PULASTUDENI 201816

Znan

je ko

je pr

imjen

jujem

o,

odma

h.

Polite

hnika

Pula

Riva 6

, 521

00 Pu

la

www.

polite

hnika

-pula.

hr

Za nakladnika | For Publisher

mr. sc. Davor Mišković

Uredništvo | Editorial Board

mr. sc Davor Miškovićdr. sc. Branimir Ružojčićdr. sc. Klaudio Tominovićmr. sc. Radovan Jokićdr. sc. Goran Zgrablić. dr. sc. Boris Marjanovićdr. sc. Barbara Marušnik Sanja Grbac Babić Tamara Žufić-Košara Glavni urednik | Editor

Luciano Kuhar

Likovni urednik | Art Editor

dr. sc. Boris Marjanović

Grafički urednik | Graphic Editor

dr. sc. Boris Marjanović

Naslovnica | Cover

Igor Zirojević

Tisak | Press

Tiskara Nova, Galižana

Naklada | Copies

300 primjeraka

Časopis izlazi dva puta godišnje

UDK 371ISSN 1333-2643

Sadržaj

Fulmini mancati “bombe d’acqua” (str. 2)dott. Roberto Bosaz

Primjer mehatroničkog sustava za provjeru kvalitete ispisa 2D Datamatrix oznake (str. 3)

Nikola Baćac, mag. ing. el.

Identifikacija koristi za potrebe segmentacije tržišta na primjeru Politehnike Pula (str. 8)

dr.sc. Boris MarjanovićBoris Agatić, bacc. ing. politehn.

Marketing deficitarnih zanimanja (str. 12)Erol Ćurt, dipl. oec.

Upravljanje znanjem u poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o. (str. 17)dr.sc. Barbara Marušnik

Karla Živolić Višković,

Mikrokontrolerom upravljani robot za detekciju opasnih plinova (str. 24)

Edi Matijević, bacc. ing. politehn. Sanja Grbac Babić, mag. računarstva

Prezentacije znanstvenih radova (str. 30)Milenko Jokić, dipl. ing. stroj.

Nove tehnologije u nastavi matematike (str. 36)Kristina Blašković, mag. edu. phy. et inf.

Konstruiranje Wöhlerove krivulje na temelju eksperimentalnih podataka (str. 42)

Lana Buletić, mag. ing. mech.Sandi Buletić, dipl. ing.

Uvođenje sustava energetskog monitoringa (str. 48)Mateo Percan

mr.sc. Davor Miškovićdr.sc. Mauricio Licul

Doprinos inovacija i komunikacija sinergiji dionika u turizmu (str. 51)Sonja Bajramović

dr.sc. Jasmina Gržinićdr.sc. Moira Kostić Bobanović

T E C H N E

2

FULMINI MANCATI “BOMBE D’ACQUA” Autore: Dott. Roberto Bosaz

ABSTRACTThe mechanical effect of the wind on the molecules of water or water vapor can separte into ions and carry the negative charges upward. When the charges don’t reaches so high levels to generate an electric potential that allows the formation of lightning, the effect of the earth’s magnetic field on moving charges is such as to impart a centripetal acceleration that takes the gives rotation to the charges, creating vortexes. The recombination of the molecules in these vortices leads to the formation of drops of water that magnify more and more leading to precipitation of large amount of water.

Nella letteratura corrente si trovano prove e spiegazioni di come durante una leggera pioggia il vento è in grado di pro-durre la rottura delle molecole di H2O separando gli ioni – da quelli +. Essendo quelli positivi più pesanti precipiteranno al suolo, mentre quelli negativi, più leggeri, saranno trasportati verso l’alto dalle correnti ascensionali.

Queste cariche negative salendo verso l’alto, ossia allon ta-nan dosi da quelle positive, si caricano di un potenziale via via crescente, in funzione del Lavoro necessario per allonta-nar le*.

Potrà verificarsi che queste cariche non riescano a raggiungere quote elevate così da produrre tensioni sufficientemente ele-vate da dar luogo ad un fulmine.

Consideriamo il caso che a quote più basse questi ioni in pros-simità di nuvole muovendosi orizzontalmente a causa del ven-to interagiscono con il campo magnetico terrestre.

Per la legge di Lorentz si genera una forza orizzontale orto go-nale ed al movimento delle cariche. Questa forza produce la rotazione delle cariche fino a formare dei vortici provocando, laddove sono posti ioni +, una ricostruzione delle molecole e quindi dell’acqua. Questi vortici trascinano in rotazione le molecole di H2O provo-cando un ingrossamento delle gocce d’acqua fino a produrre la loro precipitazione concentrata volgarmente detta “bomba d’acqua”.L’ingrossamento delle gocce di H2O può portare le gocce da un diametro inferiore al millimetro (qualche decina di micrometri) fino a raggiungere i 5 mm.Questo aumento delle dimensioni delle gocce comporta una crescita della velocità di caduta dell’acqua che va dai 25 ai 30 km/h.Velocità dell’acqua che può provocare seri danni a ciò che si trova al suolo. Per questa ragione si parla di bombe di H2O.

* Effetto Bosaz – vedi TECHNE Br. 13/2012.

T E C H N E

3

SAŽETAKU proizvodnim se pogonima često koristi označavanje proizvodnih komada Datamatrix oznakom koja sadrži potrebne informacije o tom proizvodu. Ovisno o vrsti proizvodne linije, moguća je pojava zastoja zbog nekvalitetnog ispisa Datamatrix oznake. U članku je prikazan primjer sustava za provjeru kvalitete ispisa Datamatrix oznake na proizvodu u duhanskoj industriji.KLJUČNE RIJEČI: Mehatronički sustav, PLC, kvaliteta oznake, optički senzori, Datamatrix, 2D kod

ABSTRACTDatamatrix 2D code is commonly used in a wide variety of different industries to store information about the manufactured product. Depending on the manufacturing line topology, there is a risk of downtime due to poor marking quality of the Datamatrix code. This article describes an example of mechatronics system for mark verification of Datamatrix 2D code in the tobbacco industry.KEYWORDS: mechatronics system, PLC, mark verification, photoelectric sensors, Datamatrix, 2D code

U ovom članku dat je pregled razvoja mehatroničkog sustava za provjeru kvalitete 2D Datamatrix oznaka na štekama u duhanskoj industriji.

2. KOMPONENTE SUSTAVA2.1. 2D Datamatrix kod

Datamatrix 2D kod služi za pohranu većeg broja podata ka u odnosu na klasični 1D barkod. Komponente 2D Data ma-trix oznake prikazane su na slici 2.1. 2D oznaka se sastoji od orijentacije (eng. Finder “L” Pattern), tihe zone (eng. Quiet Zone), rezolucije modula (eng. Clock Track) i podat kov-nog područja koji je sačinjen od više pojedinih modula (eng. Module Cell).

Slika 1. Komponente 2D Datamatrix oznake [1]

Da bi očitavanje Datamatrix koda bilo uspješno prvenstve no je potrebno imati neprekinutu oznaku za orijentaciju. U prak-

PRIMJER MEHATRONIČKOG SUSTAVA ZA PROVJERU KVALITETE ISPISA 2D DATAMATRIX OZNAKEMechatronics System for 2D Datamatrix Code Mark Verification

Autor: Nikola Baćac, mag. ing. el.British American Tobacco, Burići bb, 52352 KanfanarPolitehnika Pula, Visoka tehničko-poslovna škola s p. j., Riva 6, 52100 Pula

1. UVODU proizvodnim se pogonima često javlja potreba da svaki proizvodni komad sadrži određene informacije koje se koriste u kasnijim fazama proizvodnog procesa. Jedan od čestih načina spremanja informacija jest označavanjem komada 2D Datamatrix oznakom.

Ovisno o vrsti proizvodnog pogona postoji više načina oz na-čavanja proizvodnih komada. U automobilskoj industr iji uglav-nom se koristi lasersko graviranje pošto je najčešće riječ o metalnim komadima koje treba označavati. U primjeru ozna-čavanja šteka u duhanskoj industriji koriste se industrij ski la ser-ski pisači ili industrijski aplikatori etiketa.

Proizvodni proces ovisi o kvaliteti oznake na komadu ako ona sadrži bitne informacije za daljnju obradu samog komada. Često dolazi do zastoja procesa u slučaju loše kvalitete ispi sa 2D Datamatrix oznake. U svrhu održavanja protočnosti pro-iz vod ne linije ugrađuju se sustavi za provjeru kvalitete ispisa oznaka koji propuštaju samo komade sa zadovoljavajućom kva-litetom.

Sustav za provjeru kvalitete ispisa oznaka mora biti integri-ran u proizvodnu liniju na način da odvaja komade sa lošom oz nakom od komada sa dobrom oznakom bez izazivanja do-dat nog zastoja samog proizvodnog procesa, tj. mora biti trans-parentan. Pošto je za izradu takvog sustava potrebno znanje iz elektrotehnike, mehanike i automatike može se reći da je riječ o mehatroničkom sustavu.

T E C H N E

4

si se često događa neuspješno očitavanje koda zbog nepot-pu ne oznake za orijentaciju, a to je najčešće posljedica nea-dekvatno održavanog industrijskog aplikatora etiketa. Ostale važ nije mjere kvalitete ispisa 2D Datamatrix koda navedene su u standardu ISO 15415 [1].

2.2. Industrijski čitač 2D kodova Cognex

Automatizirana uporaba 2D kodova u proizvodnom pogo nu moguća je jedino pomoću industrijskih čitača 2D kodova. U ovom se projektu koristi industrijski čitač Cognex DM300X. U nastavku je navedeno nekoliko osnovnih pojmova vezanih uz taj uređaj.

Slika 2. Industrijski čitač Cognex DM300

Osnovne komponente ovog industrijskog čitača su metalno kućište sa ugrađenim procesorom za obradu slike, leća sa funk cijom automatskog fokusiranja, LED osvjetljenje, prik lju-čak za napajanje i priključak za slanje podataka putem TCP/IP protokola. Kako bi čitač uspješno očitavao 2D kod potrebno je prilagoditi parametre poput osvjetljenja, fokusiranja, načina okidanja i obrade očitanih podataka. Namještanje para me ta-ra čitača izvršava se pomoću aplikacije Cognex Dataman Set up Tool.

Slika 3. Dataman setup tool

2.3. Senzori prisutnosti objekata

Kako bi se mogla provjeriti kvaliteta ispisane 2D oznake na svakom objektu i u slučaju neispravne oznake izbaciti isti po-trebni su senzori prisutnosti objekata pomoću kojih se aktivi-raju određene funkcije sustava za provjeru kvalitete oznake. U proizvodnim pogonima i automatizaciji općenito postoje raz ne vrste senzora prisutnosti, prema načinu rada mogu se ugrubo podijeliti na:

– Induktivne: za detekciju metalnih objekata, nije pogodan za detekciju materijala na većim udaljenostima

– Kapacitivne: reagiraju na promjenu vrste materijala u odre-đenom području, korisno za detektiranje količine objekata u zatvorenim kutijama

– Optičke: reagiraju na promjenu stanja odaslane optičke zra-ke, korisni za detekciju bilo koje vrste materijala

– Akustične: reagiraju na promjenu odaslanog zvučnog vala

Sustav za kontrolu kvalitete oznake koristi optičke senzore za detekciju nadolazećih objekata. U nastavku je dodatno pojaš-njenje optičkih senzora prisutnosti objekata.Optičke se senzore prema vrsti izvora svjetlosti može po dije li ti na LED i laserske. LED optički senzori imaju manju pre ciz nost i domet u odnosu na laserske, no znatno su jeftiniji i po god ni su u situacijama kada preciznost detektiranja nije od iz nim ne važ nosti. Primjerice, za detektiranje prolaza kartonskih ku tija na transportnoj traci dovoljna je uporaba LED optičkih sen zora jer je objekt detektiranja glomazan i domet optičke zrake mora biti širine transportne trake. Laserski optički senzori koriste se u slučajevima kada je potrebna preciznost detekcije. Često se koristi za provjeru položaja sitnih segmenata na određe-nom objektu. Također, laserski su senzori generalno robus niji i pouzdaniji u odnosu na LED senzore.Osim prema izvoru svjetlosti, optički se senzori prisutn osti raz-likuju i prema načinu rada. Optički senzori mogu biti difuzni, retro reflektivni i predajnik-prijemnik. Difuzni senzor ima na sebi ugra đen predajnik i prijemnik svjtlosne zrake. Kada se ispred senzora postavi objekt zraka se reflektira natrag u prijem nik difuznog senzora i time se registrira prisutnost objekta.

Slika 4. Princip rada difuznog optičkog senzora [3]

Svaki je difuzni senzor moguće namjestiti da detektira objekt do određene udaljenosti. Namještanje osjetljivosti detekcije vrši se pomoću vijka na samom senzoru. Primjer uporabe di-fuznih senzora prikazan je na sljedećoj slici.

Slika 5. Primjer uporabe difuznog optičkog senzora

T E C H N E

5

Na slici su prikazana tri laserska difuzna senzora kojima se kontrolira prostor između transportne kutije i ostatka stroja. Iako laserski difuzni senzori koriste sam objekt kao reflektiv nu površinu za povrat zrake pokazalo se u praksi da je njihov rad stabilan ako im izvor svjetlosti cijelo vrijeme gleda u konač nu točku. Ako to nije moguće tada je potrebno postaviti što ma nju osjetljivost senzora kako bi njegov rad bio stabilan. U ovom se primjeru može vidjeti u kojim je situacija ma laserski difuzni senzor pogodan odabir. Izvor svjetlosti mora biti precizan jer je potrebno detektirati prostor između kutije i otvora. U slučaju da se koristi senzor sa LED izvorom svjetlos-ti postojala bi mogućnost da se zbog promjera same svjetlos-ne zrake detektira kutija koja je već namještena izvan otvora stroja. Prema načinu rada odabran je difuzni jer ne postoji mogućnost ugradnje reflektivne površine na suprotnom kraju što je potrebno kod retroreflektivnog senzora.Retroreflektivni optički senzori također imaju integriran oda-šiljač i prijemnik svjetla no, za razliku od difuznog senzora, njima je potrebna reflektivna površina kako bi se odaslana zra-ka iz predajnika vratila u prijemnik. U slučaju kada je objekt ispred retroreflektivnog senzora svjetlosna se zraka ne vraća u prijemnik na senzoru i time registrira prisutnost objekta.

Slika 6. Princip rada retroreflektivnog optičkog senzora [3]

Ovaj se tip senzora najčešće koristi za detekciju prolaza objek ta ondje gdje je moguće ugraditi senzor s jedne strane objekta i reflektivnu površinu sa suprotne strane. Valja napomenuti da je u slučaju retroreflektivnog senzora sa LED izvorom svjetlosti dovoljna uporaba reflektivne folije za povrat zrake, no ako je izvor svjetlosti laser potrebno je koristiti reflektivne pločice koje u sebi sadrže trodimenzionalnu reflektivnu strukturu.Optički senzori mogu raditi i kao odvojeni prijemnik-predaj nik. Na taj je način jedan senzor samo odašiljač svjetlosne zrake a drugi samo prijemnik. Takav se tip optičke detekcije koristi gdje je potrebna najveća preciznost i sigurnost rada. Prednost ovog tipa senzora u odnosu na prethodno navedene je najveća radna udaljenost, najveća preciznost te ne postoji moguć nost pojave problema ako je objekt detekcije visoko reflektivan kao što je moguće kod retroreflektivnog senzora. Nedostatak ovog tipa optičkog senzora je znatno veća cijena pošto su potreb na dva uređaja.

Slika 7. Princip rada predajnik-prijemnik optičkog senzora [3]

Sustav za kontrolu kvalitete 2D oznake koristi retroreflektiv ne LED optičke senzore iz razloga što za detekciju prolaza šteka

nije potrebna prevelika preciznost i dovoljno je prostora za ugrad nju retroreflektivnih površina. Konkretno, koriste se re-tro reflektivni senzori marke Leuze model PRK328.

Slika 8. Retroreflektivni LED optički senzor

2.5. Programabilni logički kontroler

Upravljanje sustavom za kontrolu 2D oznaka izvršava se pomo-ću PLC programabilnog logičkog kontrolera marke Siemens. PLC je najčešće zastupljeni uređaj za kotrolu procesa u industriji. To je uređaj koji prima signale na svojim digitalnim i analog nim ulazima, obrađuje dobivene informacije u procesorskoj jedi-nici CPU i šalje rezultate obrade na digitalne i analogne izlaze. Pošto je sustav za kontrolu 2D oznaka jednostavan nije bilo potrebe nabaviti dedicirani PLC, već su se funkcije upravlja nja napisale u postojećem PLC-u obližnjeg stroja za pakiranje šte ka u transportne kutije.

Slika 9. Siemens CPU S7-300 [4]

Tablica 1. Digitalni ulazi

Digitalni ulazi

Opis signala Izvor signala

Prisutnost šteke kod skenera Retroreflektivni LED optički senzor

Prisutnost šteke kod pozicije za izbacivanje

Retroreflektivni LED optički senzor

Potvrda da je šteka izbačena Retroreflektivni LED optički senzor

2D oznaka ispravna Skener

2D oznaka neispravna Skener

T E C H N E

6

Tablica 2. Digitalni izlazi

Digitalni izlazi

Opis signala Izvršni uređaj

Skeniranje oznake Skener

Izbacivanje šteke Ventil sa diznom za ispuhivanje

Zaustavljanje šteke Cilindar sa pločicom za blokiranje

3. LOGIKA UPRAVLJANJA3.1. Princip rada

Rad sustava za kontrolu kvalitete oznaka započinje sa prolas-kom šteke pokraj skenera. Šteka je detektirana pomoću op-tič kog senzora postavljenog pored skenera. Trenutak kada će skener očitati oznaku je izračunat na temelju poznate uda-ljenosti pozicije senzora od pozicije skenera i poznate br zine trake. Očitavanje se izvršava u više okidanja kako bi se osigura-lo uspješno očitavanje cijele oznake.

Slika 10. Skeniranje oznake na nadolazećoj šteci

Nakon okidanja šteka putuje prema poziciji za izbacivanje. Pomoću dva ukrštena optička senzora vrši se detektiranje šte-ke na poziciji za izbacivanje. Ako kvaliteta oznake nadolazeće šteke ne ispunjava zadane uvjete šteka će biti izbačena pomo-ću ventila za ispuhivanje. Optičkim se senzorom potvrđuje uspješno izbacivanje šteke kroz limeni lijevak i time je završen jedan ciklus provjere kvalitete oznake.

Slika 11. Izbacivanje šteke sa oznakom nezadovoljavajuće kvalitete

Prethodno navedeni opis rada može se prikazati pomoću blo-kovskog dijagrama toka procesa.

Slika 12. Dijagram toka rada sustava za kontrolu kvalitete oznaka

Potrebno je naglasiti da industrijski čitač mora biti parame tri-ran na način da cijeli proces obrade dobivene slike traje kraće od vremena potrebnog da pomak šteke prođe od pozicije skeniranja do pozicije za izbacivanje. U slučaju da proces obra-de traje dulje rezultat će se dodijeliti sljedećoj šteci i rad sus-tava za kontrolu oznaka neće biti ispravan.

4. ZAKLJUČAKU ovom je članku prikazan primjer uporabe mehatro nič kog sustava za kontrolu kvalitete 2D oznaka u duhanskoj indus tri ji. U svrhu pravilnog shvaćanja rada ovog mehatroničkog sus tava ukratko su pojašnjene pojedine komponente samog sustava. Dodatno je pojašnjen princip rada najčešće korištenih optič kih senzora detekcije objekata pošto se vrlo često koriste u raz nim mehatroničkim sustavima.Iako je skener 2D oznaka osnovna komponenta ovog susta va u ovom članku nisu prikazani detalji njegovog parametri ra nja pošto bi to prelazilo okvire samog članka. Predlaže se ko riš te-

T E C H N E

7

nje literature [2] kao osnovu za parametriranje in dus trijskog skenera korištenog u ovom sustavu za kontrolu kva litete oz-naka.

LITERATURAInternet:

[1] Implementing direct part mark verification, http://acrovision.co.uk/wp-content/uploads/2011/07/Cognex-Verification-Paper.pdf (01.07.2018)

[2] Cognex Dataman DM300 Guide, https://www.cognex.com/products/barcode-readers/fixed-mount-barcode-readers/dataman-360-series (01.07.2018)

[3] Allied Electronics: Choosing the right photoelectric sensor www.alliedelec.com/mkt/lp/articles/pdfs/Allied_Photoelectric_Sensor_2015.pdf (01.07.2018)

[4] Siemens S7-300 CPU, https://w3.siemens.com/mcms/programmable-logic-controller/en/advanced-controller/s7-300/cpu/standard-cpus/pages/default .aspx (01.07.2018)

T E C H N E

8

1. UVODPonuđači ili poslovni subjekti posluju da bi ostvarili profit i time opstali na tržištu. Marketing predstavlja alat u rukama ponuđa ča koji omogućava ostvarivanje profita kroz zadovoljenje potreba potrošača. Ukoliko ponuđači uspiju definirati i zadovoljiti potrebe krajnjih korisnika i to učine bolje od konkurencije, tada će ostvariti uspjeh na tržištu. Visokoškolske institucije ne pred stavljaju izuzetak. Na tržištu visokog obrazovanja djeluju mnoge visokoškolske institucije koje se međusobno bore za pridobivanje studenata. U postizanju tog cilja koriste se, dakako, marketingom.Još su tijekom 70-ih godina sveučilišta i visoke škole provodile marketinške aktivnosti u cilju pridobivanja studenata, što se primarno očitovalo u primjeni promotivnih aktivnosti (plakati, brošure, itd.) i osobne prodaje (direktna komunikacija sa potencijalnim studentima).1 U današnje vrijeme primjena marketinga u visokom obrazovanju nije izuzetak. Primje nom marketinga, djelovanjem marketinških stručnjaka, novonasta le visokoškolske institucije nastoje stvoriti pozitivan imidž, dok one visoko pozicionirane nastoje zadržati svoju elitnu poziciju.2 Na tržištu obrazovanja uspjeh postiže ona institucija koja uspije va ponuditi odgovarajuću uslugu obrazovanja određenom tržištu, odnosno studentu.

2. MARKETING U VISOKOM OBRAZOVANJUPoslovanje na tržištu visokog obrazovanja u suvremeno doba postaje sve teže, primarno zbog fenomena globalizacije i internacionalizacije. Globalizacija i internacionalizacija dva su međusobno povezana pojma koja su isto tako neraskidivo povezana s visokim obrazovanjem. Dok je globalizacija sveobuhvatan fenomen koji otvara granice povećanom kre-tanju proizvoda/usluga a posebno ljudi među državama3, što u kontekstu visokog obrazovanja znači povećano kretanje in-ternacionalnih studenata, utjecaj „internacionalizacije“ se očituje kroz jedan otvoren internacionalni pristup sveučilišta, primjerice u povećanju programa obrazovanja sa fokusom na internacionalnu dimenziju, u snažnijem prisustvu na internacionalnom tržištu visokog obrazovanja, te u fokusu na zajednička partnerstva po pitanju aktivnosti istraživanja i razvoja sa internacionalnim i globalnim organizacijama4.Visokoškolske institucije, dakle, ne bore se za pridobivanje studenata samo unutar nacionalnih okvira, već se suočavaju i sa konkurencijom na međunarodnoj razini, stoga jasno razumijevanje i ispravna primjena marketinških aktivnosti je ključna u postizanju poslovnog uspjeha.Suvremeni marketing zasniva se na načelu da je kupac na prvom mjestu, odnosno suvremeni marketing zasniva se na marketinškoj koncepciji. Marketinška koncepcija karakterizira-

IDENTIFIKACIJA KORISTI ZA POTREBE SEGMENTACIJE TRŽIŠTA NA PRIMJERU POLITEHNIKE PULAAutor: dr.sc. Boris Marjanović, pred. Autor: Boris Agatić, bacc. ing. politehn. (student specijalističkog diplomskog stručnog studija “Kreativni menadžment procesima”)

SAŽETAKRazumijevanje tržišta predstavlja kamen temeljac marketinga svake organizacije. U tu svrhu nužno je segmentirati tržište, čime se tržište dijeli na skupine potrošača koje objedinjava ista ili slična potreba. Segmentacija, stoga, predstavlja temelj marketinga, gdje su sve marketinške aktivnosti usmjerene ka jasno definiranim ciljanim tržištima. U procesu identifikacije tržišnih segmenata, prema vodećim autorima, segmentacija prema koristima smatra se kao najkorisniji pristup. Kao i u ostalim segmentima poslovanja tako i visokoškolske institucije primorane su se međusobno boriti za pridobivanje studenata, odnosno popunjavanje upisnih kvota, na tržištu visokog obrazovanja. Stoga jasno razumijevanje potreba na tržištu postaje prijeka potreba i uvjet za uspješno poslovanje. U radu prikazan je primjer identifikacije koristi za potrebe segmentiranja tržišta visokog obrazovanja na primjeru Politehnike Pula.

KLJUČNE RIJEČI: Marketing u visokom obrazovanju, segmentacija tržišta, koristi.

1 Krachenberg, A. R. (1972). Bringing the concept of marketing to higher education. The Journal of Higher Education, str. 370.2 Kirp, D. L. (2004). Shakespeare, Einstein, and the Bottom Line - The Marketing of Higher Education. Massachusetts: Harvard University Press, str. 11.

3 Maringe, F., & Gibbs, P. (2009). Marketing Higher Education - Theory and Practice. Lon-don: Open University Press, str. 83. 4 Maringe, F., & Gibbs, P. (2009). Marketing Higher Education - Theory and Practice. Lon-don: Open University Press, str. 85.

T E C H N E

9

na je visokim stupnjem konkurencije na tržištu i ponudom koja nadmašuje potražnju. Ključ uspjeha je prepoznavanje potreba i želja kupaca i prilagođavanje proizvoda i usluga njihovom zadovoljenju.5 U srži svih suvremenih definicija marketinga je kupac i zadovoljenje njegovih potreba. Ponuđači stoga moraju, kako bi opstali i bili profitabilniji, nuditi na tržištu one proizvode koje kupci doista trebaju a ne proizvode koje nitko ne traži i ne kupuje.6

3. SEGMENTACIJA TRŽIŠTADa bi se kvalitetno zadovoljile potrebe potrošača potrebno je imati jasnu spoznaju tržišta na kojem ponuđači djeluju, u ovom slučaju je to tržište visokog obrazovanja. Tržište nije homogeno već na tržištu postoje razne potrebe. Svi potencijalni studenti nisu motivirani istim čimbenicima za upis na neku visokoškol-sku instituciju. Vodeći se spoznajom da tržište nije homogeno i da se ono dijeli na segmente, što ukazuje na činjenicu da nisu svi potrošači isti, segmentacija tržišta predstavlja proces raspodjele potrošača ili potencijalnih potrošača unutar tržišta u različite skupine ili segmente koji se sastoje od potrošača sa sličnim potrebama.7 Značaj segmentacije tržišta očituje se u činjenici da ona po-nuđačima omogućava alokaciju vlastitih ograničenih resursa na prilike koje obećavaju najveće koristi i to grupiranjem potrošača u ekonomski upravljive skupine8, i kao takva nalazi se u središtu razvoja čvrste marketinške strategije, jer je bez temeljitog razumijevanja kupaca teško kreirati marketinšku strategiju.9 Slika 1 prikazuje krivulju životnog ciklusa tržišta i faze poslovnih odluka, koja dodatno pojašnjava značaj pri-mjene segmentacije.

Slika 1: Krivulja životnog ciklusa tržišta i faze poslovnih odluka

Izvor: prilagođeno prema McDonald, M., Mouncey, P., & Maklan, S. (2014). Marketing value metrics: A new metrics model to measure marketing effectiveness. London: Kogan Page Publishers, str. 121)

Na početku životnog ciklusa tržišta najveći utjecaj ima teh-nologija što predstavlja glavni pokretač poslovanja, iz razloga što su u pravilu novi proizvodi tehnološki napredniji, inovativni. Vremenom proizvodnja preuzima značaj, iz razloga što po-

traž nja za proizvodima i uslugama postaje veća od ponude. U sljedećoj fazi prodaja postaje značajna iz razloga što zbog pritiska konkurencije izbor proizvoda i usluga koje potrošači imaju na raspolaganju se povećava. U sljedećoj fazi životnog ciklusa tržišta postoji veća ponuda nego potražnja. U toj fazi po-nuđači uglavnom pokušavaju smanjivati troškove, čime finan-cijski aspekt postaje najznačajniji. U konačnici svi ponuđači dolaze do istog zaključka, odnosno da postoji potreba za boljim razumijevanjem vlastitih potrošača kako bi mogli na adekva-tan način odgovoriti na njihove potrebe. Upravo segmentacija tržišta daje odgovor na ovo bitno pitanje.10

Suvremeni pristup u marketingu usmjereno je na zadovoljenje potreba potrošača, i ponuđači su prepoznali da je to jedini način ostvarivanja profitabilnog poslovanja. Spoznaja čimbenika utje caja na ponašanje potrošača daje priliku marketinš kim stručnjacima da bolje i kvalitetnije usmjere sve marketinške aktivnosti na zadovoljenje potreba potrošača.11 Ponašanje po trošača može se sagledati kao jedan cjelovit proces koji obuh vaća sve aktivnosti donositelja odluke u pogledu kupnje, ko rištenja i odlaganja proizvoda, usluge ili druge vrijednosti (poput ideje i iskustava) i emocionalne, mentalne i bihevioral-ne reakcije koje prate ove aktivnosti.Najkorisnija teorija koja pokušava razjasniti pitanje ponašanja potrošača odnosi se na koristi koju potrošač ima od kupljenog proizvoda. Primjerice, neki kupci kupuju proizvode zbog funk-cionalnih karakteristika (proizvod), neki zbog povoljne cijene (cijena), zbog dostupnosti proizvoda (prodaja), iz emocionalnih razloga (promocija) ili zbog kombinacije navedenih razloga. Ovaj pristup ukazuje na činjenicu da kupci ne kupuju proizvode ili usluge već traže koristi koje proizvodi ili usluge pružaju. Ovo je temeljna premisa uspješnog marketinga. Osobe koje kupuju proizvode nisu primarno motivirane fizičkim svojstvima ili objektivnim karakteristikama proizvoda već koristima koje taj proizvod odnosno ta svojstva pružaju. Svaki proizvod ima svoja svojstva: veličina, oblik, djelovanje, težina, materijal od kojeg je napravljen, itd. Mnoge organizacije krivo postupaju prema potrošačima iz jednostavnog razloga što ističu obilježja proizvoda umjesto koristi koje ta obilježja znače za potrošača.12

Praksa je pokazala da koristi koje potrošači traže od određenih proizvoda ili usluga bolje objašnjavaju njihovo ponašanje nego što su to demografska obilježja ili volumen potrošnje.13 Koristi ujedno predstavljaju temelj za pristup segmentaciji, takozvanoj «prema koristima». Nakon što su segmenti definirani prema kriteriju koristi, ostala obilježja poput primjerice demografskih i psihografskih služe da bi se upotpunila slika korisnika svakog segmenta.U nastavku je prikazan primjer identifikacije i ocjene koristi s aspekta studenata Politehnike Pula na specijalističkom diplomskom stručnu studiju «Kreativni menadžment u proce-sima» koji može poslužiti kao temelj za razradu cjelovitog istraživanja tržišta za potrebe kreiranja tržišnih segmenata na tržištu visokog obrazovanja. Namjera ovog primjera je dati jedan opći prikaz i strukturu potreba u kontekstu koristi koje

5 Previšić, J., i Ozretić Došen, Đ. (Eds.). (2004). Marketing (II. izmijenjeno i dopunjeno iz-danje ed.). Zagreb: Adverta, str. 14.6 Renko, N. (2010). Marketing malih i srednjih poduzeća. Zagreb: Ljevak, str. 114.7 McDonald, M., & Dunbar, I. (2012). Market segmentation: How to do it and how to profit from it. West Sussex: John Wiley & Sons, str. 9.8 McDonald, M. (2007). Malcolm McDonald on marketing planning: understanding mar-keting plans and strategy. London: Kogan Page Publishers, str. 56.9 Dibb, S., Simkin, L., Pride, W. M., & Ferrell, O. (2012). Marketing - Concepts and Strategies (6th edition). Boston: Cengage Learning, str. 56.

10 McDonald, M., Mouncey, P. & Maklan, S. (2014). Marketing value metrics: A new met-rics model to measure marketing effectiveness. London: Kogan Page Publishers, str. 122.11 Assael, H. (1998). Consumer Behavior and Marketing Action. Cincinnati, Ohio: South-Western College Publishing, str. 3.12 McDonald, M., & Dunbar, I. (2012). Market segmentation: How to do it and how to profit from it. West Sussex: John Wiley & Sons, str. 125-126.13 Haley, R. I. (1968). Benefit segmentation: A decision-oriented research tool. The Journal of Marketing, str. 31.

T E C H N E

10

studenti traže prilikom upisa na specijalistički diplomski stručni studij.

4. METODOLOGIJAIstraživanje je kvalitativnog karaktera i orijentacijske prirode, pro vedeno na fokus grupi od 8 studenata specijalističkog di-plomskog stručnog studija «Kreativni menadžment u pro ce-sima» na Politehnici Pula, od kojih 6 muškog i 2 ženskog spo la. Tijekom diskusije studenti su identificirali 11 koristi (Tablica 1) koje predstavljaju motivatore za upis studija. Svaki student je potom rangirao pojedine koristi po značaju i sukladno tome i ocijenio.

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJARezultati istraživanja prikazani su u Tablici 1, prilagođenoj prema McDonald & Wilson14. Čimbenici su ocijenjeni od strane ispitanika (od S1 do S8) i u konačnici rangirani (1 najznačaj niji – 11 najmanje značajan) prema značaju odnosno veličini zbira njihovih ocjena.Najviše ocijenjeni čimbenici su «Veća plaća / bolji životni stan-dard», «Osobno napredovanje / da budem cjenjeniji u društvu – socijalni status», «Bolje radno mjesto / sigurnije rad no mjes-to / bolji radni uvjeti» i «Konkurentnost na tržištu rada / pri-mjenjivo znanje». Dok najniže ocijenjeni čimbenici su «Prak-ti ciranje timskog rada (prezentacijske vještine – socijalne vješ ti ne)», «Rad u malim grupama (dostupnost profesora)», «Po god nosti (cijena, način plaćanja, popusti)» i «Blizina insti-tu cije mjestu boravka».Iz rezultata može se zaključiti da dominiraju osobni, pro-fesionalni i materijalni čimbenici poput boljeg životnog stan-darda i radnog mjesta i osobnog napredovanja. Boljitak i viši kvaliteta života dakle su najjači motivatori za nastavak školovanja. Čimbenici koji su najmanje ocijenjeni vezani su uz samu instituciju poput cijene školarine i uvjeta plaćanja, specifičnosti izvođenja nastave te lokacija studiranja, a ujedno predstavljaju i čimbenike koji su pod kontrolom same institucije. Ovi čimbenici predstavljaju koristi koje pruža usluga

visokog obrazovanja Politehnike Pula, odnosno nositelji su kon -ku rentske prednosti institucije i definirane su kao «di feren cijal-ne koristi».15

6. ZAKLJUČAKTržište je temelj poslovanja svake uspješne tržišno usmjerene organizacije. Tržište nije jedna homogena skupina potrošača već je sačinjeno od međusobno različitih podskupina potro-šača, odnosno tržišnih segmenata. Svrha tržišne segmentacije je utvrđivanje potreba i želja pojedinih segmenata prema koji ma djelovati prikladnim marketinškim strategijama, s ciljem postizanja konkurentske prednosti. Bez jasnog poz-navanja tržišnih segmenata nije moguće uspostaviti efi kas nu marketinšku strategiju a samim time niti osigurati zad ovo-ljavajući priljev budućih studenata kao temelj poslovnog op-stanka. U ovome se radu nastojalo identificirati ključne koristi, s obzi-rom da koristi na najbolji način opisuju ponašanje potrošača, na uzorku studenata specijalističkog diplomskog stručnog studi ja na Politehnici Pula kao temelj za izradu tržišne segmentacije.Orijentacijsko istraživanje identificiralo je 11 temeljnih koristi koje mogu poslužiti za definiranje tržišnih segmenata u viso-kom obrazovanju. Dominantnost profesionalnih i financijskih utjecatelja ukazuje da materijalni aspekt, odnosno materijalne koristi koje omogućava visoko obrazovanje, predstavlja jedan od glavnih pokretača za upis diplomskog studija. Osobni raz lozi poput društvenog statusa i napredovanja također pred stavlja značajan pokretač za upis studija, što ukazuje na snagu utjecatelja kao što su želja za samoostvarenjem i samopotvrđivanjem. Iznenađujuće je da koristi koje su u direk-tnoj vezi sa samom izvedbom nastavnog procesa, što bi za instituciju trebalo predstavljati temelj konkurentske prednos-ti, nisu percipirane od studenata kao značajni utjecatelji. Niti cijena školarine, koja predstavlja ne mali iznos, ne predstavlja značajan utjecatelj.Za dobivanje jasne i kompletne slike tržišta Politehnike Pula potrebno je provesti opsežnije istraživanje uzevši u obzir

14 McDonald, M., & Wilson, H. (2002). The new marketing: transforming the corporate future. Oxford: Butterworth-Heinemann, str. 63.

Tablica 1: Osobne koristi od studiranja sa pripadajućim ocjenama

R. br. Osobne koristi od studiranja na Politehnici S1 S2 S3 S4 S5 S6 S7 S8 RANG

1 Bolje radno mjesto / sigurnije radno mjesto / bolji radni uvjeti 8 2 21 15 30 10 8 15 3

2 Veća plaća / bolji životni standard 30 4 30 21 21 15 30 8 1

3 Osobno napredovanje / da budem cjenjeniji u društvu – socijalni status 2 3 15 30 15 30 21 4 2

4 Konkurentnost na tržištu rada / primjenjivo znanje 10 21 6 3 10 21 15 10 4

5 Pogodnosti (cijena, način plaćanja, popusti) 0 0 0 0 6 6 3 2 10

6 Blizina institucije mjestu boravka 1 1 2 1 0 3 0 0 11

7 Rad u malim grupama (dostupnost profesora) 4 6 3 4 4 8 1 3 9

8 Prakticiranje timskog rada (prezentacijske vještine – socijalne vještine) 6 8 4 6 2 2 10 1 8

9 Manje opterećenje predavanjima (dva puta tjedno – izvanredna nastava), ušteda vremena 15 10 10 10 1 0 2 6 7

10 Povezivanje sa drugim ljudima / stvaranje poslovnih konekcija / razmjena iskustava 21 15 1 2 8 4 6 21 6

11 Povećanje osobnog znanja i spoznaja svijeta oko nas 3 30 8 8 3 1 4 30 5

SUMA 100 100 100 100 100 100 100 100

Izvor: autori

15 McDonald, M., & Dunbar, I. (2012). Market segmentation: How to do it and how to profit from it. West Sussex: John Wiley & Sons, str. 235.

T E C H N E

11

širi spektar čimbenika kako bi se dobila cjelovita slika i profil segmenata. Za dublju analizu i definiranje tržišnih segme na ta potrebno je koristiti statističke alate za grupiranje (clustering).

7. OGRANIČENJA ISTRAŽIVANJAS obzirom da je ovo istraživanje orijentacijske prirode nužno je provesti dublju analizu na većem uzorku studenata. Potrebno je uzeti u obzir i činjenicu da je analiziran uzorak sačinjen od izvanrednih studenata što ukazuje na potrebu da treba istraž-i ti čimbenike i na nivou redovnih studenata. Radi dobivanja jasne slike koristi za sve studente jedne visokoškolske institu-cije potrebno je identificirati one i na nivou preddiplomskih studija, na uzorku redovnih i izvanrednih studenata. Poseban naglasak treba staviti na identifikaciju diferencijalnih koristi koje predstavljaju odraz konkurentske prednosti jedne viso-koškolske institucije. Vidljivo je da studenti ne vrednuju svaki kriterij na isti način te su rezultati konačnog ocjenjivanja i rangiranja samo orijentacijskog karaktera, što implicira potrebu za dubljim i opsežnijim istraživanjem tržišta.

LITERATURA[1] Assael, H. (1998). Consumer Behavior and Marketing

Action. Cincinnati, Ohio: South-Western College Publishing.

[2] Dibb, S., Simkin, L., Pride, W. M., & Ferrell, O. (2012). Marketing - Concepts and Strategies (6th edition). Boston: Cengage Learning.

[3] Haley, R. I. (1968). Benefit segmentation: A decision-oriented research tool. The Journal of Marketing, 30-35.

[4] Kirp, D. L. (2004). Shakespeare, Einstein, and the Bottom Line - The Marketing of Higher Education. Massachusetts: Harvard University Press.

[5] Krachenberg, A. R. (1972). Bringing the concept of marketing to higher education. The Journal of Higher Education, 369-380.

[6] Maringe, F., & Gibbs, P. (2009). Marketing Higher Education - Theory and Practice. London: Open University Press.

[7] McDonald, M. (2007). Malcolm McDonald on marketing planning: understanding marketing plans and strategy. London: Kogan Page Publishers.

[8] McDonald, M., & Dunbar, I. (2012). Market segmentation: How to do it and how to profit from it. West Sussex: John Wiley & Sons.

[9] McDonald, M., Mouncey, P. & Maklan, S. (2014). Marketing value metrics: A new metrics model to measure marketing effectiveness. London: Kogan Page Publishers.

[10] McDonald, M., & Wilson, H. (2002). The new marketing: transforming the corporate future. Oxford: Butterworth-Heinemann.

[11] Previšić, J., i Ozretić Došen, Đ. (Eds.). (2004). Marketing (II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje ed.). Zagreb: Adverta.

[12] Renko, N. (2010). Marketing malih i srednjih poduzeća. Zagreb: Ljevak

T E C H N E

12

1. UVODPotreba za učenicima i studentima koji bi trebali raditi u tzv. proizvodnim djelatnostima (strukovna i obrtnička zanimanja), te zanimanjima iz STEM područja; na tržištu rada u Istri i Hrvatskoj je sve veća, a sa druge strane broj upisanih učenika u srednje škole i na studije je sve manji. Zainteresiranost djece i njihovih roditelja kod upisa u srednju školu usmjerena je prvenstveno prema gimnaziji. Slijede eko-nomija, trgovina i poslovanje, a na trećem mjestu su turizam i ugostiteljstvo. U županiji za strukovna, brodograđevna, gra-đevinska i industrijsko-obrtnička zanimanja, nedostaje upisanih učenika.Najavljena promjena kurikuluma obećavala je promjenu si-tuacije kod školovanja te kasnije zapošljavanja za navedena deficitarna zanimanja, samo i te reforma kao i ostale, nije na-pra vila iskorak iz nacrta u provedbu.Razmišljajući o budućnosti naše privrede, potrebama pos-lodavaca i smanjivanju nezaposlenosti, jasno je da je za ta za nimanja potreban sustavan pristup koji bi ponudio nešto novo djeci i njihovim roditeljima. Nove moderne i kvalitetne

MARKETING DEFICITARNIH ZANIMANJAAutor: Erol Ćurt, dipl. oec.

SAŽETAKPromjene na tržištu rada su neophodne, sve veći broj deficitarnih zanimanja ukazuje na to. Koordinirano djelovanje svih relevantnih čimbenika od obrazovnih institucija, poslodavaca, lokalne zajednice i ostalih nadležnih institucija je potrebno. Marketing je dio tog procesa koji će uspostaviti komunikaciju sa svim zainteresiranima, analizirati njihove potrebe i želje. Marketing će omogućiti svima na tržištu rada ispunjavanje njihovih potreba i biti pokretač promjena u okruženju.KLJUČNE RIJEČI: Učenici, studenti, strukovna zanimanja, obrtnička zanimanja, zanimanja iz STEM područja, tržište rada, Vijeće tržišta rada Istarske županije, marketing.

programe, stipendije, mogućnost zapošljavanja neposred no nakon školovanja, veće plaće i bolje uvjete rada treba ponu di ti novim generacijama kako bi se okrenuo negativan trend.Marketing tog novog načina razmišljanja nije samo usputna aktivnost, već nužnost svih relevantnih sudionika na tržištu rada, poslodavaca, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Istarske županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Gospodarske i obrtničke komore… Marketing u ovoj situaciji treba stvoriti novo tržište koje uključuju učenike, roditelje korisnika, obra-zovne institucije i poslodavce.Promjena stavova u društvu treba biti strateški planirana, uklju čujući tu i marketinšku strategiju.

2. ANALIZA TRŽIŠTA RADA U ISTARSKOJ ŽUPANIJIStatistički podaci mogu nam dati brojne odgovore na situaciju koju smo dotakli u uvodu. Ozbiljnost situacije iz godine u go-dinu u vezi i nezaposlenosti te nedostatka radne snage za pojedina zanimanja. Navedeni podaci (Tablica 1) će nam omogućiti da podrobnije uđemo u situaciju na tržištu rada, u školstvu i visokom školstvu.

Tablica 1: Struktura stanovništva Istarske županije starijeg od 15 godina s obzirom na najviše završeno obrazovanje i spol u 2011. godini

Bez škole 1-3 razreda osnovne škole4-7 razreda

osnovne školeOsnovna

škola Srednja školaVisoko obrazovanje

Svega Stručni studij Sveučilišni studijDoktorat znanosti

Muškarci 305 368 3.389 14.171 54.966 13.475 5.659 7.635 181Žene 998 1.090 8.166 20.921 45.636 16.399 7.254 9.029 116Ukupno 1.303 1.458 11.555 35.092 100.602 29.874 12.913 16.664 297

Izvor: Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str.6.

T E C H N E

13

Najveći dio populacije Istarske županije ima završenu srednju školu, a zatim slijede osobe sa završenom osnovnom školom i osobe s visokim obrazovanjem, dok osobe s nezavršenom ili djelomično završenom osnovnom školom čine relativno najmanji dio populacije. Ovdje svakako valja obratiti pozor-nost na podatak kako većinu osoba s nezavršenim osnovnim obra zovanjem i završenim samo osnovnim obrazovanjem čine upravo žene, dok njihov udio u sveukupnoj obrazovanosti u odnosu na muškarce raste s porastom razine postignutog obrazovanja (osim za razinu srednje škole i doktorata).

Srednjoškolsko obrazovanje

U školskoj godini 2013./2014. (Tablica 2) u sveukupno 25 srednje škole održana su 102 obrazovna programa:– 13 škola provodi programe za gimnazije (od toga je 11

državnih, 1 privatna i 1 vjerska), dok 3 škole provode is-ključivo gimnazijske programe, dok 10 škola provodi više vrsta programa (gimnazijske i strukovne)

– 9 škola provodi strukovne odnosno obrtničko-industrijske programe

– 2 škole provode umjetničke programe – 1 škola za učenike s teškoćama u razvoju ima program prila-

gođen specifičnim potrebama

Visokoškolsko obrazovanje

Akademske godine 2011./2012. (Tablica 3) na redoviti je studij od ukupno 6.457 studenata bilo upisano njih 73,8%. Naj više redovnih studenata pohađalo je fakultete, i to 86,2% njih (5,8% na stručnom i 80,4% na sveučilišnom studiju), zatim veleučiliš-ta 9,3%, visoke škole 2,6% i umjetničke akademije 1,4%.

Ostalo obrazovanje

Potrebno je također spomenuti postojeće programe sred-njoškolskog obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja, kao i razne tečajeve i radionice koje na području Istarske županije provode pučka otvorena učilišta, otvorena učilišta, srednje škole i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Sa svrhom unaprjeđenja stručnih kompetencija nezaposle nog sta novništva i povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi programe obrazova nja neza poslenih osoba kroz Mjere aktivne politike zapošljava nja. Ovo obrazovanje je od velikog značaja jer se kreira na temelju iden tificiranih potreba gospodarstva, tako da se ovdje podiže stupanj konkurentnosti radne snage, već se i djeluje u smjeru zadovoljavanja potreba regionalnog gospodarstva, posebice u smislu osposobljavanja kadra za deficitarna zanimanja. Uku pno je 740 nezaposlenih osoba bilo uključeno u takve progra me obrazovanja pri HZZ-u u razdoblju 2010-2014 godine.1

Zaposlenost i nezaposlenost

Najveći broj nezaposlenog stanovništva ima završenu srednju školu, zatim slijede osobe sa osnovnom školom, fakultetom, prvim stupnjem fakulteta, stručnog studija ili više škole, dok je najmanje nezaposlenih osoba bez škole ili s nezavršenom školom. Ovaj trend nezaposlenosti osoba s obzirom na stupanj postignutog obrazovanja vidljiv je u duljem vremenskom razdoblju iz podataka navedenih u gornjoj tablici. Međutim, navedene podatke o broju nezaposlenih valja dovoditi ne samo u odnos s potrebom gospodarstva za određenim stup-njevima obrazovanja, već i u kontekstu same obrazovne struk-

Tablica 2. Kretanje broja učenika po vrstama obrazovnih programa u srednjim školama kroz školske godine:

2009./2010. 2010./2011. 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014.

Ukupno po vrstama obrazovnih programa

Broj učenika %

Broj učenika %

Broj učenika %

Broj učenika %

Broj učenika %

Gimnazije 2.227 30,28 2.242 30,85 2.238 30,78 2.265 31,55 2.294 32,32Umjetnički programi 218 2,96 214 2,94 212 2,92 202 2,81 184 2,59Petogodišnji strukovni programi - - 80 1,1 134 1,84 188 2,62 239 3,37Četverogodišnji strukovni programi 3.357 45,64 3.213 44,21 3.301 45,4 3.086 42,99 3.049 42,96Trogodišnji strukovni programi 1.521 20,68 1.480 20,37 1.344 18,48 1.401 19,52 1.297 18,27Trogodišnji programi za djecu s poteškoćama – TES 25 0,34 31 0,43 33 0,45 30 0,42 29 0,41

Dvogodišnji programi (pomoćna zanimanja) 7 0,10 7 0,1 9 0,12 6 0,08 6 0,08

SVEUKUPNO 7.355 100,00 7.267 100,00 7.271 100,00 7.178 100,00 7.098 100,00

Izvor: Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str.11.

Tablica 3. Upisani studenti u programe visokoškolskog obrazovanja u Istarskoj županiji po akademskim godinama:

2007./2008. 2008./2009. 2009./2010. 2010./2011. 2011./2012.

Sveučilišni odjeli Sveučilišta u Puli 1.811 1.735 2.031 1.985 2.125Stručni odjeli Sveučilišta u Puli 427 293 285 329 319Visoka tehnička škola Pula 218 158 154 205 111Ekonomski fakultet Rijeka - studij u Bujama 12 3UKUPNO 2 512 2 232 2 516 2 551 2 577

Izvor: Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str.13.

1 Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 14.

T E C H N E

14

ture stanovništva u Istarskoj županiji. Imajući ovo u vidu, treba istaknuti da povezanost nezaposlenosti po pojedinim kate-gorijama obrazovanja dosljedno prati broj obrazovanih osoba koje se nalaze u tim kategorijama.2

Tablica 4. Prosječan broj nezaposlenih po razini obrazovanja u periodu 2012.-2015. godine:

Godina 2012. 2013. 2014. 2015.(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola 338 364 313 262

(1) Završena osnovna škola 1.924 2.026 1.688 1.301(2) Srednja škola 4.948 5.572 4.854 3.887(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 413 487 478 425

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 563 622 619 549

Ukupno 8.185 9.071 7.953 6.423

Izvor: Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 25.

Najveći broj nezaposlenog stanovništva ima završenu srednju školu, zatim slijede osobe sa osnovnom školom, fakultetom, prvim stupnjem fakulteta, stručnog studija ili više škole, dok je najmanje nezaposlenih osoba bez škole ili s nezavrše nom školom. Ovaj trend nezaposlenosti osoba s obzirom na stupanj postignutog obrazovanja vidljiv je u duljem vremenskom raz-doblju iz podataka navedenih u gornjoj tablici. Međutim, navedene podatke o broju nezaposlenih valja dovoditi ne samo u odnos s potrebom gospodarstva za određenim stup njevima obrazovanja, već i u kontekstu same obrazovne strukture stanovništva u Istarskoj županiji. Imajući ovo u vidu, treba is-tak nuti da povezanost nezaposlenosti po pojedinim kate-gorijama obrazovanja dosljedno prati broj obrazovanih osoba koje se nalaze u tim kategorijama.3

Tablica 5. Nezaposlene osobe u Istarskoj županiji s obzirom na rod zanimanja u periodu od 2012-2015 godine- prosjek:

Godina 2012. 2013. 2014. 2015.Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

715 842 834 733

Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 783 864 798 662

Administrativni službenici/administrativne službenice 993 1.087 1.024 880

Uslužna i trgovačka zanimanja 1.895 2.138 1.867 1.418Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

69 75 64 60

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 1.167 1.414 1.108 829

Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

544 515 398 285

Jednostavna zanimanja 2.018 2.136 1.860 1.557

Izvor: Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 27.

Komparacija podataka kroz četverogodišnje razdoblje pokazu je kako je broj nezaposlenih po većini kategorija zanimanja najvi-šu razinu dostigao 2013. i 2014. godine, da bi se 2015. godine gotovo u svim kategorijama smanjio ispod razine iz 2012. godine. Podaci za 2015. godinu ukazuju na blago popušta nje posljedica ekonomske krize i relativni oporavak gospodar-stva i posebice porasta pokazatelja turističke sezone koja je 2015. godine na nacionalnoj razini postigla rekordne rezulta-te u prihodima i broju dolazaka gostiju. Usporedba katego rija nezaposlenih osoba pokazuje kako je najveći broj nezaposle nih u jednostavnim zanimanjima, zatim slijede uslužna i trgovačka zanimanja, administrativna zanimanja te tehničke struke.4

Tablica 6: Potrebe za radnom snagom u Istarskoj županiji 30. 11. 2015.

Vrsta zanimanja Broj traženih radnikaStručnjaci iz područja informatike i tehničkih znanosti 434Zdravstveni, prirodoslovni i biotehnički stručnjaci 182Profesori, nastavnici i stručnjaci za obrazovanje 209Stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja 638

Uredski i šalterski službenici 929Uslužna u ugostiteljska zanimanja 1.014Trgovačka i srodna zanimanja 576Kvalificirani poljoprivredni, ribarski i šumski radnici 64Građevinska i rudarska zanimanja 274Mehaničari, strojarski monteri, elektromonteri i obrađivači metaka 266

Tiskari, precizni mehaničari, keramičari i staklari 10Zanimanja u proizvodnji i preradi hrane, tekstila, kože i drva 163Rukovoditelji strojevima i postrojenjima, sastavljači proizvoda 26

Vozači motornih vozila, pokretnih strojeva i brodska posada 225Jednostavna prodajna i uslužna zanimanja 825Jednostavna građevinska, proizvodna i transportna zanimanja 510

Izvor: Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 35.

Najveća potreba za radnom snagom na području Istarske županije je u tom trenutku bila u uslužnim i ugostiteljskim djelatnostima (1.014 slobodnih radnih mjesta), zatim u ured-skim i šalterskim zanimanjima (929 mjesta), u prodajnim i uslužnim djelatnostima (825 radnih mjesta), zatim u po-druč ju društvenih i humanističkih zanimanja (638 mjesta) te u području trgovačkih i srodnih zanimanja (576 slobodnih radnih mjesta). Izuzevši potrebu za direktorskim zanimanji-ma, najmanja potreba za radnom snagom je u područjima tiskarstva, mehanike, keramike i staklarstva (10 mjesta), ruko-vođenju strojevima te sastavljanju proizvoda (26 mjesta) te u području poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (64 slobodnih radnih mjesta).5

Vijeće tržišta rada Istarske županije

U budućem razvoju tržišta rada Istarske županije bilo je po-trebno zajedničko djelovanje svih relevantnih dionika, te je 2011. godine osnovano Vijeće tržišta rada, tijelo nadležno za:

2 Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 25.3 Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 28.

4 Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 28.5 Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 36.

T E C H N E

15

– Programiranje, koordinirani razvoj Strategije razvoja ljud-skih potencijala, savjetovanje o županijskoj politici raz-voja ljudskih potencijala te u tom smislu umreženo i koordinirano djelovanje sa svim operativnim, upravljačkim i savjetodavnim županijskim tijelima i ostalim bitnijim stru-kovnim, obrazovnim i gospodarsko-tržišnim subjektima, u svrhu što kvalitetnijeg i sveobuhvatnijeg razvoja ljudskih potencijala u Županiji.

– Poticanje i uključivanje dionika/partnera da sudjeluju u pla-niranju i provedbi županijske politike razvoja ljudskih po ten-cijala.

Osnivači su Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Pula; Istarska županija, Istarska Razvojna Agencija (IDA), HGK Županijska komora Pula, Obrtnička komora IŽ, gradovi u Istri, te sve obrazovne institucije i udruge iz Istre.Usvajanjem Županijske razvojne strategije Istarske županije 2011.–2013., u kojoj su određene smjernice hrvatskog i europ-skog razvoja u cjelini, istaknuta je važnost izrade doku menta kojim bi se odredili ciljevi i prioriteti za postizanje visoke zapos-lenosti stanovništva u Županiji: Strategije razvoja ljudskih po-tencijala Istarske županije 2011.–2013.Ova je Strategija do-kument o stanju na tržištu radne snage u Istarskoj županiji u odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj.U izradi je Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije od 2016. do 2020. g. Cilj je da se do 2020. godine značajno unaprijedi fleksibilnost, kompetencije i zapošlji vost radne snage u Istarskoj županiji, a obrazovni, gospodarski, javni i civilni sektor zajedno postižu povećanu konkurentn ost istar skog gospodarstva. Stanovnici bi tom Strategijom proširi lo mo gućnosti rada i zapošljavanja. Povećana radna motivacija i osjećaj promjena u društvu rezultirali bi i povećanim osobnim angaž manom na razvoju vlastitih potencijala cjelo život nim uče njem u svrhu podizanja kompetencija kako bi odgovorilo iza zovima gospodarske konkurentnosti. Time bi imali imati ospo sobljenu i konkurentnu radnu snagu, sposobnu fleksibilno od go voriti zahtjevima tržišta rada.

Tablica 7: Prioritetni ciljevi i mjere Vijeća tržišta rada Istarske županije

Prioritetni cilj Mjere1. Unaprjeđenje

ishoda obrazovanja i učenja

– Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja i učenja– Razvoj obrazovnog sustava u skladu s izraženim/

planiranim potrebama gospodarstva;– Poboljšanje dostupnosti školovanja učenicima

izvan gradskih centara;– Priznavanje informalno i neformalno stečenog

znanja.2. Upravljanje

ljudskim potencijalima na svim razinama

– Poboljšano poslovno planiranje u tvrtkama i planiranje stvarnih potreba za ljudskim potencijalima na tržištu rada;

– Ciljano upravljanje migracijama i privlačenje kvalitetne radne snage;

– Unaprjeđenje fleksibilnosti sustava obrazovanja odraslih;

– Olakšan odabir budućeg zanimanja3. Zajedničko

djelovanje svih dionika tržišta rada na lokalnoj i regionalnoj razini

– Poboljšana sustavna komunikacija između dionika tržišta rada

– Sustavno stipendiranje i mentoriranje;– Postizanje nadstandarda u obrazovanju na lokalnoj

razini;– Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja.

4. Unaprijeđena socijalna inkluzija

– Prilagodba obrazovnog sustava za razvoj kompetencija učenika s posebnim potrebama;

– Poticanje društvenog poduzetništva.

Izvor: Izvor: Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015., str. 76.

Prioritetni ciljevi i mjere Vijeća tržišta rada Istarske županije

Kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi, postavljene su mjere koje će dovesti do potrebnih promjena, određene temeljem analize trenutnog stanja tržišta rada i ljudskih potencijala Istarske županije (Tablica 7).

3. MARKETINGPremda je dobit pokretač većine poslovnih aktivnosti suvre-menog marketinga, naglasak je na zadovoljavanju potreba svih dionika na tržištu rada te razvoj dugoročnih partner skih odnosa. U ovom slučaju marketing obavlja svoju društvenu ulogu u ostvarivanju javnog i gospodarskog interesa. Cilj mu je usmjeriti svoje aktivnosti na sve buduće učenike i polazni ke, njihove roditelje i obitelji, poslodavce i obrazovne institucije.Integriranom marketinškom komunikacijom svih promocijskih alata prema svim uključenim na tržištu rada potrebno je os-tva riti ciljeve koji su zadani Strategijom VTR-a. Kroz medije i osmišljavanje planiranja medija približiti se dionicima, dati im informaciju o promjenama koje nastupaju. Raznolik nastup kroz medije je i više nego potreban, nužan, jer struktura ciljanih korisnika je šarolika. Mladima je potrebno predočiti što im se nudi na već njima uobičajene kanale: Internet, mobilni Internet, društvene mre-že.Jedna anketa provedena je u lipnju ove godine na popula ciji mladih 14-18 godina,oko sto učenika Ekonomske škole u Puli. Ovo kratko istraživanju nudi nam neke obrasce razmišlja nja tog segmenta mladih kada je u pitanju odabir škole i budućih zanimanja.

Na pitanje jesu li matematika i fizika jedan od razloga što niste upisali tehnička, strukovna i obrtnička zanimanja?– 27% odgovorilo je DA– 73% odgovorilo je NE

Na pitanje što bi trebalo promijeniti da učenici počnu upisivati tehnička, strukovna i obrtnička zanimanja?– 26% odgovorilo je bi trebalo mijenjati dosadašnji sustav

zanimanja i percepciju tih zanimanja u društvu– 74% odgovorilo je da ne znaju što bi trebalo mijenjati da se

počne upisivati u navedena zanimanja

Na pitanje kako zamišljate rad u tehničkim, strukovnim i obrt-ničkim zanimanjima?– 48 učenika/ca je odgovorilo da takav rad smatraju da je

NAPORAN– 31 učenika/ca je odgovorilo da takav rad smatraju da je

SLABO PLAĆEN

Na pitanje koji bi ste studij upisali nakon srednje škole?– 40% Ekonomski– 11% Pedagoški– 9% Informatički– 9% Kineziološki– 8% Pravni

T E C H N E

16

– 4% Arhitekturu– 4% Filozofski– … Ostalo (po jedan izbor) i Ne znam

(Iz ovih podataka sa 51% “vode” oni studiji koji postoje u Puli (još ima 3% za Glazbeni studij i Politehnički), što osim odgovora da su učenici koji su upisali ekonomsku školu, može značiti da “domaći” studiji su iz više faktora sigurniji izbor.)

Navedeni podaci mogu biti dobar izvor informacija na što se mora fokusirati marketing kada su u pitanju budući učenici i studenti. Prvenstveno slaba informiranost ove populacije, nepopularni programi obrazovanja te vrsta studija koja im se nudi u Istri osnovni su razlozi nezainteresiranosti. Kroz marketing se in-for miranost može promijeniti, ali ostaju drugi uvjeti koje može ponuditi Ministarstvo znanosti i obrazovanja kroz promjenu kurikuluma, te lokalne i županijske vlasti sa ulaganjem u škole i nove studijske programe. Tu su i poslodavci koji u tim zanimanjima moraju ponuditi bolje uvjete kao što su plaća, uvjeti rada, stipendije, …Poslodavcima treba dati informacije o njima potrebnim promjenama kroz institucije koje su njima relevantne, a to su: gradovi, županije, Gospodarska i Obrtnička komora, IDA, HZZ … Potreban im je poticaj koji će ih uključiti u cijeli ovaj proces. Kroz razne porezne olakšice na lokalnom i županij skom nivou učiniti ih partnerima koji će zajedno sa svima ostalima u okruženju raditi na popularizaciji tih deficitarnih zanimanja, što će i njima donijeti u budućnosti ono što već dugo naglaša vaju: radnu snagu koja je stručna za potrebita radna mjesta. Kroz stručne prakse uz nadzor educiranog osoblja, srednjoškolske i studijske stipendije i zapošljavanje, i više nego dovoljno će sa svoje strane učiniti za popularizaciju trenutno nedostaju-ćih zanimanja. Troškovi rada će se poslodavcima povećati s ciljem omogućavanja boljih uvjeta rada, a s druge strane će kompenzirati manjih troškovima fluktuacije radnika.8 str. 24

Obrazovne institucije moraju dobiti potrebne informacije koje će im dati na znanje što se od njih očekuje i što dobivaju zauzvrat od njihovih nadležnih institucija. Kad nađu svoj interes, podići će nivo svog djelovanja kroz medije na jedan sasvim drugačiji aktivni način od dosadašnjeg. Marketing u tim institucijama je sve zastupljeniji i ubrzano se razvija. Uz razvoj privatnih, profitnih, institucija, sve je važnije zainteresirati i pridobiti korisnike, ali i motivirati zaposlenika da na najbolji mogući način rade svoj posao.9 str. 194

Uvjeti obrazovanja su sve bolji i moderniji, prilagođeni novim generacijama, uvjeti financiranja su sve fleksibilniji, stručno osoblje koje provodi programe je motivirano za kvalitetan rad i permanentno usavršavanje. Benchmarking na druge konkurentne institucije i njihovom analizom ujedno poboljšava vlastito djelovanje. Rezultat su korisnici, tj. učenici, studenti,

polaznici koji pokazuje zadovoljavajuće rezultate svog znanja koje su stekli kroz školovanje. Suradnja sa poslodavcima omogućava da se prilagode programi kako bi se polaznike pripremilo za tržište rada.Njihovo oglašavanje danas mora biti usmjereno i na mlade i na njihove korisnike, kroz jedan miks tradicionalnih i novih medija kako bi pokrili sve segmente koji su im potrebni.Nikako ne treba zaboraviti roditelje i obitelji kao i tradicionalne medije. Obraćanje roditeljima od strane svih povezanih zain-teresiranih čimbenika na tržištu rada je veoma važno. Promocija zanimanja i radnih mjesta, informacije, sastanci, upoznavanje sa programima, uvjetima školovanja i rada su sve marketinške aktivnosti koje će roditelje usmjeriti i dati im prijeko potrebne informacije kako bi usmjerili svoju djecu.Uključiti u taj plan i tradicionalne medije koji kod roditelja još uvijek imaju najbolji učinak, oblikovati će njihove stavove i razmišljanja. I samim time roditeljski utjecaj na djecu, koji je u mlađoj dobi jako bitan.

4. ZAKLJUČAKMarketing proizvodnih, obrtničkih i strukovnih zanimanja, zanimanja iz STEM područja, je jedna današnja neophod nost. Prateći statističke podatke i više je nego jasno da trenutni trendovi školovanja ne idu u tom pravcu. Ne samo u Istri i Hrvatskoj, nego i mnogo šire u svijetu. Nekvalitetni programi obrazovanja, državna matura, neinformiranost, neaktivni pos-lodavci, loši uvjeti rada u traženim zanimanjima, društveno okruženje, pasivna lokalna zajednica…sve su to neki od razloga koji su ta zanimanja učinili neatraktivnima. Sad kad je pokre nut proces svih bitnih i zainteresiranih čimbenika da se taj trend promijeni, bitno je zajedničko djelovanje.Marketinški gledajući, nužno je sva promocijska i komuni-kacijska sredstva dobro povezati kako bi se ostvarila čim bolja ko mu nikacija sa roditeljima i njihovom djecom, budućim sred njoškolcima i studentima. Jedna integrirana marketinška ko munikacija, usklađivanje različitih promocijskih alata je potrebna kako bi se stvorila prepoznatljivost poruke na tržištu i samim tima povećala vjerojatnost da će poruka doći do onih kome je namijenjena.Uz korištenje novih medija bolje će se upoznati potencijalne korisnike, njihove potrebe i želje. Povrat informacija omogućiti će još bolju marketinšku prilagodbu. 

LITERATURA[1] Leslie Chadwick, Osnove upravljačkog računovodstva,

Mate, Zagreb, 2000.[2] Ondina Čižmek Vujnović, Zoran Krupka, Jurica Pavičić,

Goran Vlašić, Marketing, Školska knjiga, Zagreb, 2014.[3] Vijeće tržišta rada Istarske županije, Strategija razvoja

ljudskih potencijala Istarske županije 2016.-2020., 2015.

T E C H N E

17

1. UVODPoduzeće Holcim Hrvatska d.o.o. posluje u sklopu Lafarge-Holcim grupe, koja je u srpnju 2015. godine nastala spaja njem dvaju vodećih poduzeća u području građevinskog materijala: Lafarge i Holcim. Grupacija zapošljava 110.000 radnika u više od 90 zemalja diljem svijeta u oko 2.500 tvornica (1.600 za beton, 600 za agregate, 180 tvornica cementa, te 70 pos-trojenja za meljavu). Vodeći se načelima održivog razvoja i prateći globalne promjene, Holcim se usmjerio na djelova nje u području graditeljstva i industrije građevinskih materija-la, kako bi odgovorio na izazove kao što su “demografski rast, urbanizacija, klimatske promjene te očuvanje okoliša”1.

Tehničko-tehnološki i znanstveni razvoj, te promjene u pos-lovnoj filozofiji u današnjim, suvremenim uvjetima poslova nja, sve više ističu nužnost reorganizacije ustaljene organizacij-ske piramide. Ulaganje isključivo u tehnološku modernizaciju nije održivo bez ulaganja u ljude koji će time upravljati. Kao najvažniji proizvodni i razvojni resurs današnjice ističe se sus-tavno ulaganje u znanje, vještine i kompetencije zapos lenika, te osmišljavanje sustava nagrađivanja na svim razinama orga-ni zacije s ciljem održavanja i podizanja razine motiviranosti zaposlenika. Zadovoljstvo i motivacija zaposlenika direktno utje ču na razinu njihove efikasnosti, stupanj uspješnosti pos-lovanja i postizanje prednosti pred konkurencijom. Konstantno usa vršavanje, cjeloživotno učenje, transfer i inoviranje znanja te unaprjeđivanje vještina samo su neki od mnogobrojnih primjera ulaganja u zaposlenike koji pridonose uspješnom

UPRAVLJANJE ZNANJEM U PODUZEĆU HOLCIM HRVATSKA D.O.O.Knowledge Management in Holcim Croatia Ltd. Company

Autor: dr.sc. Barbara Marušnik, dipl. oec. Autor: Karla Živolić Višković, (studentica specijalističkog diplomskog stručnog studija “Kreativni menadžment procesima”)

SAŽETAKU radu je opisan model upravljanja znanjem poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o. Model upravljanja znanjem obrađen je s aspekta upravljanja podacima i informacijama i s aspekta upravljanja ljudskim resursima. Kroz model upravljanja znanjem poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o. prikazano je kako su oba aspekta upravljanja znanjem neophodna za postizanje optimalnih rezultata u području upravljanja znanjem poduzeća. Kao temeljni resurs kojeg posjeduju zaposlenici, znanje, vještine i kompetencije ključno su područje djelovanja menadžmenta svakog poduzeća koje se želi plasirati i održati na tržištu te postići dugoročnu konkurentsku prednost odgovarajući izazovima suvremenog poslovanja.U radu je opisan model upravljanja znanjem, prikazani su rezultati modela u 2017. godini, te su u zaključku dani prijedlozi poboljšanja postojećeg modela. KLJUČNE RIJEČI: upravljanje znanjem, Holcim Hrvatska, LafageHolcim grupa, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje podacima i informacijama.

ABSTRACTKnowledge management model of Holcim Croatia Ltd. is described in the paper. Knowledge management model is described from two aspects: information and communications management and Human resource management. Through the knowledge management model of Holcim Croatia Ltd. it is shown how both aspects of knowledge management are needed for gaining optimal results in the field of managing companies knowledge.As foundational resource owned by employees, knowledge, skills and competences are the key field of action for all companies management. It is mandatory for any company that wants to place and sustain themselves on the market and to achieve long-term competitive advantage as a response on a modern business challenges.Knowledge management model is described in the paper, results are shown for the year 2017 and in the Conclusion there are suggestions given for improving the existing model. KEY WORDS: Knowledge management, Holcim Croatia, LafageHolcim Group, Human resource management, ICT management

1 Mrežna stranica poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o., http://www.holcim.hr/o-nama.html (16.03.2018.)

T E C H N E

18

poslovanju. Pri čemu se zaposlenika na isto potiče kroz una-prijed definiran motivacijski sustav ciljeva, priznanja i nagra da koji mogu rezultirati unaprjeđenjem na hijerarhijski više mjes-to sa složenijim radnim zadacima.

Zaposlenici bi trebali biti educirani i informirani o vlastito me poduzeću, njegovim aktivnostima, temeljnim ciljevima, mi si-jom i vizijom poduzeća u kojem rade te koristima i funkcijama koje pružaju proizvodi ili usluge poduzeća krajnjim kupcima. Zadovoljni zaposlenici predani su svome radu, stvaraju od-no se sa kupcima koji cijene njihovu brigu za njih, te se na taj način stvaraju odnosi između poduzeća i kupca koji dovode do stvaranja lojalnih veza i idu u korist svima koji sudjelu-ju u procesu. Neka istraživanja2 pokazuju kako je zadovoljan zaposlenik efikasniji i motiviraniji u svome radu od zaposleni ka koji je nezadovoljan, te da postoje mnogi čimbenici koji utje ču na njegovo zadovoljstvo.

Holcimu su temelj uspješnog poslovanja njegovi zaposlenici. Radi navedenog, Holcim nastoji svojim zaposlenicima ponudi ti takve radne uvjete i radno okruženje u kojem će biti zadovolj-ni i motivirani za rad. Svakom zaposleniku omogućuje se neki oblik dodatnog školovanja u skladu sa zahtjevima pojedinog rad nog mjesta.

Prema podacima iz godišnjeg financijskog izvještaja podu-zet nika za 2016. godinu za obrazovanje zaposlenika Holcim Hrvatska d.o.o. utrošeno je ukupno 322.000,00 kuna. Pro ve-dene edukacije su iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, obnove tehničkih znanja iz područja proizvodnje, učenje i usavršavanje stranih jezika, prisustvovanje na stručnim se-minarima i konferencijama, edukacije vezane za razvoj vo-di telj skih tzv. mekih vještina ili eng. soft skills. Holcim svojim za pos lenicima pruža niz mogućnosti napredovanja na novim funk cijama, ali također i unutar različitih segmenata u okviru istih poslovnih funkcija.

Kako bi se sustavno podizala razina znanja, vještina i kom pe-tencija zaposlenika Holcima, kreiran je model upravljanja zna-njem koji će se objasniti u nastavku rada nakon što se u kratko objasni pojmovno određenje upravljanja znanjem.

2. POJMOVNO ODREĐENJE UPRAVLJANJA ZNANJEM Koncept upravljanja znanjem prepoznat je 90-tih godina proš-log stoljeća unutar stručnih i znanstvenih krugova te mu se pr-votna namjena odnosila na prikupljanje, širenje i pohranu zna-nja posredovanjem informacijske tehnologije. Glavna zadaća upravljanja znanjem je stvaranje nove vrijednosti.Postoji mnogo različitih definicija pojma upravljanja znanjem. Seiner definira upravljanje znanjem kao “koncept prema kojem poduzeće prikuplja, organizira, dijeli i analizira znanje poje-dinaca i skupina diljem organizacije na načine na koje ono iz ravno utječe na uspješnost poslovanja”. Prema Levinsonu, uprav ljanje znanjem “je proces putem kojeg organizacije stva-raju vrijednost iz svoje intelektualne imovine te imovine te-melj ene na znanju”. Villegas definira upravljanje znanjem kao “jednostavno prijenos znanja s jedne osobe na drugu, čiji re-

zultat omogućuje primatelju da iskoristi prikupljenu mudrost iskusnijih članova neke organizacije ili skupine”3.Upravljanje znanjem ne odnosi se samo na ono što je unutar poduzeća, već uključuje kupce, dobavljače, partnere, odnosno traže se savjeti i znanje kako se nešto radi (tzv. Know-how) od drugih. Ono obuhvaća4:– pribavljanje znanja – osigurati da se raspolaže neophodnim

znanjem,– razvitak znanja – osigurati da se znanje razvija unutar i izvan

poduzeća,– transfer znanja – osigurati da se znanje optimalno iskoristi,– usvajanje znanja – osigurati da su organizacija i svaki njezin

suradnik sposobni učiti,– daljnji razvitak znanja – osigurati da se uče nova znanja, a

zastarjela koja više ne vrijede zaboravljaju.

S obzirom na različito razumijevanje pojma upravljanja zna-njem razlučiti će se dva osnovna shvaćanja5:1. upravljanje znanjem kao upravljanje ljudskim resursima

(eng. Human Resource Management), i2. upravljanje znanjem kao upravljanje podacima i infor ma-

cijama (eng. Information and Communication Technology).

Upravljanje znanjem kao upravljanje ljudskim resursima po-drazumijeva upravljanje znanjem, vještinama i kompetencija-ma zaposlenika. Ono obuhvaća različite programe menadžmen-ta usmjerene na osobni razvoj zaposlenika. To su interne i ek sterne edukacije, doškolovanja, prekvalifikacije, stručne i znan stvene konferencije, programi kreirani za ciljani razvoj vještina kao npr. timski rad, javni govor, javna prezentacija, tehnike pregovaranja, upravljanje vremenom, upravljanje kon flik tima, poduzetničke vještine, itd. Upravljanje znanjem s aspekta upravljanja ljudskim resursima također uključuje i sustav motivacije i nagrađivanja zaposlenika. Jedan od ključnih do kumenata koji potkrepljuju nastojanje menadžmenta da sus tavno upravlja znanjem svojih zaposlenika je individualni plan razvoja. S druge strane, razumijevanje upravljanja znanjem kao upra-vljanje podacima i informacijama temelji se na činjenici da je osnova ovakvoga načina upravljanja primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Ovaj aspekt upravljanja znanjem obuhvaća shvaćanje pojma znanja kao objekta koji se može skladištiti i premještati. Za efikasno upravljanje zna-njem s aspekta upravljanja podacima i informacijama od izuzetne važnosti su pravovremene i ažurirane informacije i podaci, te funkcionalna baza podataka. U ovom segmentu upravljanja, menadžment mora odlučivati o tome koji podaci i informacije trebaju biti dostupni, u koje vrijeme, kojim za-pos lenicima. To je osnova za kreiranje koncepta upravljanja podacima i informacijama u poduzeću. Upravljanje znanjem kroz upravljanje podacima i informacijama je zapravo podrška upravljanju znanjem, vještinama i kompetencijama zaposleni-ka odnosno upravljanju ljudskim resursima.

3 Mazur, M. et. al.: “Upravljanje znanjem 2.0.”, Priručnik za poduzeća, 2014., str. 54 North, K.: “Upravljanje znanjem”, Naklada Slap, Zagreb, 2007., str. 45 Marušnik, B.: “Knowledge management and it’s application in Croatian companies”, In-terdisciplinary Management Research III, Osijek: Ekonomski fakultet; Postgraduate Stu dy Management; Pforzheim: Hoshschule fuer Gastaltung, Technik und Wirtschaft, 2007., str. 418-419

2 Maršić, K.: Zadovoljstvo na poslu https://www.linkedin.com/pulse/20140522112335-217329249-zadovoljstvo-na-poslu (26.06.2018.)

T E C H N E

19

Navedena dva načina razumijevanja pojma upravljanja zna-njem se međusobno ne isključuju već djelujući kao cjelina po-državaju postizavanje ciljeva poduzeća među kojima je jedan od osnovnih postizanje i održavanje konkurentske prednosti. Optimalna kombinacija jednog i drugog pristupa upravljanju znanjem poduzeća, zapravo čini strategiju upravljanja zna-njem. Ta strategija biti će drugačija za svako poduzeće. Na koji će način poduzeće kreirati strategiju upravljanja znanjem utje cati će više čimbenika. Neki od osnovnih su: djelatnost u kojoj poduzeće posluje, veličina poduzeća, organizacijska struk tura, organizacijska kultura, tržište na kojem ono dje luje, raspon i vrsta kvalifikacija koju zaposlenici posjeduju, finan cij-ske mogućnosti poduzeća i tehnološke mogućnosti praćenja raz voja.

U nastavku rada slijedi opis modela upravljanja znanjem po-duzeća Holcim Hrvatska d.o.o., kao dijela HolcimLafarge gru pe, iz perspektive oba gore navedena načina upravljanja znanjem poduzeća.

3. UPRAVLJANJE ZNANJEM U PODUZEĆU HOLCIM HRVATSKA D.O.O.LafargeHolcim grupa je, radi podizanja efikasnosti upravlja nja po dacima i informacijama u poduzeću, a s ciljem unapređe-nja cjelo kupnog poslovanja, 2015. godine osmislila projekt pre laska na zajedničku platformu “Google applications” koji je krajem godine uspješno i implementiran. Na navedenoj platf ormi svakodnevno se objavljuju novosti na razini cijele Lafarge Holcim grupe i na razini pojedine zemlje. Objav ljuju se novosti unutar LafargeHolcim grupe (opći podaci), orga-nizacijske funkcije, informacije o proizvodima i uslugama, te raz ne obavijesti. Na intranetu se mogu pronaći informacije o in ter nim inicijativama i projektima, pregledati lista otvorenih edu kacija itd. preuzeti razni izvještaji. Svaki zaposlenik ovisno o radnom mjestu odnosno odjelu u kojem je zaposlen može pris tupiti izvještajima relevantnima za njegovo radno mjesto. Upravljanje podacima i informacijama se u poduzeću Holcim Hrvatska d.o.o. odvija kroz dvije aplikacije: Connect@LH i Share@LH.

Connect@LH (slika 1) je LafargeHolcim platforma za društve-nu suradnju gdje se može raditi u virtualnim timovima, lako pre poznati stručnjake i otkriti potrebne informacije. Riječ je o svim ljudima koji komuniciraju u okruženju digitalne su-

rad nje, dijeleći informacije kako bi postigli zajedničke ciljeve, olakšavajući proces tzv. oluje mozgova ili brainstorminga i do-bivanje doprinosa od svih, s bilo kojeg mjesta ili bilo koje po-druž nice HolcimLafarge grupe.Zaposlenici se prijavljuju putem korisničkog imena i lozinke. Sa dr žaj koji se nalazi na portalu je na engleskom jeziku, a pri-sutni su i razni dokumenti za pomoć u snalaženju i korište nju portala. Pretraživanje unutar navedene aplikacije moguće je na nekoliko načina: – pretraživanje po pojmu (Search a content),– pretraživanje po zaposleniku (Search a member),– pretraživanje po grupi (Search a group).

Pomoću navedenih načina pretraživanja svaki zaposlenik može doći do informacija koje su mu nužne. Pretraživanjem po gru pi zaposlenik se može pridružiti grupi unutar koje smatra da će naći željene informacije. Tako npr. ukoliko mu je potrebna neka informacija iz područja zaštite na radu, pridružit će se grupi koja se bavi tim područjem. Također može točno odrediti koje obavijesti želi primati, a koje su korisne u obavljanju njegovog posla. Unutar pojedine grupe moguće je postaviti konkret no pitanje, otvoriti diskusiju sa kolegama i kreirati tzv. blog post odnosno objaviti konkretnu informaciju za koju zaposlenik sma tra da bi bila korisna grupi.Share@LH je LafargeHolcimova aplikacija upravljanja zna-njem. To je takozvana središnja knjižnica alata i tehničkih re-fe rentnih dokumenata, raznih sažetaka i izvješća i pozitivnih dos tig nuća unutar Grupe. Svaki zaposlenik ovisno o rad nom mjestu odnosno odjelu u kojem je zaposlen može pristu pi-ti izvještajima relevantnima za njegovo radno mjesto. Unutar aplikacije Share@LH objavljuju se, preuzimaju i čitaju razni dokumenti i sadržaji koji se mogu ponovno upotrijebiti. Po-čet na stranica Share@LH razvrstana je po funkcionalnim po-dručjima u LagarfeHolcimu:– komunikacije i održivi razvoj,– financije i informatička tehnologija (IT),– inovacije i razvoj,– zdravlje i sigurnost,– pravna regulativa,– organizacija i ljudski potencijali (HR),– izvođenje i troškovi.

Slika 1. Početna strana Connect@LH.

Izvor: Intranet LafargeHolcim, https://connect.lafargeholcim.com/news, (05.11.2017.)

T E C H N E

20

Svaki zaposlenik ovisno o radnom mjestu odnosno odjelu u kojem je zaposlen može pristupiti izvještajima relevantnima za njegovo radno mjesto koji su standardizirani na razini Lafarge-Holcim grupe. Tako npr. odjel nabave Holcim Hrvatske d.o.o. može dobiti podatke o ukupnom trošku i ostvarenim ušteda ma kroz određeni period. Korištenjem standardiziranog izvješta ja sprječava se različito prikazivanje podataka iste vrste.

Krajnja svrha i zamisao LafargeHolcim platformi je postoja nje centralne baze podataka koja sadrži sva interna znanja i iskus-tva LafargeHolcima u svijetu. Takav način komuniciranja kroz po vezivanje, educiranje, te dijeljenje podataka i informacija, u ve li ke pojednostavljuje i ubrzava procese poslovanja. Na Share@LH postoji oko 10.000 internih dokumenata iz svih ze -ma lja svijeta, a cilj je na taj način podijeliti primjere dobre prak-se, ali i drugim kolegama pomoći i skratiti vrijeme i troškove u proučavanju novih tema ili uvođenju novih procesa.

Upravljanje znanjem s aspekta upravljanja ljudskim resursi ma u Holcimu Hrvatska d.o.o. je zaista razvnovrsno i proteže se na više različitih područja djelovanja. Holcim vjeruje kako samo vješti i visokoobrazovani stručnjaci mogu odgovoriti zahtjevi-ma tržišta, predvidjeti trendove i uočiti potencijalne prijetnje, ali i prilike koje mogu predstavljati konkurentsku prednost u određenom trenutku. Ulaganje u potencijale zaposlenika jamči poduzeću mirnije razmišljanje o sutrašnjici, zato Holcim teži poticanju raznovrsnih znanja jer vjeruje da su takvi zaposleni-ci skloniji inovativnom i kreativnom pristupu. Holcim upravlja znanjem, vještinama i kompetencijama svojih zaposlenika na slje deći način:– kreiranje individualnog plana razvoja svakog zaposlenika,– provođenje edukacija i treninga (osposobljavanja),– slanje newslettera na e-poštu zaposlenika u svrhu informi-

ra nja,– organiziranje team buildinga i neformalnih druženja,– podržavanje kreativnosti i natjecateljskog duha, te– razmjena znanja o kupcima.

Individualni plan razvoja. Početkom godine svaki zaposlenik sa svojim nadređenim izrađuje individualan plan razvoja (tzv. IDP) za sljedećih nekoliko godina. Zatim odjel ljudskih resursa koristi te IDP-e kao jedan od inputa za izradu trening plana. Ostali inputi za izradu trening plana su edukacije propisane zako nom ili zahtjevima LafargeHolcim grupe. Nakon što se trening plan izradi i potvrdi od strane voditelja odjela, kreće se sa izradom budžeta treninga kojeg mora odobriti Uprava društva. Tek kada Uprava društva odobri trening plan, kreće se sa realiza-cijom istoga. Zaposlenik i nadređeni su odgovorni za provedbu individualnog plana razvoja. Zaposlenik je odgovoran za po-kretanje i praćenje provedbe IDP-a. Nadređeni je odgovoran za olakšavanje pristupa mogućnostima učenja i za punu provedbu. IDP mora biti poveznica između ciljeva zaposlenika i potreba kompanije, izražena u obliku točno određenih razvojnih ciljeva te specifičnih i mjerljivih aktivnosti koje iz njih proizlaze.Edukacije i treninzi. “Jednom naučeno znanje ili stečena vješ-tina nisu dovoljne za cijeli radni vijek pojedinca, već pred-stavljaju samo temelj za nastavak obrazovanja. Stalno obra-zovanje i sustav stalnog usavršavanja predstavljaju najjefti niji način ostvarivanja konkurentske prednosti, jer svako ulaganje u razvoj znanja i vještina, kao temeljnog kapitala i poluge razvoja,

pos taje najisplativiji način ulaganja u kvalitetu proizvoda i usluga”6. Stoga Holcim provodi interne i eksterne edukacije za-poslenika.

Interne edukacije predstavljaju interno prenošenje stručnih znanja među zaposlenicima poduzeća. Tu spadaju: razne radio-nice, obuke i edukacije za zaposlenike poduzeća. Provode se na razini odjela i individualno, te obuhvaća više različitih područja. Edukacija može biti i rješavanje nekog zadatka, sastanak, “job rotation”, e-učenje (e-learning).

Često se unutar LafargeHolcim grupe provodi usavršavanje kroz tzv. “job rotation”. Job rotation, kao što i sam naziv kaže, odnosi se na premještaj na slično radno mjesto na određeno vrijeme. Na taj način zaposlenici stječu nove vještine i znanja i stvaraju širu sliku poslovanja unutar istog poduzeća. E-learning platforma za učenje LafargeHolcim grupe zove se Learn@LH. Ona omogućava pristup raznim vrstama obuka sa bilo koje lokacije (na poslu, kod kuće ili na putu). Sadržaju se može pristupiti sa bilo kojeg mjesta i bilo kojeg uređaja (ta blet, pametni telefoni itd).Regulatorno okruženje, pravni, a i svi ostali rizici povezani s pos lovanjem LafargeHolcim grupe sve su složeniji. Neke od internih edukacija koje se provode kako bi zaposlenici bili spo-sobni upravljati izazovima i rizicima u vođenju poslovanja i obav ljanju poslova jesu: – ABC direktiva (Anti bribery and corruption) – direktiva o

sprječavanju mita i korupcije,– FC direktiva (Fair competition) – direktiva poštenog tržiš nog

natjecanja,– Cyber security training – trening za povećanje cyber otpor-

nosti LafargeHolcim grupe.

Eksterne edukacije provode vanjski stručnjaci (npr. edukacija stranih jezika, razni seminari), ovisno o tematici i potrebi. Ukoliko postoji potreba za dodatnim obrazovanjem koje odre-đeno radno mjesto zahtjeva, poslodavac snosi troškove ško-lovanja svojih zaposlenika, ali također podržava i pohvaljuje sva ku samoinicijativnu edukaciju zaposlenika. Zaposlenici bi trebali biti motivirani educirati se, jer je to sastavni dio mo guć-nosti napredovanja u vlastitoj karijeri u Holcimu.

Edukacije se prate na način da se za interne edukacije vodi zapis o izobrazbi, a za eksterne edukacije se dobiva povratna informacija sa izobrazbe gdje polaznici ocjenjuju izobrazbu koju su pohađali. To je ujedno i povratna informacija odjelu ljudskih resursa o vrijednosti te edukacije.

Uporaba e-pošte u svrhu informiranja. E-pošta se osim uobi-čajenog komuniciranja koristi i za slanje e-newslettera, od-nos no elektroničkog oblika internih novina koji u skraćenom obl i ku sadrže sve novosti i važne informacije o poslovanju i aktivnostima poduzeća, obavijesti Uprave, obavijesti iz Lafarge-Holcim grupe na engleskom jeziku (koje se ako postoji potre-ba prevode na hrvatski jezik), materijale za edukaciju, objave o novim proizvodima, promjene u organizacijskoj strukturi. Na taj su način zaposlenici izravno informirani o svim događanjima i promjenama.

6 Cerović, Z.: “Hotelski menadžment”, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opati-ja, 2003., str. 553

T E C H N E

21

Organiziranje team buildinga i neformalnih druženja. Izvan ureda zaposlenici savladavaju razne prepreke, eliminiraju smet nje u komunikaciji i kroz takav oblik druženja se zabavlja ju. Pred nosti team building programa su toliko važne da je veliki broj poduzeća uključio team building u obrazovni plan. Unu tar poduzeća Holcim Hrvatska d.o.o. organiziraju se mnogi nefor-malni susreti: Božićne fešte, Sportski dani, izleti popularno naz vani “Homo skupa okole” (slika 2). Na taj se način gradi povjerenje među zaposlenicima, smanjuju se konflikti, potiče ko munikacija i poboljšava suradnja čime se izravno utječe na poboljšanje organizacijske kulture Holcima.

Slika 2. Interna objava – Homo skupa okole

Izvor: Holcim Hrvatska d.o.o. – obavijest e-pošte

Podržavanje kreativnosti i natjecateljskog duha. Holcim Hrvat-ska d.o.o. na razne načine podržava i potiče svoje zapos lenike i nagrađuje one najbolje. U tu svrhu postoji tzv. Zlatna karta koja predstavlja alat za voditelje i zaposlenike, kojim se drugom zapos leniku zahvaljuje i pokazuje da su njegovi specifični do datni napori ili ponašanja koji se nagrađuju prepoznati i cijenjeni. Zlatnu kartu (slika 3) može predložiti bilo koji za pos-lenik, ne mora biti isključivo voditelj. Novčana nagrada izno si 5