. ciklus II. godina - Zidane konstrukcije*

38.

mr. sc. Mirna Raič


asistent

A

1. ciklus II. godina - Hidromehanika 2. ciklus I. godina - Hidraulika 2. ciklus II. godina - Modeliranje podzemnih voda* - Primjena stohastičkih metoda* - Zaštita voda i okoliša*

39.

mr. sc. Anton Vrdoljak


asistent

A

1. ciklus I. godina - Matematika I - Matematika II 2. ciklus I. godina - Primijenjena matematika*






Red broj


40.

Boris Čutura, dipl. ing.


asistent

A

1. ciklus III. godina - Ceste - Željeznice* 2. ciklus I. godina - Gornji ustroj prometnica 2. ciklus II. godina - Projektiranje cesta* - Zračne luke*

41.

Ante Džolan, mag. građ.


asistent

A

1. ciklus II. godina - Mehanika II 1. ciklus III. godina - Hidrotehničke građevine* 2. ciklus I. godina - Stabilnost konstrukcija 2. ciklus II. godina - Nelinearna građevna statika*

42. Renata Ivelja, dipl. ing. 1 = 1 obvezni

asistent A 1. ciklus I. godina - Deskriptivna geometrija

43.

Mario Jurišić, dipl. ing.

50% radni odnos


asistent

A

1. ciklus III. godina - Mostovi* 2. ciklus I. godina - Betonski mostovi 2. ciklus II. godina - Prednapeti beton

44.

Ivana Lukić-Kristić, dipl. ing.

2 = 2 obvezna

asistent

A

1. ciklus II. godina - Elementi visokogradnje 2. ciklus I. godina - Zgradarstvo

45.

Danijela Maslać, dipl. ing.


asistent

A

1. ciklus I. godina - Mehanika I 1. ciklus III. godina - Ceste 2. ciklus I. godina - Prometna tehnika 2. ciklus II. godina - Cestovna čvorišta* - Gradske prometne površine* - Prometnice - odabrana poglavlja*






Red broj


46.

Željko Mikulić, dipl. ing.


asistent

A

1. ciklus III. godina - Osnove metalnih konstrukcija 2. ciklus I. godina - Metalne konstrukcije I - Metalne konstrukcije II 2. ciklus II. godina - Metalni mostovi*

47. Kristina Miletić, dipl. ing. 2 = 2 obvezna

asistent

A 1. ciklus I. godina - Matematika I - Matematika II

48. Božo Penavić, prof. fiz. 1 = 1 obvezni

asistent

A 1. ciklus I. godina - Fizika

49. Davor Popić, dipl. ing. 1 = 1 obvezni

asistent

E 1. ciklus II. godina - Građevinski materijali I

50.

Jelena Radić-Kustura, dipl.ing.

3 = 1 obvezni + 2 izborna

asistent

E

1. ciklus II. godina - Mehanika tla i temeljenje 2. ciklus I. godina - Geotehničko inženjerstvo* 2. ciklus II. godina - Geotehničke građevine*

51.

Robert Raguž, dipl. ing.

2 = 2 obvezna

asistent

E

1. ciklus II. godina - Elementi visokogradnje 2. ciklus I. godina - Zgradarstvo

52.

Krešimir Rakić, prof. mat.


asistent

B

1. ciklus I. godina - Osnove programiranja 2. ciklus Ii. godina - Računalno programiranje*

UKUPNO ASISTENATA 20 ASISTIRAJU NA UKUPNO PREDMETA 58

ASISTIRAJU NA UKUPNO OBVEZNIH PREDMETA 33 ASISTIRAJU NA UKUPNO IZBORNIH PREDMETA 25


UKUPNO VANJSKIH SURADNIKA IZ GOSPODARSTVA 4 (20%)





STATUS (uz tablicu 5.1): A - Zaposlen na Fakultetu,

B - Vanjski suradnik sa Sveučilišta u Mostaru,

C - Vanjski suradnik sa Sveučilišta iz Republike Hrvatske,

D - Vanjski suradnik sa Sveučilišta iz Bosne i Hercegovine,

E - Vanjski suradnik iz gospodarstva,

F - Vanjski suradnik - ostali. (46)

AKADEMSKA GODINA

2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

Prosječan broj sati tjedno po nastavniku 2.0 2.5 3.0 2.5 3.0

Rasponi u nastavnoj obvezi nastavnika 1 - 3 1 - 4 2 - 4 1 - 4 2 - 4

Prosječan broj sati tjedno po asistentu 2.5 3.5 3.0 4.5 4.0

Rasponi u nastavnoj obvezi asistenata 1 - 4 2 - 5 2 - 4 3 - 6 2 - 6

Postotak nastavnika s potrebnom kvalifikacijom

za izvedbu nastave 100 % 100 % 100 % 100 % 100 %

Tablica 5.2 - Opterećenost nastavnika/asistenata

5.2 Briga o znanstvenom pomlatku

Usvajanjem novog Statuta Sveučilišta u Mostaru u veljači 2013. godine dokinut je pojam

znanstveni novak.

Aktualna materijalna situacija u kojoj se Fakultet nalazi, na žalost, ne dopušta prijem

značajnijeg broja znanstvenika za koje bi se moglo reći da su pomladak.

Trenutačno 15, na Fakultetu, angažiranih asistenata ili radi disertaciju ili je na poslije-

diplomskim studijima.

Ostali studenti koji su završili naš fakultet, a upisali su poslijediplomske studije imaju potporu

našeg fakulteta koja se ogleda u:

- pomoći pri upisu,

- stručno-tehničkoj pomoći tijekom studija,

- potpori pri aplikaciji na sudjelovanje u znanstvenim projektima,

- administracijska pomoć.




Spomenuto otvaranje 3. ciklusa studija građevinarstva na Fakultetu podignut će brigu za

pomlatkom na veću razinu i pridonijeti razvitku Fakulteta i unaprjeđenju nastavnog procesa.

5.3 Objavljene knjige, udžbenici i ostala literatura za potrebe nastave u posljednjih pet godina

Od početka 2009. godine do danas, broj objavljenih knjiga, udžbenika i ostale literature, od

strane nastavnika, kao i literature u pripremi, a za potrebe nastave prikazan je u tablici 5.3. (47)

GODINA OBJAVLJIVANJA U pripremi 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Broj udžbenika - - - - - - - - - - - - - - - 1 Broj knjiga - - - 1 - - - 1 1 1

Broj zbirki zadataka 1 - - - - - - 1 - - - 1 Broj skripti - - - - - - - - - 2 1 1

Broj priručnika - - - - - - - - - 1 1 - - - UKUPNO 1 1 - - - 5 3 4

Tablica 5.3 - Objavljena literatura od strane nastavnika zaposlenih na Fakultetu

5.4 Starosna dob nastavnika

(48)


Vanjski sa Sveučilišta Vanjski ostalo Prosječno Mostar BiH RH Gospodarstvo Ostali

REDOVITI PROFESOR 46 58 60 52 - - - 51 53

IZVANREDNI PROFESOR 51 - - - - - - 60 - - - - - - 56

DOCENT 49 49 - - - 46 45 - - - 47

VIŠI PREDAVAČ - - - 57 - - - - - - - - - - - - 57

PREDAVAČ 55 56 - - - - - - - - - - - - 56

LEKTOR - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

VIŠI ASISTENT 50 - - - - - - 28 - - - - - - 39

ASISTENT 39 39 - - - - - - 43 - - - 40

PROSJEČNO 48 52 60 47 44 51 50

Tablica 5.4 - Prosječna starost nastavnika u godinama (trenutačno stanje)




5.5 Ostali djelatnici (49)

Red. broj Ime i prezime djelatnika Stručna

sprema Obavlja posao

1. Branka Šunjić VSS Tajnik Fakulteta 2. Marijana Tokić SSS Tajnica dekana 3. Edita Soče VŠS Voditeljica Studentske referade 4. Marija Marijanović SSS djelatnica Studentske referade 5. Mirela Šakota VSS Voditeljica računovodstva 6. Angela Glibić SSS Voditeljica knjižnice 7. Mate Lovrić SSS domar 8. Toni Cvitković SSS portir 9. Lidija Bošnjak NKV čistačica

10. Angelina Soldo NKV čistačica

Tablica 5.5 - Popis administrativnog, tehničkog i pomoćnog osoblja

Ostali djelatnici, odnosno administrativno, tehničko i pomoćno osoblje svoj posao obavlja

korektno i na primjeren način prati temeljne zadaće Fakulteta: organiziranje nastave i organizi-

ranje ispita za studente. Stanje se može ocijeniti zadovoljavajućim, u nekim segmentima i

dobrim. Prostora za unaprjeđenje i poboljšanje njihovog rada ima na čemu se neprekidno radi.

5.6 Referentni podaci (50)

AKADEMSKA GODINA

2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. Ukupan broj nastavnika/asistenata

zaposlenih na Fakultetu 29 26 28 28 28 Ukupan broj nastavnika/asistenata

vanjskih suradnika 23 19 17 15 17

Udio vanjske suradnje u nastavi 44 % 42 % 38 % 35 % 38 % Ukupan broj studenata 347 458 464 456 443

Prosječan broj studenata na jednog nastavnika/asistenta

7 10 10 11 10

Prosječan broj prvostupnika (''diplomiranih'') po nastavniku 0.60 1.68 2.81 3.95 2.67

Ukupna godišnja satnica nastave 1950 1950 1950 1950 1965

Tablica 5.6 - Pokrivenost nastavnog procesa 1. ciklusa studija




(51)

AKADEMSKA GODINA


zaposlenih na Fakultetu 26 24 24 23 24 Ukupan broj nastavnika/asistenata

vanjskih suradnika 19 16 15 14 15

Udio vanjske suradnje u nastavi 42 % 40 % 38 % 38 % 38 % Ukupan broj studenata 23 46 79 112 126

Prosječan broj studenata na jednog nastavnika/asistenta

0.5 1 2 3 3

Prosječan broj magistara (diplomiranih) po nastavniku

0.00 0.45 0.68 1.53 1.52

Ukupna godišnja satnica nastave 1095 1095 1095 1095 1095

Tablica 5.7 - Pokrivenost nastavnog procesa 2. ciklusa studija

(52)

AKADEMSKA GODINA


zaposleni+vanjski na Fakultetu 60 52 50 50 52

Ukupan broj ostalih djelatnika 11 11 12 11 10 Udio ostalih djelatnika 18 % 21 % 24 % 22 % 19 % Ukupan broj studenata 370 504 543 568 569

Prosječan broj studenata na jednog ostalog djelatnika

34 46 45 52 57

Tablica 5.8 - Udio ostalih djelatnika


- Pokrivenost nastavnog procesa za oba ciklusa studija može se ocijeniti ocjenom dobar.

Udio vanjskih suradnika polako opada, odnosno varira s manjim otklonima.

- Prosječan broj diplomiranih (prvostupnika i magistara) može se ocijeniti zadovoljavajućim i

sukladnim težini i opsegu studija. Taj broj polako raste ili varira s manjim otklonima.

- Udio ostalih djelatnika je primjeren, no porastom broja studenata povećava se i njihov

obim posla s obzirom da raste prosječan broj studenata na jednog ostalog djelatnika.




(53)

AKADEMSKA GODINA

2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

1. CIKLUS STUDIJA Broj studenata 347 458 464 456 443

Broj nastavnika 25 19 21 20 21 Prosječan broj studenata

na jednog nastavnika 14 24 22 23 21

Prosječan broj prvostupnika (''diplomiranih'') po nastavniku 0.60 1.68 2.81 3.95 2.67

Broj asistenata 27 26 24 23 24 Prosječan broj studenata

na jednog asistenta 13 18 19 20 18

Prosječan broj prvostupnika (''diplomiranih'') po asistentu 0.55 1.23 2.46 3.43 2.33

2. CIKLUS STUDIJA Broj studenata 23 46 79 112 126



Prosječan broj magistara (diplomiranih) po nastavniku 0.00 0.37 0.56 1.38 1.73



Prosječan broj magistara (diplomiranih) po asistentu 0.00 0.50 0.76 1.71 2.11

Tablica 5.9 - Prosječan broj studenata/diplomiranih

OCJENA (komentar) podataka u tablici 5.9

- Prosječan broj studenata po nastavniku i asistentu u 1. ciklusu studija je malo velik, no to

je teško promijeniti s obzirom da na tešku materijalnu situaciju prijem novih nastavnika i

asistenata realno nije moguć.

- Prosječan broj diplomiranih (prvostupnika i magistara), i po nastavniku i po asistentu,

može se ocijeniti zadovoljavajućim i sukladnim težini i opsegu studija. Taj broj polako

raste ili varira s manjim otklonima.




(54)

AKADEMSKA GODINA 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 1. CIKLUS STUDIJA

I. (prva) godina studija Broj studenata 120 128 103 110 85





II. (druga) godina studija Broj studenata 100 145 161 156 144





III. (treća) godina studija Broj studenata 127 185 200 190 214





2. CIKLUS STUDIJA

I. (prva) godina studija Broj studenata 23 36 39 42 46





II. (druga) godina studija Broj studenata - - - 10 40 70 70


na jednog nastavnika - - - 1 4 7 7


na jednog asistenta - - - 1 6 10 10

Tablica 5.10 - Prosječan broj studenata po godinama studija




Imajući u vidu očekivanje porasta broja studenata na oba studijska ciklusa, poglavito zbog

činjenica uvođenja novog smjera i otvaranja sveučilišnog poslijediplomskog studija, te osnovnog

načela Bolonjskog procesa da se nastava izvodi sa što manjim grupama studenata, okvirne

potrebe za novim nastavnicima/asistentima su:

REDOVITIH PROFESORA . . . . . . . . 2

IZVANREDNIH PROFESORA . . . . . . . 2

DOCENATA . . . . . . . . . . . . . 2

VIŠIH ASISTENATA . . . . . . . . . . 4

ASISTENATA . . . . . . . . . . . . 8




6. STUDENTI I STUDIRANJE



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 6. STUDENTI I STUDIRANJE 88

6.1 Studenti i njihovo obrazovanje

(55)

AKADEMSKA GODINA REDOVITI BEZ PLAĆANJA REDOVITI S PLAĆANJEM UKUPNO

M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno

2009./2010. 12 17 29 60 31 91 72 48 120 2010./2011. 10 11 21 75 32 107 85 43 128 2011./2012. 13 7 20 60 23 83 73 30 103 2012./2013. 13 7 20 60 30 90 73 37 110 2013./2014. 12 8 20 40 20 60 52 28 80

Tablica 6.1 - Broj upisanih studenata na I. godinu studija - 1. ciklus

(56)

AKADEMSKA GODINA PRIJAVLJENI UPISANI UPISNA KVOTA + % više / - % manje

2009./2010. 233 120 100 + 20 % 2010./2011. 277 128 105 + 22 % 2011./2012. 194 103 110 - 6 % 2012./2013. 246 110 110 ± 0 % 2013./2014. 160 80 110 - 27 %

Tablica 6.2 - Broj prijavljenih/upisanih studenata na I. godinu studija - 1. ciklus

(57)

AKADEMSKA GODINA REDOVITI BEZ PLAĆANJA REDOVITI S PLAĆANJEM UKUPNO

M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno

SMJER - OPĆI 2009./2010. 8 4 12 0 0 0 8 4 12 2010./2011. 6 4 10 0 0 0 6 4 10 2011./2012. 8 2 10 3 3 6 11 5 16 2012./2013. 3 8 11 15 8 23 18 16 34 2013./2014. 2 3 5 8 8 16 10 11 21

SMJER - KONSTRUKCIJE 2009./2010. 0 3 3 0 0 0 0 3 3 2010./2011. 15 6 21 0 0 0 15 6 21 2011./2012. 10 6 16 8 7 15 18 13 31 2012./2013. 3 6 9 11 10 21 14 16 30 2013./2014. 5 5 10 8 5 13 13 10 23

Tablica 6.3 - Broj upisanih studenata na I. godinu studija - 2. ciklus





- Može se zaključiti kako je interes za upis u ovoj akademskoj godini opao, što je po nama

posljedica krize u zemlji. Mišljenja smo da smo uvođenjem novog smjera na 2. ciklusu

studija dobili na atraktivnosti te da će trend interesa za upis krenuti uzlaznom putanjom.

- U dva navrata upisano je više studenata od upisne kvote, na što je Fakultet bio primoran

glede teške financijske situacije u kojoj se nalazio.

6.2 Uspješnost studiranja

(58)

B R O J Akademska godina

2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. redovitih studenata

1. ciklusa - bez plaćanja 35 37 61 60 66

redovitih studenata 1. ciklusa - uz plaćanje 331 453 403 396 377

izvanrednih studenata 0 0 0 0 0 studenata 1. ciklusa

U K U P N O 366 490 464 456 443

redovitih studenata 2. ciklusa - bez plaćanja 19 31 27 36 43

redovitih studenata 2. ciklusa - uz plaćanje 5 9 52 76 83

izvanrednih studenata 0 0 0 0 0 studenata 2. ciklusa

U K U P N O 24 40 79 112 126

studenata 3. ciklusa U K U P N O 0 0 0 0 0

STUDENATA NA FAKULTETU - UKUPNO 390 530 543 568 569

Prvostupnika 15 32 59 79 56 Magistara 0 9 13 29 38

Doktora znanosti 0 0 0 0 0

Tablica 6.4 - Broj studenata po ciklusima i broj svršenih studenata

(59)

Akademska godina 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

6,3 8,1 7,5 6,9 6,8 Tablica 6.5 - Prosječna duljina/godine studiranja




(60)

Akademska godina 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

Sveučilišni preddiplomski studij - 1. ciklus 2,74 2,59 2,91 3,11 3,05

Sveučilišni diplomski studij - 2. Ciklus 3,21 3,17 3,09 3,34 3,29

PROSJEČNA OCJENA ZA OBA CIKLUSA 3,24 2,88 3,00 3,22 3,17

Tablica 6.6 - Prosječna ocjena studija

(61)

Godina studija

BEZ PLAĆANJA UZ PLAĆANJE U K U P N O Upisani redovito

Ponavljači Upisani redovito

Ponavljači Upisani redovito

Ponavljači

Sveučilišni preddiplomski studij - 1. ciklus (I) - I. godina 20 - - - 60 5 80 5

(II) - II. godina 32 - - - - - - 112 32 112 (III) - III. godina 52 - - - - - - 162 52 162

Sveučilišni diplomski studij - 2. ciklus (IV) - I. godina 14 - - - - - - 32 14 32 (V) - II. godina 63 - - - - - - 7 63 7

Tablica 6.7 - Prelaznost po godinama studija za akademsku 2013./2014.


- Broj svršenih studenata u odnosu na broj studenata po ciklusima može se ocijeniti

zadovoljavajućim i u neku ruku očekivanim imajući u vidu težine i složenost studija.

- Broj studenata koji plaćaju studij je prevelik, no Fakultet je prinuđen na to iz razloga

problema s financiranjem.

- Prosječna duljina/godine studiranja ipak polako ali sigurno blago opada s čime možemo

biti zadovoljni.

- Prosječna ocjena studija može se ocijeniti kao dobra.

- Prelaznost po godinama studija nije zadovoljavajuća. Motivacijski element za studente da

oni koji redovito ''očiste'' godinu ne plaćaju sljedeću daje određene rezultate, no taj bi broj

ipak trebao biti veći.




6.3 Socio-ekonomska obilježja studenata

(62)

Vrsta škole Broj studenata Udio % Srednja građevinska škola 30 37 %

Gimnazija 38 48 % Ostalo 12 15 %

U K U P N Oupisanih na I. godinu, 1. ciklusa

akademske 2013./2014. godine

80

100 %

Tablica 6.8 - Struktura studenata prema završenoj srednjoj školi

(63)

U S P J E H Broj studenata Udio % IZVRSTAN (5) 31 39 %

VRLO DOBAR (4) 36 45 % DOBAR (3) 13 16 %

DOVOLJAN (2) - - - - - - - - U K U P N O

upisanih na I. godinu, 1. ciklusaakademske 2013./2014. godine

80

100 %

Tablica 6.9 - Struktura studenata prema uspjehu na završnom/maturalnom ispitu

(64)

Vrsta boravka Broj studenata Udio % Roditeljski dom 46 57 % Studentski dom 19 24 %

Podstanar 15 19 % Ostalo - - - - - -



80

100 %

Tablica 6.10 - Struktura studenata prema boravku za vrijeme studija




(65)

ŽUPANIJA/DRŽAVA Broj studenata Udio % Hercegovačko-neretvanska 35 44 %

Zapadno-hercegovačka 18 22 % Republika Hrvatska 11 14 % Srednjobosanska 9 11 % Hercegbosanska 4 5 % Zeničko-dobojska 3 4 %



80

100 %

Tablica 6.11 - Struktura studenata prema mjestu prebivališta

(66)

S p o l Broj studenata Udio % Ž E N S K I 28 35 % M U Š K I 52 65 %



80

100 %

Tablica 6.12 - Struktura studenata prema spolu

6.4 Osipanje i završetak studija

(67)

Akademska godina

Broj brucoša

Osipanje studenata nakon

Postotak diplomiranih (magistara) od broja brucoša nakon

I. godine II. godine 5 godina 6 godina 7 godina 8 i više godina

2005./2006. 44 7 6 - - - - - - - - - - - - 2006./2007. 88 5 9 - - - - - - - - - - - - 2007./2008. 102 9 7 - - - - - - - - - - - - 2008./2009. 110 8 5 - - - - - - - - - - - - 2009./2010. 120 10 3 9 % - - - - - - - - - 2010./2011. 128 6 4 11 % 22 % - - - - - - 2011./2012. 103 9 2 10 % 24 % 28 % - - - 2012./2013. 110 7 3 13 % 20 % 40 % 27 %

Tablica 6.13 - Osipanje studenata tijekom studiranja i postotak diplomiranih po trajanju studiranja




6.5 Zapošljavanje po završetku studija

(68)

DIPLOMIRALI u 2013. GODINI - UKUPNO: 38

Gospodarstvo Prosvjeta Zdravstvo Znanost i visoko

obrazovanje Uprava Ostalo U K U P N O

zaposleni nezaposleni

12 (52%)

3 (13%)

- - - - - - 6 (26%)

2 (9%)

23 (61%)

15 (39%)

Tablica 6.14 - Zaposlenost/nezaposlenost svršenih studenata

Izvori podataka o zaposlenosti svršenih studenata koji su diplomirali do kraja 2013. godine:

- dio podataka dobiven od Zavoda za zapošljavanje,

- diplomirani studenti,

- podaci iz udruge ''ALUMNI''.

OCJENA (komentar)

- Do unazad samo nekoliko godina broj nezaposlenih diplomiranih studenata s Fakulteta

bio je nepoznata kategorija. Ipak, kriza u društvu i državi je sve veća, a to se uvijek prvo

reflektira na građevinarstvo. No, znamo kako građevinarstvo nakon krize prvo povuče

društvo i državu iz nje. Svi naši studenti koji su ili će diplomirati su spremni za to.

- Podatak o relativno visokom postotku nezaposlenih uzrokovan je i činjenicom kako je u

trenutku nastanka ovog izvješća prošlo relativno kratko vrijeme za značajniji postotak

zapošljavanja.




7. FAKTORI KVALITETE STUDIRANJA



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 7. FAKTORI KVALITETE 95 STUDIRANJA

Opis politike osiguranja kvalitete

Cilj sustava za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete (u daljem tekstu: Sustav) je izgradnja

institucijskih mehanizama za sustavno vrjednovanje i koordiniranje inicijativa i razvojnih

programa s trajnom svrhom promicanja visokih standarda profesionalnog i stručnog razvoja

sudionika u svim područjima djelovanja Fakulteta.

Ustroj i standardi djelovanja Sustava podliježu mjerilima, načelima i kriterijima vrjednovanja

učinkovitosti na Fakultetu i njegovim studijskim programima.

U sustavu vrjednovanja uvažavaju se posebnosti pojedinih područja znanosti i visokog

obrazovanja.

Kultura kvalitete gradi se u svim aspektima djelovanja i kroz sve normativne akte.

Studenti, nastavnici, administrativno i pomoćno osoblje te uprava smatraju se unutarnjim

korisnicima Sustava.

Vanjski korisnici Sustava (druge razine sustava obrazovanja, gospodarstvo, lokalna i

državna uprava, kulturne institucije, zdravstvene ustanove, itd.) uključeni su u provjeru

valjanosti, svrhovitosti i kvalitete rada Fakulteta kao izvor podataka za vrjednovanje.

Postojanje struktura za osiguranje kvalitete

Struktura je organizirana kroz ustrojbene jedinice sustava za osiguranje kvalitete:

- Odbor za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete,

- Povjerenstvo za odnose sa studentima,

- Povjerenstvo za praćenje i unaprjeđivanje studiranja.

Ustrojbene jedinice djeluju integrirano i dijele odgovornost za osiguranje i unapređenje

kvalitete u svim područjima djelovanja Fakulteta.

Administrativno-tehničke poslove za potrebe rada ustrojbenih jedinica dužni su obavljati oni

djelatnici Fakulteta koje za te poslove zaduže ustrojbene jedinice.




Objektivnost evaluacije studijskog programa

Logično pitanje koje se postavlja prije evaluacije studijskog programa svakako je: Kako

osigurati objektivnost evaluacije?

Odgovor na to pitanje, što se tiče našeg Fakulteta je vrlo jednostavan.

Naime, primarno je u našem interesu samo-evaluacijska izvješća raditi objektivno jer je

njihov osnovni cilj sagledavanje stanja u kojem se naša institucija nalazi, kao i na kojoj je razini

realizacija studijskog programa.

Samo takvim pristupom možemo osigurati unaprjeđenje procesa obrazovanja mladih ljudi i

podizati razinu ugleda naše institucije.

U tom smislu naš samo-evaluacijski tim sastavljen je od savjesnih i odgovornih ljudi koji će

objektivno opisati stanje onakvim kakvo ono doista jeste, bez uljepšavanja i iznošenja netočni

informacija i podataka.

Dinamika provođenja procesa evaluacije

Proces evaluacije u suštini je stalan i kontinuiran, može se gotovo reći svakodnevan.

Ovaj proces u smislu izrade izvješća na našem Fakultetu provodi se svake 3-4 godine.

Smatramo da je to dobra mjera koja osigurava:

- pravodobnu reakciju u smislu popravke eventualnih pogrešaka u provedbi studijskog

programa i

- pravodobno uočavanje prostora za unaprjeđenje studijskog programa.

Korištenje rezultata dobivenih tijekom evaluacijskog procesa

Određena vrsta evaluacije, kako smo spomenuli prethodno, provodi se kontinuirano tijekom

svake akademske godine kroz:

- Sastanke s izabranim studentskim predstavnicima koji se održavaju jednom u dva tjedna

na kojima eventualni problemi otklanjaju promptno.




- Sastanke katedri na kojima se razmatraju aktualni dosezi provedbe nastave na studijskom

programu.

- Sastanke ustrojbenih jedinica sustava za osiguranje kvalitete koje koordiniraju sve

aktivnosti relevantne za poboljšanje nastave na studijskom programu.

- Izradu izvješća o provedbi nastave po semestrima koje se daje Znanstveno-nastavnom

vijeću na razmatranje.

- Izradu informacija o provedbi provjera znanja (kolokvija) i popravnih ispita koje se

predočavaju Znanstveno-nastavnom vijeću na kojem svi njegovi članovi raspravljaju o

sadržaju informacija.

7.1 Sadržaj obrazovnih programa

Sveučilišni preddiplomski studijski program Građevinarstva

Ovaj studijski program sadržajno je u najvećoj mjeri sličan studiju na Građevinsko-

arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u Republici Hrvatskoj, kojeg smatramo referentnim.

Nosi 180 ECTS bodova, a obuhvaća ukupno 34 predmeta od koji je 29 obveznih i 5 izbornih.

Sveučilišni diplomski studijski program Građevinarstva

Ovaj studijski program sadržajno je u najvećoj mjeri sličan studiju na Građevinsko-

arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Splitu u Republici Hrvatskoj, kojeg smatramo referentnim.

Nosi 120 ECTS bodova, a obuhvaća ukupno 19 predmeta od koji je 11 obveznih i 8 izbornih.

Po red obveznih i izbornih sadržaja studenti imaju pravo upisa vannastavnih/dodatnih

aktivnosti,u opsegu od ukupno 60 nastavnih sati, na oba studijska programa.

7.2 Kvaliteta nastavnog osoblja

S kvalitetom nastavnog osoblja možemo biti zadovoljni. Osim našeg nastavničkog i

asistentskog kadra godinama nam u nastavnom procesu pomažu respektabilna znanstvena

imena iz Republike Hrvatske, ponajviše sa Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u

Splitu. Globalno ocjenjujući, godišnje ankete studenata uglavnom rezultiraju dobrim ocjenama

našeg nastavničkog i asistentskog kadra.




7.3 Obrazovna infrastruktura

S preseljenjem Fakulteta u novu zgradu, koncem 2008. godine, obrazovna infrastruktura

podignuta je na visoku razinu.

Prostorne probleme, koji su nas godinama pritiskali, već smo i zaboravili.

No, nismo, ne možemo i nikad nećemo zaboravit pomoć Vlade Republike Hrvatske koja je u

sklopu investiranja u objekte kampusa Sveučilišta u Mostaru, zauvijek riješila i prostorne

probleme Fakulteta. Naša zahvala, u tom smislu, je vječna.

Naš objekt opremljen je suvremenom računalnom i laboratorijskom opremom.

Opremljeni smo i brojnim suvremenim nastavnim pomagalima koja su znatno unaprijedila

nastavni proces.

7.4 Metode obrazovanja

Možemo reći da su metode obrazovanja na našem fakultetu na najvećem broju predmeta

suvremene i prate europske trendove. Nastava je u većini slučajeva digitalizirana, studenti ne

gube vrijeme na beskrajna diktiranja što otvara prostor za njihovu punu koncentraciju u nastavi i

konstruktivno sudjelovanje u istoj.

Na početku akademske godine studenti imaju puni uvid kako u izvedbeni nastavni plan i

program pojedinog predmeta tako i u svoja prava i obveze.

7.5 Pripremljenost, motiviranost i uspješnost studenata tijekom studiranja

Pripremljenost studenata koji se tek upišu na naš fakultet (brucoša) ne može se ocijenit kao

dobra. Osim određenih manjkavosti u predznanju koje studenti donose iz srednje škole,

problem predstavljaju i njihove navike i teška prilagodba novim uvjetima školovanja. U tom

smislu, udruga IAESTE i Studentski zbor oformili su skupinu studenata koji su, svakodnevno, na

raspolaganju brucošima kako bi lakše prebrodili vrijeme prilagodbe i što prije postali pravi

studenti.




Pripremljenost studenata starijih godina studija za nastavu može se ocijeniti zadovoljavaju-

ćom no svakako bi ona mogla i trebala bit bolja.

Motiviranost studenata teško je evaluirati jer se radi o varijabilnom pojmu koji ovisi o puno

čimbenika. Nastavnici i asistenti čine sve da motiviraju studente za učenje, kao i odgovoran

pristup struci i problemima u njoj.

Pokazatelji uspješnosti studenata tijekom studiranja opisani su točki 6.2 ovog izvješća.




8. PROSTOR I OPREMA



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 8. PROSTOR I OPREMA 101

8.1 Prostor

- Ukupna korisna površina: 3700 m2

- Broj učionica za izvođenje nastave: 11

* Amfiteatar . . . . . 1

* Predavaonica . . . . 8

* Računalne učionice . . 2

- Broj kabineta za studente (atelje): 2

- Površina učioničkog prostora: 750 m2

2 m2/studentu - Broj sjedećih mjesta

za nastavu (za studente): 550 - Površina prostora za studentski

standard (ishrana, rekreacija, …) 80 m2

- Površina kabinetskog prostora: 650 m2

12 m2/nastavniku

- Površina knjižnice i čitaonice: 100 m2

- Laboratoriji za potrebe nastave

* Broj: 3

* Površina: 160 m2

- Površina prostora ''Heliodrom'': 850 m2 (objekti ''32'' i ''36'')

8.2 Oprema

- Učionice: ploče za pisanje (drvo + pvc), projektor, grafoskop

- Laboratoriji: djelomično opremljeni - Ukupan broj računala na

raspolaganju studentima u nastavi: 62

- Ostali prostori i sadržaji dostupni studentima:

prostorija Studentskog zbora, zalogajnica, knjižnica i čitaonica, kopiraonica, skriptarnica, studomati.



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 8. PROSTOR I OPREMA 102

- Ukupan broj računala na

raspolaganju nastavnicima: 38

- Knjižnica:

a) Broj naslova: - Knjige . . . . . . . . 4000

- Disertacije i magistrati . . . 29

- Diplomski radovi . . . . . 728

- Revije i časopisi . . . . . 5

b) Površina: 100 m2

c) Broj računala: 7

OCJENA (komentar)

- Na prvi pogled, može se pomisliti kako Fakultet ima viška prostora, no nije baš tako.

- U ovom trenutku, prostor s kojim raspolažemo optimalan je, dok oprema s kojom

raspolažemo nije dostatna.

- Imajući u vidu razvojne ciljeve Fakulteta, posebice otvaranje 3. ciklusa studija i drugih

studija, mogli bi doći u fazu da će prostora nedostajati. Izgledno je pretvaranje dvije veće

predavaonice ili vijećnice u još jedan amfiteatar.




9. NOVČANA SREDSTVA



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 9. NOVČANA SREDSTVA 104

9.1 Financijsko poslovanje

(69)

Z v a nj e G O D I N A

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

REDOVITI PROFESOR 1.323,- 1.287,- 1.290,- 1.295,- 1.294,-

IZVANREDNI PROFESOR 1.202,- 1.229,- 1.223,- 1.228,- 1.233,-

DOCENT 1.095,- 969,- 1.006,- 1.032,- 1.066,-

VIŠI PREDAVAČ - - - - - - - - - - - - - - -

PREDAVAČ 961,- 959,- 962,- 966,- 971,-

VIŠI ASISTENT - - - - - - - - - - - - 945,-

ASISTENT 784,- 826,- 847,- 856,- 870,-

MLAĐI ASISTENT 660,- 682,- 768,- 734,- 748,-

ZNANSTVENI NOVAK 660,- 682,- 768,- 734,- - - -

Tablica 9.1 - Mjesečne neto plaće (u KM) nastavnog osoblja u zadnjih pet godina

(70)

VRSTA TROŠKA G O D I N A

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Materijal i energija 83.548,- 79.609,- 66.621,- 70.519,- 61.548,-

Usluge 38.409,- 32.899,- 29.251,- 23.806,- 20.037,-

Plaće i ostala primanja zaposlenih 655.170,- 622.198,- 635.798,- 669.066,- 670.655,-

Amortizacija 76.429,- 58.322,- 86.818,- 99.358,- 171.194,-

Financijski rashodi 260.777,- 220.228,- 285.990,- 200.767,- 230.944,-

Putni troškovi 242.147,- 236.279,- 228.289,- 210.617,- 241.745,-

Humanitarni rashodi 131.257,- 134.321,- 114.910,- 90.408,- 88.496,-

Ostali rashodi 236.714,- 110.864,- 125.561,- 121.162,- 157.445,-

UKUPNO: 1.684.478,- 1.494.720,- 1.573.838,- 1.485.703,- 1.642.064,-

Tablica 9.2 - Materijalni troškovi, amortizacija i posebni troškovi u zadnjih pet godina

(71)

Godina 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. Broj završenih studenata 15 41 72 108 94

Nominalna cijena završenog studenta u KM 20.000,- 19.000,- 20.000,- 18.000,- 19.000,- Realna cijena završenog studenta u KM 40.000,- 38.000,- 40.000,- 36.000,- 38.000,-

Tablica 9.3 - Cijena studenta




OCJENA (komentar)

Analiza prikazanih troškova pokazuje kontinuirano financijsko stagniranje. I ukupni prihodi

stagniraju, ali je tu stanje još gore, odnosno trendovi su zabrinjavajući. Prihodi od županija ne

samo da su ''katastrofalno mali'' nego iz godine u godinu opadaju unatoč svim upozorenjima

kako to dovodi u pitanje opstojnost Fakulteta.

Problem nedostajućih sredstava se dijelom rješavao kroz povećanje upisnina. Mislimo da

smo dostigli maksimum studentskih (odnosno roditeljskih) financijskih mogućnosti. O

moralnom aspektu ne smijemo razmišljati jer alternativa je gašenje Fakulteta.

Ipak, dobra strana je ''linearni sustav'' upisa i plaćanja koji najboljim omogućuje besplatno

školovanje, odnosno ostalima visina upisnine ovisi o ostvarenim rezultatima.

Prije dvije godine smo, po našem mišljenu, dostigli ''maksimum'' cijene upisnina. Kako

budžetska sredstva stalno opadaju prisiljeni smo sudjelovati, i znatno više nego je to

poželjno, u stručnim projektima. Praktično, s aspekta uprave Fakulteta veliki dio energije se

troši upravo u nastojanju da se osigura dovoljno stručnog posla kako bi se ''preživjelo''. Dio

prihoda od ove aktivnosti raste i na taj način održavamo prethodno navedenu financijsku

konstantu, koja predstavlja minimum funkcioniranja, a ne ostavlja gotovo nimalo prostora za

razvitak i kreativnost.

S aspekta nastavnog osoblja preveliko sudjelovanje u izradi stručnih poslova značajno utječe

na znanstveni rad i napredovanje. Kada bi ovo potrajalo duže vrijeme ozbiljno bi se ugrozio i

ovako slab znanstveno-istraživački rad. Preveliki stručni rad sigurno mora utjecati na

nedovoljnu posvećenost studentima.

S obzirom da smo tehnički fakultet stručni rad je neophodan za stručno usavršavanje

nastavnog osoblja i koliko je to moguće uključivanje studenata u rješavanje praktičnih

inženjerskih problema. Dakle stručni rad je poželjan, ali u mnogo manjem opsegu od

trenutačnog.

O uključivanju najboljih studenata u nastavni proces i znanstveni rad, nabavci značajnije

laboratorijske opreme, poboljšanju knjižničnog opusa, nabavci većeg broja časopisa,

pristupa međunarodnim bazama podataka, odlazak na inozemne konferencije, fakultet i

institute u ovakvim financijskim okolnostima nije moguće ništa poduzeti, i što je najgore teško

je i planirati.

Unatoč navedenim financijskim problemima i njihovim posljedicama, još uvijek većina

djelatnika je motivirana. S obzirom na okolnosti u kojima djelujemo smatramo da su




postignuti rezultati značajni. Nadamo se da bi najavljena funkcionalna integracija Sveučilišta,

uz ispravan omjer visine upisnina i budžetskih sredstava, mogla biti ključni korak za daljnji

razvoj znanstvenih, nastavnih i stručnih potencijala koje ovaj Fakultet ima.

9.2 Dugoročne i kratkoročne investicijske potrebe

Dugoročne investicijske potrebe:

- uključivanje najboljih studenata u nastavni proces i znanstveni rad,

- osposobljavanje prostora Fakulteta na ''Heliodromu'' za potrebe nastave i znanstveno-

istraživačkog rada,

- nabavka značajnije laboratorijske opreme,

- poboljšanje knjižničnog opusa,

- nabavka većeg broja časopisa,

- pristup međunarodnim znanstvenim on-line bazama podataka,

- odlazak na inozemne konferencije, fakultete i institute.

Kratkoročne investicijske potrebe:

- osiguranje minimalnih troškova plaća za postojeće djelatnike Fakulteta (stabiliziranje

sustava što očekujemo u procesu integracije Sveučilišta),

- upošljavanje minimalno 2-3 nova asistenta,

- osiguranje novčanih sredstava za provedbu eksperimenata u istraživačkoj fazi izrade

doktorske disertacije. Imali smo slučajeve gdje su mladi istraživači čekali i više godina

kako bi se ta neophodna sredstva osigurala.

- novi amfiteatar (napravljen u prostoru vijećnice ili na neki drugi način) sa svom potrebnom

opremom i namještajem.

9.3 Specifični troškovi za nastavu

Jedna od ključnih primjedbi ocjenjivačkog tima prilikom provedbe međunarodne ''pilot

akreditacije'' koja je provedena 2012. godine u sklopu projekta ESABiH je nedovoljna

uključenost studenata u istraživački rad i stručna praksa.




Razlog je financijski: nedovoljna laboratorijska oprema i nedovoljan broj asistenata. Rad sa

studentima u manjim skupinama bi omogućio njihovo uključivanje u konkretne inženjerske

probleme.

Stoga kao specifične troškove za nastavu možemo navesti:

- obnavljanje i održavanje računalne opreme,

- obnavljanje i održavanje operacijskih sustava,

- obnavljanje i održavanje računalnih programa (softvera),

- obnavljanje i održavanje ostalih nastavnih pomagala (grafoskopa, projektora, ploča i sl.),

- financiranje jednodnevnih/višednevnih stručnih ekskurzija studenata (posjete gradilištima i

kapitalnim objektima).




10. RAZVOJNI CILJEVI



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 10. RAZVOJNI CILJEVI 109

10.1 Najvažniji razvojni ciljevi Fakulteta Najvažniji razvojni ciljevi Fakulteta su:

- vraćanje i zadržavanje popularnosti studija građevinarstva,

- privlačenje i motivacija većeg broja mladih ljudi da studiraju građevinarstvo,

- školovanje vlastitog nastavničkog kadra (što veći broj doktora znanosti),

- pokretanje sveučilišnog poslijediplomskog studija,

- zadržavanje liderske pozicije u vođenju najznačajnijih građevinskih stručnih projekata na

prostoru naše županije i šire,

- prodor na cijeli prostor Bosne i Hercegovine i šire, u smislu vođenja i projektiranja

značajnijih građevinskih objekata,

- sudjelovanje u što je moguće većem broju znanstvenih projekata, kako domaćih tako i

međunarodnih,

- sudjelovanje u što je moguće većem broju programa konkurentnih na međunarodnom

planu,

- apliciranje na što je moguće veći broj znanstvenih i stručnih programa koje inicira

Europska Unija sa svojim fondovima,

- sudjelovanje na svim relevantnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima,

simpozijima, kongresima i sl.

OCJENA (komentar)

- Neki od nabrojanih ciljeva mogli bi se okarakterizirati kao nerealni ili teško ostvarljivi.

- Teška financijska, materijalna, organizacijska i strukturna kriza u državi, društvu, gospo-

darstvu i obrazovanju ne daje baš previše razloga za optimizam.

- No, kada jedna institucija kakva je naša određuje razvojne ciljeve onda svakako ima na

umu entuzijazam svih djelatnika koji nas vjerno prati sve ovo teško vrijeme.

- Učinit ćemo sve da ostvarimo svaki od navedenih razvojnih ciljeva u narednih desetak

godina.



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 10. RAZVOJNI CILJEVI 110

10.2 SWOT analiza (1)

SNAGE (STRENGTHS)

- Moderna zgrada pruža dobre prostorne mogućnosti u provedbi svih aktivnosti, posebice u izvođenju nastave i radu sa studentima. - Informatička opremljenost i edukativne mrežne verzije računalnih programa značajno poboljšavaju nastavni proces. - Praktična nastava (terenske vježbe i sudjelovanje studenata u projektima i studijama koje Fakultet izrađuje za potrebe gospodarstva odnosno društvene zajednice). - Dobra komunikacija sa studentima u organizaciji nastavnog procesa i kontinuirano zajedničko praćenje istog. - Organizacija simpozija i znanstvenih sati pojačava aktivnosti nastavnog kadra, omogućuje bolju suradnju sa znanstvenicima s drugih sveučilišta - Visok stupanj suradnje sa srodnim fakultetima izvan Sveučilišta i BiH. - Udruga ''ALUMNI''.

SLABOSTI (WEAKNESSES)

- Znanstveno-istraživački projekti, iako se ulažu značajni napori, moraju zauzeti veće mjesto u hijerarhiji prioriteta Fakulteta što će rezultirati većim brojem znanstvenog kadra. - Još uvijek nedostatna laboratorijska oprema otežava i nastavnu i znanstveno-istraživačku djelatnost. - Nedovoljan pristup znanstvenim web stranicama. - Neophodno povećanje međunarodne suradnje i razmjene studenata i profesora. - Knjižnični fond još poboljšati i osuvremeniti.

MOGUĆNOSTI (OPPORTUNITIES)

- Otvaranje sveučilišnog poslijediplomskog studija građevinarstva. - Povećanjem kvalitete studiranja i promoviranjem iste privući veći broj kvalitetnijih studenata. - Predstojeći najavljeni veliki infrastrukturni projekti u državi zahtijevat će veći broj građevinskih stručnjaka što će rezultirati povećanim zahtjevima i prema našem fakultetu. - Pristup EU fondovima koji podupiru i potiču građevinski sektor.

PRIJETNJE (THREATS)

- Loše financiranje primorava Fakultet na izradu stručnih projekata i studija u mjeri većoj od optimalne (željene) što opet rezultira nedostatkom vremena za znanstveno istraživački rad i rad sa studentima. - Pravna regulativa na svim razinama vlasti ne prati nametnute promjene u sustavu visokog obrazovanja. - Obe prethodne alineje zajedno onemogućuju povećanje asistentskog kadra na Fakultetu. - Politička i ekonomska nestabilnost u BiH sprečavaju normalan i brži razvitak Fakulteta. - Loš položaj (status, percepcija) visokog obrazovanja općenito u društvu stavlja nezasluženo naš Fakultet na nižu razinu od one koju zaslužuje.

Grafikon 10.1 - SWOT analiza




11. D O D A C I



SAMOEVALUACIJA - IZVJEŠĆE svibanj/lipanj 2014. 11. DODACI 112

11.1 Nastava

(2)

90%

92%

88%

89%

87%

85%

90%

88%

89% 89%

70%

75%

80%

85%

90%

95%

100%

ZIMSKI 09./10.

LJETNI 09./10.

ZIMSKI 10./11.

LJETNI 10./11.

ZIMSKI 11./12.

LJETNI 11./12.

ZIMSKI 12./13.

LJETNI 12./13.

ZIMSKI 13./14.

LJETNI 13./14.

Grafikon 11.1 - Trend održanosti nastave u zadnjih pet akademskih godina

OCJENA (komentar)

- Trend održanosti nastave u zadnjih pet akademskih godina Fakultetu može biti na ponos.

- Postotak održanosti nastave koji u prosjeku iznosi 90-tak postotaka respektabilan je i

govori o odgovornosti nastavnih djelatnika prema nastavnom procesu i studentima.

- U zadnjih pet akademskih godina niti jednom se nije dogodilo da je nastava iz nekog

predmeta održana u manjem opsegu od 80% što je i statutarna obveza nastavnih

djelatnika.

- Ono što je, povrh svega, najvažnije je da je izvedbeni nastavni plan i program svakog

predmeta u svakoj ovoj akademskoj godini do kraja ispoštivan te da studenti u smislu

nastave nisu bili ničim zakinuti.




11.2 ISS

Sukladno zaključcima Senata Sveučilišta i odluci Fakultetskog vijeća od 3. prosinca 2012.

godine, kao tehničku i digitalnu potporu Fakultet koristi Informacijski Sustav Sveučilišta (ISS).

Od tada su na snazi Pravila korištenja ovog sustava (link: http://www.gfmo.ba/03_ISS-PRAVILA_2.pdf):

1. Nastavnik, u web aplikaciji ISS-a, ocjenjuje studente, te tiska prijavnice i ispitni

zapisnik. Svaki, na ispit prijavljeni, student se mora ocijeniti (neovisno da li je ocjena

negativna ili pozitivna).

2. Pri ocjenjivanju studenata nakon ispita, upisuje im se zaključna ocjena. Nastavnik je

obvezan voditi vlastiti interni ispitni zapisnik kako bi ostao trag o uspjehu studenata na

pismenom i usmenom dijelu ispita.

3. Pri ocjenjivanju studenata nastavnik upisuje ocjene i studentima koji su izvršili sve

obveze prema predmetu za vrijeme trajanja nastave (putem provjera znanja/kolokvija).

4. Studentima koji ne pristupe ispitu, a prijavili su ga (odnosno ga nisu na vrijeme odjavili),

nastavnik upisuje ocjenu nedovoljan (1).

5. Nastavnik ne može dodavati studente u ispitni zapisnik.

6. Nastavnik je obvezan izvijestiti Studentsku referadu o promjeni termina ispita

najkasnije 7 (sedam) dana prije službenog datuma ispita.

7. Nastavnik je obvezan objaviti rezultate pismenog dijela ispita najkasnije 5 (pet) dana

nakon završenog ispita.

8. Nastavnik je obvezan održati termin usmenog dijela ispita najkasnije 7 (sedam) dana

nakon završetka pismenog dijela ispita.

9. Nastavnik je obvezan, nakon završenog ispita, popuniti sve potrebne podatke u ISS-u.

Obvezan je tiskati ispitni zapisnik i prijavnice te ih u referadu dostaviti najkasnije 10

(deset) dana od službenog datuma ispita.

10. Pristup prijavnicama i ispitnom zapisniku blokira se 10 (deset) dana nakon službenog

datuma ispita.

11. Student je obvezan na vrijeme prijaviti/odjaviti ispit isključivo putem ISS web aplikacije!

Ispit se prijavljuje najkasnije do 3 (tri) dana prije službenog datuma ispita.

Ispit se odjavljuje najkasnije do 1 (jednog) dana prije službenog datuma ispita.




12. Student koji je ispunio sve svoje obveze prema predmetu tijekom semestra (putem

provjera znanja/kolokvija), obvezan je prijaviti ispit na prvom sljedećem službenom

terminu ispita (ako je student putem kolokvija ispunio obveze prema predmetu tijekom

zimskog semestra onda je dužan prijaviti ispit na 1. terminu redovitog zimskog ispitnog

roka, a ako je student putem kolokvija ispunio obveze prema predmetu tijekom ljetnog

semestra onda je dužan prijaviti ispit na 1. terminu redovitog ljetnog ispitnog roka)!

13. Student koji pristupa samo usmenom dijelu ispita također je obvezan na vrijeme

prijaviti/odjaviti ispit.

14. Student prijavljuje/odjavljuje ispite isključivo putem interneta, odnosno ISS web

aplikacije!

15. Na web stranici fakulteta redovito će se i na vrijeme objavljivati datum od kojeg studenti

mogu početi prijavljivati ispite na pojedinim ispitnim rokovima.

OCJENA (komentar)

- Uvođenje ISS-a vrlo je pozitivna stvar iz razloga što olakšava nastavnicima/asistentima i

studentima provedbu/polaganje ispita, na suvremen način.

Primjedbe na ISS:

- Izgled prijavnice za ispite apsolutno je neprimjeren i zastario.

- Izgled ispitnog zapisnika ima niz manjkavosti (ne postoji mogućnost sortiranja

studenata po broju indeksa, nepotreban broj potpisnika indeksa, i sl.).

- U dodatku diplomi i prijepisu ocjena nije moguće dobiti prosječnu ocjenu studija u

decimalnom obliku.

- Sustav, u smislu kompatibilnosti, ne izgleda isto u Internet Explorer-u i Google

Chrome-u.

- Studenti ispisani s Fakulteta i dalje ostaju u sustavu.

- itd. itd.

- Navedene primjedbe na ISS, rezultat su:

* neprimjerenog početka uspostave i programiranja (prvo je programiran sustav pa

su tek onda tražene primjedbe, umjesto obratno).

* nedovoljnog vođenja računa o specifičnosti pojedinih članica Sveučilišta.




(72)

SVEUČILIŠTE U MOSTARU Građevinski fakultet Akademska 2013./2014. godina

S T U D E N T S K O J R E F E R AD I

Naziv studija:

Godina studija:

Predmet:

ECTS:

Nastavnik: Prezime, Ime studenta/ice:

Broj indeksa:

Pristupio/la ispitu:

Ispitni rok:

Datum ispita:

OCJENA:

Članovi komisije: Ispitivač

1. __________________ _________________ 2. __________________

Tablica 11.1 - Prijedlog izgleda ispitne prijavnice




(73)

SVEUČILIŠTE U MOSTARU

Građevinski fakultet Akademska:

Naziv studija:

Godina studija:

Ispitni rok:

Predmet:

ECTS:

Nastavnik:

I S P I T NI Z AP I S N I K Broj zapisnika:

Datum ispita:

Vrijeme ispita:

Redni broj

Prezime, Ime studenta/ice Broj izlaska

Broj indeksa

OCJENA

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17. Tablica 11.2 - Prijedlog izgleda ispitnog zapisnika




(73)

Redni broj

Prezime, Ime studenta/ice Broj izlaska

Broj indeksa

OCJENA

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

Statistika ispita:

Prijavilo:

Položilo:

Prolaznost:

Nastavnik

_________________

Tablica 11.2 - Prijedlog izgleda ispitnog zapisnika




11.3 Ispiti

(3)

28%

33%

31% 29%33%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

AKADEMSKA 08./09. AKADEMSKA 09./10. AKADEMSKA 10./11. AKADEMSKA 11./12. AKADEMSKA 12./13. Grafikon 11.2 - Trend prolaznosti studenata u zadnjih pet akademskih godina

OCJENA (komentar)

- Trend prolaznosti studenata u zadnjih pet akademskih godina na Fakultetu može se

ocijeniti zadovoljavajućim.

- Katedre bi trebale stvoriti uvjete i pretpostavke da se poveća prolaznost studenata na

provjerama znanja.




11.4 Godišnje statistike (74)

Broj Dobili Nisu dobili Ispunili obveze UKUPNO UKUPNA SVEUKUPNAupisanih potpis potpis putem kolokvija ZIMSKI LJETNI JESENSKI DEKANSKI UKUPNO ISPUNILI OBVEZE PROLAZNOST PROLAZNOST

1 PPRI01 MATEMATIKA I 178 178 0 40 0 3 7 12 22 62 35% 35%2 PPRI02 FIZIKA 225 225 0 4 5 10 15 16 46 50 22% 22%3 PPRI03 NACRTNA GEOMETRIJA 154 123 31 49 0 11 11 6 28 77 63% 50%4 PGEO01 OSNOVE GEOLOGIJE I PETROGRAFIJE 143 132 11 46 22 9 7 3 41 87 66% 61%5 PINF01 UPORABA RAČUNALA 116 105 11 28 42 10 2 3 57 85 81% 73%6 PARH01 UVOD U GRADITELJSTVO 116 116 0 24 57 10 6 0 73 97 84% 84%7 PPRI04 MATEMATIKA II 210 178 32 33 8 0 8 12 28 61 34% 29%8 PPRI05 VJEROJATNOST I STATISTIKA 178 142 36 12 5 38 6 8 57 69 49% 39%9 PPRI06 PRIMIJENJENA GEOMETRIJA 144 106 38 54 0 0 1 0 1 55 52% 38%10 PMEH01 MEHANIKA I 180 159 21 6 10 21 25 12 68 74 47% 41%11 PPRO01 GEODEZIJA 122 100 22 0 0 61 14 4 79 79 79% 65%

51% 45%

12 PMEH02 MEHANIKA II 204 204 0 14 7 12 26 18 63 77 38% 38%13 PMEH03 OTPORNOST MATERIJALA I 177 177 0 16 8 15 25 12 60 76 43% 43%14 PMEH04 GRAĐEVNA STATIKA I 118 118 0 27 45 14 12 2 73 100 85% 85%15 PMAT01 GRAĐEVINSKI MATERIJALI I 108 108 0 11 23 7 10 8 48 59 55% 55%16 PHID01 HIDROLOGIJA 124 109 15 0 24 22 13 19 78 78 72% 63%17 PSTR01 STRANI JEZIK - NJEMAČKI 9 9 0 9 0 0 0 0 0 9 100% 100%

PSTR01 STRANI JEZIK - ENGLESKI 67 67 0 0 62 4 1 0 67 67 100% 100%18 PMEH05 OTPORNOST MATERIJALA II 230 230 0 20 0 21 22 16 59 79 34% 34%19 PMEH06 GRAĐEVNA STATIKA II 158 158 0 13 6 47 29 13 95 108 68% 68%20 PHID02 HIDROMEHANIKA 153 153 0 16 3 25 16 7 51 67 44% 44%21 PGEO02 MEHANIKA TLA I TEMELJENJE 212 192 20 22 0 23 9 7 39 61 32% 29%22 PARH02 ELEMENTI VISOKOGRADNJE 148 102 46 0 0 67 33 2 102 102 100% 69%

54% 52%


23 PKON01 OSNOVE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 128 124 4 30 10 6 13 9 38 68 55% 53%24 PKON02 OSNOVE DRVENIH KONSTRUKCIJA 104 103 1 31 1 8 22 2 33 64 62% 62%25 PORG01 PROIZVODNJA U GRAĐEVINARSTVU 102 102 0 23 8 19 14 14 55 78 76% 76%26 PHID03 VODOOPSKRBA I KANALIZACIJA 100 100 0 18 5 19 12 21 57 75 75% 75%27 PORG02 ORGANIZACIJA GRAĐENJA 118 118 0 49 5 2 12 10 29 78 66% 66%28 PPRO02 C E S T E 121 95 26 0 24 11 28 7 70 70 74% 58%29 PKON03 OSNOVE METALNIH KONSTRUKCIJA 116 116 0 0 3 21 27 20 71 71 61% 61%30 PHID04 HIDROTEHNIČKE GRAĐEVINE 115 115 0 0 6 36 30 9 81 81 70% 70%31 PKON04 M O S T O V I 103 103 0 0 0 89 13 0 102 102 99% 99%32 PMEH07 DINAMIKA KONSTRUKCIJA I POTR. INŽENJER. 125 125 0 12 0 25 28 18 71 83 66% 66%33 PPRO03 ŽELJEZNICE 84 81 3 0 18 27 15 13 73 73 90% 87%

71% 69%

58% 54%


1 PPRI07 PRIMIJENJENA MATEMATIKA 35 35 0 13 17 3 0 0 20 33 94% 94%2 PKON05 BETONSKE KONSTRUKCIJE I 39 38 1 7 1 2 4 3 10 17 45% 44%3 PHID05 LUKE I POMORSKE GRAĐEVINE 35 34 1 0 9 22 1 1 33 33 97% 94%4 PGEO03 GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO 38 35 3 5 7 7 3 2 19 24 69% 63%5 DHID01 HIDRAULIKA 34 34 0 8 13 10 2 0 25 33 97% 97%6 DHID03 INŽENJERSKA HIDROLOGIJA 35 35 0 0 33 0 0 0 33 33 94% 94%7 DARH01 ZGRADARSTVO 42 33 9 0 0 27 6 0 33 33 100% 79%8 DHID02 OBALNO INŽENJERSTVO 37 37 0 10 1 7 11 0 19 29 78% 78%9 DPRO01 GORNJI USTROJ PROMETNICA 35 31 4 0 0 11 8 12 31 31 100% 89%10 DPRO02 PROMETNA TEHNIKA 35 31 4 0 0 10 10 7 27 27 87% 77%11 DGEO01 MEHANIKA STIJENA 40 40 0 7 1 5 8 1 15 22 55% 55%12 DPRI01 OPERACIJSKA ISTRAŽIVANJA U GRAĐEVINAR. 36 34 2 14 1 8 10 1 20 34 100% 94%

84% 79%

13 DHID04 HIDROTEHNIČKI SUSTAVI 15 15 0 12 1 1 0 0 2 14 93% 93%14 DORG01 POSLOVANJE I INVESTICIJE U GRAĐEVINAR. 34 34 0 0 5 10 0 0 15 15 44% 44%15 DGEO06 SLOŽENO TEMELJENJE 15 14 1 3 4 0 5 2 11 14 100% 93%16 DPRO04 GRADSKE PROMETNE POVRŠINE 15 14 1 0 0 11 3 0 14 14 100% 93%

74% 72%82% 78%


1 PPRI07 PRIMIJENJENA MATEMATIKA 29 29 0 7 19 1 1 1 22 29 100% 100%2 PKON05 BETONSKE KONSTRUKCIJE I 33 33 0 15 2 1 0 3 6 21 64% 64%3 PHID05 LUKE I POMORSKE GRAĐEVINE 29 29 0 0 10 16 2 0 28 28 97% 97%4 PGEO03 GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO 34 34 0 5 7 10 4 1 22 27 79% 79%5 DKON01 STABILNOST KONSTRUKCIJA 37 37 0 0 10 11 9 5 35 35 95% 95%6 DKON02 METALNE KONSTRUKCIJE I 29 29 0 0 0 13 14 1 28 28 97% 97%7 DKON03 PLOŠNE KONSTRUKCIJE 29 29 0 22 0 5 0 2 7 29 100% 100%8 DMEH01 DINAMIČKI MODELI POTRESNOG INŽENJER. 30 30 0 0 0 15 14 1 30 30 100% 100%9 DARH01 ZGRADARSTVO 34 26 8 0 0 21 5 0 26 26 100% 76%10 DKON04 BETONSKE KONSTRUKCIJE II 42 42 0 6 4 5 6 5 20 26 62% 62%11 DKON05 METALNE KONSTRUKCIJE II 29 29 0 0 3 2 8 13 26 26 90% 90%12 DKON06 BETONSKI MOSTOVI 30 30 0 0 0 8 20 2 30 30 100% 100%

89% 87%

13 DORG01 POSLOVANJE I INVESTICIJE U GRAĐEVINAR. 29 29 0 0 17 12 0 0 29 29 100% 100%14 DKON07 PREDNAPETI BETON 28 28 0 0 20 7 0 0 27 27 96% 96%15 DGEO06 SLOŽENO TEMELJENJE 31 30 1 10 9 0 6 5 20 30 100% 97%16 DKON16 ZIDANE KONSTRUKCIJE 30 30 0 16 4 6 3 0 13 29 97% 97%

98% 97%91% 89%87% 84%

63% 59%

UKUPNO II. (DRUGA) GODINA STUDIJA:SVEUKUPNO SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ - OPĆI SMJER:

Sveučilišni diplomski studij građevinarstva - OPĆI SMJERI. (PRVA) GODINA STUDIJA

II. (DRUGA) GODINA STUDIJA

P R E D M E T

III. (TREĆA) GODINA STUDIJA

UKUPNO III. (TREĆA) GODINA STUDIJA:

SVEUKUPNO SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ:

SVEUKUPNO I. (PRVA) GODINA STUDIJA:

R.br. Kod Ispunili obveze putem popravnih ispita

SVEUKUPNO GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU:

SVEUKUPNO I. (PRVA) GODINA STUDIJA:

UKUPNO II. (DRUGA) GODINA STUDIJA:SVEUKUPNO SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ - SMJER KONSTRUKCIJA:

R.br. Kod

Sveučilišni diplomski studij građevinarstva - SMJER KONSTRUKCIJA

Ispunili obveze putem popravnih ispita

II. (DRUGA) GODINA STUDIJA

SVEUKUPNO SVEUČILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ:

I. (PRVA) GODINA STUDIJA

P R E D M E T

Ispunili obveze putem popravnih ispitaP R E D M E TKodR.br.

Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva

Sveučilišni preddiplomski studij građevinarstva

I. (PRVA) GODINA STUDIJA

R.br. Kod P R E D M E T Ispunili obveze putem popravnih ispita

II. (DRUGA) GODINA STUDIJASVEUKUPNO I. (PRVA) GODINA STUDIJA:

UKUPNO II. (DRUGA) GODINA STUDIJA:

Tablica 11.1 - Godišnja statistika u akademskoj 2012./2013. godini




OCJENA (komentar)

- od akademske 2010./2011. godine, Asistent za nastavu priređuje ''Godišnju statistiku

uspjeha studenata''.

- Uspjeh studenata u akademskoj 2012./2013. godini, uključivo s uspjehom iz provjera

znanja (koje kao kategorija ne postoje u ISS-u), može se ocijeniti zadovoljavajućim.

Documents

00A SEI2014-GFMO koricegf.sum.ba/anton/OKGF_docs/_kvaliteta_GFMO_SEI-2014.pdf · Misija Fakulteta, odnosno njegova osnovna funkcija ili zadaća jeste obrazovanje mladih ljudi. U teškom