ć e-mail vrijeme konzultacija - unizd.hr ljetni/VI PDS.pdfinteligencije i njegove razlike u odnosu na novije pristupe klasificirati razli čite hijerarhijske i nehijerarhijske modele

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Uvod u psihologiju inteligencije Status kolegija Obavezni Godina III Semestar VI ECTS bodovi 3 Nastavnik Prof. dr. Izabela Sorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent Mr. sc. Lozena Ivanov Mjesto izvođenja nastave Dvorana 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita Kolokviji, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ishodi učenja

Studenti će moći opisati povijesni razvoj mjerenja inteligencije objasniti osnovne karakteristike tzv. psihometrijskog pristupa mjerenju

inteligencije i njegove razlike u odnosu na novije pristupe klasificirati različite hijerarhijske i nehijerarhijske modele inteligencije objasniti na koji način nasljeđe i okolina doprinose razvoju

inteligencije komentirati empirijski utvrđene razlike u inteligenciji s obzirom na

spol, rasu i kulturu, te kritički vrednovati i interpretirati te nalaze opisati tijek razvoja inteligencije, te objasniti uzroke tzv. Flynnovog

efekta procijeniti prediktivnu vrijednost rezultata na testovima inteligencije

(IQ) za različite životne ishode Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija Suvremene spoznaje o procesima i strukturi inteligencije, o ulozi nasljeđa i okoline u njenom razvoju, o razlikama u inteligenciji s obzirom na spol, rasu i kulturu, te o njenoj prediktivnosti za različite životne ishode.

Obvezna literatura

Obvezna (određena poglavlja): Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda inteligencije. Slap.

Jastrebarsko. Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija:

Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja.

Slap. Jastrebarsko.(12. poglavlje)

Dopunska literatura

Sternberg, R. J. i Kaufman, S. B. (2011). The Cambridge Handbook of Intelligence. Cambrige University Press.

Chamorro-Premuzic, T. i Furnham, A. (2005). Personality and Intellectual Competence. Lawrence Earlbaum Associates, Publishers. NJ.

Halpern, D. (1999). Sex differences in cognitive abilities. Hillsdale, NY: Lawrence Erlbaum Associates.

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 27. 02 Uvodno predavanje – prezentacija izvedbenog plana. Određenje inteligencije.

Zarevski, P. (2012). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (2. poglavlje)

2. 6. 03 Povijesni pregled istraživanja inteligencije. Binetov vs. Galtonov pristup istraživanju inteligencije.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (1. i 2. poglavlje)

3. 13. 03

Određenje pojma kvocijenta inteligencije. Uloga nasljeđa i okoline u razvoju inteligencije – metodološki problemi istraživanja i modeli

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko . (6. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (5. poglavlje, str.166-173)

4. 20. 03 Spearmanova dvofaktorska teorija inteligencije. Nehijerarhijske teorije inteligencije.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (3. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko (3. poglavlje)

5. 27. 03 Hijerarhijske teorije inteligencije.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (3. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (3. poglavlje)

6. 3. 04 Noviji pristupi i teorije inteligencije.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (5. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (7. poglavlje)

Howe, M.J.A. (1999). IQ pod znakom pitanja. Naklada Jesensk i i Turk. Zagreb.

Goleman, D. (1995). Emocionalna inteligencija. Mozaik knjiga. Zagreb.

Internetski izvori razni Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samovrednovanje Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, izrađen i prezentiran seminar

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Organiziraju se dva usmena kolokvija. Student koji položi oba kolokvija oslobođen je završnog ispita.

Način formiranja konačne ocjene

Ukupna ocjena iz kolegija se formira po principu ocjena na ispitu (kolokvijima) uz mogućnost da jako dobro napravljen seminar može povećati konačnu ocjenu.

Napomena

1. Izlazak na kolokvije nije obavezan. 2. Ukoliko student ne položi prvi kolokvij ne može izaći na drugi. 3. Ukoliko student nije zadovoljan ocjenom na kolokviju može izaći na završni ispit.

7. 10. 04 Implicitne teorije inteligencije. Umjetna inteligencija.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (10. i 14. poglavlje) Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (6. poglavlje)

8. 24. 04 Razlike u inteligenciji s obzirom na spol, rasu i kulturu.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (7. i 13. poglavlje)

9. 8. 05 Inteligencija i dob. Flynn-ov efekt.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko. (6. i 8. poglavlje) Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Slap. Jastrebarsko.(12. poglavlje)

10. 15. 05 Inteligencije i učenje. Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Slap. Jastrebarsko.(11. poglavlje)

11. 22. 05 Testovi inteligencije i njihova prediktivna vrijednost.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. & Wake, W.K. (1999). Inteligencija: Različita gledišta. Slap. Jastrebarsko. (8. i 9. poglavlje)

12. 29. 05 Emocionalna inteligencija

Takšić, V., Mohorić, T. i Munjas, R. (2006). Emocionalna inteligencija: teorija, operacionalizacija, primjena i povezanost s pozitivnom psihologijom. Društvena istraživanja, 4-5 (84-85), 729-752. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=16712

13. 5. 06 Završno predavanje

Seminari Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 2. 03 Dogovor i podjela tema (studenti sami predlažu), definiranje termina prezentacija

2. 9. 03 Priprema seminara 3. 16. 03 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 4. 23. 03 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 5. 30. 03 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 6. 6. 04 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 7. 20. 04 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 8. 27. 04 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 9. 4. 05 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 10. 11. 05 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 11. 18. 05 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 12. 25. 05 Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 13. 1.06. Izlaganje seminara prema dogovorenim temama 14. 15.

Napomena: U sklopu Seminara svaki student razrađuje zadanu temu i prezentira je ostalim studentima. Temu studenti predlažu sami (nakon upoznavanja s izvedbenim planom kolegija i očekivanim ishodima učenja). Literatura za seminar mora uključivati bar tri recentna (ne starija od pet godina) relevantna rada (zato literatura za seminare nije unaprijed određena). Osim što seminar mora uključivati pregled različitih teoretskih objašnjenja obrađenog centralnog konstrukta (koji je u osnovi teme seminara) i

njihovu empirijsku podršku, mora obavezno uključivati studentov kritički osvrt i ponuditi sugestije za buduća istraživanja i/ili primjenu u praksi. Barem sedam dana prije same prezentacije student je dužan seminarski rad (prezentaciju) predati nastavniku. Student koji ne izradi i/ili ne prezentira svoj seminar gubi pravo na potpis i izlazak na ispit iz kolegija Uvod u psihologiju inteligencije.

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija Uvod u edukacijsku psihologiju Status kolegija Obvezni Godina III. Semestar II. ECTS bodovi 3 Nastavnik Doc.dr.sc. Irena Burić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija ponedjeljak, 12.00 – 14.00

Suradnik / asistent - e-mail - vrijeme konzultacija -

Mjesto izvođenja nastave Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V

1P + 1S

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit



11.04.2017. 30.05.2017.


13.06.2017. 27.06.2017. 05.09.2017. 19.09.2017.

Ishodi učenja

Očekuje se da nakon položenog ispita studenti mogu:

- Definirati predmet istraživanja edukacijske psihologije - Opisati, razlikovati i razumjeti istraživačke paradigme u edukacijskoj

psihologiji - Opisati i razumjeti implikacije mjerenja znanja i spsobnosti - Identificirati, opisati i razumjeti individualne razlike među učenicima važne

za procese učenja i poučavanja - Identificirati, opisati i analizirati čimbenike uspješnog poučavanja - Razlikovati i razumjeti kontekstualne odrednice učenja

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj kolegija

Definicija i predmet istraživanja edukacijske psihologije. Istraživačke paradigme u edukacijskoj psihologiji. Mjerenje u obrazovanju. Učenje i individualne razlike. Motivacija. Nastavničke emocije i profesionalni stres. Upravljanje razredom. Nasilje u školi. Učenje u kontekstu.

Obvezna literatura

Anderman, E.M., Murdock, T.B. (2006). Psychology of academic cheating. Academic Press. Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Chang M.-L. (2009). An appraisal perspective of teacher burnout: examining the emotional work of teachers. Educational Psychology Review, 21 (3), 193–218. DOI: 10.1007/s10648-009-9106-y. Gilman, R., Huebner, E.S., Furlong, M. (2009). Handbook of positive psychology in schools. New York: Routledge. Santrock, J. W. (2011). Educational psychology. New York: McGraw-Hill. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

Dopunska literatura Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010). Methods in Educational Research.

San Francisco: John Wiley & Sons. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

Internetski izvori ‐

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave.

Način bodovanja kolokvija i pismenog ispita:

<59% nedovoljan (1) 60 – 69 % dovoljan (2) 70 – 79 % dobar (3) 80 – 89% vrlo dobar (4) >90% odličan (5)


Studenti polažu dva kolokvija u semestru. Ukoliko student u svakom od kolokvija točno riješi minimalno 60% zadataka, nema obavezu izlaska na ispit, a konačna ocjena formira se kao kombinacija prosječnog uspjeha na oba kolokvija (70%) i ocjene seminarskog rada (30%). Student koji nije izašao na jedan ili oba kolokvija, odnosno student koji nije položio jedan ili oba kolokvija, ima obavezu izlaska na pismeni ispit. U tom slučaju, konačna ocjena formira se kao kombinacija ocjene postignute na pismenom ispitu (70%) i ocjene seminarskog rada (30%). Usmeni ispit je opcionalan u slučaju a student nije zadovoljan predloženom ocjenom.

Napomena

Studenti mogu odabrati jedan od tri načina izvođenja seminarskog rada. Prvi način podrazumijeva samostalno pisanje prijedloga akcijskog istraživanja u obrazovnom kontekstu (prema dogovorenim propozicijama), drugi način podrazumijeva grupnu pripremu i provedbu radionice u obrazovnoj sredini (vrtić, škola, fakultet), a treći provedbu polustrukturiranog intervjua sa stručnim suradnikom zaposlenim u obrazovnoj ustanovi (škola, vrtić) i prikaz rezultata u obliku Power Point prezentacije.

Nastavne teme-predavanja Red. br.


1. 28.02. Uvodno predavanje i dogovor oko načina izvođenja nastave -

2. 07.03.

Suvremena edukacijska psihologija: određenje područja i istraživačke paradigme

Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010).Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

3. 14.03.

Akcijsko istraživanje Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010).Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons.

4. 21.03. Mjerenje znanja i testovi visokog uloga Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode

istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada

Slap. Lodico, M.G., Spaulding, D.T., Voegtle, K.H. (2010).Methods in Educational Research. San Francisco: John Wiley & Sons.

5. 28.03.

Inkluzija u školama – kako mogu pomoći psiholozi?

Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

6. 04.04.

Darovitost i kreativnost u školi Gilman, R., Huebner, E.S., Furlong, M. (2009). Handof positive psychology in schools. New York: RoutledSantrock, J. W. (2011). Educational psychology. NewYork: McGraw-Hill. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

7. 11.04. KOLOKVIJ

8. 18.04.

Je li matematika bauk? Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN.

9. 25.04. Varanje u školi Anderman, E.M., Murdock, T.B. (2006).

Psychology of academic cheating. Academic Press.

10. 02.05. Nasilje u školi – jesu li nasilnici ujedno i žrtve? Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational

psychology. New York: Routledge.

11. 09.05.

Upravljanje razredom Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational psychology. New York: Routledge. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP-VERN. Woolfolk, A.E. (1995). Educational Psychology. Allyn and Bacon.

12. 16.05.

Emocije i profesionalni stres u nastavničkoj profesiji

Chang M.-L. (2009). An appraisal perspective of teacher burnout: examining the emotional work of teachers. Educational Psychology Review, 21 (3), 193–218. DOI: 10.1007/s10648-009-9106-y

13. 23.05. Učenje u kontekstu – uloga obitelji i vršnjaka Cline, T., Guillford, A., Birch, S. (2015). Educational

psychology. New York: Routledge.

14. 30.05. KOLOKVIJ

15. 06.06. Evaulacija kolegija

Seminari Red. br. Datum Naslov Literatura

U sklopu seminara, studenti su dužni: 1. osmisliti i predložiti akcijsko istraživanje, sa svim razrađenim komponentama (svrha, pregled literature, metoda prikupljanja podataka, predviđena analiza podataka), koje bi se moglo provesti u

realnom obrazovnom okruženju. Temu akcijskog istraživanja studenti su dužni predložiti najkasnije do 31.03. 2017. Nakon odobrenja teme, studenti predaju seminarski rad u pisanom obliku najkasnije do 31. svibnja 2017; ili 2. osmisliti i provesti radionicu na dogovorenu temu u vrtiću, školi ili fakultetu. Temu radionice studenti su dužni predložiti do 31.03. 2017., a samu radionicu održati najkasnije do 30.05.2017; 3. provesti polustrukturirani intervju sa stručnim suradnikom – psihologom zaposlenim u obrazovnoj ustanovi (vrtić, osnovna ili srednja škola, specijalna škola) i prikazati dobivene rezultate u obliku Power Point prezentacije najkasnije do 23.05.2017. Drugi i treći seminarski zadatak se obavlja u grupa (maksimalno 5 studenata u grupi) dok se prvi obavlja samostalno.

Nastavnik: Irena Burić

Nazivstudija Preddiplomski studijpsihologijeNazivkolegija UVODUPSIHOLOGIJULIČNOSTIStatuskolegija ObvezniGodina III. Semestar LjetniECTSbodovi 4Nastavnik Izv.prof.dr.sc.ZvjezdanPeneziće‐mail [email protected] ponedjeljak– 09‐10;utorak– 9‐10

Suradnik/asistent Dr.sc.JelenaOmblae‐mail [email protected] ‐

Mjestoizvođenjanastave Starikampus,Dvorana223iDvorana201

Obliciizvođenjanastave

Predavanjaiseminari

NastavnoopterećenjeP+S+V 2P+1S

Načinprovjereznanjaipolaganjaispita Seminari,pismeniiusmeniispit

Početaknastave 27.02.2017. Završetaknastave 06.06.2016.

Kolokviji1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

24.04.2017. 07.06.2017.

Ispitnirokovi1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

19.06.2017. 03.07.2017. 01.09.2017. 15.09.2017.

Ishodiučenja

Ciljkolegijajeupoznatistudentesglavnimteorijamaiistraživanjimaupsihologijiličnosti.Naglasakkolegijajenapovezivanjurezultataizistraživanjatenaobjašnjavanjučovjekaucjelini.Nakonodslušanogipoloženogispitaizkolegijastudentibitrebalibitiupoznatisosnovnimmetodološkimpristupimaupsihologijiličnostiteosnovamapsihologijeličnosti.Toćeihosposobitizapraćenjeliteratureirazumijevanjelogikeistraživanjaupodručjupsihologijeličnosti

Preduvjetizaupis PoloženispitizkolegijaPsihologijaemocijaimotivacije

Sadržajkolegija

Definicijeideskripcijeličnosti.Izvoripodatakazaproučavanjeličnosti.Metodeproučavanjaličnosti.Tipovi,osobineiorganizacijaosobina.Dispozicijskaobjašnjenja–crteličnosti.Pojedinciirazlikeizmeđunjih.Determinanteličnosti‐nasljeđeiokolina.Biološkipristupi.Biheviorizamifenomenologija.Psihoanaliza:Teorijaiterapija.Egopsihologija.Teorijesocijalnogučenja.Humanističkapsihologija.Faktorsketeorijeličnosti.Bigfiveteorijeličnosti

Obveznaliteratura

Larsen,R.J.iBuss,D.M.(2008).Psihologijaličnosti.Jastrebarsko:NakladaSlap.

Pervin,L.A.,Cervone,D.,John,O.P.(2008).Psihologijaličnosti:Teorijeiistraživanja,Školskaknjiga:Zagreb(poglavlje2).

DopunskaliteraturaMatthews,G.,Deary,I.J.,Whiteman,M.C. (2009).Personalitytraits,

CambridgeUniversityPress:Cambridge.Recentniradoviizčasopisakojipokrivajupodručjepsihologijeličnosti.

Internetskiizvori Relevantnebazepodataka(PsycInfo,CurrentContents,WebofScience).Načinpraćenjakvalitete Studentskeankete

Uvjetizadobivanjepotpisa

Pravonapotpisstudentstječeredovitimpohađanjemnastave(minimum70%nazočnostinapredavanjimai75%naseminarima),teobavljanjemsvihseminarskihzadaća(udogovorusapredmetnimnastavnikomisuradnikom).Zadaćuzakojunijedobioprolaznuocjenu,studentmoranadoknaditi/ponovitiudogovorusasuradnikom.

Načinbodovanjakolokvija/seminara/vježbi/ispita

Očekujeseredovitostpohađanjapredavanjaiseminara.Uvjetzaizlazaknapismeniispitjeredovitopohađanjenastaveiispunjeneobavezeuseminaru.Odstudenataseočekujeaktivnosudjelovanjenapredavanjimaiseminarima.Studentitrebajudoćinanastavupripremljenisprethodno

pročitanomliteraturomnazadanutemu.Tijekomsemestraprovjeraznanjaćesevršitiipomoćukratkihkvizovaznanjaizosnovnihpojmovanastavnogsadržaja.SeminarskiradNatemeljuzadaneseminarskeliteratureodstudenataseočekujedasamostalnonapraveprikazponuđeneteme.Odetaljnojstrukturiseminarskogradastudentisedogovarajunakonzultacijamasasuradnikomnakolegiju.Useminaruseocjenjujekvalitetaseminarskogradaikvalitetasudjelovanjauraspraviteuspješnostukvizovimaznanja.

Načinformiranjakonačneocjene

Konačnaocjenaformiratćesenatemeljuostvarenoguspjehanaidućimelementimaocjenjivanja:(a)Prisustvovanjenanastavitedolascinakonzultacije–10%(b)Uspjehnapismenomiusmenomdijeluispita–60%(c)Uspješnonapisanaiocjenjenaseminarskazadaća–30%

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 27.02.2017. 01.03.2017.

UvodnidogovororaduSeminar

2. 06.03.2017. 08.03.2017.

UvodupsihologijuličnostiSeminar

Larsen,R.J.iBuss,D.M.(2008).Psihologijaličnosti

3. 13.03.2017. 15.03.2017.

ProcjenjivanjeimjerenjeupsihologijiličnostiSeminar

Pervin,L.A.,Cervone,D.,John,O.P.(2008).Psihologijaličnosti:Teorijeiistraživanja,Školskaknjiga:Zagreb(poglavlje2).

4. 20.03.2017. 22.03.2017.

Razlikeizmeđupojedinaca:CrteličnostiipodjelacrtaličnostiSeminar


5. 27.03.2017. 29.03.2017.

ProblemiprocjeneličnostipojedinacaSeminar


6. 03.04.2017. 05.04.2017.

PromjeneistabilnostcrtaličnostiSeminar


7. 10.04.2017. 12.04.2017.

GenetskeosnoveipsihofiziologijaličnostiSeminar


8. 17.04.2017. USKRSNIPONEDJELJAK19.04.2017. Seminar

9. 24.04.2017. 26.04.2017.

KOLOKVIJSeminar


10. 01.05.2017. Praznikrada03.05.2017. Seminar

11. 08.05.2017. 10.05.2017-

PsihoanalitičkatumačenjaličnostiSeminar


12. 15.05.2017. 17.05.2017.

FenomenološkatumačenjaličnostiSeminar


13. 22.05.2017. 24.05.2017.

Socijalno‐kognitivnipristupiličnostiSeminar


14. 29.05.2017. 31.05.2017.

SpolneirodnerazlikeuličnostiSeminar


15. 05.06.2017. 07.06.2017.

PoremećajiličnostiKOLOKVIJII


Teme seminara studenti izabiru samostalno iz popisa predloženih tema, a literaturu za seminarske radove studenti trebaju sami pronaći u tekućoj periodici koja se odnosi na područje psihologije ličnosti te s prijedlogom relevantne literature doći kod suradnice gdje će se dogovoriti o načinu izvedbe seminara.

Izvedbeni plan

Akademska godina: 2016./ 2017. Semestar: ljetni

Studij: Preddiplomski sveučilišni studij psihologije

Godina: III.

1. Osnovni podaci o predmetu

Naziv predmeta: UVOD U KLINIČKU PSIHOLOGIJU (PSI314)

Status predmeta: obvezni kolegij ECTS bodovi: 3

Vrsta nastave: predavanja i seminari Satnica: 1P+1S

Mjesto održavanja nastave: učionica br. 201

Vrijeme održavanja nastave: srijeda: 10-12 h

Nastavnik: dr. sc. Dario Vučenović

Konzultacije: prema rasporedu Kontakt: [email protected]

Trajanje nastave: 27. 02. 2017. - 08. 06. 2017.

Načini polaganja ispita: usmeni ispit Ispitni rokovi: prema rasporedu

Uvjeti za pristupanje ispitu:

redovito pohađanje nastave (min. 70% prisutnosti na predavanjima i seminarima)

pozitivno ocijenjen seminarski rad Načini praćenja kvalitete: studentske ankete

2. Detaljni prikaz predmeta

Ciljevi predmeta: Upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima kliničke psihologije, poučavanje osnovama kliničkog pristupa u psihologiji, razlikovanje i sistematizacija kliničkih intervencija, prikaz glavnih etičkih načela u radu kliničkih psihologa, pregled najčešće korištenih metoda psihodijagnostike, poticanje na promišljanje o suvremenim problemima kliničke procjene i psihoterapije, specifikacija abnormalnog ponašanja i doživljavanja. Očekivani ishodi učenja: Opisati i razumjeti povijesni razvoj kliničke psihologije, definirati područje istraživanja kliničke psihologije, razumjeti kriterije definiranja normalnog i abnormalnog ponašanja i doživljavanja, razlikovati osnovne teorijske pravce u kliničkoj psihologiji, razlikovati glavne metode psihodijagnostike, usvojiti znanje o osnovama psihoterapije, kritički pristupiti etičkim i metodološkim problemima kliničkih istraživanja.

3. Sadržaj predmeta

Tjedan/ Datum Tema

1. 01. 03. Definiranje i povijesni razvoj kliničke psihologije (1P+1S)

2. 08. 03. Pristupi u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

3. 15. 03. Mjerenje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

4. 22. 03. Intervju u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

5. 29. 03. Testiranje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

6. 05. 04. Opažanje u kliničkoj psihologiji (1P+1S)

7. 12. 04. Pregled kliničkih intervencija (1P+1S)

8. 19. 04. Istraživanja kliničkih intervencija (1P+1S)

9. 26. 04. Metode psihoterapije (1P+1S)

10. 03. 05. Dječja klinička psihologija (1P+1S)

11. 10. 05. Razvojna psihopatologija u adolescenciji (1P+1S)

12. 17. 05. Psihijatrija odrasle i starije dobi (1P+1S)

13. 24. 05. Zdravstvena psihologija (1P+1S)

14. 31. 05. Klinička neuropsihologija (1P+1S)

15. 07. 06. Forenzička psihologija (1P+1S)

4. Literatura

Osnovna Nietzel, M. T., Bernstein, D. A., Milich, R. (2002). Uvod u kliničku psihologiju, Jastrebarsko: Naklada Slap

Dopunska Corey, G. (2004). Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Davison, G. C., Neale, J. M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kaplan, H. I., Sadock, B. J. (1998). Priručnik kliničke psihijatrije. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lebedina Manzoni, M. (2010.) Psihološke osnove poremećaja u ponašanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

5. Razradba

Rednibr.

Nastavna tema Sadržaji

1. Definiranje i povijesni razvoj kliničke psihologije

Definirati kliničku psihologiju i područje primjene

Opisati povijesni razvoj grane i smjernice za budućnost 2. Pristupi u kliničkoj psihologiji Navesti prednosti i nedostatke različitih pristupa u kliničkoj

psihologiji (psihodinamski, kognitivni, bihevioralni, humanistički, biološki, fenomenološki...)

3. Mjerenje u kliničkoj psihologiji Nabrojati glavne ciljeve kliničke procjene

Detaljno analizirati proces kliničke obrade 4. Intervju u kliničkoj psihologiji Definirati klinički intervju

Usvojiti strukturu i pravila provođenja kliničkog intervjua 5. Testiranje u kliničkoj psihologiji Razlikovati testove sposobnosti, ličnosti i stavova

Obrazložiti testiranje u kliničkoj psihologiji

Prokomentirati metrijske karakteristike testova 6. Opažanje u kliničkoj psihologiji Predstaviti različite tehnike opažanja

Razumjeti situacijske odrednice ponašanja 7. Pregled kliničkih intervencija Upoznati se s različitim programima prevencije,

rehabilitacije i psihoterapije 8. Istraživanja kliničkih intervencija Razmotriti probleme suvremenih kliničkih intervencija

Osvrnuti se na procjenu učinkovitosti pojedinih programa i rezultate najznačajnijih istraživanja

9. Metode psihoterapije Opisati tehnike psihoterapije

Razlikovati psihoterapijske pravce (psihoanalizu, KBT, Geštalt, fenomenološke i humanističke terapije)

10. Dječja klinička psihologija Upoznati se sa specifičnostima dječje kliničke psihologije

Prikazati metode procjene i tretmana dječjih poremećaja 11. Razvojna psihopatologija u

adolescenciji Nabrojati psihološke poremećaje koji se javljaju u

adolescenciji Pojasniti razvojni pristup tumačenju psihopatologije

12. Psihijatrija odrasle i starije dobi Definirati psihopatološke fenomene i rizike zrele dobi

Razlikovati normalan i patološki tijek razvoja pojedinca 13. Zdravstvena psihologija Definirati stres i pojasniti mehanizme njegovog djelovanja na

zdravlje pojedinca

Nabrojati rizične i zaštitne faktore za razvoj bolesti

Pojasniti zdravstvenu psihologiju na djelu 14. Klinička neuropsihologija Prikazati neuropsihologijske metode ispitivanja

Objasniti na koji način neuropsihološke metode doprinose razumijevanju psihopatologije

15. Forenzička psihologija Definirati područje rada forenzičke psihologije

Predstaviti glavna područja uporabe (uračunljivost, psihološka autopsija, skrbništva, kriminalističko profiliranje, duševna bol, svjedočenje, vještačenja itd.)

6. Seminarske teme

Tjedan/ Datum Tema

1. 01. 03. Klinička psihologija u 21. stoljeću/ Pregled dijagnostičkih priručnika

2. 08. 03. Usporedba različitih pristupa kliničkoj psihologiji/ Biološki utjecaji u kliničkoj psihologiji

3. 15. 03. Ciljevi kliničke procjene/ Etička pitanja kliničke psihologije

4. 22. 03. Tehnike intervjuiranja djece/ Klinički intervju-tko, kako i zašto?

5. 29. 03. Prednosti i nedostaci testiranja u kliničkoj psihologiji/ Testovi ličnosti

6. 05. 04. Prednosti i nedostaci opažanja/ Metode procjenjivanja opažanjem

7. 12. 04. Preventivni programi u zajednici/ Krizne intervencije

8. 19. 04. Učinkovitost preventivnih intervencija/Metode procjene uspješnosti psihoterapije

9. 26. 04. Pregled psihoterapijskih pravaca/ Metode psihoterapije na djelu

10. 03. 05. Klasifikacija i tretmani dječje kliničke psihologije/ Klinička procjena djece

11. 10. 05. Poremećaji (ne)kontroliranog ponašanja/ Ovisnost u adolescenciji

12. 17. 05. Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva/ Tugovanje

13. 24. 05. Stres i zdravlje/ Somatopsihologija i psihologija rehabilitacije

14. 31. 06. Neuropsihologijski pristupi psihopatologiji/ Neuropsihologija u radnoj terapiji

15. 07. 06. Psihološko profiliranje/ Psihologija svjedočenja

Napomena Usmena prezentacija seminara trebala bi trajati otprilike 30 minuta, dok je preostalih 15 minuta predviđeno za komentare, dodatna pitanja te kratku raspravu. Cilj izlaganja i rasprave je utvrditi stupanj razumijevanja obrađenog gradiva, sposobnost logičkog povezivanja nastavnih jedinica te kritičkog promišljanja o predstavljenim materijalima, kao i vještine sažimanja i argumentiranja.

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE

Naziv kolegija PSIHOLOGIJA STARENJA

Status kolegija Obvezan Godina 3. Semestar 6. ECTS bodovi 3 Nastavnica Doc. dr. sc. Ivana Tucak Junaković

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljak: 11.00-12.00 i Srijeda: 11.00-12.00

Mjesto izvođenja nastave Predavaonica 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari Nastavno opterećenje P+S+V

15P+30S


Kolokviji Seminarski/terenski zadaci Pismeni/usmeni ispit

Početak nastave 3. 3. 2017. Završetak nastave 2. 6. 2017.

Kolokviji 1. termin 2. termin

28. 4. 2017. 9. 6. 2017.


19. 6. 2017. 3. 7. 2017. 5. 9. 2017. 19. 9. 2017.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita studenti će biti upoznati s osnovnim pojmovima psihologije starenja, čimbenicima koji djeluju na proces starenja i novijim demografskim promjenama koje se odnose na starenje stanovništva. Nadalje, biti će upoznati s dobnim promjenama u različitim aspektima razvoja u starijoj dobi (tjelesnom, kognitivnom, socioemocionalnom). Razumjet će posebnosti i probleme razvojnih istraživanja u starijoj populaciji te će moći razlikovati i kritički razmatrati različite metode i nacrte istraživanja procesa starenja. Studenti će razumjeti mehanizme psihološke adaptacije na promjene u starijoj dobi. Biti će upoznati i s načinima na koje se starije osobe suočavaju sa smrću i s oblicima tugovanja nakon gubitka bliskih osoba. Studenti će u konačnici, na osnovi usvojenih znanja o starosti i starenju, biti sposobni shvatiti neutemeljenost mnogih negativnih stereotipa i predrasuda o starijim osobama i njihove nepovoljne posljedice.

Preduvjeti za upis Položen kolegij Razvojna psihologija odrasle dobi

Sadržaj kolegija

Osnovni pojmovi psihologije starenja. Teorije starenja. Metodološki problemi i metode istraživanja u starijoj populaciji. Demografsko starenje. Biološko starenje: tjelesne promjene i zdravlje u starijoj dobi. Promjene u kognitivnim funkcijama u starijoj dobi: percepcija, pažnja, pamćenje, inteligencija. Razvoj ličnosti: smisao života i mudrost. Socioemocionalni razvoj u starijoj dobi: promjene u bliskim odnosima. Prilagodba na umirovljenje. Mentalno zdravlje u starijoj dobi. Smrt, umiranje i tugovanje.

Obvezna literatura Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja (poglavlja 17, 18 i 19). Jastrebarsko: Naklada Slap. Despot Lučanin, J. (2003). Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

Bjorklund, B. R. (2014). The Journey of Adulthood (Seventh Edition). Pearson Education Limited. Lacković-Grgin K., Ćubela Adorić, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pečjak, V. (2001). Psihologija treće životne dobi. Zagreb: Prosvjeta. Perlmutter, M., Hall, E. (1992). Adult Development and Aging. New York: John Wiley aSons. Pratt, M. W., Norris, J. E. (1994). The Social Psychology of Aging. Blackwell PublisheSchaie, K. W., Willis, S. L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. Smyer, M. A., Qualls, S. H. (1999). Aging and Mental Health. Blackwell Publishers.

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete). Samoevaluacija.

Uvjeti za dobivanje potpisa Pravo na potpis stječu studenti koji su redovno pohađali predavanja i seminare (dopušteno je maksimalno 4 izostanka, ne uključujući izostanke s kolokvija) i uspješno izveli predviđene seminarske/terenske zadatke.

Način bodovanja kolokvija/seminarskih/terenskih zadataka

Ocjena kolokvija - formiranje ocjene u postotku: U postotku (od – do) Ocjena

<60% 1 (nedovoljan) 60%-69% 2 (dovoljan) 70%-79% 3 (dobar) 80%-89% 4 (vrlo dobar) 90%-100% 5 (izvrstan)

Studenti će morati realizirati jedan individualno-grupni i jedan grupni seminarski/terenski zadatak: 1. intervju starije osobe 2. radionica u Domu za starije i nemoćne osobe

Za svaki zadatak bit će ocijenjeni ocjenom od 1 do 5.


Studenti koji ispune sve svoje obveze i time zadovolje uvjete za dobivanje potpisa te polože oba kolokvija (tj. na svakom ostvare najmanje 60% točnih odgovora) bit će oslobođeni ispita. Za njih se konačna ocjena formira na temelju: ocjena na 1. i 2. kolokviju (zajedno čine 70% ukupne ocjene, pa je udio

ocjene svakog kolokvija u konačnoj ocjeni 35%) ocjena seminarskih/terenskih zadataka (zajedno čine 30% ukupne

ocjene, pa je udio ocjene svakog zadatka u konačnoj ocjeni 15%) Studenti koji su oslobođeni ispita iznimno mogu izaći na usmeni ispit ako žele povećati konačnu ocjenu i ako za to postoji realna mogućnost s obzirom na ocjene seminarskih/terenskih zadataka i ocjene kolokvija.

Izlasci na kolokvije nisu obavezni što znači da položeni kolokviji nisu uvjet izlaska na ispit. Međutim, neizlazak na kolokvij tretira se kao pad na kolokviju.

Studenti koji ne polože jedan ili oba kolokvija moraju izaći na pismeni i usmeni ispit. Pritom uspjeh na pismenom dijelu ispita ne ulazi u konačnu ocjenu već je položeni pismeni dio ispita samo uvjet za izlazak na usmeni dio. Da bi studenti položili pismeni dio ispita, moraju ostvariti najmanje 60% točnih odgovora. Za ove studente se konačna ocjena formira na temelju:

ocjena oba kolokvija i usmenog dijela ispita (zajedno čine 70% konačne ocjene, pa je udio svakog pojedinačnog kolokvija, kao i usmenog dijela ispita u konačnoj ocjeni 23% )

ocjena seminarskih/terenskih zadataka (zajedno čine 30% ukupne ocjene, pa je udio ocjene svakog zadatka u konačnoj ocjeni 15%)

Napomena Upute za pripremu i realizaciju terenskih zadataka te raspored održavanja radionica studenti će dobiti naknadno.

Sadržaj izvedbenog plana podložan je promjenama, ako predmetni nastavnik to procijeni potrebnim, a o mogućim promjenama studenti će biti pravodobno obaviješteni. Nastavnica: Doc. dr. sc. Ivana Tucak Junaković

Red. br.

Datum Nastavne teme - predavanja

1. 3.3.2017. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija, definiranje obveza studenata i plana rada

2. 10.3.2017. Povijesni pregled i osnovni pojmovi psihologije starenja

3. 17.3.2017. Teorije starenja

4. 24.3.2017. Metodološki problemi istraživanja procesa starenja

5. 31.3.2017. Biološko starenje: tjelesne promjene i zdravlje u starijoj dobi

6. 7.4.2017. Starenje i društvo: demografsko starenje

7. 21.4.2017.

Promjene u kognitivnim funkcijama u starijoj dobi: percepcija, pažnja, pamćenje, inteligencija

8. 28.4.2017. 1. KOLOKVIJ

9. 5.5.2017. Socioemocionalni razvoj u starijoj dobi: promjene u bliskim odnosima

10. 12.5.2017. Ličnost u starijoj dobi: prilagodba na starenje, potraga za smislom, mudrost

11. 19.5.2017. Seksualnost u starijoj dobi

12. 26.5.2017. Prilagodba na umirovljenje

13. 2.6.2017. Stres i mentalno zdravlje u starijoj populaciji; Smrt, umiranje i tugovanje

14. 9.6.2017. 2. KOLOKVIJ

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija STAVOVI Status kolegija Obvezan Godina III. Semestar VI. ECTS bodovi 3 Nastavnik izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija utorkom 12:00-14:00

Suradnik / asistent dr. sc. Marina Vidaković e-mail [email protected] vrijeme konzultacija utorkom i četvrtkom 08:00-09:00

Mjesto izvođenja nastave Odjel za psihologiju Oblici izvođenja nastave predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0


Seminarske provjere, zadaće, kolokviji / pismeni ispit, usmeni ispit

Početak nastave 01.03.2017. Završetak nastave 08.06.2017.


26.04.2017. 31.05.2017. - -


14.06.2017. 28.06.2017. 06.09.2017. 20.09.2017.

Ishodi učenja

Na kraju ovog kolegija od studenata se očekuje da budu kadri: navesti, pojasniti i ilustrirati strukturalnu i funkcionalnu osnovu stavova, te

odrednice i mehanizme njihove povezanosti s ponašanjem; pojasniti racionalu i mogućnosti primjene različitih tehnika za ispitivanje

stavova, kao i specifične korake u konstrukciji pojedinih skala; primijeniti stečena znanja i vještine u razvoju novih i evaluaciji postojećih

instrumenata za ispitivanje stavova prema različitim objektima; identificirati i pojasniti osnovna načela i mehanizme mijenjanja stavova te

diskutirati i evaluirati mogućnost promjene stavova i primjerenost različitih postupaka koji imaju za cilj induciranje njihove promjene ili jačanje njihove otpornosti;

primijeniti stečena znanja u analizi učinkovitosti situacija persuazije u svakodnevnom životu, uključujući evaluaciju kompetentnosti i etičnosti persuazivnog djelovanja.

samostalno proučavati literaturu iz područja psihologije stavova i persuazije te argumentirano diskutirati i ocijeniti doprinos istraživačke literature postojećim spoznajama, uključujući moguće praktične implikacije;

kompetentno i odgovorno surađivati na konstrukciji skala za ispitivanje stavova, te stručnoj analizi i prezentaciji osnovnih spoznaja i relevantnih prijedloga o korištenju stavova u predikciji ponašanja i na stavovima baziranih strategija promjene ponašanja u različitim primijenjenim kontekstima.

Preduvjeti za upis Socijalna kognicija

Cilj kolegija

Cilj kolegija je da studenti upoznaju socijalno-psihologijska tumačenja i relevantne empirijske spoznaje o strukturi i funkciji stavova, načelima i mehanizmima njihovog formiranja, otpornosti i mijenjanja, te o njihovoj povezanosti s ponašanjem kako bi razumjeli uvjete pod kojima poznavanje stavova pridonosi predviđanju bihevioralnih ishoda u različitim situacijama. Naglasak je na upoznavanju konceptualnih i metodoloških problema u vezi s mjerenjem stavova i ponašanja, kao i s različitim strategijama persuazivnog djelovanja kako bi stečena znanja i vještine studenti mogli izravno primijeniti pri odabiru, konstrukciji i primjeni adekvatnih tehnika za ispitivanje stavova te pri analizi postojećih ili planiranju novih postupaka i programa usmjerenih na promjenu stavova i ponašanja

Obvezna literatura

Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: MATE, d.o.o. (odabrana poglavlja)

Hewstone, M. i Stroebe, W. (2003). Socijalna psihologija, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Pennington, D. (2004). Osnove socijalne psihologije, Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Prišlin, R. (1991). Kada se i kako naše ponašanje slaže s našim stavovima? U: V. Kolesarić, M. Krizmanić i B. Petz (ur.) Uvod u psihologiju. Zagreb: GZH.

Prišlin, R., Akrap, L. i Šprah, B. (1987). Self-monitoring and attitude-behaviour relationship. Revija za psihologiju, 1/2, 37-45

Dopunska literatura Radovi iz tekuće znanstvene i primijenjene periodike Način praćenja kvalitete Studentske ankete; samoevaluacija


Pravo na potpis student stječe redovitim pohađanjem nastave (minimalno 70%), te izvršavanjem svih zadaća.

Zadaću koju nije obavio zbog neprisustvovanja nastavi, kao i onu za koju nije dobio prolaznu ocjenu, student mora nadoknaditi/ponoviti u dogovoru s predmetnim nastavnikom najkasnije u terminu nadoknade koji je predviđen izvedbenim planom.


Zasebno se vrednuju sljedeći elementi: aktivnost u nastavi, uključujući redovitost i kvalitetu izvršavanja zadaća, uspješnost na kolokvijima ili pismenom ispitu, te uspješnost na usmenom ispitu.

Ocjena se za svaki od triju elemenata formira nezavisno, a za pozitivnu ukupnu ocjenu svaki od elemenata mora biti ocijenjen minimalno ocjenom dovoljan.


Konačna ocjena formira se na osnovi: (a) ocjene aktivnosti u nastavi, uključujući uredno izvršavanje zadaća -

20% (b) prosječnog uspjeha na kolokvijima, odnosno na pismenom ispitu –

50% (c) uspjeha na usmenom ispitu – 30%

Napomena

Tijekom semestra student može izaći na dva kolokvija. Izlazak na kolokvije nije obvezan. Položen prvi kolokvij uvjet je za izlazak na drugi kolokvij. Student koji na oba kolokvija dobije prolaznu ocjenu polaže samo usmeni ispit. Student koji nije položio kolokvije usmenom ispitu može pristupiti tek nakon položenog pismenog ispita.

Na kolokvijima i ispitu provjerava se i poznavanje zadane obvezne literature a poznavanje pojedinih tematskih cjelina vrednuje zasebno. Za prolaznu konačnu ocjenu student mora proučiti sve zadane izvore i iz svake tematske cjeline dobiti minimalno ocjenu dovoljan.

Plan nastavnih tema (prema Kalendaru nastavnih aktivnosti u akad. god. 2016./2017.)

Predavanja Red. br. Datum Naslov

1. 01.03.2017. Upoznavanje s ciljem i sadržajima kolegija, te obvezama studenata i načinom evaluacije. 2. 08.03.2017. Uvod u psihologiju stavova. Struktura i funkcije stava. Porijeklo stavova. 3. 15.03.2017. Odnos stava i ponašanja: odrednice i mehanizmi.4. 22.03.2017. Predviđanje ponašanja na osnovi stava. 5. 29.03.2017. Afektivno-kognitivna konzistencija stava. 6. 05.04.2017. Uvod u mjerenje stavova. 7. 12.04.2017. Direktni postupci ispitivanja stavova. 8. 19.04.2017. Indirektni postupci ispitivanja stavova. 9. 26.04.2017. Kolokvij I. 10. 03.05.2017. Osnovni pristupi u proučavanju promjene stava. 11. 10.05.2017. Uvod u psihologiju persuazije.

12. 17.05.2017. Persuazija kao komunikacija. 13. 24.05.2017. Otpornost na persuaziju. 14. 31.05.2017. Kolokvij II.

15. 07.06.2017. Završna evaluacija i ispitni predrok (za studente koji su ispunili seminarske obveze i položili kolokvije).

Seminari

1. 02.03.2017. Termin seminara odgađa se za 25.05.2017. i eventualne nadoknade/ponavljanje zadaća studenata koji planiraju izaći na Kolokvij II. i ispitni predrok.

2. 09.03.2017. Definiranje tema i rokova seminarskih zadaća. 3. 16.03.2017. Karakteristike stava. 4. 23.03.2017. Načini formiranja stavova. 5. 30.03.2017. Implicitni stavovi. 6. 06.04.2017. Efekti samomotrenja na relaciju stav-ponašanje. 7. 13.04.2017. - (Uskrsni blagdani) 8. 20.04.2017. Konstrukcija skale Thurstoneova tipa. 9. 27.04.2017. Konstrukcija skale Likertova tipa. 10. 04.05.2017. Primjeri drugih postupaka ispitivanja stavova. 11. 11.05.2017. Posljedice promjene stava. 12. 18.05.2017. Emocije i promjena stava. 13. 25.05.2017. Primjeri persuazivnih poruka: analiza i diskusija. 14. 01.06.2017. Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća za studente koji izlaze na ispitni predrok. 15. 08.06.2017. Ponavljanje / nadoknade seminarskih zadaća za studente koji ne izlaze na predrok.

Nastavnik: Izv.prof.dr.sc. Vera Ćubela Adorić

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije Naziv kolegija Uvod u kognitivnu znanost Status kolegija Izborni Godina Druga i treća Semestar Ljetni (četvrti i šesti) ECTS bodovi 2 Nastavnik izv.prof.dr.sc. Pavle Valerjev

e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljak 12-14 h

Suradnik / asistent Ne postoji e-mail Nema vrijeme konzultacija Nema

Mjesto izvođenja nastave Prema rasporedu predavanja: 007 Oblici izvođenja nastave Predavanja, konzultacije, demonstracije Nastavno opterećenje P+S+V

2+0+1


Pismeni ispit



nema


12.06.2017. 26.06..2017. 04.09.2017. 18.09.2017.

Ishodi učenja

Nakon odslušanog i položenog kolegija student vlada osnovnim razumijevanjem kognitivne znanosti i razumijevanjem načina na koji surađuju pojedine discipline. Time se otvaraju vidici prema interdisciplinarnoj suradnji s drugim područjima što nije lak zadatak ni za iskusne istraživače. Također, student bi trebao razumjeti osnove istraživačke metodologije kognitivne psihologije koja bi mu omogućila izvedbu jednostavnih eksperimenata te osnovno razumijevanje o tome kako se uspostavlja teoretska i metodološka suradnja među različitim disciplinama.

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Percepcije i pažnje

Sadržaj kolegija

Kroz ovaj kolegij studenti će dobiti jasni pregled interdisciplinarne skupine znanosti koja se bavi izučavanjem uma i inteligencije obuhvaćenih nazivom kognitivna znanost. Pri tome je važno da se svladaju uloga i osnove metodologije ne samo kognitivne psihologije već i steknu najosnovnija znanja o ulozi i metodama drugih konstitutivnih disciplina poput računalne znanosti i umjetne inteligencije, neuroznanosti, lingvistike itd. Razjasnit će se koncepti na kojima kognitivna znanost počiva (poput kompjutacije, kognitivne arhitekture, reprezentacija, višerazinsko izučavanje kognitivnog sustava, itd.) te vidjeti kako koja od disciplina sudjeluje u izučavanju kognicije. Nadalje, slijediti će predavanja o metodologijama koja bi trebala uključiti i demonstracije istraživanja kroz vježbe. U vježbama bi se spoznaje iz kognitivne psihologije trebale povezivati s istraživanjima iz neke druge odabrane discipline u dogovoru sa studentima (primjerice, umjetne inteligencije

Obvezna literatura

Levintin, D. J. (Ur.) ( 2002). Foundations of Cognitive Psychology: Core Readings. Cambridge, MA: The MIT Press. Posner, M. I. (Ur.) (1994). Foundations of Cognitive Science. Cambridge, MA: The MIT Press.

Dopunska literatura

Luger, G. F. (1994). Cognitive Science: The Science of Intelligent Systems. San Diego: Academic Press. Pinker, S. (1999). How the mind works. New York: W. W. Norton & Company. Wilson, R. A., i Keil, F. C. (Ur.). (1999). The MIT Encyclopedia of the Cognitive Sciences. Cambridge, MA: The MIT Press.

Internetski izvori http://books.google.hr/books?id=wt1aZrGXLYC&printsec=frontcover&hl=hr&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false

Način praćenja kvalitete Rezultati ispita, studentska anketa Uvjeti za dobivanje potpisa

Pravo na potpis i na izlazak na ispit stječu studenti koji su redovito pohađali predavanja.


Pismeni ispit se sastoji od esejskih odgovora na 5 zadanih tema. Ovisno o kvaliteti, svaki odgovor nosi maksimalno 3 boda. Ukupna ocjena se određuju na temelju zbroja bodova. Minimalni uvjet za prolaznu ocjenu je 8 bodova.


Ocjena se određuje na temelju uspjeha na pismenom dijelu ispita.

Napomena



1. 02.03.2017. Osnovne postavke kognitivne znanosti Obavezna literatura su

udžbenici čija struktura prati strukturu kolegija.

2. 09.03.2017. Um kao obrada informacija 3. 16.03.2017. Prirodna i umjetna inteligencija 4. 23.03.2017. Mentalna stanja i mentalni konstrukti 5. 30.03.2017. Eksperimentalna kognitivna psihologija 6. 06.04.2017. Um i mozak 7. 20.04.2017. Umjetni neuroni 8. 27.04.2017. Arhitektura uma 9. 04.05.2017. Interakcija s okolinom: percepcija i motorika 10. 11.05.2017. Pamćenje i učenje 11. 18.05.2017. Reprezentacija znanja 12. 25.05.2017. Vjerovanja, zaključivanje i prosuđivanje 13. 01.06.2017. Odlučivanje 14. 08.06.2017. Rješavanje problema

Vježbe Red. br.


1. 02.03.2017. Rasprava o istraživanju uma 2. 09.03.2017. Rasprava o kompjutacijskoj teoriji uma 3. 16.03.2017. Rasprava o umjetnoj inteligenciji 4. 23.03.2017. Rasprava o reprezentacijama i mentalnim kontruktima 5. 30.03.2017. Rasprava o eksperimentalnoj metodi 6. 06.04.2017. Rasprava o tome kako je mozak proizvodi um 7. 20.04.2017. Rasprava o neuralnim mrežama 8. 27.04.2017. Rasprava o kognitivnom modeliranju 9. 04.05.2017. Rasprava o važnosti percepcije i motorike za višu kogniciju 10. 11.05.2017. Rasprava o arhitekturi sustava za pamćenje 11. 18.05.2017. Rasprava o organizaciji znanja 12. 25.05.2017. Rasprava o procesima mišljenja 13. 01.06.2017. Rasprava o ljudskoj racionalnosti 14. 08.06.2017. Rasprava o ekspertnim sustavima

Nastavnik: izv.prof.dr.sc. Pavle Valerjev

Naziv studija PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ PSIHOLOGIJE Naziv kolegija Osnove ekološke psihologije Status kolegija Izborni

Godina

1., 2. i 3. (studenti psihologije i studenti drugih Odjela na Sveučilištu u Zadru)

Semestar Ljetni (II., IV. i VI.)

ECTS bodovi 2 Nastavnik Prof.dr.sc. Ana Proroković

e-mail [email protected] Izvoditelj Dr.sc. Ana Šimunić

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Utorak 12,00-14,00 Četvrtak 14,00-16,00 ili po dogovoru

Mjesto izvođenja nastave Učionica i teren Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe Nastavno opterećenje P+S+V

1P+0S+1V


Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit, grupne i samostalne vježbe



19.4. 31.5.


14.6. 28.6. 4.9. 18.9.

Cilj kolegija

Cilj je da student upozna, usvoji i razumije najrelevantniju znanstvenu i stručnu terminologiju i literaturu iz područja ekološke psihologije, da upozna metode rada ekoloških psihologa, te da se potakne kritičko promišljanje temeljnih pitanja i problema u istom području.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovog kolegija student će moći: - opisati, razlikovati i usporediti različite moguće odnose i glavne teorijske modele odnosa čovjeka i njegove okoline - opisati osnovne metode ispitivanja različitih pretpostavki o odnosu čovjeka i okoline - kritički procijeniti kvalitetu postojeće okoline i promjena u okolini - upoznati sadržaje i metode koje omogućuju psihologu sudjelovanje u procesu planiranja i mijenjanja čovjekove fizičke okoline - opisati i predložiti različite načine poticanja ekološki osviještenog ponašanja - opisati i argumentirati izazove pred kojima se nalaze i pred kojima bi se u budućnosti mogli naći pojedinci i organizacije s obzirom na kvalitetu okoline

Preduvjeti za upis

Obvezna literatura

Steg, L., van den Berg, A.E., de Groot, J.I.M. (2013). Environmental Psychology: An Introduction. British Psychological Society i John Wiley & Sons: West Sussex, UK, 376 str. Ajduković, D. (1991). Čovjekova okolina i psihologija. U: V. Kolesarić, M. Krizmanić i B. Petz (ur.) Uvod u suvremenu psihologiju, 449-509. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

Dopunska literatura

Popovich, P.A. (2008). Re-Connecting Adolescents with Nature Using Environmental Art and Photography. Master thesis. Jelić, M., Löw Stanić, A. (2014). Utjecaj socio-ekonomske strukture susjedstva na privrženost susjedstvu. Socijalna ekologija, 23(2), 151-174. Jelić, M., Šeruga, M., Mikloušić, I. (2014). Provjera teorije vidik-zaklon na primjeru gradskih parkova. Socijalna ekologija. 22 (3), 183-200.

Bechtel, R., Churchman, A. (2002). Handbook of environmental psychology. New York: John Wiley & Sons. Čorkalo, D. (1992).Psihologijski aspekti istraživanja percepcije opasnosti. Socijalna ekologija, 1, 63-81.

Internetski izvori http://www.tandfonline.com/loi/heco20#.VyB1qUfTZjk i drugi internetski izvori

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija rada nastavnika (ankete) Samoevaluacija


Pravo na potpis stječe student koji je redovito pohađao predavanja, aktivno sudjelovao u vježbama (uz maksimalno 30% izostanaka) te odradio i prezentirao vlastitu vježbu u roku (do kraja semestra).


<60% - 1 (nedovoljan) 60% do 69% - 2 (dovoljan) 70% do 79% - 3 (dobar) 80% do 89% - 4 (vrlo dobar) 90% do 100% - 5 (izvrstan)


40% uspjeh na kolokvijima/pismenom ispitu, 30% uspjeh na usmenom dijelu ispita, 30% ocjena provedene vježbe.

Napomena

Izlasci na kolokvije nisu obvezni. Ako student nije zadovoljan postignutom ocjenom na kolokvijima, može je povećati na završnom pismenom ispitu (u okviru dopuštena 4 ispitna termina) i/ili pristupanjem usmenom ispitu. U okviru usmenog dijela ispita uzimat će se u obzir i upućenost u vježbe drugih studenata u grupi.

Predavanja Red. br.


1. 1.3. Upoznavanje s načinom rada i sadržajem kolegija

Sve tematske jedinice predavanja su vezane uz poglavlja iz knjige u popisu obvezne literature

2. 8.3. Pregled područja ekološke psihologije: Povijest razvoja područja i osnovne metode

3. 15.3. Percepcija okolinskih opasnosti i okolinski stres 4. 22.3. Vizualna procjena i percepcija krajolika 5. 29.3. Zdravstvene koristi prirode. Eko-terapija.

6. 5.4. Odrednice zadovoljstva životom u urbanom prostoru i psihometrijski alati za njihovo mjerenje. Odnos individualne kvalitete života i održivog razvoja.

7. 12.4. Suradnja ekoloških psihologa i arhitekata u dizajniranju prostora za život

8. 19.4. Ambivalentne misli i osjećaji u kontaktu s nepripitomljenom florom i faunom

9. 19.4. KOLOKVIJ 1

10. 26.4. Istraživanje znakova u okolini i njihova uloga u predstavljanju ekološkog ponašanja. Problematika mjerenja i konceptualizacije ekološkog ponašanja.

11. 3.5. Glavni teoretski modeli za objašnjavanje ekološkog ponašanja. Uloga navika u objašnjenju ekološkog ponašanja.

12. 10.5. Strategije poticanja ekološkog ponašanja: Informacijske strategije, primjena nagrada i kazni i primjena tehnologije (pametnih sustava)

13. 17.5. Teoretski modeli promjene ponašanja. Podrška javnosti u provođenju politike zaštite okoliša.

14. 24.5. Simulacija 'socijalno-ekoloških sistema' (agent based modelling) i budući izazovi

15. 31.5. KOLOKVIJ 2

Seminari i vježbe Red. br.


Vježbe će u dogovoru sa studentima biti naknadno definirane. Studenti će imati priliku birati između nekoliko oblika aktivnosti: istraživačkog rada, radionice, organizacije javnog predavanja, radne akcije i sl. Cilj o kojem student pri odabiru vodi računa jest da aktivnost uključuje neki oblik terenskog rada. Student ili više njih (ovisno o kompleksnosti teme i aktivnosti) samostalno bira i razrađuje odabranu temu i aktivnost te je prezentira ostalim studentima, nastavniku i/ili drugoj ciljanoj publici (ako se radi npr. o radionici za djecu). Korištena literatura za odabrane aktivnosti treba biti što recentnija. Način i termini provođenja i prezentiranja vježbi će biti dogovoreni odnosno razrađeni kroz prvih nekoliko termina zajedničkih vježbi na početku semestra.

Nastavnici: Prof.dr.sc. Ana Proroković i Dr.sc. Ana Šimunić

1

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije

Naziv kolegija Psihologija osoba s posebnim potrebama

Status kolegija izborni

Godina 3. Semestar VI

ECTS bodovi

Nastavnik dr. sc. Slavka Galić, izv. prof.

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija prema dogovoru u periodima održavanja nastave, u ostalim periodima

e-mailom

Suradnik / asistent

e-mail

vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave Fakultet, vrtić za djecu s posebnim potrebama, posebna odjeljenja u školi

Oblici izvođenja nastave predavanja i vježbe

Nastavno opterećenje P+S+V

1+0+1


izrada izvještaja s vježbi, pismeni ispit




Ishodi učenja

1. definirati psihofizičke razvojne teškoće i posebne potrebe

2. navesti osnovne uzroke psihofizičkih razvojnih teškoća

3. opisati osnovne postupke u dijagnostici različitih psihofizičkih poremećaja

4. imati znanja i vještine za primjenu osnovnih psihodijagnostičkih tehnika u osoba s psihofizičkim teškoćama

5. opisati osnovne postupke u rehabilitaciji osoba s posebnim potrebama

6. identificirati osnovne izvore različitih stavova prema osobama s posebnim potrebama

7. navesti osnovne načine izbjegavanja stigmatizacije osoba s posebnim potrebama

8. imati znanja o zakonskim aktima kojima se definira status osoba s posebnim potrebama

9. imati znanja o ulozi psihologa u dijagnostici i rehabilitaciji

2

osoba s posebnim potrebama, te u određivanju potreba ovih osoba za posebnim oblicima obrazovanja

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

• Određenje područja, klasifikacija posebnih potreba, prevalencija, stavovi prema osobama s teškoćama, problemi u obitelji, pristupi u savjetovanju, mreža socijalne skrbi za djecu i odrasle s teškoćama u razvoju

• Etiologija psihofizičkih razvojnih poremećaja: prenatalni uzroci različitih poremećaja (genetski uvjetovane malformacije, metabolički poremećaji, i sl.) perinatalni i postnatalni uzroci

• Specifični poremećaji razvoja govora i jezičnog izražavanja

• Razvojni poremećaji vještina učenja

• Poremećaji intelektualnih funkcija

• Oštećenja vida i sluha

• Tjelesna oštećenja, cerebralna paraliza i druga oštećenja motoričkih funkcija

• Poremećaji iz spektra autizma

• Psihomotorička reedukacija i rehabilitacija

Obvezna literatura

1. Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intellectual and developmental disabilities, Springer.

2. Flanagan D. P., Alfonso V. C. (2011). Essentials of Specific Learning Disability Identification. Willey.

Dopunska literatura

1. Ribić K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće, ITP Forum, Zadar

2. Kocijan‐Hercigonja D. (2000). Mentalna retardacija, Jastrebarsko:

Naklada Slap.

3. Borzić M. (1994).Objektni svijet djece koje mucaju, Zagreb:

Prosvjeta

4. Kocijan Hercigonja D. (1997). Hiperaktivno dijete, Naklada Slap

5. Nikolić S. (2000). Autistično dijete, Zagreb: Prosvjeta

6. Zergollern, Lj. (1998) Downov sindrom, Zagreb: Centar za

rehabilitaciju «Zagreb»

7. Vash C. L., Crewe N. M. (2010). Psihologija invaliditeta.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

8. Bujas Petković Z., Frey Škrinjar J. i sur.(2010). Poremećaji

autističnog spektra. Zagreb: Školska knjiga.

9. Miles T. R., Miles E. (2004). Disleksija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

3

10. Hollar (2012). Handbook of Children with Special Health Care

Needs. Springer.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete Studentske ankete

Uvjeti za dobivanje potpisa Pohađanje nastave, izvještaj s vježbi


pohađanje nastave – 10 bodova

izvještaj s vježbi – 30 bodova

pismeni ispit - 60 bodova


60- 69 bodova – dovoljan

70-79 bodova – dobar

80-89 bodova – vrlo dobar

90-100 bodova - izvrstan

Napomena



1. 29. 3. 2017.

9 – 10,30

UVOD: pojam, klasifikacija, prevalencija, stavovi prema osobama s teškoćama, problemi u obitelji, pristupi savjetovanja, mreža socijalne skrbi djece i odraslih s teškoćama u razvoju (2)

1.Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intelectual and developmental disabilities, Springer. 2. Ribić K. (1991). Psihofizičke

razvojne teškoće, ITP Forum,

Zadar

2.

29. 3. 2017.

10,30-12,00

ETIOLOGIJA psihofizičkih razvojnih poremećaja: prenatalni uzroci različitih poremećaja (genetski uvjetovane malformacije, metabolički poremećaji, i sl.) perinatalni i postnatalni uzroci (2)

1.Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intelectual and developmental disabilities, Springer. 2. Ribić K. (1991). Psihofizičke razvojne teškoće, ITP Forum, Zadar.

3. 30. 3. 2017.

10-11,30

Specifični poremećaji razvoja komunikacije, govora i jezičnog izražavanja (2)

1. Hollar (2012).

Handbook of

Children with Special

Health Care Needs.

4

Springer.

4. 31. 3.

2017. 9-11,30

Razvojni poremećaji vještina učenja (3) 1. Flanagan D. P., Alfonso V. C. (2011). Essentials of Specific Learning Disability Identification. Willey.

2. Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J. (2007). Handbook of intelectual and developmental disabilities, Springer.

5. 1. 6.. 2017.

9-10,30

Intelektulna onesposobljenost (2).

1. Kocijan‐Hercigonja D.

(2000). Mentalna

retardacija,

Jastrebarsko:

Naklada Slap.

2. Jacobson J. W.,

Mulick J. A., Rojahn J.

(2007). Handbook of

intelectual and

developmental

disabilities, Springer.

6. 1. 6. 2017.

10,45 -12,15

TJELESNA OŠTEĆENJA (oštećenja vida, sluha, specifična oštećenja motoričkih funkcija) (2)

1. Hollar (2012).

Handbook of


Health Care Needs.

Springer.

7. 1. 6. 2017.

12,15-13,00

Poremećaji iz spektra autizma (1)

1. Bujas Petković Z.,

Frey Škrinjar J. i

sur.(2010).

Poremećaji

autističnog spektra.

Zagreb: Školska

knjiga.

2. Jacobson J. W.,

Mulick J. A., Rojahn J.

(2007). Handbook of

intelectual and

developmental

disabilities, Springer.

5

8. 1. 6. 2017.

13,00 – 13,45

Psihomotorička reedukacija i rehabilitacija (1)

1. Hollar (2012).

Handbook of


Health Care Needs.

Springer.

Nastavne teme-vježbe Red. br. Datum Naslov Literatura

1.

30. 3. 2017.

12,15 -13,45

Stavovi prema osobama s posebnim potrebama (2)

2.

31. 3. 2017.

11,45 -13,15

Procjena simptoma poremećaja iz spektra autizma Skale za procjenu adaptivnog funkcioniranja (2)

priručnici za skale

3. prema

dogovoru s vrtićem

Opažanje ponašanja djece s posebnim potrebama predškolske dobi (3)

4. prema

dogovoru sa školom

Opažanje ponašanja i upoznavanje s metodama rada s djecom koja se školuju po posebnom programu (3)

5. 31. 5.

2017. 9-13,45

Izvještaji s vježbi iz vrtića i škola (5)

Nastavnik:

Naziv studija Preddiplomski studij psihologije

Naziv kolegija Kvalitativne istraživačke metode u psihologiji

Status kolegija izborni

Godina 2. Semestar VI (ljetni)

ECTS bodovi 3

Nastavnik Doc. dr. sc. Ana Slišković

e‐mail [email protected]

vrijeme konzultacija četvrtkom u 12.00 i po dogovoru preko e‐maila

Mjesto izvođenja nastave INFO kabinet

Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari

Nastavno opterećenje P+S+V 15+15+0


Seminarski i timski zadaci; usmeni ispit



‐ ‐ ‐ ‐


12.06.2017. 26.06.2017. 04.09.2017. 18.09.2017.

Ishodi učenja

Opći cilj predmeta jest upoznavanje studenata s osnovnim metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih psihologijskih istraživanja kako bi 1) općenito bili u mogućnosti vrednovati zaključke dobivene suvremenim kvalitativnim istraživanjima te 2) mogli upotrijebiti prikladne istraživačke postupke kvalitativne metodologije. Na kraju semestra studenti bi trebali moći:

- opisati osnovna obilježja i specifičnosti kvalitativne metodologije - diferencirati osnovne metode prikupljanja i analize podataka u kvalitativnim

istraživanjima - samostalno izraditi nacrt kvalitativnog psihologijskog istraživanja - znati adekvatno interpretirati smjernice i zaključke dobivene kvalitativnim

istraživanjima

Preduvjeti za upis Položen predmet Osnove psihologijske metodologije

Sadržaj kolegija

- Osnove metodologije kvalitativnih psihologijskih istraživanja (povijest i razvoj kvalitativne metodologije; specifičnosti kvalitativne metodologije u odnosu na kvantitativnu; epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju; faze procesa kvalitativnog istraživanja i izrada istraživačkog nacrta; pisanje izvještaja o rezultatima dobivenim kvalitativnim pristupom, osiguravanje kvalitete kvalitativnih istraživanja; etičke specifičnosti kod kvalitativnih istraživanja)

- Metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima ( kvalitativni intervju; fokus‐grupe; sudioničko opažanje; studija slučaja; dnevnici)

- Transkripcija podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima (tematska analiza, metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza)

Obvezna literatura

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited.

Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press.

Dopunska literatura

Banister, P., Burman E., Parker I., Taylor M., Tindall, C. (1994) Qualitative methods in psychology: A research guide. Buckingham: Open University Press.

Berg, B.L. (2001) Qualitative research methods for the social sciences. 4th edition Boston, MA: Allyn & Bacon.

Creswell, J.W. (2002) Research design: qualitative, quantitative, and mixedmethods approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Creswell J. W. (2007) Qualitative inquiry and research design: Choosing among five approaches. 2nd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Koller‐Trbović, N. i Žižak, A. (2007) Kvalitativni pristup u društvenim znanostima. Zagreb: Edukacijsko‐rehabilitacijski fakultet.

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17: Pristupi i tehnike kvalitativnih istraživanja).

Neuman, W.L. (2007) Basics of social research: Qualitative and Quantitative Approaches. 2nd Edition. Boston, MA: Allyn and Bacon. (Part One – chapters 5&6; Part three: Conducting Qualitative research).

Patton, MQ (2002) Qualitative research and evaluation methods. 3rd Edition. Thousand Oaks: Sage Publications.

Ritchie, J. & Lewis J. (2003) Qualitative research practice: A guide for social science students and researchers. London: SAGE Publications.

Stake, R.E (2010) Qualitative research: Studying how things work. New York: The Guilford Press.

Slišković, A. (2010) Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju u funkciji zahtjeva posla i radnog lokusa kontrole. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. (str. 69.‐77.) Slišković, A. & Penezić, Z. (2015) Descriptive study of job satisfaction and job dissatisfaction in a sample of Croatian seafarers, International Maritime Health, 66(2): 97‐105. Slišković, A.; Burić, I.; Macuka, I. (2016) The voice of Croatian elementary school teachers: Qualitative analysis of the teachers’ perspective on their profession. U procesu recenzije.

Internetski izvori WOS; Scopus

Način praćenja kvalitete Studentska evaluacija i samoevaluacija

Uvjeti za dobivanje potpisa Aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog zadatka i aktivni doprinos u timskom istraživačkom projektu.


Pri bodovanju seminarskog zadatka vrednovat će se kvaliteta nacrta (prikladnost metode prikupljanja i analize podataka za odabrani istraživački problem). Pri vrednovanju rada u timskom istraživačkom projektu uzet će se u obzir individualni angažman svakog studenta u provedbi istraživanja.


Konačna ocjena će se zasnivati na osnovi kvalitete seminarskog zadatka (50%) idoprinosa u timskom zadatku (50%). Usmeni ispit je opcionalan.

Napomena

Teme seminarskih i timskih zadataka će se zasnivati na istraživačkim dizajnima kvalitativne metodologije, odnosno metodama prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja. Način rada i obaveze studenata na seminarima: Na osnovi uvodnih predavanja na kojima se studenti upoznaju s osnovama kvalitativne metodologije psihologijskih istraživanja, studenti odabiru jednu od metoda prikupljanja i analize podataka kvalitativnih istraživanja koja će biti okosnicom njihovog samostalnog rada (izrada nacrta). Sredinom semestra se održavaju prezentacije kvalitativnih istraživačkih nacrta koji odgovaraju na postavljene istraživačke probleme. Studenti imaju potpunu slobodu u odabiru samih istraživačkih problema ili pitanja. Nakon prezentacije nacrta odabire se manji broj nacrta čija se provedba zajedničkim timskim radom treba realizirati do kraja semestra. Odabir istraživanja utemeljen je na diskusiji koja podrazumijeva evaluaciju kvalitete te praktične strane provedbe predstavljenih istraživačkih nacrta.

Provedba istraživanja uključivat će ravnopravan rad svih pojedinaca u timu u pojedinim fazama istraživanja (planiranje, odabir i regrutacija sudionika, prikupljanje podataka, analiza podataka). Prezentacija dobivenih rezultata, zaključaka i smjernica istraživanja održava se krajem semestra.

Nastavne teme‐predavanja (P) i seminari (S)

Red. br. Datum Naslov Literatura

1. 02.03.2017.

P: Osnove kvalitativne istraživačke metodologije u psihologiji i recentni primjeri kvalitativnih istraživanja S: Opći dogovor vezan za seminarski zadatak i timski projekt

Milas G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Poglavlje 17.) Slišković, A. (2010) Stres kod nastavnika u visokom obrazovanju u funkciji zahtjeva posla i radnog lokusa kontrole. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet u Zagrebu. (str. 69.‐77.) Slišković, A. & Penezić, Z. (2015) Descriptive study of job satisfaction and job dissatisfaction in a sample of Croatian eafarers, International Maritime Health, 66(2): 97‐105. Slišković, A.; Burić, I.; Macuka, I. (2016) The voice of Croatian elementary school teachers: Qualitative analysis of the teachers’ perspective on their profession. U procesu recenzije.

2. 09.03.2017.

P: Epistemološka pozicija kvalitativnog pristupa istraživanju i kratka povijest kvalitativne metodologije S: Izbor tema seminarskih zadataka

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 1.) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare Hill/Open University Press. (Chapter 1)

3. 23.03.2017.

P: Istraživačka pitanja i metode prikupljanja podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: kvalitativni intervju; fokus‐grupe; sudioničko opažanje; dnevnici; studija slučaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 2; Chapters 3,4,5) Willig, C. (2008) Introducing qualitative research methods in psychology. Second Edition. Maidenhead: McGare

Hill/Open University Press. (Chapter 2 & 5)

4. 30.03.2017.

P: Metode transkripcije podataka i metode analize podataka u kvalitativnim psihologijskim istraživanjima: tematska analiza; metoda utemeljene teorije; analiza diskursa; analiza konverzacije; interpretativna fenomenološka analiza; narativna analiza

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 3; Chapters 6‐12)

5. 06.04.2017.

P: Principi kvalitativne istraživačke metodologije: osiguravanje kvalitete istraživanja; etički principi i pisanje istraživačkog izvještaja

Howitt, D. (2010) Introduction to qualitative methods in psychology. Hrlow, Essex: Pearson Education Limited. (Part 4; Chapters 13‐15)

6. 20.04.2017.

S: Prezentacija seminarskih zadataka Obavezna i dopunska literatura

i radovi iz relevantnih baza

podataka

7. 27.04.2017.

S: Prezentacija seminarskih zadataka Obavezna i dopunska literatura


podataka

8. 04.05.2017.

S: Evaluacija kvalitete i mogućnosti izvedbe potencijalnih timskih istraživačkih projekata i konačan dogovor o daljnjem radu

Obavezna i dopunska literatura


podataka

9. 11.05.2017.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska literatura


podataka

10. 18.05.2017.

S: Prikupljanje podataka Obavezna i dopunska literatura


podataka

11. 25.05.2017.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska literatura


podataka

12. 01.06.2017.

S: Analiza podataka Obavezna i dopunska literatura


podataka

13. 08.06.2017.

S: Konačni istraživački izvještaj: Prezentacija rezultata i zaključci istraživanja Evaluacija predmeta

Obavezna i dopunska literatura


podataka

Naziv studija Preddiplomski i diplomski studij psihologije, drugi preddiplomski i diplomski studiji Naziv kolegija Terapija i kazaliste Status kolegija Izborni Godina Semestar ECTS bodovi 3 Nastavnik doc.dr.art Niksa Eterovic

e-mail [email protected] , [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave 223 Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari Nastavno opterećenje P+S+V

2+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita Kolokviji, seminarski rad

Početak nastave 27.03.2017 Završetak nastave 17.06.2017.



.

Ishodi učenja

Osvijetliti i osvijestiti povezanost između kazališta i terapije, terapije i kazališta. Polazeći od cjelovite slike čovjeka, predavanja će ponuditi primjere sinteze i isprepletenosti medija i zadataka, te bi trebao biti još jedan jasan putokaz komunikacije sa čovjekom u njegovoj cjelovitosti.


Sadržaj (svrha) kolegija

U terminologiji i tehnikama gotovo svih novih kreativnih terapija moguće je uočiti veliku sličnost ili istovjetnost s tehnikama koje se koriste u kazalištu pri nastajanju predstave. U postdramatičnom kazalištu, u čitavom nizu smjerova suvremenog kazališta, od performansa do npr. biografskog kazališta, tvorci predstava i protagonisti koriste se tehnikama koje neodoljivo podsjećaju na terapijske tehnike ili su s njima identične. Kako je kazalište u neku ruku sjecište i stjecište i svih drugih umjetnosti – književnosti, glazbe, likovnosti, pokreta – tako se kazališna mogućnost sinteze odražava i u terapijskim okolnostima. U kazališno-pedagoškom radu, koji se prvenstveno bavi cjelovitim razvojem pojedinca koristeći kazalište kao medij, postoje tehnike, „metodički ključevi“ koji su u osnovi terapijski i koriste se i u prevenciji, dijagnostici i liječenju. Stoga je cilj kolegija razvijanje mehanizama uočavanje cjelovitosti i sinteze između terapije i kazališta, pri čemu bi naglasak bio na razumijevanju ritma kao sastavnice koja određuje dobru predstavu ali uspješnu terapiju..

Obvezna literatura

Hilarion Petzold, Ilse Orth (Hersg.) : Die neuen Krativitätstherapien , Handbuch der Kunsttherapie, Band I ; Junfermann – Verlag, Paderborn Peter Sloterdijk : Sphären II, Globen ; Suhrkamp Zlatko Bastasic „ Lutka ima i srce i pamet“, Skolska knjiga Zagreb, 1988 Niksa Eterovic : Poetika rane Niksa Eterovic : Koliko je stvarnost stvarna?, dramaturgija biografije

Dopunska literatura Stephen Hawking : Das Universum in der Nusschale

Nastavne teme – predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1. UMJETNOST KAO TERAPIJA -psihologija i umjetnost- otac su i majka umjetnicke terapije -

Rudolf Arnheim, Getrude Stein, Branko Gavella, Kandinsky, Niksa Eterovic, razliciti tekstovi

2. UMJETNOST JE TERAPIJA! SVAKI ČOVJEK JE UMJETNIK – teze i iskustva Joseph Boysa –

Josip Boys, tekstovi i filmovi

3. TERAPIJA KAO UMJETNOST - iskustva eminentnih terapeuta-

Eterovic:Poetikarane;TheaterinderPsychiatrieVonVerwandlungen,WagnissenundheiteremScheiternIdunUhl,SandraAnklam,SilkeEchterhoff,ThomasKlare;Life.OnStage‐HandbuchTheatertherapieSandraAnklam/VerenaMeyerSchiriVerlag,Neuerscheinung2013

4. FORUM TEATAR, Aleksandar Boal, teorija i praksa

5. FORUM TEATAR, Aleksandar Boal, teorija i praksa

6. BIOGRAFSKO KAZALIŠTE i rad na biografiji u prevenciji i terapiji

Eterovic : Koliko je stvarna stvarnost ?, dramaturgija biografije

7. BOGRAFSKO KAZALIŠTE i rad biografiji u prevenciji i terapiji

Eterovic : Koliko je stvarna stvarnost ?, dramaturgija biografije

8. NAPUKLINE CJELINE KAO DRAMSKA MOGUĆNOST SCENE I TERAPIJSKI IZAZOV

9. KAZALISNA PROBA KAO POKUŠAJ ORGANIZACIJE KAOSA.

Interview vise kazalisnih rezisera

10.

ZAŠTO TERAPEUT NIJE REDATELJ, A REDATELJ TERAPEUT o neuralgičnim točkama ovih zvanja, strahovima i traumama; iskustva ljudi iz prakse

Hilarion Petzold, Ilse Orth (Hersg.) : Die neuen Krativitätstherapien , Handbuch der Kunsttherapie, Band I ; Junfermann – Verlag, Paderborn

11.

TERAPIJSKI HUMOR, Osnove i primjena

M. Titze, Chhristof T. Eschenröder : «Therapeutischer Humor «; Dario Fo

12. . SMIJEH I SUZE U TERAPIJSKOM PROCESU ; SMIJEH I SUZE NA SCENI

Alexandar Boal

13.

Internetski izvori Razni Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samovrednovanje


Uvjet za dobivanje potpisa i ETC bodova jest redovito pohadjanje nastave i sudjelovanje u rjesavanju prakticnih zadataka. Konacna ocjena je u pet kategorija : od 1 –nedovoljan, 2 – dovoljan, 3 – dobar , 4-vrlo dobar, 5- odlican.


Redovno pohađanje nastave i samostalna izvedba zadatka u obliku „Forum kazališta“.


Konacna ocjena rezultat je aktivnog redovnog pohadjanje nastave, seminarskog rada (pismeno i usmeno) i zavrsnog ispita

Napomena Svaki susret traje 135 minuta odnosno tri sata á 45 minuta

14. O KREACIJI ULOGE I SCENSKE RADNJE kako na sceni tako i u odnosu klijent - terapeut

15. ZAVRSNI RAZGOVOR o temama koje smo dotaknuli ili obradili /»forum teatar»razgovor

Naziv studija Preddiplomski i diplomski studij psihologije, drugi preddiplomski i diplomski studiji Naziv kolegija Ekspresivne scenske metode u grupnom radu Status kolegija Izborni Godina Sve Semestar Ljetni ECTS bodovi 3 Nastavnik doc.dr.art Niksa Eterovic

e-mail [email protected] ; [email protected] vrijeme konzultacija Prema dogovoru na upit studenta

Suradnik / asistent - e-mail - vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave PRIVATNA GIMNAZIJA, Splitska ul. 1, 23 000 ZADAR Oblici izvođenja nastave Predavanja, radionice, praktikum Nastavno opterećenje P+S+V

1+0+4


Ocjenjivanje će se zasnivati na osnovi rjesavanja prakticnih zadataka i redovitog pracenja nastave. Konacna ocjena biti ce izrazena u dvije kategorije: zadovoljio , nije zadovoljio




Ishodi učenja

1. razviti vještine potrebne za prepoznavanje i odabir relevantnih sadržaja iz prikladnih izvora. 2. pretraživati i kritički interpretirati literaturu. 3. adekvatno se usmeno i pismeno izražavati u stručnoj komunikaciji, 4. razmjenjivati ideje i uspješno surađivati s kolegama.


Sadržaj (svrha) kolegija

Predmet je osmišljen na način da se studenti kroz rad na predavanjima i radionicama potaknu na korištenje različitih tehnika i mogućnosti rada s različitim materijalima i u različitim područjima djelovanja, u savjetodavnom i psihoterapijskom radu, slobodnim aktivnostima, testiranjima i prevenciji, turističkim programima i nastavi u školi.

Obvezna literatura

N.Etrovic : Kolikoko je stvarnost stvarna?, dramaturgija biografije Brook, P. (1972). Prazni prostor. Marko Marulić, Split. Grotowski,J. (1976). Ka siromašnom pozorištu. Beograd: Izdavačko informativni centar studenata. Eterović, N. (2013). Oštrica dijagonale. http://www.digitalne-knjige.com/eterovic.php

Dopunska literatura - Internetski izvori Razni Način praćenja kvalitete Studentske ankete, samovrednovanje Uvjeti za dobivanje potpisa

Redovito pohađanje i aktivnost na nastavi


-


Ocjenjivanje će se zasnivati na osnovi rjesavanja prakticnih zadataka i redovitog pracenja nastave. Sudjelovanje u Javnoj prezentaciji je uvjet za ocjenu. Konacna ocjena biti ce izrazena u dvije kategorije: zadovoljio , nije zadovoljio

Napomena -RAD CE ZAVRSITI JAVNOM PREZENTACIJOM

Nastavne teme – predavanja Red. br. Datum Naslov Literatura

1.

Rad se bazira se na cijelovitoj slici covjeka , po kojoj je pravo na umjetnicki izraz i realizacija istog vrlo vazan element za cjelovit dozivljaj sebe i svijeta oko sebe. Koristeci razne kreativne tehnike trazi se put do svijeta emocija cije, izrazavanje kroz djelo , otvara procese samoosvjestavanja osobnih stanja, omogucava komunikaciju sa drugima i nudi rjesenja . 15 susreta u trajanju od 4 sata á 45 min = 180 minuta Kao rezultat radnog procesa ocekuje se / tezi se scenskom nastupu i realizaciji izlozbe

N.Etrovic : Kolikoko je stvarnost stvarna?, dramaturgija biografije (rukopis) Brook, P. (1972). Prazni prostor. Marko Marulić, Split. Grotowski,J. (1976). Ka siromašnom pozorištu. Beograd: Izdavačko informativni centar studenata. Eterović, N. (2013). Oštrica dijagonale. http://www.digitalne-knjige.com/eterovic.php

2.

Koristeci razne kreativne tehnike trazi se put do svijeta emocija cije, izrazavanje kroz djelo , otvara procese samoosvjestavanja osobnih stanja, omogucava komunikaciju sa drugima i nudi rjesenja .


3.

Koristeci razne kreativne tehnike trazi se put do svijeta emocija cije, izrazavanje kroz djelo , otvara procese samoosvjestavanja osobnih stanja, omogucava komunikaciju sa drugima i nudi rjesenja . 15 susreta u trajanju od 4 sata á 45 min = 180 minuta

N.Etrovic : Kolikoko je stvarnost stvarna?, dramaturgija biografije (rukopis)

4.



5.

Koristeci razne kreativne tehnike trazi se put do svijeta emocija cije izrazavanje kroz djelo ....


6.


7.



8.

Koristeci razne kreativne tehnike trazi se put do svijeta emocija cije, izrazavanje kroz djelo , otvara procese samoosvjestavanja osobnih stanja, omogucava komunikaciju sa drugima i nudi rjesenja

Brook, P. (1972). Prazni prostor. Marko Marulić, Split. Grotowski,J. (1976). Ka siromašnom pozorištu. Beograd: Izdavačko informativni centar studenata. Eterović, N. (2013). Oštrica dijagonale. http://www.digitalne-knjige.com/eterovic.php

9.

Koristeci razne kreativne tehnike trazi se put do svijeta emocija cije, izrazavanje kroz djelo , otvara procese samoosvjestavanja osobnih stanja, omogucava komunikaciju sa drugima i nudi rjesenja .

Brook, P. (1972). Prazni prostor. Marko Marulić, Split. Grotowski,J. (1976). Ka siromašnom pozorištu. Beograd: Izdavačko informativni centar studenata. Eterović, N. (2013). Oštrica dijagonale. http://www.digitalne-knjige.com/eterovic.php

10.


11.



12.



13.


14. PREZENTACIJA RADA - PREMIJERA

15. PREZENTACIJA RADA -ZAVRSNI RAZGOVOR

1

Nazivstudija Preddiplomski studijpsihologijeNazivkolegija PsihologijaosobasposebnimpotrebamaStatuskolegija izborniGodina 3. Semestar VIECTSbodovi Nastavnik dr.sc.SlavkaGalić,izv.prof.e‐mail [email protected]‐com.hr

vrijemekonzultacija

premadogovoruuperiodimaodržavanjanastave,uostalimperiodimae‐mailom

Suradnik/asistent e‐mail vrijemekonzultacija

Mjestoizvođenjanastave

Fakultet,vrtićzadjecusposebnimpotrebama,posebnaodjeljenjauškoli

Obliciizvođenjanastave

predavanjaivježbe

NastavnoopterećenjeP+S+V 1+0+1

Načinprovjereznanjaipolaganjaispita

izradaizvještajasvježbi,pismeniispit

Početaknastave Završetaknastave

Kolokviji1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

Ispitnirokovi1.termin 2.termin 3.termin 4.termin

Ishodiučenja

1.definiratipsihofizičkerazvojneteškoćeiposebnepotrebe2.navestiosnovneuzrokepsihofizičkihrazvojnihteškoća3.opisatiosnovnepostupkeudijagnosticirazličitihpsihofizičkih

poremećaja4.imatiznanjaivještinezaprimjenuosnovnihpsihodijagnostičkih

tehnikauosobaspsihofizičkimteškoćama5.opisatiosnovnepostupkeurehabilitacijiosobasposebnim

potrebama6.identificiratiosnovneizvorerazličitihstavovapremaosobamas

posebnimpotrebama7.navestiosnovnenačineizbjegavanjastigmatizacijeosobas

posebnimpotrebama8.imatiznanjaozakonskimaktimakojimasedefinirastatusosoba

sposebnimpotrebama9.imatiznanjaoulozipsihologaudijagnosticiirehabilitacijiosoba

sposebnimpotrebama,teuodređivanjupotrebaovihosobazaposebnimoblicimaobrazovanja

Preduvjetizaupis nema

Sadržajkolegija

• Određenjepodručja,klasifikacija posebnihpotreba,prevalencija,stavovipremaosobamasteškoćama,problemiuobitelji,pristupiusavjetovanju,mrežasocijalneskrbizadjecuiodraslesteškoćamaurazvoju

• Etiologijapsihofizičkihrazvojnihporemećaja:prenatalniuzrocirazličitihporemećaja(genetskiuvjetovanemalformacije,metaboličkiporemećaji,isl.)perinatalniipostnatalniuzroci

2

• Specifičniporemećajirazvojagovoraijezičnogizražavanja• Razvojniporemećajivještinaučenja• Poremećajiintelektualnihfunkcija• Oštećenjavidaisluha• Tjelesnaoštećenja,cerebralnaparalizaidrugaoštećenja

motoričkihfunkcija• Poremećajiizspektraautizma• Psihomotoričkareedukacijairehabilitacija

Obveznaliteratura

1.JacobsonJ.W.,MulickJ.A.,RojahnJ.(2007).Handbookofintellectualanddevelopmentaldisabilities,Springer.2.FlanaganD.P.,AlfonsoV.C.(2011).EssentialsofSpecificLearningDisabilityIdentification.Willey.

Dopunskaliteratura

1. RibićK.(1991). Psihofizičkerazvojneteškoće,ITPForum,Zadar2. Kocijan‐HercigonjaD.(2000).Mentalnaretardacija,Jastrebarsko:

NakladaSlap.3. BorzićM.(1994).Objektnisvijetdjecekojemucaju,Zagreb:Prosvjeta4. KocijanHercigonjaD.(1997).Hiperaktivnodijete,NakladaSlap5. NikolićS.(2000).Autističnodijete,Zagreb:Prosvjeta6. Zergollern,Lj.(1998)Downovsindrom,Zagreb:Centarza

rehabilitaciju«Zagreb»7. VashC.L.,CreweN.M.(2010).Psihologijainvaliditeta.Jastrebarsko:

NakladaSlap.8. BujasPetkovićZ.,FreyŠkrinjarJ.isur.(2010).Poremećajiautističnog

spektra.Zagreb:Školskaknjiga.9. MilesT.R.,MilesE.(2004).Disleksija.Jastrebarsko:NakladaSlap.10. Hollar(2012).HandbookofChildrenwithSpecialHealthCareNeeds.

Springer.

Internetskiizvori Načinpraćenjakvalitete

Studentskeankete

Uvjetizadobivanjepotpisa

Pohađanjenastave,izvještajsvježbi

Načinbodovanjakolokvija/seminara/vježbi/ispita

pohađanjenastave– 10bodovaizvještajsvježbi–30bodovapismeniispit‐60bodova

Načinformiranjakonačneocjene

60‐69bodova– dovoljan70‐79bodova–dobar80‐89bodova–vrlodobar90‐100bodova‐izvrstan

Napomena Nastavneteme‐predavanjaRed.br. Datum Naslov Literatura

1.29.3.2017.

9–10,30

UVOD: pojam, klasifikacija,prevalencija, stavovi premaosobama s teškoćama,problemiuobitelji, pristupi savjetovanja,mreža socijalne skrbi djece iodraslihsteškoćamaurazvoju(2)

1.JacobsonJ.W.,MulickJ.A.,RojahnJ.(2007).Handbookofintelectualanddevelopmentaldisabilities,Springer.2.RibićK.(1991).Psihofizičkerazvojneteškoće,ITPForum,Zadar

2.

29.3.2017.10,30‐12,00

ETIOLOGIJA psihofizičkihrazvojnih poremećaja: prenatalniuzroci različitih poremećaja(genetskiuvjetovanemalformacije,

1.JacobsonJ.W.,MulickJ.A.,RojahnJ.(2007).Handbookofintelectualanddevelopmentaldisabilities,Springer.2.RibićK.(1991).Psihofizičkerazvojne

3

metabolički poremećaji, i sl.)perinatalniipostnatalniuzroci(2)

teškoće,ITPForum, Zadar.

3.30.3.2017.

10‐11,30

Specifični poremećaji razvojakomunikacije, govora i jezičnogizražavanja(2)

1. Hollar(2012).HandbookofChildrenwithSpecialHealthCareNeeds.Springer.

4.31.3.

2017.9‐11,30

Razvojni poremećaji vještinaučenja(3)

1. Flanagan D. P., Alfonso V. C. (2011).Essentials of Specific LearningDisabilityIdentification.Willey.

2. Jacobson J. W., Mulick J. A., Rojahn J.(2007). Handbook of intelectualand developmental disabilities,Springer.

5.1.6..2017.

9‐10,30

Intelektulnaonesposobljenost (2).

1. Kocijan‐Hercigonja D. (2000).Mentalna retardacija, Jastrebarsko:NakladaSlap.

2. Jacobson J.W.,Mulick J. A., Rojahn J.(2007). Handbook of intelectualand developmental disabilities,Springer.

6.1.6.2017.

10,45‐12,15

TJELESNA OŠTEĆENJA (oštećenjavida, sluha, specifična oštećenjamotoričkihfunkcija)(2)


7.1.6.2017.

12,15‐13,00

Poremećajiizspektraautizma (1)

1. BujasPetković Z.,FreyŠkrinjarJ.isur.(2010).Poremećajiautističnogspektra.Zagreb:Školskaknjiga.

2. JacobsonJ.W.,MulickJ.A.,RojahnJ.(2007).Handbookofintelectualanddevelopmentaldisabilities,Springer.

8.1.6.2017.13,00–13,45

Psihomotorička reedukacija irehabilitacija(1)


Nastavneteme‐vježbeRed.br.


1. 30.3.2017.12,15‐13,45

Stavovi premaosobama s posebnimpotrebama(2)

2. 31.3.2017.11,45‐13,15

Procjena simptoma poremećaja iz spektraautizma Skale za procjenu adaptivnogfunkcioniranja(2)

priručnicizaskale

3.premadogovoru

svrtićemOpažanjeponašanjadjecesposebnimpotrebamapredškolskedobi(3)

4. premadogovorusaškolom

Opažanjeponašanjaiupoznavanjesmetodamaradasdjecomkojaseškolujupoposebnomprogramu(3)

5. 31.5.2017. 9‐13,45

Izvještajisvježbiizvrtićaiškola (5)

Izv.prof.dr.sc.SlavkaGalić

Documents

ć e-mail vrijeme konzultacija - unizd.hr ljetni/VI PDS.pdfinteligencije i njegove razlike u odnosu na novije pristupe klasificirati razli čite hijerarhijske i nehijerarhijske modele