-Diplomski rad-kemalosmanovic.weebly.com/uploads/1/1/2/7/11273676/diploma_work... · Izjavljujem da sam diplomski rad na temu ‘’Formiranje kartografske baze podataka u GeoMedia/Oracle

Tel.: ++ 387 33 27 84 00Fax: ++ 387 33 20 01 58

Univerzitet u SarajevuGrađevinski fakultet

University of SarajevoFaculty of Civil Engineering

Patriotske lige 3071000 Sarajevo

Odsjek za geodeziju

Department of Geodesy

Stjepana Tomića 1/III71000 Sarajevo Tel.: ++ 387 33 27 84 95

Fax: ++ 387 33 27 84 84

OGeo

O s m a n o v i ć K e m a l

Formiranje kar tog rafske bazepodataka u GeoMedia / Oracle

Spat ia l okol išu

-Diplomski rad-

M e n t o r :D o c . d r . s c . Z d r a v k o G a l i ć

S a r a j e v o , s e p t e m b a r / r u j a n 2 0 0 5 .

Osmanović S. Kemal

Formiranje kartografske baze podataka uGeoMedia/Oracle Spatial okolišu

Univerzitet u SarajevuGrađevinski fakultetOdsjek za geodeziju

2

Komisija za polaganje diplomskog ispitaza diplomiranog inženjera geodezije

Sarajevo, 26.09.2005. god.

DIPLOMSKI ZADATAK

Kandidat: Kemal Osmanović

Tema: FORMIRANJE KARTOGRAFSKE BAZE PODATAKA U GEOMEDIA/ORACLESPATIAL OKOLIŠU

Sadržaj:

Uvod

Model podataka digitalne topografske karte

Formiranje kartografske baze podataka u Geomedia – Oracle okolišu

Skaniranje

Georeferenciranje

Vektorizacija

Baza podataka

Oracle

Zaključak

Literatura

Biografija

Prilozi

Zadatak pripremio: Predsjednik Komisije:

Doc.dr. Zdravko Galić Doc. dr. sc. Zdravko Galić

Dostavljeno:

1. Kandidatu2. Arhivi Komisije3. Doc. dr. sc. Zdravko Galić

Osmanović S. Kemal



3

I z j a v a :

Izjavljujem da sam diplomski rad na temu ‘’Formiranje kartografske baze podataka uGeoMedia/Oracle Spatial okolišu’’ izradio samostalno.

Kemal Osmanović

Osmanović S. Kemal



4

Zahva l a :Zahvaljujem se svojim roditeljima na beskrajnoj podršci tokom svih ovih godina.

Osmanović S. Kemal



5

Sadržaj:1. Uvod ...................................................................................................................... 62.Model podataka digitalne topografske karte .............................................................. 73. Geoinformacijski sustavi.............................................................................................143.1. Definicija GIS-a.........................................................................................................143.2. Povijesni razvoj GIS-a .............................................................................................153.3. Prednosti GIS-a .........................................................................................................163.4. Primjena......................................................................................................................163.5. Baze podataka.............................................................................................................163.5.1.Microsoft Access......................................................................................................173.5.2. Oracle Spatial .........................................................................................................204. Skaniranje ......................................................................................................................215. Geokodiranje (Georeferenciranje) ..............................................................................236.Vektorizacija i priprema podataka u AutoCAD-u ..................................................246.1.Vektorizacija................................................................................................................257. GeoMedia Professional 5.1.........................................................................................287.1.Radni prostor (GeoWorkspace) ...............................................................................297.2. Koordinatni sustavi (Coordinate system files)....................................................317.3. CAD Server Definition ...........................................................................................357.4. Skladište (Warehause) .............................................................................................397.5. Prozor prikaza (Map Window) i prozor podataka (Data Window) ................427.6. Oracle Object Model ................................................................................................457.7. Vizualizacija kartografske baze ..............................................................................528. Zaključak .......................................................................................................................549. Literatura.......................................................................................................................5510. Popis URL-ova ...........................................................................................................5511. Sadržaj priloženog medija (CD-a) ..........................................................................5512. Biografija .....................................................................................................................56

Osmanović S. Kemal



6

1. Uvod

Zadaća geodezije, u najširem smislu, da izmjerom zemljišta stvara planove ikarte, a u novije vrijeme izrađuje baze prostornih podataka. Kroz povijest se potreba zaplanovima, sadržaju i svrsi mijenjala, a prema tim potrebama razvijale su se i metoderada. Zadaci geodetske struke obrađivali su se do prije nekoliko godina na klasičannačin. Oni su iziskivali puno vremena, truda, mukotrpnog računanja i crtanja podloga.Razvoj računarske tehnologije, njihovo korištenje u obradi podataka, našlo je primjenu iu digitalnoj obradi geodetskih podataka. Rezultat obrade digitalnih podataka jedigitalna baza prostornih podataka. Digitalna baza dobiva se na osnovu digitalnoregistriranih mjerenja te njihovom obradom ili unosom i obradom već postojećih karatau prikladnim postojećim programima i posebnim hardverom. Sama pohrana digitalnihpodataka vrši se na medijima koji omogućavaju znatno bržu obradu podataka, tesmanjuje vrijeme pristupa, a time i troškove obrade podataka. Digitalne baze se moguiscrtati na papiru ili foliji, ali njihova najveća prednost je u tome što su prikazane udigitalnom obliku radi njihove lakše reprodukcije i kvalitetnijeg korištenja.

Danas se tako pred geodete postavlja zadatak, da objekte na zemljinoj površini,oblik njezinog reljefa i sl. predstavljaju u digitalnom obliku stvarajući baze podataka, tj.geoinformacijske sustave. To su baze podataka koje su našle primjenu u sve više i višestruka i pojedini poslovi bez takve informatičke podrške danas su nezamislivi. Samgeoinformacijski sustav (GIS), po definiciji je usmjeren na organizirano prikupljanje,pohranjivanje i analiziranje svih podataka vezanih za prostor. GIS objedinjuje različitebaze podataka i povezuje ih s pripadajućim grafičkim prikazom određenog područja.Takvom strukturom podataka moguće je vršiti istovremeno pregledavanje i grafičkopreklapanje više tematskih slojeva, praćenje prostornog razmještaja, traženja prikladnihlokacija i promatranje trenda promjena. Najvažnija značajka GIS-a je mogućnost izradeprostornih modela za predviđanje razvoja pojava u promijenjenim uvjetima, što jevažno u sustavima zaštite i gospodarenjem okoline. Takve podatke potrebno jeneprestano obnavljati te ih načiniti što više dostupnim korisnicima.

Zadatak ovog diplomskog rada jeste uspostava i formiranje kartografske bazepodataka za jedan list TK 1:25000, uz izvršeno skaniranje, geokodiranja, i vektorizaciju.Samo formiranje kartografske baze podataka omogućeno je u programskom paketuIntegraph Geomedia Profesional 5.1., koja omogućava prkazivanje više vrsta, igrafičkih i atributnih podataka istovremeno. Podaci koji su pohranjeni u relacijsku bazuMicrosoft Access, koja je jedna od mogućih baza podataka, eksportiraju se u Oracle(Object Model) pomoću Oracle poslužitelje podataka (Oracle Data Server).

Osmanović S. Kemal



7

2. Model podataka digitalne topografske karte

Model je predstavljanje objekata realnog svijeta i odnosa između njih, tj. model jeapstrakcija realnog svijeta. Specifičnu, jasno identificiranu stvar/pojam u realnomsvijetu nazivamo objekt, dok je klasa vrsta ili tip objekta. Objekt se može smatratiprimjerkom klase kojoj pripada. U modelu, kao apstrakciji realnog svijeta, stvar/pojamkoja predstavlja klasu nazivamo entitet. Kao što su objekti realnog svijeta primjerciklasa, pojavu jednog partikularnog entiteta nazivamo primjerak (engl. instance) (RH-CROTIS, 2001).

Modelom podataka opisujemo strukturu podataka informacijskog sustava kojase implementira odgovarajućim DBMS-om. Podacima se uvijek opisuju elementiorganizacijskog sustava koji su zanimljivi za informacijski sustav te njihova međusobnastruktura. Međutim, za normalan rad informacijskog sustava bitan je i model procesakoji definira kako se obrađuju, prikupljaju i distribuiraju podaci informacijskog sustava,odnosno kako funkcioniraju elementi organizacijskog sustava.

Pod pojmom modela podataka podrazumijeva se način prezentiranja podataka,koji obuhvaća: definiranje podataka, definiranje pravila integriteta podataka, definiranje pravila manipulacije podacima, uključujući i definiranje jezika za

manipulaciju podacima.

Informacijski sustav je ujedno i model organizacijskog sustava kojem pripada,realiziran na načina pogodan za računalnu obradu. Općenito kazano, model jeapstrakcija, odnosno pojednostavljen prikaz promatranog realnog svijeta, odnosnopromatranog organizacijskog sustava. Elementi stvarnog svijeta preslikavaju se naodgovarajuće elemente informacijskog sustava koji prikazuju dijelove realnog svijeta najedan apstraktan način, pogodan za računalnu obradu, kroz odgovarajuće konceptemodela podataka i modela procesa.

Zvanični model podataka digitalne topografske karte u BIH ne postoji, pa smose tijekom izrade diplomskog rada poslužili modelom podataka koji je korištenprilikom izrade digitalne topografske karte TK 1:25000. U osnovi model je podjeljen nateme digitalne topografske karte. To su: geodetska osnova, naselja, saobraćaj, vegetacija,vode i reljef.

Osmanović S. Kemal



8

Br. Ime Tip Napomena Opis Simbol

1 PUTEVI LINIJA Autoput

Magistralni put

Regionalni put

Put u izgradnji

Put van uptrebe

Kolski put

Loš kolski put

Konjska staza

Pješačka staza

Ulica

2 ŽELJEZNICE LINIJA Željeznica dvostrukog kolosjeka

Željeznica jednostrukogkolosjeka,normalni i uski

kolosjek

Željeznica u izgradnji

Željeznica van upotrebe

Tramvajska pruga

Osmanović S. Kemal



9

3 SAOB_LIN LINIJA Tunel

Galerije

4 SAOB_POV POVRŠINA Željeznička stanica

Aerodrom


5 ZGR_TAČ TAČKA Crkva.kapela ili manastir

Džamija

Sinagoga

Zgrada

MS Meteorološka stanica

ŠK Škola

BL Bolnica

FBR Fabrika

Hidroelektrana

Termoelektrana

Silos

c

g

.

Osmanović S. Kemal



10


6 OBJ_TAČ TAČKA Izvor nafte (plina)

N, Bz, Pl Rezervoar (nafta, benzin, plin)

Plinska stanica

Radio-toranja

7 OBJ_LIN LINIJA Elekrični dalekovod

Plinovod

Beskonačna traka

Naftovod

Mostovi

8 GRAD_TAČ POINT Krščansko groblje

Muslimansko groblje

Jevrejsko groblje

Ateističko groblje

L Okno

or

Osmanović S. Kemal



11

K, S, M, P,I Kamenolom

U, G, B Rudnik

9 GRAD_POV POVRŠINA Krščansko groblje

Muslimansko groblje

Jevrejsko groblje

Ateističko groblje

Stadion

Arheološka nalazišta

10 HIDRO_TAČ TAČKA Izvor

Pojilo ili izvorište,bunari

Djeram

Rezervoar

Vodotoranj

Pumpa

11 HIDRO_LIN LINIJA Vodotok predstavljen dvjemalinijama

Vodotok predstavljen jednomlinijom

Kanal predstavljen dvjemalinijama

Kanal predstavljen jednom linijom

Dvostruka linija-povremenivodotok (kanal, rijeka)

o

r

Osmanović S. Kemal



12

Jednostruka linija-povremenivodotok (kanal, rijeka)

Kanal za navodnjavanje(površinski)

Kanal za navodnjavanje(podzemni)

Vodovod (površinski)

Vodovod (Podzemni)

Brana

12 HIDRO__POV POVRŠINA Rijeka

Kanal

Rijeka, kanal-povremeni vodotok

Jezero

Močvara (sa/bez trske)

Tresetište

Ribnjak

Osmanović S. Kemal



13


14 KONTURE LINIJA Glavna izohipsa

Osnovna izohipsa

Dodatna izohipsa

Pomoćna izohipsa

Obalna linija

Izobata


13 VEGE_POV POVRŠINA Pašnjak

Hmelj

Vinograd

Voćnjak

Šuma

Žbunje,šikara

Park

Osmanović S. Kemal



14


15 GEOD_OSNOVA TAČKA Reper

Trigonometrijske tačke

Kota tačke

3. Geoinformacijski sustavi

3.1. Definicija GIS-a

Jedna od često citiranih definicija je iz izvještaja “Handling Geographic Information”HMSO, 1987. (url1):

“Sustav za prikupljanje, spremanje, provjeru, integraciju, upravljanje,analiziranje i prikaz podataka koji su prostorno povezani sa Zemljom. U tajsustav obično je uključena baza prostornih podataka i odgovarajućiprogrami.“

Ne slažu se svi s tom definicijom. Neki smatraju da je GIS nešto drugo, ali te definiciječesto ignoriraju interdisciplinarnu prirodu prostornih podataka.

Osmanović S. Kemal



15

Niz koraka vodi od opažanja i prikupljanja podataka do analiza. Zato geoinformacijskisustav mora imati cijeli niz alata za podršku opažanja, mjerenja, opisa, tumačenja,predviđanja i odlučivanja

Tehnologija za GIS (Slika 3.1.) se razvila iz dva neovisna područja: CAD-a(Computer Aided Design, računalom podržano oblikovanje) i sustava za upravljanjebazama podataka (Data Base Management System). Ovakav razvoj je usko povezan sanaglim rastom snage i padom cijena računalne tehnologije nakon kasnih šezdesetih(Lapaine i dr. 2002).

Slika 3.1. Tehnologija GIS-a

3.2. Povijesni razvoj GIS-aOd sredine sedamdesetih razvijeni su specijalizirani računalni sustavi za obradu

geoinformacija na različite načine koji uključuju (Lapaine i dr. 2002) : tehnike za unos geoinformacija, konverziju podataka u digitalni oblik, tehnike spremanja takvih podataka u kompaktnom formatu na disk

računala, CD ili neki drugi digitalni medij za spremanje, metode za automatsku analizu geoinformacija, traženje uzoraka,

kombiniranje različitih vrsta podataka i pronalaženje optimalnih putova, metode za predviđanje različitih izlaznih opcija, npr. utjecaj promjene klime

na vegetaciju, tehnike prikaza podataka u obliku planova i karata mogućnosti prikaza rezultata u obliku brojeva i tablica.

Skupni naziv za takav sustav je geoinformacijski sustav. Izraz GIS se povezuje sabilo kojom aktivnosti koja uključuje digitalne geoprostorne podatke: GIS podaci,GIS odluke i GIS sustavi.

Osmanović S. Kemal



16

3.3. Prednosti GIS-aUpotreba programa za GIS i prostornih podataka trebala bi dovesti do boljeg

upravljanja informacijama, kvalitetnijih analiza i povećanja efikasnosti projekta.Međutim, o dostupnosti podataka ovise mnoga od tih postignuća kao što su:

lakoća upotrebe programa za GIS razumijevanje problema kojeg treba riješiti vremenski rokovi količina novca za neki projekt

3.4. PrimjenaPrimjene GIS-a su mnogostruke, a neke od njih su:

upravljanje infrastrukturom – tvrtke koje održavaju infrastrukturu, a to su npr.električna, plinska, vodovodna i telefonska mreža, upotrebljavaju GIS zaspremanje, pronalaženje i analizu njihovih postrojenja i materijala. GIS možepomoći pri odnosu s korisnicima, predviđanju, otklanjanju kvarova, planiranju,strategijama i analizama tržišta.

marketing i prodaja – takve primjene služe za pronalaženje kupaca i potencijalanekog tržišta.

zaštita okoliša – upravljanje šumama, analize utjecaja, upravljanje prirodnimbogatstvima, itd.

transport i distribucija – to je primjer GIS-a u «realnom vremenu», aupotrebljavaju ga prijevozničke tvrtke i hitne službe koje moraju u svakomtrenutku znati gdje im se nalaze vozila.

3.5.Baze podataka

Baza podataka je centralno mjesto informacijskog sustava. Pohranjeni podaci ubazi podataka opisuju trenutno stanje dijela realnog svijeta za koji je i razvijeninformacijski sustav, naravno na način pogodan za računalnu obradu. Informacijskisustav je sustav koji prikuplja, pohranjuje, čuva, obrađuje i isporučuje informacije važneza krajnjeg korisnika.Organizacijski sustav ili neki njegov dio, na koji se odnosi informacijski sustav, zovemoobjektnim sustavom informacijskog sustava. Objektni sustav predstavlja idealizirani ipojednostavljen prikaz realnosti gdje se idealnost očituje u njegovoj konačnosti iuređenosti, a pojednostavljenost u reduciranju skupa objekata i odnosa iz realnogsvijeta. Iz gornje definicije proizilazi da je informacija i "sirovina" i "proizvod"informacijskog sustava. Međutim, baza podataka, a ne baza informacija je centralnomjesto informacijskog sustava. Potrebno je dakle razjasniti razliku između podatka iinformacije. Informacija je znanje koje primatelju opisuje nove činjenice. To znanje sematerijalizira u obliku podatka, simbola koji služe za prikaz informacija u svrhu

Osmanović S. Kemal



17

spremanja, prijenosa i obrade. Informacija je i obrađeni podatak koji za primatelja imakarakter novosti, otklanja neizvjesnost i služi kao podloga za odlučivanje. Za razliku odinformacije, pod podatkom smatramo skup znakova u memoriji koji prikazuje jedan iliviše elemenata informacije. Svojstva podatka možemo podijeliti u dvije grupe: Semantička svojstva koja proizilaze iz značenja tog podatka, Ostala svojstva koja spadaju u grupu nesemantičkih svojstava.

Podatke unosimo u računalo i takve podatke računalo "obrađuje". Rezultat te obrade suponovno podaci. Operacije nad podacima transformiraju nesemantička svojstvapodataka pri čemu se mjenjaju i semantička svojstva. Cilj obrade podataka je u pravilutransformacija semantičkih svojstava. Možemo reći da je informacija prikaz semantičkihsvojstava podataka.

Model podataka predstavlja osnovu za razvoj sustava za upravljanje bazamapodataka. Baza podataka je u užem smislu skup podataka spremljenih u oblikuslogova, relacija i sl. Podacima u bazi podataka moguće je pomoću programa pristupati,moguće je unositi nove podatke i mijenjati postojeće neovisno o unutarnjoj strukturipodataka, tj. njihovoj fizičkoj implementaciji.Postoji i opširnija definicija koja definira model podataka kao (Vujnović 1995): skup objekata koji su osnovni element baze podataka (slogovi, relacije i sl.), skup operacija koje se mogu izvoditi nad tim objektima i pomoću kojih se

mogu pretraživati, dobivati i modificirati podaci o tim objektima, skup općih pravila integriteta podataka koji moraju biti neovisni o bazi

podataka koja koristi dani model. Sustav za upravljanje bazom podataka (Database Management System

DBMS) je skup programa koji omogućavaju: opis podataka i manipulaciju podacima pomoću jezika visokog nivoa, visok nivo sučelja (interface) prema korisniku bez obzira na strukturu

podataka u računalu, skup programskih pomagala za jednostavno razumijevanje i korištenje

podataka spremljenih u bazi podataka.Definirano je više modela podataka, i nad svakim od njih je razvijeno mnoštvo

sustava za upravljanje bazama podataka. Tri su modela ipak najznačajnija: hijerarhijski model podataka, mrežni model podataka, relacijski model podataka.

3.5.1.Microsoft Access

Microsoft Access je relacijska baza podataka. Korisničko sučelje Access-aidentično je onome u ostalim Windows aplikacijama. Osim prednosti koje pružajuWindows aplikacije, Access sadrži i veliku olakšicu u radu programera, a to je

Osmanović S. Kemal



18

korištenje wizard-a (čarobnjaka) u kreiranju tablica, formi, izvještaja i upita. Time jeuveliko olakšan rad, a posebno u početnoj fazi rada. Access sadrži 6 tzv."databaseobject", a oni su sljedeći: Tabele (Table), Upiti (Query), Ekranska forma (Form), Izvještaj(Report), Makro (Macro) i Modul (Module).

Slika 3.2.Korisničko sučelje Microsoft Access-a

Svi podaci smješteni u istom redu tabele čine jednu zasebnu cjelinu ipredstavljaju jedan zapis baze podataka. Sve zapise unutar baze podataka međusobnopovezuje njihov sadržaj. Svaki red tabele može sadržavati različite tipove podatakauključujući tekstove, brojeve, datume, vrijeme i slike. Preduvjet svake dobre baze, jedobra organizacija podataka, pa je stoga neophodno definirati sve osnovne i zajedničkepodatke između tablica. Microsoft Access radi mnogo brže i efikasnije ukoliko sedefinira primarni ključ tabele – Primary Key. Glavni ključ čini jedno od polja koja činesvaki zapis tabele.

Kreiranje ekranskih formi omogućuje jednostavniji unos podataka, njihovupromjenu ili pregled podataka. Unos podataka je lakši i efikasniji, a ujedno ekranskaforma pruža i dodatnu zaštitu od unosa pogrešnih podataka. Ekransku formu jetakođer moguće kreirati na način da se mogu vidjeti sve veličine nekog zapisaobuhvaćene jednim ekranskim prikazom. Svaka ekranska forma se može sadržajempopuniti iz tri izvora. Neke informacije dolaze iz osnovnih tabela i upita, dok jepreostali dio pohranjen kao sadržaj ekranske forme pri samom procesu oblikovanja ili je

Osmanović S. Kemal



19

nastao kao posljedica postupka određenih izračunavanja predočen u brojčanom iligrafičkom obliku.

Slika 3.3. Kreiranje ekranske forme

Izvještaj je prikaz organiziranih i oblikovanih informacija. Pruža više načinaprezentiranja informacija te daje potpuniji oblik informacija koji se može upotrebljavatiili distribuirati, a ujedno pruža veću kontrolu nad prikazom podataka. Moguće jekreirati izvještaje koji prezentiraju informacije na različite načine. Pri tome moguće jekoristiti različite elemente koji doprinose kvalitetnijem oblikovanju ispisa (tekst, crteži,linije, grafički prikazi, slike).

Prilikom pokretanja i izvođenja makroa, automatizmom se prenosi zadatak iličitavi niz zadataka Microsoft Acceess-u koji će temeljem njih obaviti jednu ili čitavi nizoperacija, kao što su otvaranje jedne ili više tabela, odgovarajućeg i točno određeneekranske forme, izvještaja ili obaviti ispisivanje odgovarajućih poruka na zaslonuračunala. Macroom je poželjno zamijeniti svako ponavljanje neke operacije ili rutinskogzadatka koji se često obavlja. Time se osigurava efikasnost i točnost obavljanja operacijas podacima iz baze podataka, jer makro izvršava zadatke svaki put na isti način i istimprogramskim putem.

Modul su jedinice koda pisane u Access Basic jeziku. Koriste se kod pisanja nekihodređenih procedura koje su u jedinstvenoj upotrebi, kao što je kreiranje varijabli kojeće se koristiti kroz cijelu aplikaciju. Moduli su puno korisniji u radu s podacima odmakroa, ali je za njihovo pisanje potrebno poznavanje sintakse Access Basic jezika.

Osmanović S. Kemal



20

3.5.2. Oracle Spatial

Oracle Spatial (eng. spatial = prostorni) je integrirani skup funkcija i procedura, kojeomogućavaju spremanje, pristupanje, te brzo i učinkovito analiziranje prostornihpodataka unutar Oracle baze podataka. Prostorni podaci predstavljaju lokacijskekarakteristike geoprostornih objekata, odnosno kako su ti objekti postavljeni u odnosuna prostor u kojem su smješteni.

Oracl Spatial, često označavan samo Spatial, podržava standardnu SQL shemu ifunkcije koje omogućuju pohranjivanje, pozivanje, obnavljanje i pregledavanje skupaprostornih prikaza u bazi podataka. Sastoji se od četiri komponente: Sheme koja propisuje spremanje, sintaksu i semantiku podržanih geometrijskih

tipova podataka Prostornog indeksnog mehanizma Skupa operatora i funkcija za podršku prostornim upitima Administrativne alate

Prostorno svojstvo, atribut, prostornog prikaza jest geometrijski opis njegovog oblika unekom koordinatnom sustavu. Taj pojam se naziva geometrija. (Oracle Documentation10g, 2004).

Osmanović S. Kemal



21

Slika 3.4. Oracle Enterprise Manager

Oracle Spatial podupire objetno-relacijski model za predstavljanje geometrije. Ovakavmodel omogućuje arhitektima podataka da u bazi podataka modeliraju poslovneobjekte na strani klijenta kao tipove objekata i održavaju podatke unutar relacijskogmodela. Objektno – relacijski model omogućava korisnicima da definiraju tipoveobjekata (object types), točno određujući kako strukturu podataka, tako i metodeizvršavanja operacija nad tim podacima, te korištenje tih tipova unutar relacijskogmodela. Objektno relacijski model upotrebljava tablice sa jednom kolonom tzv.SDO_GEOMETRY.

Olakšice koje nudi objektno-relacijski model uključuju: Podupire veliki broj tipova geometrije, uključujući lukove, krugove,

kombinovene poligone i dr. Olakšava upotrebu u kreiranju i održavanju prostornih indeksa i u izvođenju

prostornih upita Prostorni indeksi se čuvaju u Oracle bazi podataka Geometrijski modeli se nalaze u jednom retku i u jednom stupcu Optimalne performanse

Prebacivanje na objektno orijentiranu prezentaciju podataka i njihovog ponašanjaomogućuje lakši pristup prostornim objektima. Objektno – relacijski model posjedujesljedeće prednosti kod oblikovanja baze podataka (url 3):

Višekratno korištenje objekata. Objekti se mogu koristiti više puta radistvaranja drugih objekata ili radi ugrađivanja u različite tablice.

Oblikovanje baze podataka. Objekti se mogu ugraditi u stupce tablice ili moguegzistirati kao objekti retka. Svaki objekt može se neovisno dizajnirati i testirati.Korištenjem objekata može se stvoriti arhitektura baze podataka orijentirana nakomponente, s objektima koji su vezani na njihove poslovne objekte.

4. Skaniranje

Od samih početaka upotrebe računala pojavila se potreba da se sadržaj dostupan napapiru na neki način prenese u računalo. Za ovu funkciju proizveden je uređaj kojinazivamo skaner. Kao i većina računalnih komponenti u početku je imao iznimnovisoku cijenu te je njegova primjena bila ograničena isključivo na profesionalneupotrebe. No kako je rastao broj korisnika računala tako se povećavalo i tržište, što jedovelo do pojave jeftinijih modela, a time i veće upotrebe. Pad cijena povećao je brojkorisnika koji su na računalo priključili skaner, a svakodnevno se javljaju i novikorisnici zainteresirani za nabavku ovakvog uređaja.

Osnovna namjena skanera je unos sadržaja dostupnog na papiru u računalo,odnosno pretvaranje analognog sadržaja na papiru u digitalni zapis. Ovakav zahvat

Osmanović S. Kemal



22

skaner može obaviti na samo jedan jedini način. Jednostavno rečeno, dostupan sadržaju skaneru, uvijek se u računalo prenosi u obliku točkaste slike. Točkasta slika dobivenaiz skanera određena je njenom veličinom i razlučivošću (rezolucijom). Veličinapodržanog formata skanera obično je vidljiva na samom uređaju, a za većinu kućnihkorisnika dovoljan je format A4.

Skaniranje (automatska digitalizacija, rasterska digitalizacija) je pretvaranjegrafičkih originala (crteža, fotografija, slika i sl.) u digitalni oblik. Rezultat skaniranja jemreža polja u kojima se nalaze numerički podaci koje je skaner očitao. Takav oblikpredstavljanja slike naziva se slikovna matrica (engl. Bitmap) čiji elementi su točke ilipikseli (engl. Pixel – picture element). Fizička veličina pixela određuje kvalitetuskaniranja.

Razlikujemo tri osnovne vrste skanera: ručni, stolni i rotacijski. Za potrebeskaniranja lista topografske karte (TK 1:25000) korišten je stolni skaner. Ova vrstaskanera je najraširenija te je prihvaćena od najvećeg broja profesionalnih korisnika.Princip rada je sljedeći:

Stolni skaneri s gornje strane imaju staklenu ploču na koju treba staviti sliku kojuželimo skanirati. Slika se osvjetljava fluorescentnom lampom, a reflektirano svjetlo seprenosi optičkim sustavom na odgovarajući senzor. Obično je to CCD (Charge CoupledDevice) poluvodički senzor, kakav se primjenjuje kod video kamera. Zadatak senzora jeda pretvori svjetlo u električni signal. Skaner ne pretvara odjednom cijelu sliku udigitalni zapis, već samo jedan red slike. Optički sustav je izveden tako da na senzorodgovarajućeg oblika pada slika jednog reda skaniranog predloška. Nakon što se taj redpretvori u digitalnu informaciju, optički sustav se malo pomakne, tako da na senzorpada slika slika sljedećeg reda. Čitav proces se ponavlja dok se ne dođe do kraja slike.Postoje crno-bijeli i skaneri u boji. Skaneri u boji imaju CCD senzor koji ima CCDelemente u tri niza, za svaku boju (crvenu, zelenu i plavu) po jedan.Bitne karakteristike skanera su:

1. Veličina slike koju mogu skanirati, najčešće su to formati A3 i A4.2. Razlučivost (rezolucija) skanera, koja se obično kreće između 300 i 1200

dpi (točaka po inču).3. Kvaliteta analogno-digitalne pretvorbe signala iz CCD senzora koju opisuje

podatak o broju bita po boji. Tako razlikujemo 24-bitne, 30-bitne, 36-bitne iličak 48-bitne skanere. Primjerice, ako se radi o 24-bitnom skaneru, to značida je za svaki piksel slike utrošeno po 8 bita za zapis informacije o svakojod tri boje.

Osmanović S. Kemal



23

Slika 4.1. Stolni skaner sa skaniranom topografskom kartom 1:25000

5.Geokodiranje (Georeferenciranje)

Karte koje skaniramo često su uslijed utjecaja temperature i vlage deformirane.Ponekad i skaneri izazivaju sistematske pogreške, prije svega razlike mjerila poredovima i kolonama skanirane slike. Stoga skaniranu sliki treba geokodirati iligeoreferencirati.

Geokodiranje ili georeferenciranje općenito znači pridruživanje lokacije nekomobjektu pomoću geografskih koordinata ili pravouglih koordinata u odrađenojprojekciji. Za neke autore geokodiranje i gereferenciranje nisu sinonimi, paodređivanje lokacije pomoću koordinata nazivaju georeferenciranjem, a određivanjelokacije pomoću adrese, geokodiranjem. U daljnem tekstu ova dva pojma smatraćemo da su sinonimi.

Osmanović S. Kemal



24

Geokodiranje rasterskog predloška znači prestruktuiranje (transformaciju)pojedinih piksela u koordinantni sustav određene kartografske projekcije. Zatransformaciju su nužne vezne točke čije prijekcijske koordinate poznajemo,aodgovarajuće rastrske koordinate dobijamo nakon identifikacije kursorom. Naskaniranim kartama kao vezne točke mogu poslužiti linije pravokutne koordinantnemreže. Pošto je državni koordinantni sustav dat kao Gauss-Krugerov koordinantnisustav, a znamo da je TK 1:25000 u geografskom koordinantnom sustavu sakoordinatama (φ i λ) , bilo je potrebno, prije svega, izvršiti transformaciju veznihtočaka iz geografskog u pravokutni Gauss-Krugerov sustav (x,y)(Frančula,N.,2002).

Slika 5.1.Dovođenje lista na teoretske dimenzije

6.Vektorizacija i priprema podataka u AutoCAD-u

AutoCAD je programski paket namjenjen projektovanju u arhitekturi,građevinarstvu, strojarstvu,elektronici ali i u geodeziji. Iako mu osnovna namjena nijedizajn, zahvaljujući brojnim proširenjima, nastalim u toku svoga razvoja, može sekoristiti i u te svrhe. AutoCAD je skraćenica za AUTOmatic Computer Aided Design,odnosno automatsko računarsko projektovanje. U današnjem svijetu format crteža kojipruža AutoCAD predstavlja nezaobilazni standard i suvremeni projekat se ne moževiše niti zamisliti bez ove svoje elektronske komponente. AutoCAD je među prvimaponudio novi koncept vektorskog predstavljanja crteža. Za razliku od rasterske (ilibitmapirane) predstave u kojoj je crtež skup tačaka koje nose informacije o sopstvenojboji, koncept vektorskog predstavljanja podrazumjeva da je crtež skup objekatasastavljenih od duži (vektora) gdje su poznate početna i krajnja tačka, i tip linije koja ihspaja. Ovaj način predstavljanja traži preračunavanje koordinata tačaka na toj duži

Osmanović S. Kemal



25

nakon svake izmjene, ali istovremeno značajno umanjuje potrebni memorijski prostorza pohranjivanje podataka i omogućuje uvećanje dijelova crteža do bilo koje razine bezgubitka kvalitete.

Slika 6.1. Radno sučelje AutoCAD-a

6.1.VektorizacijaNakon izvršenog georeferenciranja TK, slijedi postupak vektorizacije.

Vektorizacija je postupak prevođenja togografske karte ili katastarskig plana izanalognog oblika u digitalni vektorski oblik. Vektorizacija je nužna iz nekoliko razloga:

smanjenje količine podataka

crtanje vektorskim ploterima

svi geoinformacijski sustavi počivaju na vektorskim podacima.

Vektorizacija može biti:• ručna (ekranska),• poluautomatska i• automatska.

Osmanović S. Kemal



26

Ručna vektorizacija na određeni se način podudara s postupkom klasičnogručnog digitaliziranja. Obavlja se na zaslonu monitora, pa se često naziva i ekranskavektorizacija, gdje kao podloga služi skaniranjem dobiveni rasterski grafički prikaz.Vođenjem pokazivača određuju se koordinate karakterističnih točaka na prikazu kojeprogramski sustav pretvara iz rasterskog koordinatnog sustava u vektorske koordinate.Na taj način definiraju se vektori (linije). Zbog mogućnosti ekranskog povećanja ovajpostupak daje veću točnost od vektorizacije pomoću digitalizatora.

Poluautomatska vektorizacija obavlja se također na podlozi skaniranjemdobivenih rasterskih grafičkih prikaza, ali postupak vektorizacije je olakšan posebnimprogramskim sustavom koji može automatski vektorizirati linije koje su rasterskidefinirane između čvorova, a stručnjak mora djelovati u sjecištima linija.

Kod automatske vektorizacije cijeli postupak se obavlja u potpunosti automatski.Posebno razvijeni programski sustavi omogućuju vektorizaciju tako da se analizomrasporeda slikovnih elemenata u rasterskom obliku prepoznaju određeni objekti.Uspješnost automatske vektorizacije ovisi o složenosti ili jednostavnosti grafičkogprikaza u rasterskom obliku.

Vektorski podaci su položajni podaci nul-, jedno- ili dvodimenzionalnih objekatau obliku pravokutnih koordinata, npr. x, y koordinata jedne točke, koordinata početne ikrajnje točke neke dužine, koordinata uzduž neke krivulje itd. (Frančula N., 2002).

Radi lakšeg i konformnijeg manipulisanja sa vektorskim podacima čitav sadržaj kartapodjeljen ja na šest grupa:

Geodetska osnova

Naselja

Saobraćaj

Vegetacija

Vode

Reljef

Svakoj od tih grupa pridružen je jedan na sloj, u zavisnosti od toga da li je predstavljeniobjekat točka, linija ili površina. Spisak slojeva dat je u tabeli 6.1.

Grupa Sloj

Točka Linija Površina

Osmanović S. Kemal



27

Geodetskaosnova

Trigonometrijske točke

Naselja Javne zgrade,stambenezgrade,vjerski objekti

Groblja

Saobraćaj Mostovi,transfomatorskastanica, tunel

Dalekovod,kolskiput,lokalniput,magistralniput,regionalniput,željeznica

Vegetacija Šume,voćnjaci,poljoprivredno zemljište

Vode Bunar,djeram,izvorrezervoar,smijervodotoka

Potok,povremenivodotok,kanali

Rijeka

Reljef Osnovnaizohipsa,Izohipse na 50m,pomoćna izohipsa

Škarpe,vrtače

Tabela 6.1.

Osmanović S. Kemal



28

Slika 6.2.Rasterska i vektorska slika

7.GeoMedia Professional 5.1.GeoMedia Professional (url 2), proizvod tvrtke Intergraph, je alat za upravljanje

prostornim podacima različitih tema i pretvaranje sakupljenih informacija u preciznekarte za distribuciju, prezentaciju i analizu. Omogućuje kombiniranje geografskihpodataka iz različitih izvora, u različitim formatima, i sa različitim projekcijama. Nudikompletan skup alata za jednostavno izvođenje kompleksnih prostornih analiza.

Kao alat za pregledavanje i analizu podataka, GeoMedia Professionalomogućava kombiniranje prostornih podataka (u jednom jedinstvenom okružju) iz višeizvora, iz više formata, i u različitim projekcijama. GeoMedia omogućuje i prikupljanje iobradu podataka. Ugrađenim vektorskim i rasterskim snapiranjem postiže se laganoprikupljanje vektorskih podataka iz rasterskih slika, s tim da se automatskiidentificiraju snapirane točke da se osigura precizna digitalizacija, odnosnovektorizacija.

Pružena je i podrška za digitalizaciju i vektorsku transformaciju za podatke kojitrebaju proći geometrijsku transformaciju. Alati za automatsko pronalaženje pogrešakau vektorskim podacima i njihovo ispravljanje omogućuje izbjegavanje uobičajenihproblema pri vektorizaciji. GeoMedia također podržava napredno smještanje teksta inaziva. GeoMedia je i programsko razvojno okruženje i moguće ju je prilagoditiposebnim zahtjevima uz pomoć standardnih razvojnih alata pod operacijskim

Osmanović S. Kemal



29

sustavom Windows kao što su Visual Basic i Visual C++. Pokretanjem GeoMediaProfessional-a otvara se početni ekran (Slika 7.1.) koji nudi nekoliko mogućnosti.

Slika 7.1. Početni ekran GeoMedia Professional-aMogućnosti koje nudi ovaj prozor su: Vodič kroz učenje korištenja programa (Learning GeoMedia Professional) Otvaranje postojećeg radnog prostora (Open existing GeoWorkspace) Početak rada u novom radnom prostoru (Create New GeoWorkspaces)

7.1.Radni prostor (GeoWorkspace)Radni prostor je područje u kojem se prikazuju podaci sa kojima se radi u

jednom projektu. Radni prostor bi se još mogao nazvati spremnikom i povezivateljemsvih procesa u projektu, a sadrži: skladište (Warehouse) podataka, prozor prikaza (Map window) i prozor podataka (Data window), informacije o koordinatnom sustavu, upite (Queries)Radni prostor je moguće konfigurirati prema korisnikovim potrebama i prema

potrebama projekta. Na primjer može se promijeniti koordinatni sustav ili njegovepojedine postavke, može se ubaciti plan (karta) ili rasterska slika za korištenje kaopodloga za prostorne podatke. Ekstenzija formata GeoWorkspace-a je gws. U datoteke stom ekstenzijom pohranjuju se sve postavke i veze unutar projekta.

Prilikom pokretanja GeoMedia Professional-a odabere se početak rada s novim(Slika 7.2.) Radnim prostorom (Create New GeoWorkspace). Ovdje se pruža mogućnoststvaranja Radnog prostora od početnog predloška (template), gdje se može koristitipostojeći ili korisnik može definirati novi predložak kojeg će prilagoditi potrebamaprojekta.

Osmanović S. Kemal



30

Slika 7.2. Prozor za definiranje novog radnog prostora

Predefinirani predložak GeoMedia Professional-a (normal.gwt) sastoji se od praznogprozora prikaza, prazne legende i od predefiniranog koordinatnog sustava (Slika 7.3.)

Osmanović S. Kemal



31

Slika 7.3.Predloška normal.gwt

7.2. Koordinatni sustavi (Coordinate system files)GeoMedia Professional prikazuje sve podatke, čak i one iz različitih izvora podataka,koristeći koordinatni sustav definiran za radni prostor. Postoje tri vrste koordinatnihsustava koje GeoMedia Professional podržava, a to su:

1. geografski koordinatni sustav – koordinate prikazuje kao geografsku širinudužinu, tj. kao kutnu udaljenost od Greenwich-kog meridijana, odnosnoekvatora;2. pravokutni koordinatni sustav – koordinate prikazuje kao X i Y;3. geocentrički koordinatni sustav – koordinate prikazuje kao udaljenost neketočke u odnosu na centar Zemlje. To su Kartezijeve koordinate (X, Y, Z).

GeoMedia Professional prikazuje koordinate u skladu sa geodetskim datumom, koji jeprecizno definiran na referentnom elipsoidu. Ako je potrebno promijeniti koordinatnisustav u radnom prostoru, ne mijenjaju se pohranjeni podaci korišteni pri obradi, već se

Osmanović S. Kemal



32

samo mijenja prikaz. Za potrebe ovog diplomskog rada predefinirani koordinatnisustav čine sljedeće postavke: koordinatni sustav – pravokutni; horizontalna razlučivost – 1 metar; projekcija – cilindrična ekvivalentna; projekcijski parametri – ishodišta na ekvatoru i početnom meridijanu; geodetski datum i elipsoid – WGS84; radna površina – 1:5 000

Datoteke koje sadrže predefinirani koordinantni sustav, tj. podatke o koordinantnimsustavu imaju ekstenziju .csf i obično se spremaju u skladištu GeoMedia Professional-a.

Podaci se unose u pet odjeljaka:1. General (Slika 7.4.) – u ovom odjeljku odabere se tip koordinatnog sustava. U ovom

slučaju je projekcijski (Projection);

Slika 7.4. Odjeljak- General

2. Storage Space (Slika 7.5.) – ovdje se definira osnovna mjerna jedinica sustava(metar) i koordinate ishodišta (X=0, Y=0, Z=0);

Osmanović S. Kemal



33

Slika 7.5. Odjeljak-Storage Space

3. Projection Space (Slika 7.6.) – u ovom odjeljku se bira projekcijski algoritam, tj.kartografska projekcija prikaza, gdje se osim geografske dužine i širine područja,mogu podesiti i pomaci po ordinatnim osima, standardne paralele i meridijani,ovisno o pojedinoj projekciji i njenim karakteristikama. Konkretno, u ovom slučaju,uzeta je Transverse Mercator projekcija sa parametrima 6. koordinatnog sustava tj.18:00:00 (stupnji, min, sek) a samim tim i početak državnog koordinatnog sustava(6500000,00), i na koncu vrijednost linearnog modula (0,9999).

Osmanović S. Kemal



34

Slika 7.6. Odjeljak-Projection space sa Projection Parameters

4. Geographic Space (Slika 7.7.) – u njemu se definira geodetski datum i referentnielipsoid. Većina parametara je već predefinirana pa izborom korisnikovog (user-defined (non-standard) kao geodetskog datuma, te odabirom Bessel 1841 kaoreferentnog elipsoida nema potrebe za daljnji unos parametara;

Slika 7.7. Odjeljak- Geographic Space

Osmanović S. Kemal



35

5. Units and Formats (Slika 7.8.) – ovdje se podešavaju mjerne jedinice za kutove,dužine, zatim preciznost (broj decimalnih mjesta).

Slika 7.8. Odjeljak- Units and Formats

Na kraju je potrebno spremiti ovu datoteku pod nekim imenom.

7.3. CAD Server DefinitionCAD Server Definition je mali program, nezavisan od GeoMedia Professional-a u

smislu da može raditi i dok glavni program nije pokrenut. Ovaj program definira kojedatoteke će se procesirati, koji objekti će biti korišteni, kako će se pronaći ispravnigrafički elementi i u kojoj projekciji se čuva svaki objekt.

Kada se pokrene taj program otvara se prozor (CAD Server Schema) u kojemodaberemo tip CAD datoteke (AutoCAD ili MicroStation) koju koristimo, ili otvorimoveć postojeću CAD Server Schemu (Slika 7.9).

Osmanović S. Kemal



36

Slika 7.9. Prozor CAD Server Schema

Nakon ovog odabira otvara se prozor CAD Server Definition sa nekoliko odjeljaka kojetreba popuniti: File (slika 7.10.) u kom se biraju datoteke koje se žele prikazati,tj. definiraju se

crtež i datoteke sa podacima o koordinantnom sustavu u kojem se dotični crtežnalazi (CSF datoteke).

Slika 7.10. Odabir datoteke prikaza

Osmanović S. Kemal



37

Coordinate Systems (Slika 7.11) gdje se biraju i pridružuju CSF datotekepripadajućim im crtežima. Ako se odabere više koordinatnih sustava, onda se uovom odjeljku može definirati CSF datoteka koja povezuje više crteža u timkoordinatnim sustavima. Na taj način izbjegava se zbrka ako se za svaki pojedinicrtež definira jedna CSF datoteka, jer bi se time udvostručio broj datoteka uprojektu

Slika 7.11.Pridruživanje crteža i CSF datoteke

Feature Definition (Slika 7.12) U ovom odjeljku definiraju se objekti crteža kojiće biti učitani u GeoMedia Professional i to je ujedno i najzahtjevniji postupak.Bitno je napomenuti da imena učitavanih objekata iz crteža moraju biti identičnaonima koja se definiraju u ovom odjeljku.

Osmanović S. Kemal



38

Slika 7.12. Definiranje objekata

Pokretanjem potprograma Feature Definition Wizard (Slika 7.13 i Slika 7.14) stvara seodređeni broj objekata. U tom se potprogramu definiraju imena objekata pod kojima ćese ti objekti prepoznati nakon učitavanja u GeoMedia Professional. Određuje se i CSFdatoteka u kojoj je taj objekt unutar crteža definiran. Zatim se određuju atributi kojeodređeni objekt prikazuje, da li su to prostorni (spatial), grafički (graphic) ili neki drugiatributi. U sljedećem koraku odabire se kategorija u kojoj se objekt nalazi, tj. atributi kojidefiniraju sami objekt.

Slika 7.13. Feature Definition Wizard

Osmanović S. Kemal



39

Slika 7.14. Feature Definition Wizard

7.4.Skladište (Warehause)Skladište je izvor podataka za GeoMedia Professional, i svi podaci koji se

prikazuju u programu pohranjeni su u skladištu.Svako skladište sadrži samo jedan od mogućih model podataka: Access, CAD – AutoCAD i MicroStation SE Modular GIS Environment (MGE), MGE Data Manager (MGDM), MGE Segment Manager (MGSM), ODBC Tabular, FRAMME, ARC/INFO, Oracle Relational Model, Oracle Object Model, ArcView, MapInfo.

GeoMedia Professional može čitati sve gore navedene tipove podataka, a Access iOracle podatke može i mijenjati.

Osmanović S. Kemal



40

Ako se želi neograničeno pristupati podacima, tada se kreira novo Access skladište ukoje se prebace podaci, te nakon toga koriste i mijenjaju po potrebi. Podaci sepohranjuju u Microsoft Access formatu, u datotetke s ekstenzijom mdb.Time je definirano da se Access skladište može otvarati i mijenjati, odnosno čitati i pisati(read/write warehouse).

Pristup podacima u skladištu ostvaruje se stvaranjem veza (connection) odRadnog prostora (GeoWorkspace) do jednog ili više skladišta. Ta veza se uspostavljaputem Čarobnjaka za uspostavu veza između radnog prostora i skladišta (WarehouseConnection Wizard), koji predstavlja niz dijaloških okvira sa upitima koji od korisnikatraže informacije za stvaranje veze među podacima (Slika 7.15).

Slika 7.15. Warehause Connection Wizard

Čarobnjak za uspostavu veza između radnog prostora i skladišta traži od korisnika da:

odabere vrstu veze koju želi ostvariti, ime i lokaciju datoteka čije podatke treba učitati u radni prostor, odabere da li, i koje filtere veze (connection filter) koristiti, odabere da li se veza želi držati otvorenom ili zatvorenom.

U skladište se pohranjuju i geometrijske (grafičke) i atributne (opisne) informacije.Na primjer jedna parcela može biti predstavljena geometrijskom površinom idefinirana atributom kao što je vlasnik, ili kultura parcele.

Sljedeći korak je da se podaci iz skladišta uvedu u radno skladište projekta. Za tajpostupak GeoMedia Professional koristi Čarobnjak za uvoz podataka iz skladišta(Import Warehouse Wizard), kojeg prikazuje Slika 7.16.

Osmanović S. Kemal



41

Slika 7.16. Import Warehause Wizard

Ovdje je bitno napomenuti da se treba paziti koje je skladište izvor podataka (sourcewarehouse), a koje je radno, ili ciljno skladište (target warehouse) u kojeg se spremajupodaci.

Za svaku vezu sa skladištem potrebno je definirati poslužitelj podataka (dataserver), koji prebacuje podatke u oblik koji GeoMedia Professional može prikazati.Uspostavljanjem veze s barem jednim skladištem otvara se mogućnost prikaza i analizepodataka iz njega. GeoMedia Professional omogućava prikazivanje višestrukihsklopova podataka iz različitih skladišta, iz više vrsta podataka, i to sve u jednomjedinstvenom Radnom prostoru. To znači da se mogu provoditi prostorne analize napodacima iz različitih izvora i u različitim formama koristeći baferske zone, prostorneupite i tematske prikaze (thematic displays).

Osmanović S. Kemal



42

7.5.Prozor prikaza (Map Window) i prozor podataka(Data Window)

U GeoMedia Professional-u geografski objekt (feature) je prikazangeometrijski u prozoru prikaza i atributno u prozoru podataka. Svaki objekt se nalazi uobjektnoj klasi (feature class). Objektna klasa je klasifikacija prema kojoj je svaki objektdodijeljen nekoj razini i nosi svojstva te razine. Na primjer set podataka se općenitosastoji od nekoliko objekta klasa, kao što su ceste, mostovi, građevine itd.

Objekt geometrijski može biti predstavljen kao:

Point – Točkasti objekt je predstavljen sa jednom ili više točaka na karti kojepredstavljaju poziciju objekta.

Linear – Linijski objekt je predstavljen sa jednom ili više linija i/ili krivulja

Area – Površinski objekt je predstavljen zatvorenim granicama. Svaka granicamože sadržavati jednu lili više šupljina, a granice i šupljine mogu bitisačinjene od više linija i/ili krivulja.

Compound – Kombinirani objekt može sadržavati točku, liniji i/ili površinu.

Text – Tekstualni objekt je predstavljen tekstom koji se pojavljuje na točkilokacije na karti

Moguće je prikazati bilo koji broj prozora prikaza i prozora podataka istovremeno iliodvojeno. Ova dva prozora su povezana (Slika 7.17), što znači da se promjena u jednomodražava na drugi prozor.

Osmanović S. Kemal



43

Slika 7.17. Prozor prikaza i prozor podataka

Slika 7.18. Legenda

Osmanović S. Kemal



44

Legenda (Slika 7.18.) se sastoji od naslova legende i od objekata prikazanih u aktivnomprozoru prikaza.Legenda je interaktivni kontrolni centar pomoću kojeg se određuje što će biti prikazanou prozoru prikaza. Postoje četiri vrste objekata koje je moguće ubaciti kao unos ulegendu: objektne klase, upiti, tematski prikazi, rasterske slike – prvo ih je potrebno učitati u skladište i zatim ubaciti u legendu.

Putem legende upotpunjuje se sadržaj prozora prikaza i kontrolira prikaz karakteristikasamih objekata, uzimajući u obzir njihov stil i prioritet prikazivanja.Legenda sadrži zasebni prikaz za svaki prikazani objekt, koji ima svoj karakterističnistilski ključ, koji predstavlja vrstu podatka koji je prikazan (tabela 7.1)

Tabela 7.1.

Osmanović S. Kemal



45

U legendi se, također, mogu izvršavati zadaci kao što su: prikupljanje novih podataka,održavanje već postojećih podataka i umetanje slika u buffer zone. Nadalje, moguće jepregledavati podatke zapisane u skladištu zajedno s ostalim setom podataka izpojedinačnog radnog prostora. Može se mijenjati sam izgled objekata u vidu promjeneboje, veličine slova i fonta, debljine linija, prikazivanje neovisno o mjerilu prikaza.

7.6. Oracle Object ModelDa bi već postojeću bazu podataka koja je pohranjena u GeoMedia Professional-uprikazali u Oracle-u koristimo Oracle Object Model. Ovom funkcijom se namjeravaučitati veliki broj podataka i generirati ih u ASCII datoteku koja će biti dostupna uOracle-u.

Oracle Object Model-om možemo kreirati i učitavati nove tabele, ili dodavati imodifikovati već postojeće.

Podaci koji će biti eksportirani, selektiraju se sa popisa svih objektnih klasa koji suunutar date veze ili sa liste svih upita unutar istog radnog prostora. Bitno jenapomenuti da eksportiranje možemo vršiti samo unutar jedne veze u isto vrijeme, tj.ne mogu se eksportirati i objektne klase i upiti u istom trenutku.

Ako se eksportiraju podaci u već postojeći Oracle korisnik, mora se obezbjediti daprenos svih objektnih klasa bude jednostruka shema.

Kao dodatak ovoj funkciji postoji opcija eksporta 3D koordinata. Izostavljanjem oveopcije informacije o visinama svake pojedine koordinate biće izostavljeni u izlaznoj .datdatoteci ( Working With GeoMedia Professional, 2004.)

Eksport podataka obavljen je na sljedeći način:

1. Prvo se uspostavi veza već postojećeg skladišta odakle želimo eksportiratipodatke.

2. U padajućem meniju odabrati Warehouse > Eksport to> Oracle Object Modelčime dobijamo dijaloški prozor (slika 7.19.)

Osmanović S. Kemal



46

Slika 7.19. Eksport sa Oracle Object

3. Odabrati naziv veze i/ili objektne klase/upita, koje želimo eksportirati.

4. Odrediti putanju eksport direktorija.

5. U naznačenom mjestu za eksport 3D koordinata, odlučiti se za jednu od opcija.U našem slučaju nije rađeno s visinama točaka, ova opcija je isključena.

6. Na koncu potrebno je kliknuti na Apply, čime se eksportiraju podaci izGeoMedia Professonal-a.

Nakon toga potrebno je kreirati novog Oracle korisnika, što se postiže upotrebomOracle Enerprise Manager-a (Slika 7.20).

Osmanović S. Kemal



47

Slika 7.20. Kreriranje novog Oracle korisnika

Ponovnim pokretanjem Oracle Enerprise Manager-a , svaki put zahvjeva se upisimena korisnika i njegove lozinke kao i naziva servisa i naziva veze (Slika 7.21).

Osmanović S. Kemal



48

Slika 7.21. Pristup novog Oracle korisnika

Oracle korisnik/shema GDOSYS posebna je shema u kojoj su pohranjeni svi meta-podaci za korištenje Oracle skladišta u GeoMedia produktu (Slika 7.22).

Slika 7.22. GDOSYS shema

Osmanović S. Kemal



49

Prilikom korištenja eksportiranih podataka uz pomoć Oracle Object Modela, u samomeksport direktoriju formira se Import MS-DOS Batch File sa ekstenzijom .dat. Ovo jepokretačka datoteka koja daje informaciju Oracle-u da formira a zatim i da ispunjavatabele datoteka metapodacima. Ova datoteka sadrži popis svih objektnih klasa koje sueksportirane. Za svaka objektnu klasu generiraju se tri različite datoteke (Slika 7.23.):

1) Preprocesiranom datotekom s ekstenzijom .PRE, koja ima funkcijugeneriranja prazne tabele.

2) Kontrolnom datotekom s ekstenzijom .CTL, koja govori Oracle-u da ispunitabelu podacima

3) Postprocesiranom datotekom s ekstenzijom .POS, koja ima funkcija daubacuje metapodatke.

Slika 7.23. Import MS-DOS Batch File

Pokratanjem MS-DOS-a (Command Prompt) potrebno je doći do direktorija u kome senalaze eksportovani podaci iz GeoMedia Professional-a. Nakon toga potrebno jeuspostaviti vezu sa Oracle bazom podataka tipkanjem sljedeće komande (Slika 7.24.):

"Import <username>/<password>@<ConnectString> y(Y)", gdje se specificiranjemslova ''y(Y)" kreira GDOSYS shema i relevantni metapodaci unutar Oracle-a, o kojoj jeranije bilo riječi.

Osmanović S. Kemal



50

Slika 7.24. Import podataka

Nakon eksporta podataka u Oracle bazu podataka, u cilju vršenja prostornih analiza,moraju se kreirati prostorni indeksi u okviru Oracle-a. Kreiranje prostornih indeksaurađeno je interaktivno ( Slika 7.25.).

Slika 7.25. Kreiranje prostornih indeksa

Osmanović S. Kemal



51

Pošto smo eksportirali podatke iz Access skladišta u Oracle bazu podataka, indeksiraliih, potrebno je iste prikazati u GeoMedia Professional-u. To se postiže sa Oracle ObjectModel Read-Write. Ova veza se postiže isto kao i svaka druga veza unutar GeoMediaProfessional-a. Pokretanjem Warehouse Connection Wizard-a odabiramo tip veze (Slika7.26).

Slika 7.26. Warehouse Connection Wizard

Zatim dajemo naziv veze, te ime Oracle korisnika, njegovu lozinku, kao i Host (Slika7.27.)

Slika 7.27.

Osmanović S. Kemal



52

Slijedeći korak je da se podaci iz Oracle-a uvedu u radno skladište GeoMediaProfessional-a. To se postiže upotrebom čarobnjaka za uvoz podataka iz skladišta(Import Warehouse Wizard) koji je detaljno opisan u poglavlju 7.4. ovog rada.

7.7. Vizualizacija kartografske bazeVizualizacija je stvaranje mentalne slike prostora koja se trenutačno ne vidi. To je

čin spoznaje tj. čovjekova sposobnost mentalnog razvijanja slikovnog predočenja kojaomogućuje prepoznavanje predloška i oblikovanje poretka. Iako neki znanstvenici istručnjaci otkrivaju i povezuju vizualizaciju samo uz informatiku, to nije nikakva novametoda niti u svijetu informatike a po najmanje u digitalnoj kartografiji. Istraživanja ipokušaji kako što bolje prikazati umanjene i pojednostavljene zemljišne oblike i objekteprovodila su se i prije upotrebe računara u kartografske svrhe, no sigurno je da sudigitalni postupci pridonijeli kvalitetu i bržem činu takve spoznaje te da su otvorileneke nove mogućnosti za promjene u razvitku i primjeni same vizualizacije.

Moderna kartografska vizualizacija obuhvaća digitalnu kartografiju i računarskugrafiku. Pored kvaliteta, to je znatna promjena vizualnog izlaganja u gotovo realnomvremenu, koje omogućuje povećanje razumijevanja mnoštva prostornih objekata.Vezano za kvantitetu, to je mogućnost brže i jeftinije proizvodnje široke lepezekartografskih produkata.

Za razvitak vizalizacijskih softvera, osobito u kartografske svrhe, nužna suistraživanja stvarnih potreba i cilja korisnika te saradnje tvoraca alata. Alatikartografske vizualizacije pružaju korisniku provedbu opsežnih promjena u prikazupodataka koje omogućuje jednostavniju i bržu usporedbu bitnih činjenica. One bi beztoga ostale nedostupne ili bi mogle izgledati nepotrebne i međusobom nepovezane.

Sama vizalizacija lista TK 1:25000 omogućena je u GeoMedia Professional-u, ali ovogputa formirana kartografska baza egzistira iz Oracle baze podataka (Slika 7.28.). Svenaredne promjene koje se izvršavaju biće evidentirane unutar Oracle-a.

Osmanović S. Kemal



53

Slika 7.28. TK 1:25000 u GeoMedia/Oracle Spatial okolišu

Osmanović S. Kemal



54

8.Zaključak

U današnje se vrijeme razvijaju različiti GIS-om podržani sustavi, kojima seprikazuju informacije u prostoru. Informacije koje korisnik na odgovarajući upit možedobiti od tog sustava mogu biti različitog oblika. To mogu biti samo opisni tekstualnipodaci, različite vrste grafičkih sadržaja (slika i crteža) ili njihove kombinacije. Sve tepodatke nužno je evidentirati, spremiti na jednom mjestu. Takvo mjesto je bazapodataka, a ona predstavlja centralno mjesto sustava.

Cilj ovog diplomskog rada je formiranje kartografske baza podataka, na temeljujednog lista TK 1:25000. Nakon pripreme podataka (skaniranja, geokodiranja ivektorizacije), stvoren je preduvjet za formiranje kartografske baze podataka podokriljem GeoMedia Professional-a. Podaci su prvo spremljeni u Access bazu podataka azatim uz pomoć Oracle poslužitelja podataka (Oracle Data Server) isti ti podacieksportirani u Oracle bazu podataka. Kao izvorom informacija tokom formiranjakartografske baze poslužio je već pomenuti list TK 1:25000.

Prednost ovakvih baza podataka je što su informacije o prostornim podacimalako i brzo dostupne, kao i mogućnost pregleda podataka bez posjedovanja naročitihprogramskih paketa. Tako formiran sustav omogućuje široku upotrebu prostrnihpodataka i vrlo jednostavnu vezu server/korisnik.

Budućnost informatike, točnije geoinformatike ide u pravcu razvijanja ovakvih isličnih sustava, gdje bi korisnik jednostavnim upitom za kratko vrijeme dobio odgovoru obliku geoprostornih podataka (geospatial data). Namjera ovog diplomskog rada je ibila usmjerena ka pružanju prostornih informacija, ažuriranju i održavanju istih, tespremanju i eksportovanju ka daljoj uptrebi u okviru znatno složenijih tehnologijaWebGIS-a.

Viziju koju dijeli cijela GI zajednica je da će se jednog dana ovakvi podaci i alatilako i naširoko upotrebljavati za upravljanje i rad u širem krugu disciplina. Jedan odizazova za budućnost u BiH je i obrazovanje grupe ljudi koja stvarno razumije što suprostorni podaci, kako se oni mogu formirati, organizirati, prikazati, distributirati i nakoncu upotrebljavati. Takvih ljudi je jako malo, a malo je organizacija koje su svjesnepotencijala u tom području. Sve u svemu, malo je ljudi koji i imaju ideju dovoljnoduboku i široku da razumije koja su trenutna ograničenja i koje su mogućnosti uprimjeni ovakvih i sličnih tehologija.dfideju

Osmanović S. Kemal



55

9.Literatura1. FRANČULA, N., 2000. Kartografske Projekcije. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu

Geodetski Fakultet.

2. FRANČULA, F., 2002. Digitalna Kartografija. Zagreb: Sveučilište u ZagrebuGeodetski Fakultet.

3. TUTIĆ, D., VUČETIĆ, N., LAPAINE, M., 2002. Uvod u GIS. Zagreb: Sveučilište uZagrebu Geodetski Fakultet

4. GRUPA AUTORA, 2001. Topografsko Informacijsku Sustav RH-CROTIS: Zagreb:DGU

5. INTEGRAPH CORPORATION, 2004. Working with GeoMedia Professional:Alabama, SAD

6. ORACLE 10g , Oracle 10g Concepts: Oracle Corporation, Oracle Documentation2004.

10.Popis URL-ova:url 1: http://www.geof.hr

url 2: http://www.integraph.com

url 3: http://www.oracle.com

11.Sadržaj priloženog medija (CD-a)1. Diplomski_rad.doc....................Tekst diplomskog rada2. Bosanska_Bijela.TIFF..............Rasterski podaci3. Bosanska_Bijela.dwg................Vektorski podaci4. Baza.mdb...................................Formirana baza podataka5. Gauss_K.csf...............................Podaci o koordinatnom sustavu6. Bosanska_Bijela.gws.................Radni prostor GeoMedia Professional-a7. Eksport......................................Direktoriji sa svim objektnim klasama

eksportiranim u Oracle bazu podataka8. Diplomski_rad.ppt......................Prezentacija diplomskog rada

Osmanović S. Kemal



56

12.BiografijaRođen 28.03.1979.god. u Novoj Varoši, gdje završavam osnovno i srednje obrazovanje-gimnaziju, matematičkog smjera. 1999 upisujem se na Građevinski fakultet u SarajevuOdsjek za Geodeziju, apsloviram u januaru 2005. god.

Documents

-Diplomski rad-kemalosmanovic.weebly.com/uploads/1/1/2/7/11273676/diploma_work... · Izjavljujem da sam diplomski rad na temu ‘’Formiranje kartografske baze podataka u GeoMedia/Oracle