of 227/227
MOZVAG: 1324 - NOVI STUDIJSKI PROGRAM PREDDIPLOMSKI STUDIJ MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 1

 · Web viewReferat Praktični rad Portfolio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu ... komunikacijske teme kao što su, primjerice situacije

  • View
    216

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of  · Web viewReferat Praktični rad Portfolio Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom...

MOZVAG: 1324 - NOVI

STUDIJSKI PROGRAM

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

MAARSKI JEZIK I KNJIEVNOST

SADRAJ

PREDGOVOR .......................................................................................................

5

1. UVOD...

7

1.1. Podatci o visokom uilitu

7

1.2. Odluke o izmjenama i dopunama studijskog programa ..

7

1.3. Autori elaborata studijskog programa .

8

2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE ..

8

2.1. Strategija visokog uilita .

9

2.2. Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja

9

2.3. Sudjelovanje studenata u procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog

uilita ..

9

2.4. Sudjelovanje predstavnika trita rada u razvoju visokog uilita .

10

2.5. Ustrojstvo informacijskog sustava ..

10

2.6. Standardi i propisi visokog uilita o periodinoj reviziji studijskih programa .

11

2.7. Standardi i propisi zatite studentskih prava .

11

2.8. Standardi i propisi trajnog usavravanja zaposlenika visokog uilita .

12

2.9. Osiguranje kvalitete rada strunih slubi visokog uilita

12

3. OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU

3.1. Naziv studija

13

3.2. Nositelj / izvoa studija

13

3.3. Tip studijskog programa

13

3.4. Razina ..

13

3.5. Znanstveno ili umjetniko podruje .

13

3.6. Znanstveno ili umjetniko polje

13

3.7. i 3.8. Uvjeti upisa na studij znanstvena ili umjetnika grana ..

13

3.9. Trajanje studija ...

13

3.10. Ukupan broj ECTS bodova

13

3.11. akademski naziv koji se stjee zavretkom studija

13

3.12. - 3.14. Isprava o akreditiranom preddiplomskom sveuilinom studiju ..

13

3.15. Analiza usklaenosti studijskog programa sa stratekim ciljevima visokog

uilita

13

3.16. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija ...

15

3.17. Mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata

16

3.18. Povezanost predloenog studija s temeljnim modernim vjetinama i strukom .

17

3.19. Povezanost predloenog sveuilinog studija s potrebama lokalne zajednice .

17

3.20. Analiza zapoljivosti studenata nakon zavretka studijskog programa ..

18

3.21. Usporedba predloenog sveuilinog studija s inozemnim programima

19

3.22. Dosadanje iskustvo predlagaa u izvoenju istih ili slinih sveuilinih studija

19

3.23. Partneri izvan visokokolskog sustava koji sudjeluju u izvoenju programa .

20

3.24. Razvoj meunarodne suradnje na uilitu - izvoau studija ..

21

4. OPIS PROGRAMA

4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati nastave i brojem

ECTS bodova .

23

4.1.1. Opis obveznih predmeta

27

4.1.2. Opis izbornih predmeta .

105

4.2. Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis ..

127

4.3. Nain zavretka studija .......................................................................................

130

4.4. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja

na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij

130

5. UVJETI IZVOENJA STUDIJA

5.1. Mjesta izvoenja studijskog programa ..

131

5.2. Isprave o vlasnitvu, pravu koritenja, zakupu ili drugoj valjanoj pravnoj osnovi

131

5.3. Dokaz o osiguranom prostoru za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja .

131

5.4. Dokazi o osiguranoj vlastitoj opremi ...

132

5.5. Prostorni kapaciteti za izvoenje nastave ..

134

5.6. Optimalni broj studenata ...

134

5.7. Popis nastavnika i suradnika koji e sudjelovati u izvoenju nastave ..

134

5.8. Podatci o nastavnicima koji sudjeluju u izvoenju nastave .

139

5.9. Procjena trokova studija po studentu

153

5.10. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa ..

157

5.11. Potpora koju Filozofski fakultet u Osijeku prua studentima

157

POPIS TABLICA

Tablica 1. Popis obveznih predmeta s brojem aktivne nastave i brojem ECTS

bodova ...

23

Tablica 2. Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS

bodova

26

Tablica 3. Uvjeti za upis semestra na dvopredmetnom preddiplomskom studiju

maarskog jezika i knjievnosti

128

Tablica 4. Uvjeti za upis pojedinih predmeta .

129

Tablica 5. Opis prostornih i kadrovskih uvjeta za izvoenje studijskog programa ..

132

Tablica 6. Opis kadrovskih uvjeta ...

134

Tablica 7. Popis i optereenje nastavnika zaposlenih na visokoobrazovnoj

ustanovi koji sudjeluju u izvedbi studijskog programa ..

135

Tablica 8. Popis i optereenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi

studijskog programa ...

137

Tablica 9. Projekcija osiguranih izvora financiranja rashoda predloenog programa

visokog uilita.......

153

Tablica 10. Projekcija izvora financiranja programa visokog uilita

156

PREDGOVOR

Drutvo maarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj koje objedinjuje maarske istraivae sa znanstvenim stupnjem, znanstvenike i umjetnike u Hrvatskoj dugo je vremena teilo tome da se pripadnicima maarske nacionalne manjine, ali i pripadnicima veinskog i drugih naroda u Hrvatskoj otvori mogunost studiranja maarskog jezika i knjievnosti na vie fakulteta u Hrvatskoj. Do 2007. godine ta je mogunost postojala jedino na Katedri za hungarologiju Filozofskog Fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Inicijativi za pokretanje preddiplomskog Studija maarskog jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku jednoglasnu je potporu dao Hrvatsko-maarski mjeoviti odbor za manjine. Na svojoj VI. sjednici, odranoj u Peuhu 19. prosinca 2002. godine, pri provjeri realizacije prihvaenih zakljuaka na polju obrazovanja, obuhvaenih prilogom br. 1 obostrano prihvaenog i potpisanog protokola, ponovno je naglaeno da: Hrvatsko-maarski mjeoviti odbor daje svoju potporu za utemeljenje Katedre za maarski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Osijeku. Jasno izraene obrazovne i kulturne potrebe maarske nacionalne manjine te pribliavanje Hrvatske Europskoj Uniji, sredinom prolog desetljea aktualizirali su dugogodinja nastojanja da se na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na kojem je postojala tradicija njegovanja maarskog jezika i kulture, izmeu ostalog, zahvaljujui i vrlo angairanom nastavnom i izvannastavnom radu stranih lektora za maarski jezik, utemelji Studij maarskog jezika i knjievnosti. Ta su se nastojanja ostvarila 2007. godine pokretanjem Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti to je pripadnicima maarske nacionalne manjine otvorilo mogunost obrazovanja na maarskom jeziku i na visokokolskoj razini, a svim drugim pristupnicima zainteresiranim za maarski jezik i knjievnost te maarsku povijest i kulturu, mogunost studiranja maarskog jezika i knjievnosti. Osnivanje Studija proteklih je godina potaknulo mobilnost studenata i nastavnika te pruilo snaan zamah razvoju prekogranine kulturnoobrazovne suradnje izmeu Maarske i Hrvatske.

Misija je Studija maarskog jezika djelovanje u podruju visokokolskog obrazovanja i znanstveno-istraivakog rada s ciljem pouavanja i prouavanja maarskog jezika, knjievnosti, povijesti i kulture openito. Studij kao posebnu misiju istie svoju ulogu nositelja znanstvene djelatnosti u krugu maarske nacionalne manjine u Hrvatskoj i promoviranje maarskog jezika i kulture u Republici Hrvatskoj kako prema iroj javnosti tako i u uim krugovima djelovanja unutar Sveuilita. Temeljna misija Studija je omoguiti studentima stjecanje opih znanja iz podruja maarskog jezika i knjievnosti na razini preddiplomskog studija te profesionalnih kompetencija i vjetina u okviru dva usmjerenja nastavnikog i komunikolokog na razini diplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti.

Vizija Studija maarskog jezika i knjievnosti je poveati postojei interes za uenje i prouavanje maarskog jezika i knjievnosti, obogatiti postojee studijske programe novim sadrajima kako bi se drao korak s izazovima trita rada, te proiriti obrazovnu i znanstveno-istraivaku djelatnost na ve postojee i djelujue obrazovne, znanstvene i umjetnike institucije i udruge te gospodarske subjekte koji bi mogli unaprijediti rad Studija, ali i pruiti studentima bolji uvid u mogunosti primjene kompetencija koje stjeu po zavretku studija.

Posebnost Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti u Osijeku u odnosu na ostale studije hungarologije i maarskog jezika i knjievnosti u regiji i ire razvidna je u tome to se uz zajedniki sadrajni modul nude i posebni sadraji u okviru dva modula usmjerenih na zadovoljavanje posebnih potreba studenata dvije skupine studenata: studentima s predznanjem maarskog jezika nude se jezini sadraji primjereni visokoj razini poznavanja jezika, ali i sadraji iz kulture kojima se govornici maarskog jezika i pripadnici maarske nacionalne manjine upoznaju s kulturom i knjievnou Maara u Hrvatskoj i Maarskoj kao i kulturom Maara izvan granica Maarske, a studentima koji nemaju predznanje maarskog jezika prua se mogunost intenzivnog uenja maarskog jezika i upoznavanja s kulturom i knjievnou maarskog naroda s kojim Hrvati dijele viestoljetnu povijest. Takva programska koncepcija ujedno doprinosi njegovanju duge tradicije suivota maarske nacionalne manjine s veinskim narodom.

Preddiplomskom studiju maarskog jezika i knjievnosti cilj je osposobiti strunjake za rad u kulturno-obrazovnim institucijama, medijima, manjinskim udrugama i openito za sudjelovanje u javnom ivotu u svojstvu vrijednih lanova zajednice koji e svojim znanjima i sposobnostima unaprjeivati ivot zajednice, osobito maarske nacionalne manjine te iriti osjetljivost za pojam razliitosti kao i prihvaanje razliitosti u iroj veinskoj zajednici. U tom je smislu cilj preddiplomskoga studija svojom kvalitetom privui to vie studenata koji e steenim kompetencijama stalno doprinositi njegovanju i irenju maarskog jezika i kulture, razvoju manjinskog kolskog sustava i javnog ivota u Hrvatskoj te odravanju i uspostavi dobrih politikih, gospodarskih, obrazovnih i kulturnih veza izmeu Hrvatske i Maarske.

Preddiplomskim studijem maarskog jezika i knjievnosti razvijaju se sljedee ope kompetencije: komunikacijske i jezine kompetencije u maarskom jeziku, poznavanje knjievnosti i kulture zemalja maarskog govornog podruja (s geografskih, kulturno-povijesnih, drutveno-politikih, gospodarskih i drugih aspekata), poznavanje strategija uenja maarskog jezika i knjievnosti i prezentacijskih tehnika. Posebne sposobnosti koje se razvijaju preddiplomskim studijem su: sposobnost lingvistike analize i prikladne uporabe jezika, spobnost interpretacije raznih knjievnih i neknjievnih tekstova, sposobnost primjene interkulturalnog pristupa u usporednim analizama kulturnih, povijesnih i geografskih veza izmeu Hrvatske i Maarske.

Preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti je po usmjerenosti svojih sadraja na obrazovne potrebe pristupnika iz populacije pripadnika maarske nacionalne manjine kao i na obrazovne potrebe svih drugih pristupnika zainteresiranih za studiranje maarskog jezika i knjievnosti jedini te vrste u Republici Hrvatskoj. Nastava se od prve godine studija izvodi u zajednikom modulu i dva posebna modula to studentima omoguuje njihovom znanju primjerenu izloenost maarskom jeziku, a s ciljem ovladavanja maarskim standardnim izriajem na najvioj moguoj razini. Suradnja s nastavnicima Filozofskog fakulteta u Peuhu pomae ostvarivanju toga cilja te ujedno omoguuje pristup najnovijim informacijama o visokom kolstvu u Maarskoj koje djelatnicima Studija maarskog jezika i knjievnosti olakavaju usmjeravanje na nove sadraje i razvijanje kompatibilnost sa slinim studijima u Maarskoj. Studentima Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti se preko te i drugih vidova suradnje nudi mogunost sudjelovanja u projektima mobilnosti studenata koje financiraju Vlada Maarske, Europska unija, udruge Maara u Hrvatskoj i visokokolske institucije u Maarskoj, u trajanju od dva tjedna do jednog semestra radi intenzivnog uenja jezika i upoznavanja sa sadrajima koja su u ponudi fakulteta i sveuilita na koja odlaze. Na tritu rada u Republici Hrvatskoj zamjetna je potranja za strunjacima koji se slue maarskim jezikom. Tome u prilog govore podatci Zavoda za zapoljavanje u Osijeku prema kojima u posljednje dvije kalendarske godine niti jedna osoba s visokokolskom kvalifikacijom i poznavanjem maarskog jezika nije voena kao nezaposlena.

1. UVOD

1.1. Podatci o visokom uilitu

Sveuilite Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku

Filozofski fakultet u Osijeku L. Jgera 9, 31000 Osijek

Trg Sv. Trojstva 3, 31000 OsijekTel: (031) 211 400

Tel: (031) 224 102, 224 110, 224 120, 224130Fax: (031) 212 514

Fax: (031) 207015E-mail: [email protected]

http://www.unios.hrhttp://web.ffos.hr

1.2. Odluke o izmjenama i dopunama studijskog programa

Dopusnica za izvoenje Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti izdana je 2. svibnja 2007. godine od Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta (ifra programa je 1324).

Promjene:

Odlukom Fakultetskog vijea Filozofskog fakulteta o prihvaa se poveanje ECTS bodova na predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura s 0 na 1 ECTS bod.

Odlukom Senata Sveuilita od 29. studenoga 2010. godine mijenja se sljedee:

Promjena satnice obveznim predmetima:

Predmet

Dosadanja tjedna satnica

Nova tjedna satnica

P

V

S

P

V

S

Stara maarska knjievnost 1

2

-

1

1

-

1

Stara maarska knjievnost 2

2

-

1

1

-

1

Sintaksa 2

2

-

1

1

-

1

Promjena oblika izvedbe nastave izbornom predmetu:

Predmet

Dosadanja tjedna satnica

Nova tjedna satnica

P

V

S

P

V

S

Folklor

2

-

-

1

-

1

Promjena statusa obvezni predmeti postaju izborni predmeti

Opa estetika (2+0+0) 1 ECTS

Zaviajne zbirke (1+0+1) 2 ECTS

Uvoenje novih izbornih kolegija:

Predmet

Tjedna satnica

ECTS

P

V

S

Jezine vjebe 1

-

2

-

3

Jezine vjebe 2

-

2

-

3

Jezine vjebe 3

-

2

-

3

Jezine vjebe 4

-

2

-

3

Odlukom Senata Sveuilita od 23. svibnja 2011. godine mijenja se sljedee:

Uvoenje novih izbornih kolegija:

Predmet

Tjedna satnica

ECTS

P

V

S

Komunikcijske vjebe I

-

3

-

2

Komunikcijske vjebe II

-

3

-

2

Komunikcijske vjebe III

-

3

-

2

Komunikcijske vjebe IV

-

3

-

2

Komunikcijske vjebe V

-

3

-

2

Komunikcijske vjebe VI

-

3

-

2

Ope prijevodne vjebe I

-

2

-

2

Ope prijevodne vjebe II

-

2

-

2

Fonetske vjebe I

-

1

-

1

Fonetske vjebe II

-

1

-

1

Odluku o prijedlogu izmjena i dopuna dvopredmetnog Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti donijelo je Vijee Filozofskog fakulteta na 4. sjednici u akademskoj godini 2011./2012. odranoj 25. sijenja 2012. godine. Navedena je odluka u prilogu 1. ovog elaborata.

1.3. AUTORI ELABORATA STUDIJSKOG PROGRAMA

Autori izmijenjenog studijskog programa:

izv. prof. dr. sc. Kroly Lbadi, znanstveno polje etnologija i antropologija, znanstvene grane etnologija, datum zadnjeg izbora 25. veljae 2010.

doc.dr.sc. Zsombor Lbadi, znanstveno polje filologija, datum zadnjeg izbora 23. oujka 2011.

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga, znanstveno polje filologija, datum zadnjeg izbora 23. veljae 2011.

Ana Lehocki-Samardi, asistentica

Hajnalka Kispter, lektorica

Suradnici iz Maarske:

doc.dr.sc. va Fancsaly, Sveuilite u Peuhu, Filozofski fakultet

doc.dr.sc. Lszl Jankovits, Sveuilite u Peuhu, Filozofski fakultet

doc.dr.sc. Zoltan Medve, Pedagoki fakultet Etvs Jzsef u Baji

doc.dr.sc. Jnos Mekis, Sveuilite u Peuhu, Filozofski fakultet

doc.dr.sc. Rbert Milbacher, Sveuilite u Peuhu, Filozofski fakultet

doc.dr.sc. gnes Prodn, Sveuilite u Peuhu, Filozofski fakultet

dr.sc. Attila Dob, predava, Sveuilite u Peuhu, Filozofski fakultet

dr. sc. Pap Balzs, Sveuilite u Peuhu, Filozofski fakultet

2. INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE

2.1. Strategija visokog uilita

Filozofski fakultet u Osijeku usvojio je dokument Filozofski fakultet u Osijeku. Izvor znanja. Strategija razvoja 2011. - 2015. na 9. sjednici Vijea Filozofskog fakulteta u Osijeku u akademskoj godini 2010./2011. odranoj 29. lipnja 2011. godine. Usvojenom je strategijom predvieno da e Uprava Fakulteta godinje podnositi izvjea o provedbi ciljeva, zadataka i aktivnosti definiranih u Strategiji Filozofskog fakulteta u Osijeku". Takoer je predvieno da e Fakultet javno izvjetavati o provedbi Strategije tijekom svake akademske/kalendarske godine te e donositi pokazatelje i mjerila koji e biti podlogom za praenje zacrtanih postignua".

2.2. Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja

Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja (ispitni postupci), ukljuujui metode provjere osiguranja kvalitete, nepristranosti, transparentnosti, postupaka u sluajevima albi i drugim relevantnim podrujima definirani su Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

U duhu zahtjeva Bolonjskoga procesa, a kako bi postupci za ocjenjivanje studenata bili oblikovani tako da mjere postignua planiranog rezultata uenja i drugih programskih ciljeva, na Filozofskom se fakultetu tei postaviti teite na kontinuirano ocjenjivanje studentskih aktivnosti. Takav pristup omoguuje objektivnije vrednovanje, transparentnost provjere, bolju mogunost kvantifikacije te kontinuirano praenje uspjeha i napredovanja. Voditelje samostalnih ustrojbenih jedinica potie se da za svaki kolegij unutar svojih studijskih programa osiguraju informiranost studenata o metodama, postupcima i kriterijima ocjenjivanja.

2.3. Sudjelovanje studenata u procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog uilita

Radnje i procesi vezani uz praenje osiguranja kvalitete na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i njegovoj sastavnici, Filozofskom fakultetu u Osijeku, definirani su nizom dokumenata: Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Statutom Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strategijom za uspostavljanje i unaprjeenje kvalitete na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, Statutom Filozofskog fakulteta u Osijeku, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Filozofskom fakultetu, Poslovnikom povjerenstva za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, Prirunikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja na Filozofskom fakultetu i sl. Ve je temeljnim dokumentom osiguranja kvalitete na Sveuilitu, Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, odreeno da se u rad Sveuilinog centra za unaprjeenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ukljuuju i studenti (lanak 7). Strategijom za uspostavljanje i unaprjeenje kvalitete na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku predviena je provedba studentskog vrjednovanja nastavnika, pri emu su rezultati provoenja studentske evaluacije osnova za daljnji rad na poboljanju nastave." Postupak vrjednovanja detaljno je opisan: Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrjednuju odreene elemente obrazovnog procesa - organizaciju i strukturu kolegija, optereenje kolegijem, ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, podruje kolegija i ope procjene. Rezultati evaluacije promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvoenja promjena) i u odnosu na druge nastavnike."

Navedene su odredbe ugraene i u dokumente Filozofskog fakulteta i kao takve implementiraju se na semestralnoj i godinjoj razini. Studenti su, uz nastavnike i ostale djelatnike Fakulteta, ukljueni u proces osiguravanja kvalitete na sljedee naine:

- Ured za osiguranje i unaprjeivanje kvalitete informira predstavnike studenata (Studentski zbor), nastavnike i ostale djelatnike o planiranim aktivnostima u tekuoj godini, nainu i vremenu provedbe aktivnosti i ishodima provedenih aktivnosti

- studenti, nastavnici i ostali djelatnici Fakulteta svoje potrebe i ideje vezane uz kvalitetu obrazovanja iznose Uredu za osiguranje i unaprjeivanje kvalitete, a voditelj Ureda potrebe i ideje studenata i djelatnika prenosi Povjerenstvu za unaprjeivanje i osiguranje kvalitete visokoga obrazovanja; na sastancima Povjerenstva raspravlja se o prijedlozima i donose zakljuci o daljnjem postupanju

- Povjerenstvo predlae upravi Fakulteta aktivnosti i postupke za promicanje kvalitete obrazovanja i kulture kvalitete na Fakultetu

- na Fakultetskom se vijeu na redovitim ili tematskim sjednicama podnose izvjea o provedenim aktivnostima i raspravlja se o njima.

Iz opisa sustava osiguravanja kvalitete obrazovanja te dokumenata na kojima sustav poiva razvidno je da odgovornost za razvoj kvalitete obrazovanja snose svi sudionici u procesu obrazovanja na Fakultetu - studenti, nastavnici i svi ostali zaposlenici.

2.4. Sudjelovanje predstavnika trita rada u razvoju visokog uilita

Povezivanje nastavnog procesa s tritem rada predvieno je Strategijom Filozofskog fakulteta i naglaeno u strategijskom cilju unaprjeenja nastavnog procesa kroz izradu i izvoenje suvremeno koncipiranih interdisciplinarnih studija koji e, prije svega, imati zadau osposobljavati budue strunjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici; cilj je plansko uvoenje novih studijskih programa sukladno potrebama trita rada i sukladno mogunostima koje Fakultetu stoje na raspolaganju.

Zamjetna je potreba na tritu rada za osobama koje vladaju maarskim jezikom. Potreba za njima trenutno se javlja u gotovo svim granama gospodarstva. Kako je obrazovanje na Studiju maarskog jezika i knjievnosti usmjereno na razvijanje gore navedenih kompetencija, kontakti na tritu rada kojima analiziramo potrebe prema naima mogunostima, usmjereni su prema institucijama i tvrtkama koje organizacijski potrebuju pojedince sa znanjem koje se stjee na dvopredmetnom Preddiplomskom studiju maarskog jezika i knjievnosti u Osijeku. Studij maarskog jezika i knjievnosti ima vrlo dobru komunikaciju s voditeljima i vlasnicima tvrtki, institucijama i drugim tijelima koja imaju potrebu za visokoobrazovanim pojedincima koji vladaju maarskim jezikom (Prosvjetno-kulturni centar Maara u RH-Osijek, Radio-Osijek, HunCro izdavaka kua, OPEKA d.d.). Redovita i kvalitetna komunikacija s navedenim tvrtkama i institucijama daje nam pravovremeni uvid u potrebe trita koje se, sukladno mogunostima, ugrauju u studijske programe. S obzirom na ve spomenute potrebe trita za pojedincima koji vladaju maarskim jezikom, i studenti sa zavrenim preddiplomskim studijem imaju dobre mogunosti za zapoljavanje.

2.5. ustrojstvo informacijskog sustava za prikupljanje, voenje, obradu i izvjetavanje o statistikim podaTcima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa i onima koji su potrebni za osiguranje kvalitete

Filozofski fakultet kroz Informacijski sustav visokih uilita (ISVU) ima stalan uvid i aurne podatke o studijima, studentima i nastavnicima, to omoguuje praenje, objedinjavanje i obraivanje podataka o broju prijavljenih u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija, prosjenoj ocjeni obrazovanja u srednjoj koli, vrsti kole iz koje dolaze pristupnici (gimnazija, strukovna kola i sl.), broju studenata koji se upisuju na poslijediplomski studij, broju studenta na kolegiju, prikupljenim ECTS bodovima, statusu studenta, broju upisanih u viu godinu studija i prolaznost, prosjenoj ocjeni studiranja, prolaznosti i ocjenama na ispitu, prosjenoj duljini studiranja, broju zavrenih i diplomiranih studenata u godini i sl. Strune slube Fakulteta vode evidenciju u obliku dosjea o svim zaposlenicima Fakulteta u koji se pohranjuju sve informacije o izborima u zvanja, izvjea strunih povjerenstava s podatcima o znanstveno-nastavnom radu, podatci o usavravanju i sl.

Uz navedeno, Povjerenstvo za osiguranje kvalitete organizira prikupljanje, analizu i koritenje relevantnih informacija o studijskim programima, nastavnom procesu, radu studentske slube, knjinice i sustava za pomo studentima, o informacijskom sustavu i drugim resursima uenja, o edukaciji osoblja, znanstveno-istraivakom i strunom radu, meunarodnoj suradnji i pokazateljima kvalitete, a u svrhu uinkovitoga upravljanja studijskim programima i drugim aktivnostima.

Informacije o podatcima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa i onima vezanim uz osiguranje kvalitete dostupne su na mrenim stranicama Povjerenstva za osiguranje kvalitete (http://web.ffos.hr/povjerenstvo_za_kvalitetu/) i na intranetu Fakulteta, na mrenim stranicama Fakulteta, a prema potrebi i na mrenim stranicama pojedinih odsjeka.

2.6. Standardi i propisi visokog uilita o periodinoj reviziji studijskih programa

Temeljni dokument kojim se regulira postupak odobravanja, ali i sustavne evaluacije i periodike revizije studijskih programa na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku su Pravila za provedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveuilinih preddiplomskih, diplomskih i strunih studija Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Filozofski fakultet poduzima uinkovite aktivnosti osiguranja kvalitete kojima se osigurava izrada kvalitetnih studijskih programa, njihova kontinuirana evaluacija i sustavna periodika revizija. Dva su prodekana zaduena za ova pitanja, prodekan za nastavu i prodekan za studijske programe i studente. Brinui o obliku i sadraju studijskih programa, Fakultet je uz to poduzeo i aktivnosti poboljanja kvalitete nastavnikih studija formiranjem Povjerenstva za nastavnike studije i Povjerenstva za nenastavnike studije.

Periodike revizije programa provode se tijekom godinjeg predlaganja i prihvaanja izvedbenih programa za sljedeu akademsku godinu. Ovisno o potrebama, programi se revidiraju tako da svaka samostalna ustrojbena jedinica predlae potrebne izmjene te ih upuuje Fakultetskom vijeu koje ih prosljeuje na prihvaanje Senatu Sveuilita. U svrhu redovite periodike revizije programa na svakom je pojedinanom odsjeku, katedri ili studiju provedena samoanaliza studijskih programa tijekom akademske godine 2009./2010., a analiza prikupljenih podataka podloga je prijedloga za poboljanja.

2.7. STANDARDI I PROPISI ZATITE STUDENTSKIH PRAVA

Standardi i propisi zatite studentskih prava definirani su nizom dokumenata, primjerice Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata i sl. Najvaniji oblik potpore studentima, koji podrazumijeva i informiranje studenata o njihovim pravima i obvezama, konzultativni je rad mentora sa studentima. Mentorski je sustav na Filozofskom fakultetu ustrojen usporedo s implementacijom bolonjskog procesa. Kako bi zaivio u praksi, izraen je Naputak o radu mentora sa studentima kojim se odreuje tko moe biti mentor, tko imenuje mentora, nain i dinamika rada sa studentima, uloga mentora i sl. Mentori su studentima dostupni u vrijeme konzultacija i putem e-maila. Sve informacije vezane uz studijske programe, izvedbeni nastavni plan, pravilnike, odluke i naputke, studenti mogu pronai i na mrenim stranicama Fakulteta.

2.8. Standardi i Propisi trajnog usavavanja zaposlenika visokog uilita

Filozofski fakultet podrava profesionalni razvoj i trajno usavravanje nastavnika na razliite naine: organizacijom besplatnog pedagoko-psiholoko-metodiko-didaktikog obrazovanja za nastavnike Fakulteta te predavanja i radionica u svrhu kontinuiranog unaprjeivanja pedagokih kompetencija nastavnika, organizacijom nastupnih predavanja za pristupnike koji se prvi put biraju u znanstveno-nastavna zvanja, sukladno Odluci Rektorskog zbora o obliku i nainu provedbe nastupnog predavanja; organizacijom rada povjerenstava i recenzenata za ocjenu nastavnih materijala koji se objavljuju na mrenim stranicama Fakulteta, sveuilinih udbenika i znanstvenih knjiga u izdanju Fakulteta; financiranjem sudjelovanja na seminarima, znanstvenim i strunim skupovima i okruglim stolovima u zemlji i inozemstvu; financiranjem ili sufinanciranjem trokova doktorskih studija na drugim sveuilitima za djelatnike Fakulteta; podupiranjem organizacije znanstvenih skupova; omoguavanjem koritenja slobodne studijske godine ili semestra u svrhu znanstvenoga rada ili boravka na inozemnim sveuilitima i sl. Opi standardi i propisi trajnog usavravanja zaposlenika na Filozofskom fakultetu utvreni su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, uvjetima za izbor u znanstvena zvanja koje utvruje Nacionalno vijee za znanost, minimalnim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja koje propisuje Rektorski zbor i sl.

2.9. Osiguranje kvalitete rada strunih slubi visokog uilita

Osiguranje kvalitete rada strunih slubi na Filozofskom fakultetu u Osijeku detaljno je razraeno u Priruniku za osiguravanje kvalitete obrazovanja na FFOS-u, proizalom iz temeljnih dokumenata o osiguranju kvalitete na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera i na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Poglavlje 2.4.5. (Edukacija nastavnika i struno-administrativnoga osoblja) za ciljeve postavlja sustavno praenje potreba struno-administrativnoga osoblja za osposobljavanjem i usavravanjem, planiranje programa osposobljavanja i usavravanja s obzirom na potrebe i zahtjeve struno-administrativnog osoblja, organizaciju tematskih teajeva, predavanja ili radionica i naposlijetku praenje i evaluaciju rezultata osposobljavanja i usavravanja svih djelatnika Fakulteta. U svrhu ostvarenja navedenih ciljeva predviene su sljedee aktivnosti: Povjerenstvo za unaprjeenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja provodit e ispitivanje interesa i potreba struno-administrativnoga osoblja za usavravanjem; na temelju provedene analize pripremit e plan usavravanja osoblja; tijekom akademske godine organizirat e provedbu planiranih programa usavravanja, analizirati rezultate usavravanja i zadovoljstvo osoblja ponuenim programima; ukoliko se tijekom akademske godine, a kao dopuna prije utvrenoga plana usavravanja, iskae interes i potreba za usavravanjem djelatnika na Fakultetu ili izvan njega, Povjerenstvo e i te potrebe razmotriti. Navedene aktivnosti provode se kontinuirano.

3. OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU

3.1. Naziv studija

Dvopredmetni preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti

3.2. Nositelj / izvoa studija

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Studij maarskog jezika i knjievnosti

3.3. Tip studijskog programa

Sveuilini studij

3.4. Razina

Preddiplomski sveuilini studij

3.5. Znanstveno ili umjetniko podruje

6. Humanistike znanosti

3.6. Znanstveno ili umjetniko polje

6.03.Filologija

3.7. Znanstvena ili umjetnika grana

6.03.11 ugrofinistika

6.03.18 teorija i povijest knjievnosti (maarska knjievnost)

3.8. Uvjeti upisa na studij

Zavreno etverogodinje srednjokolsko obrazovanje i poloena dravna matura.

3.9. Trajanje studija

6 semestara

3.10. Ukupan broj ECTS bodova

90 ECTS-a

3.11. Akademski naziv koji se stjee zavretkom studija

Zavretkom trogodinjeg preddiplomskog studija maarskoga jezika i knjievnosti student stjee akademski naziv sveuilini/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) maarskog jezika i knjievnosti.

3.12. - 3.14. Predloeni izmijenjeni studij je preddiplomski studij. Isprava o prethodno akreditiranom preddiplomskom sveuilinom studiju Maarskog jezika i knjievnosti iz znanstvenog polja Filologije je u prilogu 2. ovog elaborata.

3.15. Analiza usklaenosti studijskog programa sa stratekim ciljevima visokog uilita

Strategija razvoja Filozofskog fakulteta u Osijeku usvojena je na sjednici Vijea Filozofskog fakulteta 29. lipnja 2011. godine. Predloeni studijski program u cijelosti je usklaen s navedenom strategijom, budui da se uklapa u misiju i viziju Filozofskog fakulteta i da promie njegove temeljne vrijednosti. Temeljna je misija Filozofskog fakulteta obrazovanje studenata s mjerljivim i jasnim znanjima, profesionalnim kompetencijama i vjetinama to je predloenim studijskim programom, kako je razvidno iz poglavlja 3. i 4. ovog elaborata, ostvareno. Program je u skladu s vizijom Fakulteta, koja anticipira sustavno razvijanje i unaprjeivanje znanstveno-istraivakih jedinica i izvedbu nastavnih programa koji studentima osiguravaju stjecanje znanja i vjetina primjerenih izazovima suvremenog drutva. Program je posebice u suglasju sa strategijskim ciljem neprestanog inoviranja, unaprjeivanja, poboljavanja i aktualiziranja postojeih studijskih programa koji e, prije svega, imati zadatak osposobljavati budue strunjake za profesionalan i odgovoran individualan i timski rad u zajednici.

U toki 1.1. Strategije se kao kljuni zadatci navode Unaprjeivati i poboljavati postojee studijske programe i Trajno vrjednovati i osiguravati kvalitetu svih svojih studijskih programa i njihove izvedbe. Analiza programa Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti upozorila je da postojei studijski program ne prua znaajnom broju zainteresiranih pristupnika bez predznanja maarskog jezika mogunost upisa i praenja Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti. Stoga se, u suradnji s nastavnicima s Filozofskog fakulteta Sveuilita u Peuhu, pristupilo izradi izmijenjenog studijskog programa koji bi, u skladu sa stratekim ciljevima Fakulteta navedenim u Statutu Filozofskoga fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, svojim prilagoavanjem promjenama koje prati suvremeno drutvo zadovoljilo obrazovne potrebe pojedinaca, poslodavaca i drutva u cjelini.

U posebnim ciljevima toke 2. Strategije stoji kako je njezina zadaa unaprijediti prepoznatljivost i reputaciju Filozofskog fakulteta u Osijeku kao regionalnog centra izvrsnosti za obrazovanje i znanstveni rad iz podruja humanistikih i drutvenih znanosti. Od samih poetaka djelovanja Studija maarskog jezika i knjievnosti tei se tomu da Studij postane nositeljem i promicateljem strunog i znanstvenog rada na maarskom jeziku te da preuzme ulogu poveznice hrvatskih i maarskih visokokolskih institucija to je i postignuto potpisivanjem Ugovora o suradnji sa Sveuilitem u Peuhu 18. veljae 2011. godine. Izmijenjeni Preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti sadrajno je koncipiran tako da osim temeljnih jezinih i knjievnih znanja, studentima nudi sadraje koji ih upoznavaju s povijesnom, geografskom i etnolokom pozadinom maarske kulture i javnog ivota. Zahvaljujui takvom programskom usmjerenju, Studij maarskog jezika i knjievnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku moe preuzeti vodeu poziciju u obrazovanju strunjaka koji e znanja i sposobnosti steene na preddiplomskom studiju na visoko profesionalnoj razini primjenjivati u gospodarskom i kulturnom resoru javnog ivota. Dodatna prednost Studija maarskog jezika i knjievnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku geografska je blizina Maarske i tradicionalna pogranina i ira regionalna suradnja izmeu Republike Hrvatske i Maarske. Od demokratskih promjena poetkom devedesetih godina prolog stoljea, maarski kapital i razni proizvodi i usluge ulaze na hrvatsko trite zbog ega je sve vea potreba za strunjacima koji se slue maarskim jezikom u govoru i pismu te su sposobni posredovati u poslovnim i kulturolokim kontaktima dviju drava. Sve je vea potreba i za profesionalnim prevoditeljima to je uvaeno pri izradi izmijenjenog programa Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti uvrtavanjem prijevodnih vjeba koje imaju za cilj studente uvesti u svijet prevoditeljstva. Vie prevoditeljske kompetencije razvijale bi se na Diplomskom studiju maarskog jezika i knjievnosti. Prema dosadanjim iskustvima studenti maarskog jezika i knjievnosti zapoljavaju se ve i na preddiplomskom studiju, a veina studenata diplomskog studija ima i prije zavretka studija ugovorena radna mjesta u medijima, kolama stranih jezika, te raznim odgojno-obrazovnim institucijama.

U tokama 3.4.3., 3.4.4. i 3.4.5. Strategije u posebnim ciljevima navodi se konstantna povezanost sa irom drutvenom i znanstvenom zajednicom i promicanje prepoznatljivosti u istima. Studij maarskog jezika i knjievnosti je od poetaka svog djelovanja povezan sa svim tijelima manjinske uprave, a preko njih i s veinskom drutenom strukturom zbog ega se iz prve ruke mogu saznati potrebe trita za kvalificiranim ljudskim resursima. Od posebne je vanosti ova suradnja i stoga to vrlo esto potencijalni poslodavci i sami predlau sadraje koji bi njima bili od koristi i koji bi studentima otvorili i druge mogunosti na tritu rada. Primjer takve suradnje stipendiranje je studenata od strane vie tvrtki iz Osijeka. Proteklih je godina interes za stipendiranjem naih studenata u porastu. U lipnju 2011. godine pri Ministarstvu obrazovanja Maarske imenovano je Povjerenstvo za poslove stipendiranja obrazovanja na maarskom jeziku izvan granica Maarske. U suradnji s dvama lanovima navedenog Povjerenstva izraen je prijedlog Ministarstvu u Budimpeti u kojem se iskazuje potreba za dodatnim stipendiranjem studenata koji studiraju maarski jezik i knjievnost u Hrvatskoj, to e Preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti koji izvodi Studij maarskog jezika i knjievnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, osim iz razloga ve navedene visoke zapoljivosti zavrenih studenata, uiniti jo atraktivnijim buduim studentima.

3.16. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija i poslovi za koje je osposobljen

Cilj je Prediplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti osposobiti studente za rad u kulturnim institucijama, medijima, manjinskim udrugama, tvrtkama razliitog profila, poslovima u turizmu i openito za sudjelovanje u javnom ivotu u svojstvu vrijednih lanovi zajednice koji e svojim znanjima i sposobnostima unaprjeivati ivot zajednice, osobito maarske nacionalne manjine te iriti osjetljivost za pojam razliitosti kao i prihvaanje razliitosti u iroj zajednici te time postati instrumentom povezivanja i uspostavljanja uske suradnje Republike Hrvatske i Maarske u svim segmentima i na svim razinama javnog ivota.

Preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti eli razvijati sljedee ope kompetencije: jezina i knjievno-znanstvena kompetencija te poznavanje kulture zemalja maarskog govornog podruja (s geografskih, kulturno-povijesnih, drutveno-politikih, gospodarskih i drugih aspekata). Nadalje, na studiju se razvijaju i sljedee posebne kompetencije: znanja i sposobnosti za lingvistike analize i adekvatnu uporabu jezika, sposobnost interpretacije raznih knjievnih i neknjievnih tekstova, sposobnost primjene interkulturalnog pristupa u usporednim analizama kulturnih, povijesnih i geografskih veza izmeu Hrvatske i Maarske, poetne prevoditeljske sposobnosti koje se kasnije razvijaju na specijalistikom strunom studiju, a sve to uz nastojanje da se najbolje studente zadri kao znanstvene novake ili asistente. Nastava se dijelom odvija u dva modula kako bi se postigla maksimalna uinkovitost u razvijanju jezinih kompetencija. Prvi modul je za studente poetnike bez predznanja maarskog jezika, a drugi modul ine sadraji predvieni za razvoj jezinih i kulturalnih kompetencija studenata s predznanjem maarskog jezika.

Kompetencije koje studenti stjeu na pojedinim kolegijima navedeni su u opisima kolegija u poglavlju 4. ovog elaborata.

Zavretkom Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti student stjee sljedee kljune kompetencije:

komunikacijsku jezinu kompetenciju na razini B1-B2 prema ZEROJ-u u maarskom jeziku (poetnici koji uz zajedniki sadrajni dio upisuju prvi modul) te komunikacijsku jezinu kompetenciju na razini C1 prema ZEROJ-u u maarskom jeziku (studenti s predznanjem jezika koji uz zajedniki sadrajni dio upisuju drugi modul). Studenti oba profila razvijaju i usavravaju jezina znanja i komunikacijske jezine vjetine kroz razne zajednike kolegije kao i kolegije prilagoene njihovim jezinim predznanjima.

- poznavanje maarskog jezinog standarda. Tom aspektu jezine kompetencije pridonose obvezni kolegiji iz zajednikog sadrajnog dijela (npr. Fonetika i fonologija maarskog jezika, Morfologija maarskog jezika 1 i 2, Sintaksa maarskog jezika 1 i 2), obvezni kolegiji iz pojedinih modula (npr. Jezine vjebe iz maarskog jezika 1-6, Jezino izraavanje 1-4), ali i izborni kolegiji (npr. Leksikologija).

- poznavanje maarske knjievnosti: Cilj je preddiplomskog studija pruiti uvid u maarsku knjievnost preko originalnih tekstova, a dijelom i preko prijevoda, te ukazati na osnovne tehnike znanstvene obrade knjievnih tekstova. Kroz komparativno prouavanje maarske i hrvatske knjievnosti, studentima se daje uvid u viestoljetnu kulturnu i povijesnu povezanost dviju drava (Maarske i Republike Hrvatske) i razvija se spoznaja o interkulturalnosti.

- sposobnost rada na tekstu: Studenti primjenjuju razliite naine obrade knjievnih tekstova, ali i tekstova razliitih stilova kako bi razvijali sposobnost razumijevanja tekstova razliitih anrova te sposobnost produciranja istih.

- sposobnost prevoenja tekstova s hrvatskog na maarski jezik i obrnuto: Cilj je kolegija prevoditeljske tematike upoznati studente s osnovnim tehnikama prevoenja. Prijevodne vjebe daju uvod u prevoenje tekstova razliitih anrova i sadraja s posebnim naglaskom na strunim tekstovima, a ujedno su i dobra vjeba za razvijanje jezinih kompetencija.

- poznavanje kulture maarskog naroda u Maarskoj i kulture pripadnika maarske narodnosne zajednice u Republici Hrvatskoj: U obveznim i izbornim kolegijima, studenti se upoznaju s klasinim djelima maarske knjievnosti koja se analiziraju na nain da ih se stavlja u povijesni kontekst razdoblja u kojima su nastala ime se dobiva uvid u povijesni razvoj maarske kulture.

primjenu strategija uenja i organizacijskih sposobnosti: S obzirom na interdisciplinarnost podruja, studenti stjeu vjetine povezivanja razliitih teorijskih pristupa i primjene istih pri ostvarivanju konkretnih zadaa, ue kako upravljati znanjem s ciljem realizacije zadaa i projekata.

graanske kompetencije: Studenti razvijaju svijest o odgovornosti prema drutvu, vanosti promidbe kulturnih i znanstvenih postignua, stjeu svijest o interkulturalnosti i bogatstvu kojeg prua kao preduvjetu napretka drutva u cjelini, o vanosti pluraliteta miljenja i ideja za razvoj demokratskih sustava i sl.

sposobnost ouvanja nacionalnog identiteta, odnosno razvijanja svijesti o bogatstvu kulturolokog pluraliteta: Navedeno se postie kroz sadraje niza kolegija posveenih upoznavanju studenta s maarskim jezikom, knjievnou i kulturom.

prikladno i primjereno jezino izraavanje: Studenti stjeu svijest o vanosti pravilnog i stilski ureenog te situacijski primjerenog pisanog i govornog diskursa, upoznaju se s maarskom kulturom komparativnim pristupom te razvijaju kritiki stav prema izraenim idejama i miljenjima.

Zavretkom Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti, student je osposobljen za obavljanje sljedeih poslova:

struno komuniciranje u pismu i govoru;

posredovanje u poslovnim susretima razliitih vrsta te asistiranje pri sklapanju poslova koja zahtijevaju poznavanje odreene terminologije na maarskom jeziku;

asistiranje pri organiziranju kulturnih dogaaja, poput knjievnih veeri, promocija knjiga, susreta knjievnika i itatelja, obiljeavanje za Maare vanih obljetnica (Dan dravnosti, Dan revolucije i dr.);

voenje kulturnih programa;

prevoenje tekstova odreenog sadraja i stila.

3.17. Mehanizam osiguravanja vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnom i meunarodnom prostoru visokog obrazovanja

Raspodjela ECTS bodova na Preddiplomskom studiju maarskog jezika i knjievnosti sukladna je Pravilniku o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i slijedi naela usuglaavanja visokokolskog obrazovanja unutar europskog prostora visokog obrazovanja, u skladu sa Standardima i smjernicama osiguranja kvalitete europskog prostora visokog obrazovanja. Temeljem toga, dvopredmetni Preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti osigurava visoku pokretljivosti studenata, budui je dobro povezan sa srodnim studijima u zemlji i inozemstvu. Po zavretku preddiplomskog studija, student mora imati najmanje 90 ECTS bodova, to iznosi 15 ECTS bodova po semestru koje student prikuplja iz planom ponuenog obveznog i izbornog programa.

Filozofski fakultet u Osijeku potpisao je dokument o bilateralnoj suradnji sa Sveuilitem u Peuhu u veljai 2011. godine u okviru kojeg se posebno razradila mobilnost studenata izmeu ta dva Sveuilita. Studenti imaju mogunost provesti odreeno vrijeme na studijima na Sveuilitu u Peuhu pri emu se prije odlaska na studijski boravak dogovaraju predmeti koje e student odsluati i poloiti u okviru razmjene kao i nain priznavanja odsluanih i/ili poloenih predmeta po povratku na matino sveuilite. Studenti maarskog jezika mogu koristiti stipendiju u Maarskoj u trajanju od tri tjedna do jednog semestra, a ponuene su im i ljetne kole jezika i kulture na kojima se produbljuju znanja sa studija.

Studenti Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti u Osijeku imaju mogunost javljati se na sve ostale stipendije koje su na raspolaganju studentima Filozofskog fakulteta. Osim toga, postoje raznovrsne stipendije koje se raspisuju u Maarskoj za studente maarskog jezika u inozemstvu na koje se studenti redovito javljaju i dobivaju ih.

Struktura Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti proizlazi iz sadraja koji se nude na studiju. Preddiplomski studij usmjeren je na ovladavanje jezinim i komunikacijskim kompetencijama od najmanje vie srednje razine (B1-B2) do visoke razine (C1) ime se stjeu potrebna opa znanja i sposobnosti za obavljanje poslova navedenih u toki 3. 16. ovog elaborata. Osim jezinih i komunikacijskih kompetencija usvajaju se i sadraji iz kulturnih, knjievnih i povijesnih tema ime studenti stjeu znanja istovrsna onima koja stjeu studenti hungarologije na drugim europskim sveuilitima. Kako se maarski jezik i knjievnost u Osijeku studira kao dvopredmetni studij u kombinaciji s engleskim ili hrvatskim jezikom i knjievnou, kompatibilnost studija najvea je s tuzemnim i inozemnim studijima hungarologije, maarskog jezika i knjievnosti te stranih jezika. Slijedom takve studijske strukture, osigurana je visoka pokretljivost studenata na razini Fakulteta i Sveuilita, ali i na razini ostalih kompatibilnih fakulteta na drugim sveuilitima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

3.18. Povezanost predloenog sveuilinog studija s temeljnim modernim vjetinama i strukom

Temeljem ishoda uenja Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti (v. toku 3.16.) osnovne kompetencije koje student stjee tijekom studija mogu se staviti u pet skupina. Prva je jezino izraavanje, druga su sadraji iz maarske povijesti i kulture, trea objedinjuje sadraje iz knjievnosti, etvrta sadraje iz jezikoslovlja, a peta sadraje vezane uz ostale posebne kompetencije. Sve skupine kompetencija usko su vezane uz osnovne potrebe poslova koji su predvieni tokom 3. 16.

U prvoj skupini kompetencija navedenih u ovoj toki, a koje se stjeu zavretkom Preddiplomskog studija maarskog jezika, istaknuto je jezino izraavanje koje se usmjerava jednim dijelom na nastavak u okviru diplomskog studija, a drugim dijelom na struni jezik s raznih podruja.

Druga skupina kompetencija objedinjuje sadraje iz maarske povijesti i kulture. Mnoge civilne udruge potrebuju ljude sa znanjem maarskog jezika s dodatnim spoznajama iz maarske kulture i povijesti kako bi bili posrednicima po pitanju financiranja prekograninih projekata koji se javljaju u sve veem broju.

Posljednje dvije skupine kompetencija objedinjenje su pod nazivom spoznaje iz knjievnosti i spoznaje iz jezikoslovlja. Iako se i jedna i druga skupina nadovezuju na prethodne dvije i dopunjuju znanje studenata za obavljanje poslova iz toke 3. 16., prvenstveni im je cilj pripremiti studente za nastavak studiranja na diplomskom studiju. Kolegiji predloenog studija u potpunosti se oslanjaju na recentnu literaturu. Posebna vanost pridaje se dopuni knjine grae na maarskom jeziku iz fondova matine drave kako bi se studentima pruile najnovije informacije s podruja koja se obrauju u programu studija.

Kako Studij maarskog jezika i knjievnosti ima izrazito dobre veze s raznim institucijama i civilnim udrugama koje imaju potrebu za zapoljavanjem ljudi koji se na visokoj razini slue maarskim jezikom u govoru i pismu, program preddiplomskog studija prilagoen je potrebama koje su potencijalni poslodavci naznaili kao potrebne (v. prilog 3). Prije svega se tu misli na gospodarski sektor kojima su trenutno najpotrebniji ljudi s poznavanjem maarskog jezika.

3.19. povezanost predloenog sveuilinog studija s potrebama lokalne zajednice (gospodarstvom, poduzetnitvom, civilnim drutvom i slino)

Programi na maarskom jeziku u visokokolskim institucijama u Republici Hrvatskoj posljednji put su se izvodili prije demokratskih promjena u programu Pedagokog fakulteta u Osijeku koji je posljednju generaciju ispratio akademske godine 1988/89. Bio je to uiteljski smjer s pojaanim maarskim jezikom u kojem su sudjelovali vanjski suradnici s Visoke uiteljske kole u Novom Sadu, Vojvodina. Mnogi od studenata te posljednje godine rade u lokalnim kolama kao njegovatelji maarskog jezika, sudski tumai ili su zaposlenici neke od maarskih civilnih udruga. Nakon dugih pregovora i osiguravanja humanih resursa za izvoenje nastave na maarskom jeziku na Filozofskom fakultetu u Osijeku, tek je u jesen 2007. pokrenut Studij maarskog jezika i knjievnosti.

Filozofski fakultet u Osijeku od samih poetaka rada Studija iznimno veliki trud ulae u upoznavanje javnosti s radom Studija maarskog jezika i knjievnosti. Ve prve godine djelovanja, iziao je veliki lanak u dnevnom tisku (Glas Slavonije) koji je detaljno izvijestio o potrebama za studijem maarskog jezika i knjievnosti, nainom upisa i sadrajima koji e se tijekom studija usvajati. Rezultat tog marketinkog pristupa bio je 21 upisani student na prvu godinu.

Kako su djelatnici Studija ukljueni u javni ivot maarske nacionalne manjine, esta su njihova pojavljivanja u manjinskim maarskim medijima na tjednoj razini. Pored svakodnevnih obveza na Studiju, djelatnici Studija ulau ogromnu energiju i u znanstveno i umjetniko napredovanje. Sve promocije knjiga i drugi kulturni programi koje organiziraju posjeeni su i zapaeni, ne samo u manjinskim krugovima, ve i u krugovima veine. U njima sudjeluju i studenti kako bi bili u mogunosti razvijati jezine i organizacijske sposobnosti i kako bi se po zavretku studija lake mogli ukljuiti u suvremene procese na tritu rada. Studenti sudjeluju u jednostavnijim organizacijskim poslovima, vode programe, sudjeluju u marketingu pojedinih dogaaja i sl.

Studij maarskog jezika i knjievnosti svakodnevno komunicira s raznim institucijama i predstavnicima istih radi postizanja to bolje kvalitete rada, zadravanje postojee kvalitete i unaprjeivanje rada uope. Na prvoj razini istie se iznimno jaka i kvalitetna suradnja s Upravom Filozofskog fakulteta koja se ne ograniava samo na voditelje, ve je proirena na sve suradnike Studija. Studij odrava jako dobre kontakte i sa Sveuilitem koje je pokazalo interes za urgentno rjeavanje postojeih problema. Manjinski zastupnici za maarsku nacionalnu manjinu u Saboru Republike Hrvatske pokazali su veliki interes za budunost i opstojnost Studija, te uvijek pravovremeno reagiraju na svaku molbu koja stigne sa Studija. Hrvatsko-maarsko mjeovito povjerenstvo konstantno odrava kontakte sa Studijem i pravodobno obavjetava suradnike o najnovijim natjeajima ili promjenama i dopunama zakona u obje drave koje bi mogle utjecati na njihov rad. Studij surauje i s mnogim manjinskim i veinskim kulturnim, znanstvenim i umjetnikim udrugama u RH i Maarskoj s kojima esto organizira i razliita kulturna dogaanja. Znanstveni krugovi su takoer upoznati s radom Studija kao mjestom znanstvene radionice i kulturnog rasadnika maarske nacionalne manjine, pa se tako suradnike Studija vie puta godinje zove na znanstvene skupove na kojima i sami sudjeluju, lanovi su organizacijskih odbora za skupove i konferencije u domovini i inozemstvu, surauju na ureivanju znanstvenih knjiga i asopisa u domovini i inozemstvu, pripremaju prijevode klasika maarske knjievnosti kojima ele pribliiti maarsku knjievnost iroj hrvatskoj javnosti, lanovi su upravljakih tijela i predsjednitava raznih udruga (PRAGMA, NPKR i dr.), te kao gostujui predavai na Sveuilitima i visokim kolama u Maarskoj produbljuju veze s matinom domovinom. Studij maarskog jezika i knjievnosti i suradnici koji rade na njemu postavili su temelje suradnje Filozofskog fakulteta u Osijeku s Filozofskim fakultetom Sveuilita u Peuhu, a koja je izrasla iz iznimno dobrih i gotovo prijateljskih veza koje njeguju unutar obje institucije.

3.20. Analiza zapoljivosti studenata nakon zavretka studijskog programA

Prema podatcima Zavoda za zapoljavanje za kalendarsku godinu 2010. i 2011. nema nezaposlenih osoba s poznavanjem maarskog jezika. Prema tim podatcima potvruju se navodi iz toaka 3. 16. i 3. 18. o zapoljivosti studenata nakon zavrenog studija.

Dodatna potvrda potrebe na tritu rada za osobama koje vladaju maarskim jezikom na srednjoj i visokoj razini su gotovo svakodnevni upiti koji pristiu djelatnicima Studija osobno, ali i slubeno na adresu Fakulteta, kako je to uinio Radio-Osijek i Slavonska televizija. Isto tako su esti upiti za studente zavrne godine iz raznih odgojno-obrazovnih institucija u upaniji to jo jednom potvruje potrebu za studijem maarskog jezika i knjievnosti. Studenti koji su i dosada izrazili elju tijekom studija za povremenim poslovima, zahvaljujui dobroj povezanosti Studija s poslodavcima, svi su se uspjeno zaposlili i uz to izvravali svoje studentske obveze. Sve to potvruje potrebu za studijem maarskog jezika.

3.21. USPOREDBA PREDLOENOG SVEUILINOG STUDIJA S INOZEMNIM AKREDITIRANIM PROGRAMIMA UGLEDNIH VISOKIH UILITA (sveuilita u regiji)

Studij maarskog jezika i knjievnosti u Osijeku svojim sadrajima i ishodima uenja usporediv je s nekoliko slinih programa u regiji, npr. Studijem hungarologije na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, Studijem hungarologije u Beogradu i Studijem maarskog jezika i knjievnosti u Novom Sadu.

Studij hungarologije u Zagrebu sadrajno je usmjeren na razvijanje komunikacijskih i jezinih sposobnosti. Zagrebaki studij daje studentima osnovno znanje maarskoga jezika, te elementarno poznavanje maarske kulturne odnosno knjievne povijesti, kao i osnovno znanje o temeljnim strukturama maarskog jezika. Studij maarskog jezika i knjievnosti u Osijeku prua studentskim predznanjima prilagoeno (daljnje) razvijanje njihovih jezinih kompetencija, vie sadraja iz povijesti i kulture Maara te opirniji program iz knjievnosti koji u svojoj strukturi prati razvoj jezine kompetencije studenata.

Studij hungarologije u Beogradu slian je onome u Zagrebu, osim to dodatno ima obvezne sadraje iz hungarologije ime je usklaeniji s predvienim ciljevima i ishodima uenja. I osjeki studij obuhvaa kolegije koji su, meutim, segmentirani po knjievnim razdobljima kojima prethode uvodni sadraji iz znanosti o knjievnosti kako bi se lake pratili sadraji iz analize knjievnih djela. U izbornom programu beogradski je studij siromaniji i od osjekog i od zagrebakog i koncentriran je samo na sadraje ope kulture i ne prua dodatne spoznaje iz maarske kulture i povijesti.

Studij maarskog jezika i knjievnosti u Novom Sadu programom je prilagoen studentima koji imaju predznanje jezika, a iz sadraja programa vidi se kako je on predvien za studente kojima je maarski materinski jezik. Iz kolegija pod nazivom Stilistika i retorika, Psihologija umjetnosti i sl., vidi se kako je taj program sadrajno postavljen na viu razinu znanstvenog prouavanja maarskog jezika i knjievnosti, a po zavretku studija, studenti su nastavnici maarskog jezika i knjievnosti. Kako je podruje Vojvodine tradicionalno maarsko jezino podruje, ne udi da se ovakav program moe izvoditi. Desetljeima unazad u Vojvodini postoji potpuna vertikala obrazovanja na maarskom jeziku. Jezino su pokriveni svi aspekti javnog ivota, tako da je i na umjetnikoj akademiji mogue sluati kolegije na maarskom jeziku.

3.22. dosadanje iskustvo predlagaa u izvoenju istih i slinih sveuilinih studija

Prva iskustva predlagaa u izvoenju studija datiraju iz 2007. kada je pokrenut Preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti. Prve godine izvoenja Studija upisan je dvadeset i jedan student, a svi su oni studirali u dvopredmetnom programu (maarski jezik i knjievnost-povijest, maarski jezik i knjievnost-hrvatski jezik i knjievnost, maarski jezik i knjievnost-njemaki jezik i knjievnost, maarski jezik i knjievnost-engleski jezik i knjievnost). Te prve godine izvoenja, na Studiju je bio samo jedan stalno zaposleni djelatnik u zvanju vieg asistenta kojemu je u izvoenju nastave pomagalo pet vanjskih suradnika. Ve idue godine kadar se proirio jednim djelatnikom u zvanju asistenta, a akademske godine 2010. i jednim izvanrednim profesorom. Kako su se upisivale nove godine Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti, reciprono je rasla potreba za vanjskom suradnjom. Nova radna mjesta nisu odobravana dijelom i zbog sve manjeg broja studenta koji su u razdoblju od 2008.-2010. godine upisivali studij. Razlog tome bila je neprilagoenost postojeeg programa studentima bez predznanja maarskog jezika. Tijekom 2010. godine pristupilo se iznalaenju potrebnih rjeenja za daljnje nesmetano funkcioniranje Studija i kvalitetno izvoenje nastave koje se poelo naruavati i prevelikim optereenjem zaposlenika. Problemi uzrokovani malim brojem upisanih studenata odrazili su se i na smanjenje broja kombinacija studijskih programa s maarskim na samo dvije kombinacije koje se do danas izvode - maarski jezik i knjievnost-engleski jezik i knjievnost, te maarski jezik i knjievnost-hrvatski jezik i knjievnost. Studenti su nakon zavrenog preddiplomskog studija mogli nastaviti studij maarskog jezika i knjievnosti na nastavnikom smjeru, a od akademske godine 2011./2012. i na komunikolokom usmjerenju. Prema potrebama trita rada planira se pokretanje programa komunikoloko-prevoditeljskog usmjerenja koji bi u potpunosti pokrio potrebe potencijalnih poslodavaca.

Kako bi se Studij maarskog jezika ouvao i dalje razvijao u okviru Filozofskog fakulteta u Osijeku, bilo je potrebno preraditi postojei programa preddiplomskog studija i prilagoditi ga studentima bez predznanja maarskog jezika. To, naravno, ne iskljuuje mogunost upisa i obrazovanja onih koji imaju predznanje maarskog jezika jer su kroz jedan od modula i izborni program predvieni sadraji koji e zadovoljiti potrebe tih studenta pruiti im mogunost da dodatno poboljaju svoj izriaj i usvoje jezini standard maarskog govornog podruja te tako obogate svoje znanje. Istovremeno, studenti bez jezinog predznanja usvajaju jezine temelje koji e ih do zavretka preddiplomskog studija dovesti na razinu B1-B2 kojom e biti u mogunosti potpuno pratiti nastavu na maarskom jeziku u programu diplomskog studija.

S obzirom da predlaga ima iskustva u izvoenju ovakvog studija te konstantno radi na usavravanju i proirivanju programskih sadraja, a potaknut prijedlozima potencijalnih poslodavaca i iskustvima iz svakodnevne prakse, jasno je da ovaj izmijenjeni program preddiplomskog studija predstavlja poboljanje prijanjeg programa. Izvedbom izmijenjenog Preddiplomskog studija maarskog jezika i knjievnosti ne bi se prestalo oslukivati potrebe ire zajednice i potencijalnih poslodavaca jer se ta praksa i dosada pokazala izuzetno vrijednom i potrebnom pri poveanju kvalitete ponuenih programa.

Nastavnici ukljueni u izvedbu programa imaju veliko iskustvo u radu sa studentima koji nemaju predznanje maarskog jezika, a svi su dvojezine osobe koje su zbog toga sposobne prilagoditi sadraje, ne samo jezino, ve i kvalitetom, onim studentima koji imaju predznanje jezika, ali i onima koji to nemaju.

Na Preddiplomskom studiju maarskog jezika i knjievnosti glavni je cilj osposobiti studente za komunikaciju na maarskom jeziku u govoru i pismu koja ukljuuje poznavanje strune terminologije s vie podruja. Osim toga osnovnog cilja, studente se priprema i za knjievnu i jezinu analizu s ciljem pripreme studenata na diplomski studij. Geografska blizina Maarske te prednosti koje prua smjetaj Filozofskog fakulteta u Osijeku na podruju gdje ivi najvei broj pripadnika maarske nacionalne manjine, studentima pruaju dodatnu mogunost izloenosti ivom jeziku to moe posluiti i kao dodatna motivacija u uenju. Kako je veliki broj nastavnika ukljuen u javni ivot maarske nacionalne manjine, prua se mogunost posjeivanja raznih kulturnih dogaanja, poput posjeta gostujuih kazalinih predstava, prisustvovanje izlobama i koncertima i tomu slino, to takoer moe dati vre temelje za usvajanje i primjenu ivog jezika.

3.23. partneri izvan visokokolskog sustava (gospodarstvo, javni sektor i slino) koji sudjeluju u izvoenju predloenog studijskog programa

Prema dosadanjem iskustvu, partneri izvan visokokolskog sustava sudjelovali su u izvoenju studijskih programa i poboljanju kvalitete istih na savjetodavnoj razini i kroz osobne kontakte sa zaposlenicima Studija. Kao najbolji savjetodavci za ponudu dodatnih sadraja pokazali su se predstavnici lokalnih tvrtki od kojih se jedna odluila i za stipendiranje studenata maarskog jezika. Vano je napomenuti da se ti studenti zapoljavaju u tvrtkama koje ih trebaju zbog njihovih jezinih kompetencija te se stoga razvijanje jezinih kompetencija postavlja kao osnovni cilj Studija maarskog jezika i knjievnosti.

Od predstavnika lokalne manjinske zajednice i raznih civilnih udruga (ne samo manjinskih) oduvijek su pristizale vrijedne informacije za Studij jer oni izravno potrauju budue zaposlenike s poznavanjem maarskog jezika te tako imaju i konkretne zahtjeve u pogledu kompetencija studenata koje bi im bile od najvee koristi (prevoditeljstvo, poslovna komunikacija, organizacijske sposobnosti i sl.). Oslukivanjem ovakvih i slinih prijedloga, Studij maarskog jezika i knjievnosti moe ostvariti najvaniji cilj strategije Fakulteta, a to je da svojom kvalitetom postane prepoznatljiv ne samo u regiji, ve i ire.

3.24. RAZVOJ MEUNARODNE SURADNJE NA UILITU IZVOAU STUDIJA

Razvoj meunarodne suradnje strategijski je cilj Filozofskog fakulteta u Osijeku, to je razvidno i iz usvojene Strategije razvoja Filozofskog fakulteta. Cilj je poticanje svih oblika mobilnosti i meunarodne suradnje s inozemnim sveuilitima i institucijama. U svrhu ostvarenja tog cilja postavljena su etiri zadatka: 1. Poticanje mobilnosti studenata i nastavnika (organizacija info-dana, stvaranje preduvjeta za priznavanje ECTS-a, slobodan studijski semestar ili godina); 2. Poveanje broja studenata i nastavnika koji sudjeluju u programima mobilnosti; 3. Sklapanje stratekih partnerstava sa sveuilitima i institucijama u zemlji i inozemstvu u cilju poticanja mobilnosti i provoenja zajednikih istraivanja; 4. Praenje meunarodne suradnje Fakulteta kroz Sustav osiguranja kvalitete (godinja izvjea). Posebni je cilj meunarodne suradnje unaprjeenje prepoznatljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta u Osijeku kao regionalnog centra izvrsnosti za obrazovanje i znanstveni rad iz podruja humanistikih i drutvenih znanosti.

Filozofski je fakultet do sada uspostavio suradnju sa sveuilitima, fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inozemstvu. Suradnja se ostvaruje kroz sudjelovanje u programima razmjene (Fulbright/Humphrey, DAAD, AD, Erasmus), zajedniku organizaciju znanstvenih skupova i ljetnih kola, kroz rad na znanstvenim projektima, suradnju u izdavanju asopisa i znanstvenih publikacija, izvoenje preddiplomskih, diplomskih i doktorskih studija te kroz razmjenu studenata i nastavnika. Suradnja se temelji i na potpisanim ugovorima i sporazumima o suradnji. U svrhu intenzivnijeg promicanja regionalne suradnje u 2010. potpisani su sporazumi o suradnji s Filozofskim fakultetom u Novom Sadu i Filozofskim fakultetom u Skopju, te niz preliminarnih bilateralnih Erasmus ugovora (Peuh, Pardubice, Poznan, Jena, Graz). Ugovor o suradnji izmeu Filozofskog fakulteta u Osijeku i Filozofskog fakulteta Sveuilita u Peuhu potpisan je 18. veljae 2011.

Budui da je namjera Filozofskog fakulteta u iduem razdoblju strateki prioritet dati meunarodno kompetitivnim tematskim podrujima, predloeni izmijenjeni Preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti moe pripomoi ostvarenju strategijskog cilja razvoja meunarodne suradnje. Ciljevi predloenog studija su upravo obrazovanje strunjaka koji e razumjeti kulturoloke razlike, ali istom ih i poticati i razvijati i koji e svojim poznavanjem maarskog jezika i kulture biti prvi u pregovorima i poslovima na meudravnoj razini i time promicati ime ustanove na kojoj su stekli potrebna znanja i kompetencije. Ostvarenje tog cilja povezano je s poveanjem vidljivosti i reputacije Filozofskog fakulteta na meunarodnoj razini.

4. OPIS PROGRAMA

4.1. Popis obvezatnih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

Tablica 1. Popis obveznih predmeta s brojem aktivne nastave i brojem ECTS bodova

Godina studija: 1

Semestar: 1

PREDMET

NOSITELJ

P

V

S

Uk

ECTS

STATUS

Modul 1.

Jezine vjebe maarskog jezika 1.

Hajnalka Kispter, lektorica

-

8

-

8

8

O

Modul 2.

Jezino izraavanje 1.

dr. sc. Beatrix Oszko, strana lektorica

-

4

-

4

5

O

Kulturna povijest Maara u Hrvatskoj 1.

izv. prof. dr. sc. Kroly Lbadi

-

-

2

2

3

O

Modul 1. i 2.

Uvod u jezikoslovlje za hungarologe

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1

-

1

2

3

O

Povijest i kultura Maara

doc. dr. sc. rpd Hornyk

2

-

1

3

4

O

Strani jezik: engleski jezik

njemaki jezik

Dubravka Kuna, via predavaica

Gordana Todorovi, via predavaica

-

2

-

2

2

O

Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko Beissmann, vii predava

-

2

-

2

1

O

Semestar: 2

PREDMET

NOSITELJ

P

V

S

Uk

ECTS

STATUS

Modul 1.

Jezine vjebe maarskog jezika 2.

Hajnalka Kispter, lektorica

-

8

-

8

8

O

Modul 2.

Jezino izraavanje 2.

dr. sc. Beatrix Oszko, strana lektorica

-

4

-

4

5

O

Kulturna povijest Maara u Hrvatskoj 2.

izv. prof. dr. sc. Kroly Lbadi

-

-

2

2

3

O

Modul 1. i 2.

Uvod u znanost o knjievnosti

doc. dr. sc. Zsombor Lbadi

2

-

-

2

4

O

Fonetika i fonologija maarskog jezika

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1

1

-

2

3

O

Strani jezik: engleski jezik

njemaki jezik

Dubravka Kuna, via predavaica

Gordana Todorovi, via predavaica

-

2

-

2

2

O

Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko Beissmann, vii predava

-

2

-

2

1

O

Godina studija: 2

Semestar: 3

PREDMET

NOSITELJ

P

V

S

Uk

ECTS

STATUS

Modul 1.

Jezine vjebe maarskog jezika 3

Hajnalka Kispter, lektorica

-

6

-

6

6

O

Modul 2.

Struna komunikacija 1.

dr. sc. Beatrix Oszko, strana lektorica

-

2

-

2

3

Razumijevanje teksta 1.

doc. dr. sc. Zsombor Lbadi

-

-

2

2

3

O

Modul 1. i 2.

Moderna maarska knjievnost i kultura 1.

doc. dr. sc Zoltn Medve

2

-

1

3

4

O

Morfologija maarskog jezika 1.

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1

2

-

3

4

O

Strani jezik: engleski jezik

njemaki jezik

doc. dr. sc. Biljana Oklopi

Gordana Todorovi, via predavaica

-

2

-

2

2

O

Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko Beissmann, vii predava

-

2

-

2

1

O

Izborni kolegiji

Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekui semestar koliko im je neophodno da bi ostvarili minimalno 15 ECTS bodova u semestru.

Semestar: 4

PREDMET

NOSITELJ

P

V

S

Uk

ECTS

STATUS

Modul 1.

Jezine vjebe maarskog jezika 4.

Hajnalka Kispter, lektorica

-

6

-

6

6

O

Modul 2.

Struna komunikacija 2.

dr. sc. Beatrix Oszko, strana lektorica

-

2

-

2

3

O

Razumijevanje teksta 2.

doc. dr. sc. Zsombor Lbadi

-

-

2

2

3

O

Modul 1. i 2.

Moderna maarska knjievnost i kultura 2.

doc. dr. sc. Zsombor Lbadi

2

-

1

3

4

O

Morfologija maarskog jezika 2.

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1

2

-

3

4

O

Strani jezik: engleski jezik

njemaki jezik

doc. dr. sc. Biljana Oklopi

Gordana Todorovi, via predavaica

-

2

-

2

2

O

Tjelesna i zdravstvena kultura

eljko Beissmann, vii predava

-

2

-

2

1

O

Izborni kolegiji

Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekui semestar koliko im je neophodno da bi ostvarili minimalno 15 ECTS bodova u semestru.

Godina studija: 3

Semestar: 5

PREDMET

NOSITELJ

P

V

S

Uk

ECTS

STATUS

Modul 1.

Jezine vjebe maarskog jezika 5.

Hajnalka Kispter, lektorica

-

4

-

4

4

O

Modul 2.

Maarska manjinska knjievnost u Karpatskom bazenu

doc. dr. sc. Zoltn Medve

1

-

1

2

3

O

Modul 1. i 2.

Klasina maarska knjievnost i kultura 1.

doc. dr. sc. Zsombor Lbadi

2

-

1

3

4

O

Sintaksa maarskog jezika 1.

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1

1

-

2

3

O

Prijevodne vjebe 1.

doc. dr. sc. Zoltn Medve

-

2

-

2

2

O

Izborni kolegiji

Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekui semestar koliko im je neophodno da bi ostvarili minimalno 15 ECTS bodova u semestru.

Semestar: 6

PREDMET

NOSITELJ

P

V

S

Uk

ECTS

STATUS

Modul 1.

Jezine vjebe maarskog jezika 6.

Hajnalka Kispter, lektorica

-

4

-

4

4

O

Modul 2.

Dijalektologija

doc. dr. sc. gnes Prodn

-

-

2

2

3

O

Modul 1. i 2.

Klasina maarska knjievnost i kultura 2.

doc. dr. sc. Zoltn Medve

2

-

1

3

4

O

Sintaksa maarskog jezika 2.

doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga

1

1

-

2

3

O

Prijevodne vjebe 2.

doc. dr. sc. Zoltn Medve

-

2

-

2

2

O

Zavrni rad

-

-

-

-

-

3

O

Izborni kolegiji

Studenti biraju onoliko izbornih kolegija iz ponude za tekui semestar koliko im je neophodno da bi ostvarili minimalno 15 ECTS bodova u semestru.

Tablica 2. Popis izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova

Godina studija: 1.-3.

PREDMET

NOSITELJ

P

V

S

Uk

ECTS

STATUS

Komunikacijske vjebe 1.

Hajnalka Kispter, lektorica

-

2

-

2

2

I

Komunikacijske vjebe 2.

Hajnalka Kispter, lektorica

-

2

.

2

2

I

Suvremena maarska knjievnost

doc.dr.sc. Zoltn Medve

-

-

2

2

2

I

Stara maarska knjievnost

doc.dr.sc. Zoltn Medve

1

-

1

2

2

I

Analiza knjievnih tekstova 1.

doc.dr.sc. Zsombor Lbadi

-

-

2

2

2

I

Analiza knjievnih tekstova 2.

doc.dr.sc. Zsombor Lbadi

-

-

2

2

2

I

Komparatistika: maarska knjievnost u europskom kontekstu

doc.dr.sc. Zoltn Medve

1

-

1

2

3

I

Leksikologija

doc.dr.sc. gnes Prodn

-

-

2

2

2

I

Povijest hrvatsko-maarskih veza 1.

doc.dr.sc. gnes Prodn

1

-

1

2

3

I

Povijest hrvatsko-maarskih veza 2.

doc.dr.sc. gnes Prodn

1

-

1

2

3

I

OPIS OBVEZNIH PREDMETA

MODUL 1

Ope informacijeKOD: MAP112

Nositelj predmetaHajnalka Kispter, lektorica

Naziv predmeta

Jezine vjebe maarskog jezika 1.

Studijski program

Dvopredmetni preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti

Status predmeta

obvezni predmet

Godina

1.

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

ECTS koeficijent optereenja studenata

8

Broj sati (P+V+S)

0+120+0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija upoznati studente s primarnim vokabularom, osnovama maarske gramatike, pravilima izgovora i pisanja, razviti osnovne komunikacijske sposobnosti studenata na maarskom jeziku u jezinim djelatnostima govorenja i pisanja, upoznati ih s kljunim razlikama izmeu maarskog i hrvatskog jezinog sustava.

Uvjeti za upis predmeta

Nema.

Oekivani ishodi uenja za predmet

Nakon uspjeno zavrenog kolegija, studenti e moi razumjeti sadraj jednostavnih pisanih i usmenih tekstova na maarskom jeziku; voditi jednostavan razgovor na maarskom jeziku u vezi s poznatim, svakodnevnim aktivnostima i situacijama te pritom rabiti osnovne formulaine izraze; rabiti osnovni vokabular i jednostavne glagolske oblike u usmenim i pisanim oblicima jezinih aktivnosti.

Sadraj predmeta

Kolegij je koncipiran kao uvod u maarski jezik za studente maarskog jezika i knjievnosti. Teme koje se obrauju su: abeceda maarskog jezika; izgovor i pisanje; tematske skupine rijei (nazivi dana, mjeseci, brojevi, drave, narodi itd.); imenice: jednina, mnoina, akuzativ; posvojni oblici; zamjenice; glagoli: prezent, futur, perfekt, konjugacija, infinitiv, imperativ.

Vrste izvoenja nastave

|_| predavanja

|_| seminari i radionice

X vjebe

|_| obrazovanje na daljinu

|_| terenska nastava

|_| samostalni zadaci

|_| multimedija i mrea

|_| laboratorij

|_| mentorski rad

|_| ostalo __________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohaati nastavu (80% prisutnost na nastavi uvjet za potpis), aktivno sudjelovati u radu izvravanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje, poloiti kolokvije kojima se prati i provjerava razina usvojenosti obraenih sadraja.

Praenje rada studenata

Pohaanje nastave

Aktivnost u nastavi

3

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

5

Referat

Praktini rad

Portfolio

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Konana ocjena proizlazi iz sljedeih elemenata:

izvravanje postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje 40% bodova

kolokviji 60 % bodova.

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Grbe T.-Szita Sz.: Gyakorl magyar nyelvtan, Akadmiai Kiad Zrt., 2009.

Hadrovics L.-Nyomrkay I.: Magyar-Horvt Sztr/Maarsko-hrvatski rjenik, Akadmiai Kiad, Budapest, 2003

Hadrovics L.-Nyomrkay I.: Horvt-Magyar Sztr/Hrvatsko.maarski rjenik, Akadmiai Kiad, Budapest, 2003

Kovcsi Mria: Itt magyarul beszlnek I-II., Nemzeti Tanknyvkiad, 1999.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Durst P.: Lpsrl lpsre magyarul, Szegedi Tudomnyegyetem, 2003.

Erds J.-Prileszky Cs.: Hall, itt Magyarorszg!, Akadmiai Kiad Zrt., 2010.

Juhasz G.-Kovcs J.: Lako i brzo maarski, Forum, Novi Sad, 1979.

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutano pohaaju nastavu na predmetu

Naslov

Broj primjeraka

Broj studenata

Gyakorl magyar nyelvtan

4

10

Magyar-Horvt Sztr/Maarsko-hrvatski rjenik

4

10

Horvt-Magyar Sztr/Hrvatsko.maarski rjenik

4

10

Itt magyarul beszlnek I-II.

4

10

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Praenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Prirunikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraivakog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveuiline ankete meu studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Praenje i analiza kvalitete sadraja predmeta u skladu s procjenom izvoaa kolegija i sustrunjaka na Studiju maarskog jezika i knjievnosti.

Ope informacijeKOD: MAP113

Nositelj predmetaHajnalka Kispter, lektorica

Naziv predmeta

Jezine vjebe maarskog jezika 2.

Studijski program

Dvopredmetni preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti

Status predmeta

obvezni predmet

Godina

1.

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

ECTS koeficijent optereenja studenata

8

Broj sati (P+V+S)

0+120+0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija razvijati kod studenata osnovni vokabular, vjebati osnovne gramatike strukture, primjenu pravila izgovora i pisanja, razvijati osnovne komunikacijske sposobnosti studenata na maarskom jeziku u jezinim djelatnostima govorenja i pisanja, osvjeivati ih o razlikama izmeu maarskog i hrvatskog jezinog sustava.

Uvjeti za upis predmeta

Nema.

Oekivani ishodi uenja za predmet

Po zavretku kolegija, studenti e moi rabiti maarski jezik na osnovnoj razini u usmenim i pisanim oblicima komunikacije; razumjeti i pratiti jednostavne slune i pisane tekstove na maarskom jeziku; rabiti jednostavne glagolske oblike i osnovni vokabular te svakodnevne formulaine oblike u konverzaciji.

Sadraj predmeta

S posebnim naglaskom na gramatici (pridjevi, antonimi, komparacija, posvojne i povratne zamjenice) i ortografiji, kolegij obrauje svakodnevne komunikacijske teme kao to su, primjerice situacije u gradu i opis grada, kolovanje, putovanje (kolodvori, zrana luka, hoteli, znamenitosti) itd.

Vrste izvoenja nastave

|_| predavanja

|_| seminari i radionice

X vjebe

|_| obrazovanje na daljinu

|_| terenska nastava

|_| samostalni zadaci

|_| multimedija i mrea

|_| laboratorij

|_| mentorski rad

|_| ostalo ___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohaati nastavu (80% prisutnost na nastavi uvjet za potpis), aktivno sudjelovati u radu izvravanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje, poloiti kolokvije kojima se prati i provjerava razina usvojenosti obraenih sadraja.

Praenje rada studenata

Pohaanje nastave

Aktivnost u nastavi

3

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

5

Referat

Praktini rad

Portfolio

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Konana ocjena proizlazi iz sljedeih elemenata:

izvravanje postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje 40% bodova

kolokviji 60 % bodova.

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Grbe T.-Szita Sz.: Gyakorl magyar nyelvtan, Akadmiai Kiad Zrt., 2009.

Hadrovics L.-Nyomrkay I.: Magyar-Horvt Sztr/Maarsko-hrvatski rjenik, Akadmiai Kiad, Budapest, 2003

Hadrovics L.-Nyomrkay I.: Horvt-Magyar Sztr/Hrvatsko.maarski rjenik, Akadmiai Kiad, Budapest, 2003

Kovcsi Mria: Itt magyarul beszlnek I-II., Nemzeti Tanknyvkiad, 1999.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Durst P.: Lpsrl lpsre magyarul, Szegedi Tudomnyegyetem, 2003.

Erds J.-Prileszky Cs.: Hall, itt Magyarorszg!, Akadmiai Kiad Zrt., 2010.

Juhasz G.-Kovcs J.: Lako i brzo maarski, Forum, Novi Sad, 1979.

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutano pohaaju nastavu na predmetu

Naslov

Broj primjeraka

Broj studenata

Gyakorl magyar nyelvtan

4

10

Magyar-Horvt Sztr/Maarsko-hrvatski rjenik

4

10

Horvt-Magyar Sztr/Hrvatsko.maarski rjenik

4

10

Itt magyarul beszlnek I-II.

4

10

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Praenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Prirunikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraivakog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveuiline ankete meu studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Praenje i analiza kvalitete sadraja predmeta u skladu s procjenom izvoaa kolegija i sustrunjaka na Studiju maarskog jezika i knjievnosti.

Ope informacijeKOD: MAP211

Nositelj predmetaHajnalka Kispter, lektorica

Naziv predmeta

Jezine vjebe maarskog jezika 3.

Studijski program

Dvopredmetni preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti

Status predmeta

obvezni predmet

Godina

2.

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

ECTS koeficijent optereenja studenata

6

Broj sati (P+V+S)

0+90+0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj kolegija je osposobiti studente za usmeno i pismeno sluenje maarskim jezikom te pruiti potrebno leksiko i gramatiko znanje za praenje kolegija na maarskom jeziku kao i za aktivno sudjelovanje na istima.

Uvjeti za upis predmeta

Uspjeno poloen kolegij Jezine vjebe maarskog jezika 1.

Oekivani ishodi uenja za predmet

Po zavretku kolegija, studenti e moi uspjeno sudjelovati u komunikaciji, slagati proirene i sloene reenice, izraziti se u pisanoj formi, te razumjeti pisani i izgovoreni tekst; samostalno tvoriti jednostavne tekstove u usmenom i pisanom obliku; voditi razgovor o svakodnevnim temama na maarskom jeziku; opisati razlike izmeu maarskog i hrvatskog jezinog sustava na svim jezinim razinama.

Sadraj predmeta

Ovaj se kolegij nadovezuje na Jezine vjebe 1. i 2. U njemu se naglasak stavlja na razvoj komunikacijskih kompetencija, na uvjebavanje gramatikih struktura maarskog jezika, te na proirenje vokabulara, s posebnim osvrtom na jezine elemente kao to su kolokacije, prepozicijske fraze, idiomatski izriaji i sl. Intenzivno se radi na uvjebavanju i razvijanju svih jezinih vjetina - receptivnih: sluanja i itanja, te produktivnih: govora i pisanja.

Vrste izvoenja nastave

|_| predavanja

|_| seminari i radionice

X vjebe

|_| obrazovanje na daljinu

|_| terenska nastava

|_| samostalni zadaci

|_| multimedija i mrea

|_| laboratorij

|_| mentorski rad

|_| ostalo ___________________

Komentari

Obveze studenata

Studenti su obvezni redovito pohaati nastavu (80% prisutnost na nastavi uvjet za potpis), aktivno sudjelovati u radu izvravanjem postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje, poloiti kolokvije kojima se prati i provjerava razina usvojenosti obraenih sadraja.

Praenje rada studenata

Pohaanje nastave

Aktivnost u nastavi

2

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraivanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

4

Referat

Praktini rad

Portfolio

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Konana ocjena proizlazi iz sljedeih elemenata:

izvravanje postavljenih zadataka na nastavi i izvan nje 40% bodova

kolokviji 60 % bodova.

Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Grbe T.-Szita Sz.: Gyakorl magyar nyelvtan, Akadmiai Kiad Zrt., 2009.

Hadrovics L.-Nyomrkay I.: Magyar-Horvt Sztr/Maarsko-hrvatski rjenik, Akadmiai Kiad, Budapest, 2003

Hadrovics L.-Nyomrkay I.: Horvt-Magyar Sztr/Hrvatsko.maarski rjenik, Akadmiai Kiad, Budapest, 2003

Kovcsi Mria: Itt magyarul beszlnek I-II., Nemzeti Tanknyvkiad, 1999.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Durst P.: Lpsrl lpsre magyarul, Szegedi Tudomnyegyetem, 2003.

Erds J.-Prileszky Cs.: Hall, itt Magyarorszg!, Akadmiai Kiad Zrt., 2010.

Juhasz G.-Kovcs J.: Lako i brzo maarski, Forum, Novi Sad, 1979.

Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutano pohaaju nastavu na predmetu

Naslov

Broj primjeraka

Broj studenata

Gyakorl magyar nyelvtan

4

10

Magyar-Horvt Sztr/Maarsko-hrvatski rjenik

4

10

Horvt-Magyar Sztr/Hrvatsko.maarski rjenik

4

10

Itt magyarul beszlnek I-II.

4

10

Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Praenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Prirunikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraivakog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveuiline ankete meu studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Praenje i analiza kvalitete sadraja predmeta u skladu s procjenom izvoaa kolegija i sustrunjaka na Studiju maarskog jezika i knjievnosti.

Ope informacijeKOD: MAP212

Nositelj predmetaHajnalka Kispter, lektorica

Naziv predmeta

Jezine vjebe maarskog jezika 4.

Studijski program

Dvopredmetni preddiplomski studij maarskog jezika i knjievnosti

Status predmeta

obvezni predmet

Godina

2.

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

ECTS koeficijent optereenja studenata

6

Broj sati (P+V+S)

0+90+0

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta

Cilj je ovog kolegija osposobiti studenate za usmeno i pismeno sluenje maarskim jezikom te pruiti im potrebno leksiko i gramatiko znanje za praenje kolegija na maarskom jeziku kao i za aktivno sudjelovanje u istima.

Uvjeti za upis predmeta

Uspjeno poloen kolegij Jezine vjebe maarskog jezika 2.

Oekivani ishodi uenja za predmet

Po zavretku kolegija, studenti e moi uspjeno sudjelovati u komunikaciji, slagati proirene i sloene reenice, izraziti se u pisanoj formi te razumjeti pisani i izgovoreni tekst; moi e samostalno tvoriti jednostane tekstove u pisanom i usmenom obliku; bit e sposobni voditi razgovor o svakodnevnim temama na maarskom jeziku; moi e opisati razlike izmeu maarskog i hrvatskog jezinog sustava na svim jezinim razinama.

Sadraj predmeta

U ovom se kolegiju naglasak stavlja na razvoj jezine kompetencije, na uvjebavanje gramatikih struktura maarskog jezika (odreena i neodreena glagolska konjugacija, eliptina reenica, imperativ itd.) te na proirenje vokabulara s posebnim osvrtom na jezine elemente kao to su kolokacije, prepozicijske fraze, idiomatski izriaji i sl. Intenzivno se radi na uvjebavanju i razvijanju svih jezinih vjetina receptivnih - sluanja i itanja te produktivnih govorenja i pisa