KAKO POMOI DJETETU U UENJU I PISANJU DOMAIH ZADAA27.02.2014.

PITANJA KOJA RODITELJI OBINO POSTAVLJAJU O UENJU I PISANJU DOMAIH ZADAA:Trebam li pomagati djetetu u pisanju zadae? Trebam li uiti s djetetom i do kojeg razreda?Zato moje dijete nema vie zadae?Zato moje dijete ima tako puno zadae?Treba li moje dijete uiti s prijateljima?

POMO U UENJU

PROSTOR ZA UENJEStrunjaci preporuuju da djeca uvijek ue i piu zadae na istom mjestu. Samo sjedenje na mjestu, na kojem je dijete naviklo uiti, stvara psiholoku spremnost za rad.

Mjesto za pisanje domaih zadaa ne mora biti raskono niti posebno ureeno. Ipak, postoje openite preporuke o izgledu prostora za uenje i pisanje zadaa:

Neka to bude dovoljno velika radna povrina na koju e dopirati dovoljno svjetla. Svjetiljka neka bude smjetena s lijeve strane kod denjaka odnosno, s desne kod ljevaka.

Ovo mjesto ne treba biti samo prostor za pisanje zadae, ve i prostor na kojemu e Vae dijete drati svoje knjige, pisai pribor i druge potreptine za kolu (olovke, bojice, ljepilo, kare, spajalice, papiri).

Za djecu mlae dobi, prostor za pisanje zadae i uenje moe biti ureen i u prostoriji koju dijele i drugi ukuani, ali u tom sluaju djetetu, dok ui i radi, trebate osigurati mir i tiinu.

Idealno je da se radni stol za neto starije dijete nalazi u sobi djeteta jer se pisanjem zadaa i uenjem na odvojenom mjestu ono poinje osamostaljivati.

Dobro je da se na stolu nalazi kalendar kako bi dijete lake moglo organizirati vrijeme koje mu stoji na raspolaganju za uenje pojedinih predmeta. Na zid moete staviti ploicu na koju e dijete lijepiti razne papirie-podsjetnike.

POMO U UENJU

NEKOLIKO FORMULA ZA USPJENO UENJE:

Objasnite djetetu to tono oekujete od njega to se tie uenja. Neka Vaa oekivanja budu dovoljno visoka, ali realna s obzirom na djetetove sposobnosti (npr. Oekujem od tebe da redovito pie domau zadau.).

Objasnite mu i zato je to vano za njega i zato je uenje korisno. Djeca, kao i odrasli ljudi, bolje i radije rade kada u tomu vide smisao.

Kao i kod pisanja domae zadae, i u uenju je potrebna dnevna rutina. Dakle, dijete treba uiti uvijek u otprilike isto doba dana (nakon ruka, nakon odmora, i sl.). Time uenje postaje navika koja omoguava i lake pamenje materijala.

Pomozite djetetu da naui kvalitetno organizirati uenje. Svaki dan s njim pregledajte biljenice kako biste dobili uvid to se radilo u koli. Zatim zajedno napravite plan za rjeavanje domae zadae. Dijete koje sudjeluje u stvaranju svoga dnevnog rasporeda spremnije ga je i ostvariti.Danas u: RuatiNapisati zadauUiti priroduPogledati film Ponoviti prirodu

ORGANIZIRANJU VREMENA POMAU I TABLICE U KOJE DIJETE SVAKI DAN UPISUJE + KADA JE OBAVILO SVOJE DNEVNE OBAVEZE. NA TAJ NAIN, NAKON TJEDAN DANA, DIJETE I RODITELJ IMAJU UVID U DNEVNU RUTINU DJETETA TE MOGU ZAJEDNO OSMILJAVATI BOLJU ORGANIZACIJU VREMENA.

danzadaaitanjematematikaPonedjeljak++-UtorakSrijedaetvrtakPetakSubotaNedjelja

Uite svoje dijete kako uiti. Formula koja se pokazala uspjenom i koju primjenjuju najuspjeniji ljudi diljem svijeta glasi:

Proitaj letimino (starija djeca mogu proitati samo uvod ili saetak teksta kako bi stekla uvid u osnovnu ideju gradiva).Pitaj (dijete postavlja pitanja o rijeima ili cijelinama koje mu nisu jasne). Proitaj paljivo.Procijeni to je bitno. Prepriaj.Ponovi naueno.

Nikada nemojte umjesto djeteta proitati lekciju, zapisati ili mu prepriati saetak i dati mu da to naui. Najdragocijeniji je dio procesa uenja rad na razumijevanju gradiva i odvajanje bitnoga od nebitnog. Ako dijete ui po saecima koje ste Vi napravili, uit e mehaniki, gradivo e brzo zaboravljati, a kada mu uitelj postavi pitanje na drugaiji nain nego Vi, nee znati odgovoriti.

Omoguite djetetu da ui i izvan kue i kole. Uputite ga u knjinicu, na slobodne aktivnosti, likovne radionice i dr.

Pohvalite svaki djetetov uspjeh, a pogotovo trud i napredak. Vanije je da je dijete spremno uloiti napor da bi rijeilo zadatak i da je napredovalo, nego kakvu je ocjenu dobilo. Ocjena najvie ovisi o nainu uenja, ali ovisi malo i o srei, teini gradiva, kriteriju i raspoloenju uitelja i drugim imbenicima nad kojima dijete nema kontrolu. Hoe li dijete izvravati zadatke ili ne, i kako e to initi, ovisi o njemu, a mi smo tu da ga potaknemo na to i da ga nauimo kako to treba initi.

Ne zaboravite da djeca ue imitiranjem vanih ljudi, najee roditelja. Promatrajui roditelje i uitelje, dijete ui to cijeniti, kako se ponaati i to raditi. Zato, ako roditelji itaju, igraju edukativne igre, raspravljaju o raznim idejama, dogovaraju se i sl. i vrednuju znanje i djeca e initi isto.

NEKOLIKO TEHNIKA KOJE POMAU U UENJU:Podcrtavanje bitnih injenica, ideja ili detalja (pomozite djetetu da ui razlikovati bitne od nebitnih injenica te da one bitne posebno oznaava kako bi ih lake pamtilo).

Sastavljanje pitanja (kada dijete naui postavljati pitanja iz sadraja koji ui i odgovarati na njih, uenje e postati zabavnije i aktivnije, a dijete e razlikovati bitno od nebitnoga).

Saimanje (dijete prepisuje samo bitne dijelove iz teksta).

Voenje biljeaka (dijete svojim rijeima prepriava sadraj koji ui i na taj nain poboljava njegovo razumijevanje).

POMO U PISANJU DOMAIH ZADAA

Pisanje je domaih zadaa, est uzrok neslaganja izmeu djece i roditelja. Djeca tu aktivnost esto ne vole i izbjegavaju je. Jako ih je vano, od poetka kolovanja, navikavati da je to njihova obveza i da je moraju redovito i kvalitetno izvravati, pa i onda kada im se ne da.

Djetetu kojemu je to potrebno, svakako treba pomoi u pisanju domaih zadaa, ali na nain da mu se objasni ono to mu nije jasno, ukae na pogreke i potakne ga da ih samo ispravi. Nikako nemojte umjesto njega rjeavati zadatke, jer mu time aljete poruku da to ono samo ne moe i navikavate ga da netko drugi radi umjesto njega.

Nije nuno, a ni dobro, neprekidno sjediti uz dijete dok ui ili pie zadau. Vano je da ono zna da ste mu na raspolaganju i da Vam se moe obratiti za pomo.

Nemojte se nametati u onim zadacima u kojima to nije potrebno. Djetetu je ponekad potrebno samo pregledati zadau kako biste mu pruili osjeaj sigurnosti da je dobro izvrilo svoje obveze.

Ne zaboravite: kod djeteta treba razvijati stav da je ono odgovorno za izvravanje svojih obveza, a Vi ste odgovorni da mu po potrebi u tomu i pomognete, ne i da to inite umjesto njega.

EMU SLUE DOMAE ZADAE?Zadaa djetetu omoguava da ponovi i uvjeba ono to je uilo u koli,da se pripremi za sljedei radni dan,da detaljnije proui sadraj koji se obraivao u koli,da znanja iz razliitih podruja objedini u jednoj zadai (npr. nekom sastavu ili projektu),da se naui koristiti literaturom,da se naui samostalnosti u radu,da stekne samodisciplinu i osjeaj odgovornosti.

Roditelji se kroz zadau mogu upoznati sa kolskim aktivnostima. Oni su svjesni veine ovih stvari. Problem je to djeca nisu!

A SADA JO NEKOLIKO SAVJETA...Kako biste izbjegli nesporazume s djetetom, i zakanjele reakcije na loe ocjene na poetku kolske godine, dobro je dogovoriti se s njim kada e se pisati domaa zadaa (po dolasku iz kole, nakon ruka, nakon odmora, nakon slobodnih aktivnosti i sl.). Budite uporni u provoenju svoga dogovora.

Potrebno je da dijete pie domau zadau i ui uvijek u isto vrijeme u danu. Tako troi manje vremena na pripremu za uenje. To mu omoguava da uvijek ima dovoljno vremena za pisanje domae zadae, ali i za igru i zabavu.

Savjetujte svomu djetetu da prvo rjeava zadau koja je najtea i najobimnija.

Nabavite djetetu bloki u kojemu e pisati svoje obveze za sljedei dan. Tako se moe rijeiti problem zaboravnosti.

Dobro je biti u kontaktu s drugom djecom iz djetetova odjela i s njihovim roditeljima. Tako ete moi povremeno provjeriti s drugima to dijete ima za zadau.

Ugasite televizor i radio dok dijete pie zadau.

A ODMOR? NE ZABORAVITE:

Da bi dijete uspjeno uilo, treba se dobro osjeati. Gladno, umorno, alosno i ljutito dijete panju usmjerava na signale neugode iz organizma i ne moe se usmjeriti na uenje.

Ako je dijete alosno ili ljuto (dobilo je slabu ocjenu, posvaalo se s prijateljem i sl.) najprije popriajte s njim o onomu to ga mui, dopustite mu barem pola sata da izbaci negativne emocije, a onda inzistirajte da se prihvati posla.

Kada doe iz kole, dijete se najprije treba odmoriti. Dok je u koli, ono sjedi nekoliko sati po 45 minuta. To je za njega napor i umara ga. Osim toga, u koli mora uiti i rjeavati razliite zadatke koji trae psihiko naprezanje. Mozak se umara dok radi, a djetetovo tijelo i onda kad mora due vremena sjediti. Odmoran mozak bre razumije i pamti, a umorno tijelo ometa mozak u njegovom radu.

I nakon odreenog vremena koje je provelo u rjeavanju zadae i uenju, svakom je djetetu potreban odmor.

Vrijeme maksimalnog rada ovisi o uzrastu i osobinama djeteta. Promatrajte ponaanje djeteta dok pie domau zadau ili ui. Kada se pone jae nego obino, vrpoljiti na stolici, okretati se na sve strane, zijevati, ljutiti se i grijeiti, to je najbolji znak da treba napraviti pauzu, jer e u suprotnom uenje biti muenje.

U sluaju psihikog naprezanja, najbolji odmor onaj uz laganu fiziku aktivnost.

OBEA LI DA NEE VJEROVATI SVEMU TO DIJETE KAE DA SE DOGODILO U KOLI, JA U OBEATI DA NEU VJEROVATI SVEMU TO KAE DA SE DOGODILO KOD KUE

(Rijavec, Miljkovi Pozitivna disciplina u razredu)