савет 1952-2012

Sastanak Vijea s 27 drava lanica 31

55. sastanak,

Poljoprivreda i ribarstvo, Bruxelles, 19.

i 20. oujka 2012.

U Cercleu Municipalu u Luxembourgu o

dravali su se sastanci

Posebnog vijea Europske zajednice za u

gljen i elik

izmeu 1952. i 1967.

Kancelar Adenauer (u sredini) predsjeda

vao je prvom sjednicom Posebnog

vijea Europske zajednice za ugljen i elik,

Luxembourg, 8. rujna 1952.

Sastanci Vijea od 1995. odravaju se u

zgradi

Justus Lipsius u Bruxellesu.

Sastanci Vijea od 1958. do 1971. odrav

ali

su se u zgradi Ravenstein u Bruxellesu.

Sastanak Vijea sa est drava lanica

163. sastanak,

Financijska pitanja, Bruxelles, 19. kolov

oza 1971.

BE

EL

ES

BG

ATCZ

HU

EE

MT

CY

PL

LV

SI

LT

SK

FI SE

PT

RO

HR

DK IEUK

DE FRIT LU

NL

Vijee se sastoji od po jednog predstavn

ika svake drave lanice

na ministarskoj razini, lanak 16. stavak 2. Ugovora o

Europskoj uniji

Vijee, kljuni

donositelj odluka

VIJEE

EUROPSKE UNIJE

1952.2012.; 60 GODINA

DONOENJA ZAKONA

I ODLUIVANJA

sastaje se u 10 sastava

` Opi poslovi

` Vanjski poslovi (kojima predsjedava visoki preds

tavnik)

` Gospodarski i financijski poslovi

` Pravosue i unutarnji poslovi

` Zapoljavanje, socijalna politika,

zdravlje i potroaka pitanja

` Konkurentnost (unutarnje trite, industrija, istr

aivanje i svemir)

` Promet, telekomunikacije i energija

` Poljoprivreda i ribarstvo

` Zatita okolia` Obrazovanje, mladi, kultur

a i sport

Poetci:

` s tri vijea na jedno Vijee

1952. Posebno vijee Europske zajed

nice za ugljen i elik

1958. Vijee Europske ekonomske z

ajednice

Vijee Europske zajednice za atomsku e

nergiju

1967. Ugovor o spajanju stvara jedi

nstveno

Vijee Europskih zajednica

1993. Maastrichtskim ugovorom pr

eimenovano je u

Vijee Europske unije

s pomou

` COREPERA (Odbor stalnih

predstavnika vlada

drava lanica)

` Odbori i radne skupine

` Glavno tajnitvo Vijea

kojima predsjedava

` svaka drava lanica po naelu rotacije

svakih est mjeseci

donosi zakone

` s Europskim parlamentom

djeluje ` obinom veinom

` kvalificiranom veinom` jednoglasno

a uskoro se oekuje 28. drava

lanica

Proirenja

` sa 6 na 27 drava lanica

HR

GL

AV

NO

TA

JNI

TV

O V

IJE

AZ

BIR

KA

AR

HIV

E

SRPANJ 2013.


1952.-2012.: ezdeset godina donoenja zakona i odluivanja

Napomena

Brouru je pripremilo Glavno tajnitvo Vijea i ima iskljuivo informativnu namjenu.

Informacije o Europskom vijeu i Vijeu moete potraiti na ovim internetskim stranicama:www.european-council.europa.euwww.consilium.europa.eu

ili se obratite Slubi za informiranje javnosti Glavnog tajnitva Vijea na sljedeoj adresi:

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGI

Tel.: +3222815650Faks: +32 22814977www.consilium.europa.eu/infopublic

Dodatne informacije o Europskoj uniji dostupne su na internetu (http://europa.eu).

Podaci o katalogizaciji nalaze se na kraju ove publikacije.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.

ISBN 978-92-824-3943-2doi: 10.2860/30428

Europska unija, 2013.Umnoavanje je doputeno uz navoenje izvora.

Printed in Italy

Otisnuto na ekolokom papiru


1952.-2012.: ezdeset godina donoenja zakona i odluivanja

2 Vijee mora braniti interese Zajednice na isti nain kao i interese pojedinih drava, te postii ravnoteu koja odgovara i Zajednici i pojedinim dravama.

Govor kancelara Adenauera na inauguracijskom sastanku Posebnog vijea Europske zajednice za ugljen i elik (Luxembourg, 8. rujna 1952.).

3SadrajPredgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Nastanak i razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61952. Posebno vijee Europske zajednice za ugljen i elik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61958. Vijee Europske ekonomske zajednice

Vijee Europske zajednice za atomsku energiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8Razdoblje politikih previranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Kriza praznog stolca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10Luxembourki kompromis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

1967. Vijee Europskih zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131993. Vijee Europske unije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Proirenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Glasovanje u Vijeu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Priprema rada Vijea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Odbor stalnih predstavnika (Coreper) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Odbori i radne skupine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20Glavno tajnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

ezdeset godina odluivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Prilog I. Vijee Europske unije ezdeset godina kroz lanke Ugovora . . . . . . . . . . . . . 25

Prilog II. Vijee Europske unije ezdeset godina glasovanja kvalificiranom veinom 37

Prilog III. Glavni tajnici i Glavno tajnitvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Prilog IV. Vijee Europske unije dokumenti od povijesnog znaaja . . . . . . . . . . . . . . . . 45

4Predgovor

Ova se broura bavi nastankom i povijeu Vijea Europske unije, jedne od sedam institu-cija Europske unije. Uz nju je izdan plakat Vijee Europske unije 1952.2012.: 60 godina donoenja zakona i odluivanja, koji je dio Povijesne serije Arhiva.

Broura je namijenjena akademskoj zajednici i istraivaima, no i svima koje zanima povi-jest europskih integracija.

Svi dokumenti Vijea koji se spominju u ovoj brouri dostupni su u arhivu Vijea ([email protected]).

Dodatna literatura o Vijeu, Coreperu i Glavnom tajnitvu dostupna je u sredinjoj biblio-teci Vijea ([email protected]).

Moete nam poslati elektroniku potu s primjedbama ili prijedlozima na:[email protected]

5Uvod

Posebno vijee Europske zajednice za ugljen i elik (EZU) sastalo se prvi put 8.rujna1952. u Luxembourgu. Kancelar Adenauer i ostalih pet ministara koji su za stolom zastupali drave lanice osnivaice (Belgiju, Njemaku, Francusku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku) imali su dvije, prividno proturjene, uloge: s jedne strane, zatititi svoje vlastite nacionalne inte-rese, a s druge, udruiti nacionalne resurse za postizanje kompromisa koji bi bio u korist itave novosnovane Zajednice.

Od tada je prolo ezdeset godina i Vijee se, kao i sam proces europskih integracija, zna-ajno izmijenilo: 1958. osnovane su dvije nove Zajednice Europska ekonomska zajednica i Europska

zajednica za atomsku energiju a nakon toga 1993. Europska unija, broj lanica poveao se gotovo pet puta sa 6 na 28, podruja nadlenosti postupno su se, a ponekad i dramatino, irila od zajednikog

upravljanja dvama stratekim resursima (ugljen i elik) do sve vre unije koja se bavi irokom paletom politika, to je usporedivo samo s nadlenostima nacionalnih drava,

postupci odluivanja postajali su sve sloeniji.Meutim, unato svim tim promjenama i razvoju, zadaa Vijea i ministara koje okuplja, ostala je ista tijekom 60 godina njegova postojanja: zajedniko odluivanje.

ezdeseta obljetnica Vijea prua mogunost da sa nakratko osvrnemo na povijest te insti-tucije koja se od svog inauguracijskog sastanka 1952. nalazi u sreditu donoenja politikih odluka.

6 P

hoto

thq

ue d

e la V

ille d

e Lux

embo

urg.

Fot

ogra

firao

: Tho

Mey

Kancelar Adenauer i ostali ministri uspinju se stepenicama Htel de Ville u Luxembourgu kako bi sudjelovali na utemeljiteljskom sastanku Posebnog vijea

Nastanak i razvoj1952. Posebno vijee Europske zajednice za ugljen i elik

Potpisivanjem Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik (EZU) u Parizu 1951. stvoren je institucionalni okvir koji je obuhvaao Visoko tijelo, Posebno vijee, Skuptinu i Sud. Glavna uloga Vijea bila je provoenje nadzora nad djelatnostima Visokog tijela izdavanjem miljenja.

Posebno Vijee odralo je svoj utemeljiteljski sastanak 8. rujna 1952. u Htel de Ville u Luxembourgu. To je bila druga institucija koja je zapoela s radom, budui da je Visoko tijelo osnovano pet mjeseci prije. Nazoni su bili ministri vanjskih poslova i gospodar-stva est drava lanica osnivaica. Sastankom je predsjedao kancelar Konrad Adenauer, na temelju novog sustava koji je omoguavao svakoj dravi lanici da predsjeda Vijeem tri mjeseca, prema naelu rotacije. U skladu s abecednim redoslijedom, predvienim u Ugovoru, Njemaka je bila prva drava koja je obnaala dunost Predsjednitva.

Prve lanice Vijee 1952. Belgija

Paul Van Zeeland, ministar vanjskih poslova Jean-Pierre Duvieusart, ministar gospodarstva

Savezna Republika Njemaka Konrad Adenauer, kancelar i ministar vanjskih poslova Ludger Westrick, dravni tajnik za gospodarstvo

Francuska Robert Schuman, ministar vanjskih poslova Jean-Marie Louvel, ministar trgovine i industrije

Italija Alcide De Gasperi, ministar vanjskih poslova Pietro Campilli, ministar trgovine i industrije

Luksemburg Joseph Bech, ministar vanjskih poslova Michel Rasquin, ministar gospodarstva

Nizozemska Johan Willem Beyen, ministar vanjskih poslova Jelle Zijlstra, ministar gospodarstva

7Na tom utemeljiteljskom sastanku Vijee je donijelo poslovnik i osnovalo tajnitvo te ime-novalo Christiana Calmesa, luksemburkog diplomata, glavnim tajnikom Vijea. Ministri su se takoer dogovorili o statutu za lanove Visokog tijela i Suda. Jean Monnet, pred-sjednik Visokog tijela, naveo je dotadanja postignua svoje institucije te je predstavio njezin program rada za nadolazee mjesece. Vijee je isto tako raspravljalo o buduim odnosima novosnovane Zajednice sa zemljama koje nisu bile njezine lanice, posebno s Ujedinjenom Kraljevinom i Sjedinjenim Amerikim Dravama te s drugim meunarod-nim organizacijama.

Za vrijeme utemeljiteljskog sastanka Vijea stalno je naglaavana ideja da je Zajednica za ugljen i elik samo jedan korak na irem putu prema daljnjoj europskoj integraciji, to je bila i okosnica govora obaju predsjednika. Uistinu, 10. rujna 1952. ministri vanjski poslova odrali su konferenciju na marginama zasjedanja Vijea, na kojoj su donijeli rezoluciju u kojoj se Skuptinu poziva da sastavi nacrt ugovora o osnivanju Europske politike zajednice koja bi imala ire lanstvo i bila nadnacionalna.

Sada kada je stvorena Zajednica za ugljen i elik i kada je potpisan Ugovor o Europskoj zajednici za obranu te povezani Ugovori, skeptici bi trebali imati hrabrosti i vjere u stvaranje ujedinjene Europe.

Iz govora kancelara Adenauera na prvom zasjedanju Posebnog vijea Europske zajednice za ugljen i elik (Luxembourg, 8. rujna 1952.) 1

1 Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Posebnog vijea EZU-a, odranog od 8. do 10. rujna 1952. u Luxembourgu, Prilog I.a (CM 1 1/1952), str. 18.

P

hoto

thq

ue d

e la V

ille d

e Lux

embo

urg.

Fot

ogra

firao

: Bat

ty F

isch

er

U Cercleu Municipalu u Luxembourgu odravali su se sastanci Posebnog vijea Europske zajednice za ugljen i elik izmeu 1952. i 1967.

81958. Vijee Europske ekonomske zajednice Vijee Europske zajednice za atomsku energiju

Planirana Europska politika zajednica nikada nije zaivjela. Nacrt ugovora koji je sastavila Skuptina odmah po sklapanju izazvao je burne javne rasprave i dugotrajne diplomatske razgovore. Kada je 30. kolovoza 1954. Francuska nacionalna skuptina odbila ratificirati Ugovor o osnivanju Europske zajednice za obranu, koju je trebala nadzirati Europska poli-tika zajednica, postupno se odustalo od obaju planova. est drava lanica osnivaica umjesto toga je odluilo nastaviti put prema postupnoj gospodarskoj integraciji.

Na Meuvladinoj konferenciji o zajednikom tritu i Euratomu 26. lipnja 1956. u Bruxellesu osnovan je odbor za pokretanje pregovora o ugovorima koji su postali poznati pod nazivom Rimski ugovori osnivaki Ugovori o uspostavi Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE), koji su stupili na snagu 1. sijenja 1958. Odborom je predsjedao Paul-Henri Spaak, belgijski ministar vanjskih poslova, a u njemu su sudjelovale delegacije est drava lanica EZU-a.

I nove zajednice imale su slinu institucionalnu strukturu kao i EZU te su obuhvaale etiri institucije: Komisiju, Vijee te Skuptinu i Sud, koje su dijelili zajedno s EZU-om. Meutim, odnos moi meu dvjema izvrnim institucijama (Vijee i Komisija) znaajno se izmijenio. Vijee je dobilo slinu ulogu koju ima i danas: glavno tijelo za odluivanje.

Dva nova vijea odrala su zajedniki inauguracijski sastanak u Palais des Acadmies u Bruxellesu 25. sijenja 1958. Sastankom je predsjedao Victor Larock, belgijski ministar vanjskih poslova. Nazoni su bili i predsjednici triju izvrnih tijela, Walter Hallstein (prvi predsjednik Europske komisije), Paul Finet (predsjednik Visokog tijela EZU-a) i Enrico Medi (potpredsjednik Komisije Euratoma).

9 E

urop

ska u

nija

Utemeljiteljski sastanak Vijea Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, odran u Palais des Acadmies u Bruxellesu 25. sijenja 1958.

Na sastanku je trebalo rijeiti brojna postupovna pitanja budui da su Vijea odluivala o svojim poslovnicima, o prvim rashodima Zajednice i o statutu lanova dviju Komisija. Ministri su se takoer dogovorili o uspostavi Odbora stalnih predstavnika (Coreper), Gospodarskog i socijalnog odbora i Skuptine. Za razliku od trojnog institucionalnog ustrojstva Zajednica, Vijea su podrala preporuku da Tajnitvo triju Vijea ine slube-nici istog tijela2. To je znailo da bi postojee tajnitvo Posebnog vijea EZU-a takoer pomagalo dvjema novim institucijama.

2 Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Vijea EEZ-a i EZAE-a odranog 25. sijenja 1958. u Bruxellesu (CM220/1958).

10

Kao to je bilo i na inauguracijskom sastanku Posebnog vijea, ideja da su te dvije nove Zajednice samo jedna stepenica prema stvaranju ujedinjenje politike i socijalne Europe, zauzimala je sredinje mjesto u govorima glavnih govornika. Prema rijeima predsjednika Vijea, Viktora Larocka:

Socijalni ciljevi u cijelom su se Ugovoru o Europskoj ekonomskoj zajednici u odreenoj mjeri izgubili, [] no ako elimo da se idejama koje su naa vodilja rukovode i ljudi u naim zemljama i u cijeloj Europi, te ciljeve ne smijemo izgubiti iz vida. Koja bi bila svrha usmje-ravati se na promicanje proizvodnje, trgovine i slobode kretanja kapitala ako gospodarski napredak ne slui za dobrobit ljudi?

Uvodna rije Victora Larocka, belgijskog ministra vanjskih poslova i predsjednika dvaju Vijea, na inauguracijskom sastanku Vije EEZ-a i EZAE-a, odranom u Bruxellesu 25. sijenja 1958. (Prilog I. CEE EUR/CM/20 f/58)3.

Razdoblje politikih previranja

Kriza praznog stolca

Potreba za usklaivanjem djelatnosti triju Zajednica pojavila se odmah nakon njihovog osnivanja 1958., a do 1960. sve institucije su ve raspravljale o spajanju izvrnih tijela. Coreper je prvu znaajnu raspravu o tom pitanju odrao u studenom 1960.4 Meutim, pre-govori se nisu odvijali bez potekoa. Politiko ozraje 60-ih godina proteklog stoljea nije bilo naklonjeno kompromisima, kao to se pokazalo u prvoj krizi procesa integracija, kada Francuska nije prisustvovala sastancima Vijea, to je postalo poznato kao kriza praznog stolca.

3 Zapisnik s inauguracijskog sastanka Vijea EEZ-a i EZAE-a odranog 25. sijenja 1958. u Bruxellesu (CM220/1958) str. 4.

4 Saetak sastanka u ogranienom sastavu Odbora stalnih predstavnika, odranog u Bruxellesu 10. studenog 1960. (CM2 1960 RP/CRS/2), str. 4.

11

E

urop

ska u

nija

Politika praznog stolca: od 1. srpnja 1965. do 29. sijenja 1966., Francuska je odbila sudjelovati na svim sastancima tijela Zajednice u Bruxellesu.

U sreditu krize praznog stolca bila su tradicionalna pitanja novca i moi. Kao to je bilo predvieno u Ugovorima, dogovor oko dva kljuna pitanja Zajednice trebao je biti postignut 1965.: financiranje zajednike poljoprivredne politike (ZPP) i uestalija upotreba glasovanja kvalificiranom veinom u Vijeu.

Pravila o financiranju ZPP-a trebala su prestati vrijediti u srpnju 1965. Godinu dana prije toga, Vijee i EEZ traili su od Komisije da predstavi prijedlog financiranja ZPP-a za raz-doblje 1965.1970. Tadanji predsjednik Europske komisije, Walter Hallstein, iskoristio je ovu priliku za opi pregled financijskih struktura EEZ-a i nadlenosti Parlamentarne skup-tine i same Komisije. Prijedlog Komisije omoguio je uspostavu sustava vlastitih sredstava Zajednice, koji se vie ne bi oslanjao na nacionalne doprinose drava lanica. Hallstein se takoer zauzimao za proirenje proraunskih ovlasti Skuptine te za dodjeljivanje vee nadlenosti Komisiji.

12

Usporedno s tim raspravama, institucije EEZ-a takoer su se pripremale za treu fazu prije-laznog razdoblja za uspostavu zajednikog trita. Trea faza u stvaranju unutarnjeg trita, koja je trebala zapoeti 1. sijenja 1965., predviala je uestaliju upotrebu glasovanja kvali-ficiranom veinom u Vijeu.

Zajednica koja ima vlastita sredstva, snanija Komisija i opa upotreba kvalificirane veine bili su u suprotnosti s vizijom predsjednika Charlesa de Gaulla o budunosti europskih integracija. Kriza je dosegla svoj vrhunac kada se sastalo Vijee EEZ-a 30. lipnja 1965. kako bi raspravilo prijedlog Komisije o financiranju ZPP-a. Francuska, koju su zastupali mini-star poljoprivrede Edgard Pisani i ministar financija Valry Giscard dEstaing, snano se usprotivila Komisiji i ostalim peterim dravama lanicama. Sljedeeg dana, 1. srpnja 1965., francuska vlada opozvala je iz Bruxellesa u Pariz francuskog stalnog predstavnika i objavila da ne namjerava prisustvovati buduim sastancima Vijea ili sudjelovati u radu Corepera i drugih odbora i radnih skupina Vijea.

Luxembourki kompromis

Politika praznog stolca trajala je priblino est mjeseci kada je konano zavrila na izvan-rednom sastanku Vijea odranom u Luxembourgu, koji je trajao etiri dana (17. i 18. te 28. i 29. sijenja 1966.). Vijee je 29. sijenja 1966. objavilo izjavu da je est drava lanica postiglo dogovor o buduim odnosima izmeu Komisije i Vijea i o upotrebi glasovanja kvalificiranom veinom. Taj je sporazum postao poznat pod nazivom luxembourki kompromis5.

Luxembourki kompromis ograniio je sve vei utjecaj Komisije te je dravama lanicama dao pravo na veto. U skladu s tim kompromisom, ako odluke koje se trebaju donijeti kva-lificiranom veinom prema miljenju drava lanica utjeu na znaajne interese, Vijee e nastojati u razumnom roku pronai rjeenje koje bi svi lanovi Vijea mogli donijeti, potujui svoje uzajamne interese i interese Zajednice6.

5 Zapisnik s izvanrednog sastanka Vijea EEZ-a, odranog 17. i 18. te 28. i 29. sijenja 1966. u Luxembourgu (CM2C/12/66).

6 Idem str. 88.

13

esto se smatra da je luksemburki kompromis imao negativan uinak na proces europskih integracija, budui da je pojedinim dravama lanicama dao mogunost da zadravaju neke prijedloge te je ograniio utjecaj Komisije. Meutim, zbog te reputacije esto se zanemaruje njegov kljuni doprinos: iako je moda usporio proces integracija s obzirom na postojea oekivanja, kompromis je ipak omoguio da se taj proces nastavi to se i desilo. Od tada su se osnivaki ugovori mijenjali pet puta. Sa svakom izmjenom proireno je podruje nad-lenosti Zajednica te su postupci postali otvoreniji i transparentniji. Istodobno se mijenjalo i lanstvo te su est dravama lanicama osnivaicama pristupile 22 druge europske drave u sedam krugova proirenja.

1967. Vijee Europskih zajednica

Luxembourki kompromis utro je put prema rjeavanju pitanja usklaivanja djelatnosti Zajednica i njihovih institucija. Deset godina nakon osnivanja triju Zajednica dolo je do takozvanog spajanja izvrnih tijela. Ugovor o spajanju, koji je takoer poznat pod nazi-vom Briselski ugovor prema gradu u kojem je potpisan, stupio je na snagu 1. srpnja 1967. Njime je osnovano jedinstveno Vijee Vijee Europskih zajednica koje zamjenjuje Posebno vijee EZU-a i vijea EEZ-a i EZAE-a. Isto tako, stvorena je jedinstvena Komisija Komisija Europskih zajednica koja zamjenjuje Visoko tijelo EZU-a i Komisije EEZ-a i EZAE-a. Te tri Zajednice ve su imale zajedniku Skuptinu i Sud.

Unato spajanju izvrnih tijela nije dolo do spajanja Ugovora. Svaka Zajednica zadrala je svoju pravnu neovisnost, a Vijee je i dalje razliito djelovalo s obzirom na nadlenosti koje su bile dodijeljene institucijama odgovarajuim osnivakim Ugovorima.

1993. Vijee Europske unije

Stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta u studenom 1993. Vijee je dobilo svoje sada-nje ime Vijee Europske unije. Ugovor iz Maastrichta bio je od presudnog znaaja za proces europskih integracija, budui da je dotadanja gospodarska suradnja dobila i iru politiku dimenziju. Ugovor je najvie poznat po tome to je njime osnovana Europska unija i njezina struktura zasnovana na trima stupovima: Europska zajednica (prvi stup), zajednika vanjska i sigurnosna politika (ZVSP, drugi stup) te pravosue i unutarnji poslovi (PUP, trei stup). Maastricht je takoer omoguio stvaranje Europske monetarne unije i uvoenje jedinstvene valute, eura.

14

Kompromis koji je Europsko vijee postiglo u Maastrichtu izvrsno je udruio ve postojee politike strukture pod jedinstvenim krovom Unije. Prvi stup objedinio je tri posto-jea stupa Zajednica i dao procesu gospodarskih integracija iri politiki obuhvat, drugi stup dodatno je razvio europsku politiku suradnju, prvi put spomenutu u ugovorima u Jedinstvenom europskom aktu, a trei stup temeljio se na iskustvu iz Schengenskog spora-zuma i Konvencije o njegovom provoenju.

Maastrichtsko ustrojstvo koje se temelji na stupovima ograniilo je ovlasti Europske komi-sije, Europskog parlamenta i Europskog suda na nova podruja politike iz drugog i treeg stupa, a zbog njihove meuvladine prirode glavnu nadlenost dobilo je Vijee. Meutim, u okviru prvog stupa Europska zajednica Vijee je prvi put iskoristilo mehanizam suodluivanja s Europskim parlamentom. Postupak suodluivanja, koji je Ugovorom iz Lisabona u prosincu 2009. preimenovan u redovni zakonodavni postupak, pokazao se toliko kljunim za uravnoteenje ovlasti izmeu europskih institucija da je sada postao standardni postupak prema Ugovorima za zakonodavne akte te se primjenjuje na veinu politikih podruja Unije.

15

Sastanak Vijea sa est drava lanica - 163. sastanak, Financijska pitanja, Bruxelles, 19. kolovoza 1971.

Sastanak Vijea s 27 drava lanica - 3155. sastanak, Poljoprivreda i ribarstvo, Bruxelles, 19. i 20. oujka 2012.

E

urop

ska u

nija

E

urop

ska u

nija

VDQDODQLFD

BE

EL

ES

BG

ATCZ

HU

EE

MT

CY

PL

LV

SI

LT

SK

FI SE

PT

RO

HR

DK IE UK

DE FR IT LU NLProirenje

Izvorni Ugovor o EZU-u nikada nije bio zamiljen kao ekskluzivan klub est drava lanica osnivaica. U lanku 98. navedeno je da svaka europska drava moe zatraiti pristupanje sadanjem Ugovoru. Unato potpisivanju novih ugovora i brojnim izmjenama, poziv ostalim europskim dravama da se pridrue integracijskom procesu ostao je otvoren proteklih 60 godina.

Kako se lanstvo poveavalo, mijenjao se i sastav Vijea tijekom godina. U poetku je sudjelovalo est ministara, dok danas 28 drava lanica sudjeluje na sastancima Vijea. Naravno, dinamika pregovora mijenjala se sa svakim od sedam valova proirenja, no danas, kao i u poetku, Vijee ostaje glavni donositelj odluka.

16

Kvalificirana veinaprije 1. studenoga 2014. veina lanova: veina drava lanica na prijedlog

Komisije, dvije treine drava lanica u drugim sluajevima

veina glasova: 260 od 352 veina stanovnitva: 62% (primjenjuje se samo na

zahtjev drave lanice)

od 1. studenoga 2014.: veina lanova: 55% drava lanica, koje ine

najmanje 15 drava lanica, na prijedlog Komisije; 72% drava lanica u drugim sluajevima

veina stanovnitva: 65% do oujka 2017., drava lanica moe zatraiti da se

primjenjuju prijanja pravila za kvalificiranu veinu

JednoglasnostSuzdrani glasovi ne spreavaju donoenje akata Vijea za koje je potrebna jednoglasnost

Jednostavna veinaVijee odluuje veinom svojih lanova

Drava lanica Glasovi Stanovnitvo (x 1 000)8 %

Njemaka 29 81 443,7 16,02

Francuska 29 65 397,9 12,87

Ujedinjena Kraljevina 29 62 989,6 12,39

Italija 29 60 820,8 11,97

panjolska 27 46 196,3 9,09

Poljska 27 38 538,4 7,58

Rumunjska 14 21 355,8 4,20

Nizozemska 13 16 730,3 3,29

Grka 12 11 290,9 2,22

Belgija 12 11 041,3 2,17

Portugal 12 10 541,8 2,07

eka 12 10 505,4 2,06

Maarska 12 9 957,7 1,95

vedska 10 9 482,9 1,86

Austrija 10 8 443,0 1,66

Bugarska 10 7 327,2 1,44

Danska 7 5 580,5 1,09

Slovaka 7 5 404,3 1,06

Finska 7 5 401,3 1,06

Irska 7 4 582,8 0,90

Hrvatska 7 4 398,2 0,86

Litva 7 3 007,8 0,59

Slovenija 4 2 055,5 0,40

Latvija 4 2 041,8 0,40

Estonija 4 1 339,7 0,26

Cipar 4 862,0 0,16

Luksemburg 4 524,9 0,10

Malta 3 416,1 0,08

Ukupno EU 352 508 077,9 100%Prag pri glasovanju kvalificiranom veinom 260 315 008,3 62%

Glasovanje u VijeuVijee moe donositi odluke kvalifici-ranom veinom, obinom veinom ili jednoglasno.Vijee zasjeda javno kada razmatra nacrt zakonodavnih akata i glasuje o njemu7.

7 Javna zasjedanja Vijea mogu se pratiti uivo, a glasovanja Vijea dostupna su na portalu Vijea: www.consilium.europa.eu

8 Podaci koji vrijede za razdoblje od 1.sijenja do 31.prosinca 2013. Odluka Vijea 2013/37/EU od 14.sijenja 2013. o izmjeni Poslovnika Vijea (SL L16, 19.1.2013., str. 16.-17.).

17

Priprema rada Vijea

Odbor stalnih predstavnika (Coreper)

Osnivaki Ugovor o osnivanju EZU-a 1952. nije sadravao odredbe koje bi navodile orga-nizacijsku strukturu Posebnog vijea. Ipak je sloenost postupka donoenja odluka ove nove institucije kao i potreba za raspravljanjem i koordinacijom stajalita est drava la-nica prije slubenih sastanaka navela na to da se uspostavi Koordinacijski odbor (Cocor) u veljai 1953., sedam mjeseci nakon stvaranja Zajednice. Cocor nije bio stalno tijelo te su predstavnici drava lanice iz svojih glavnih gradova dolazili u Luxembourg na sastanke Cocora, a nacionalni predstavnici su se mijenjali ovisno o tokama dnevnog reda.

Usprkos svojoj promjenjivoj prirodi, odbor se pokazao izuzetno uspjenim u koordinira-nju i pripremi sastanaka Vijea u tolikoj mjeri da su do 1958. Ugovori o osnivanju EEZ-a i EZAE-a uvrstili mogunost za poslovnik Vijea da moe predvidjeti osnivanje odbora koji se sastoji od predstavnika drava lanica9, ije zadae i nadlenosti utvruje poje-dino Vijee. Manje od mjesec dana nakon stupanja na snagu Ugovora o EEZ-u i EZAE-u, tijekom njihova inauguracijskog sastanka 25. sijenja 1958., vijea su odluila uspostaviti Odbor stalnih predstavnika vlada drava lanica (Coreper)10.

9 lanak 151. Ugovora o EEZ-u i lanak 121. Ugovora o EZAE-u.

10 Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Vijea EEZ-a i EZAE-a odranog u Bruxellesu 25. sijenja 1958. (CM220/1958) str. 10. Kratica Corepera izvedena je iz francuskog naziva Comit des reprsentants permanents.

18

lanovima Corepera dodijeljeni su status i povlastice veleposlanika te su se oni trajno nastanili u Bruxellesu zajedno sa skupinom nacionalnih strunjaka dodijeljenih iz domaih ministarstava radi pruanja pomoi, a koja su od tog trenutka poznata kao stalna predstav-nitva. Coreper je bio odgovoran za pripremu rada vijea EEZ-a i EZAE-a te za izvravanje ostalih zadataka koje su mu vijea povjerila.

Prva stalna predstavnitva 1958.

Belgija Jean-Charles Snoy et dOppuers, stalni predstavnik pri EEZ-u, imenovan u travnju 1958. Joseph van Tichelen, stalni predstavnik pri EZAE-u, imenovan u travnju 1958.

Savezna Republika Njemaka Carl Friedrich Ophls, stalni predstavnik pri EEZ-u i EZAE-u, imenovan u lipnju 1958.

Francuska ric de Carbonnel, stalni predstavnik pri EEZ-u i EZAE-u, imenovan u travnju 1958.

Italija Attilio Cattani, stalni predstavnik pri EEZ-u i EZAE-u, imenovan u veljai 1958.

Luksemburg Lambert Schaus, stalni predstavnik pri EEZ-u i EZAE-u, imenovan u veljai 1958. Albert Borschette, stalni predstavnik pri EEZ-u i EZAE-u, imenovan u prosincu 1958.

Nizozemska Johannes Linthorst Homan, stalni predstavnik pri EEZ-u i EZAE-u, imenovan u oujku 1958.

Sa spajanjem izvrnih tijela 1. srpnja 1967. postojanje Corepera je prvi put uvrteno u primarno pravo. lankom 4. Ugovora o spajanju upuuje se na Coreper i njegovu ulogu odbora stalnih predstavnika koji je odgovoran za pripremu rada, od tada, jedinstvenog Vijea. Ugovorom iz Maastrichta 1993. uvrten je sadraj lanka 4. u osnivaki Ugovor o Europskoj uniji, a Ugovorom iz Amsterdama 1999. Coreperu je dano svojstvo donoenja postupovnih odluka. Obje uloge zadrane su u Ugovoru iz Lisabona koji je stupio na snagu u prosincu 2009.

19

E

urop

ska u

nija

2434. sastanak Corepera odran u Bruxellesu 17. i 19. prosinca 2012.

Danas se Coreper sastoji od dva dijela nakon to je 1962. podijeljen zbog intenzivnog rad-nog rasporeda: Coreper I. sastoji se od zamjenika stalnih predstavnika i bavi se pitanjima koja su vie tehnike prirode, a Coreper II. sastoji se od samih stalnih predstavnika koji pripremaju rad politikih i ekonomskih pitanja horizontalne prirode.

Coreper I. priprema rad sljedeih sastava Vijea: zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i potroaka pitanja;

konkurentnost (unutarnje trite, industrija, istraivanje i svemir); promet, telekomunikacije i energetika; poljoprivreda i ribarstvo okoli; obrazovanje, mladi, kultura i sport

Coreper II. priprema rad sljedeih sastava Vijea: opi poslovi

vanjski poslovi gospodarski i financijski poslovi pravosue i unutarnji poslovi

20

Nain na koji je u Ugovorima opisana glavna uloga Corepera u pripremi rada Vijea ne odraava kljunu vanost koju je ovaj odbor stekao tijekom mnogih godina osiguranja nesmetanog funkcioniranja institucije. Coreper od svoje uspostave ima kljunu ulogu u voenju sloenih i tekih pregovora. Tijekom intenzivnih i dugih sati zajednikog rada, la-novi Corepera stekli su bitno iskustvo u pomaganju dravama lanicama Unije da postignu kompromise.

Odbori i radne skupine

Odbore i radne skupine uspostavlja Vijee ili Coreper s ciljem koordiniranja aktivnosti Vijea u odreenim podrujima. Takve se skupine sastoje od nacionalnih strunjaka za odreeno podruje ili politiku te su poetna toka za pregovore o bilo kojem pitanju ili prijedlogu. Oni doprinose uspjenosti pregovora postizanjem sporazuma kad god je to mogue te utvrivanjem spornih pitanja o kojima Coreper raspravlja.

Prvi takav odbor koji se trebao osnovati bio je Odbor za trgovinske poslove. Uspostavljen je tijekom inauguracijskog sastanka Posebnog vijea EZU-a 10. rujna 1952.11 te mu je povjeren zadatak rjeavanja pitanja koja se odnose na prijelazne trgovinske odredbe. Utemeljiteljski sastanak Odbora za trgovinske poslove odran je u Luxembourgu 29.studenoga 1952.

Ostali odbori visoke razine takoer su kasnije osnovani: Posebni odbor za poljoprivredu, Gospodarski i financijski odbor, Odbor za lanak 113. (kasnije lanak 133., a danas je to Odbor za trgovinsku politiku) i Politiki i sigurnosni odbor najbolji su primjeri takvih odbora. Takoer su osnovani i neki horizontalni odbori usko povezani s radom Corepera kao to su Skupina Antici, Skupina Mertensi i Skupina prijatelja predsjednitva. S obzirom da su se nadlenosti Odbora poveale, to se odrazilo i na osnivanje sve veeg broja specija-liziranih skupina. Danas popis sadri oko 300 pripremnih tijela koja pomau radu Vijea12.

11 Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Posebnog vijea EZU-a, odranog u Luxembourgu od 8. do 10. rujna 1952., (CM 1 1/1952), str. 8.

12 Najnoviji popis pripremnih tijela Vijea nalazi se u dokumentu 5581/13.

21

Javier Solana i Pierre de Boissieu (Bruxelles, 2. studenoga 2004.)

E

urop

ska u

nija

E

urop

ska u

nija

Eur

opsk

a uni

ja

Christian Calmes predaje ovlasti NicolasuHommelu (lipanj 1973.)

Uwe Corsepius (lipanj 2011.)

Glavno tajnitvo

Kao ni u sluaju Corepera, osnivaki ugovori Zajednica nisu sadravali odredbe o Glavnom tajnitvu Vijea (GTV). Kao to je ve navedeno, tajnitvo je uspostavljeno tijekom uteme-ljiteljskog sastanka Posebnog vijea EZU-a od 9. do 10. rujna 1952. Na utemeljiteljskom sastanku vije EEZ-a i EZAE-a u sijenju 1958. nisu uspostavljena nova tajnitva za te institucije, ve je potvreno da e isto tijelo slubenika pomagati svim trima postojeim vijeima. Christian Calmes imenovan je glavnim tajnikom 1952. te mu je mandat produ-ljen 1958. Otada je GTV imao jo est glavnih tajnika. Trenutno tu dunost obnaa Uwe Corsepius (vidjeti Prilog III. i cjelokupni popis i datume mandata).

Ugovorom o spajanju u srpnju 1967. Glavno tajnitvo vije postalo je Glavno tajnitvo vijea Europskih zajednica. Meutim, tek sa stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta u studenom 1993. GTV se pojavljuje u osni-vakim ugovorima Europske unije: lankom 151. slubeno je priznato njegovo postojanje te mu je dodijeljena uloga pruanja podrke Vijeu.

22

Tajnitvo Posebnog vijea EZU-a je 1952. bilo smjeteno u Avenue de la Liberte br. 5 u Luxembourgu.

Glavno tajnitvo se od 1995. nalazi u Rue de la Loi br. 175 u Bruxellesu.

E

urop

ska u

nija

E

urop

ska u

nija

Na poetku se tajnitvo sastojalo od desetak slubenika. U pismu Konradu Adenaueru od 17. studenog 1952., Christian Calmes detaljno opisuje sastav tajnitva:

Njegovih 10 djelatnika rasporeeno je kako slijedi: tajnik (L), administrator (B), nadzornik (koji je takoer i raunovoa), arhivist (koji je takoer i prevoditelj), dva tajnika, daktilograf (koji je takoer i telefonist), asistent (koji takoer obavlja i kopiranje), voza (koji je takoer i dostavlja) i nadstojnik (koji takoer pomae u uredskim poslovima.13

Ovo malo administrativno tijelo uglavnom se bavilo logistikim zahtjevima organizira-nja sastanaka Posebnog vijea. Otada se uloga Glavnog tajnitva znaajno poveala. Osim svojih tradicionalnih tajnikih zadataka kao to je svakodnevna priprema dokumenata, prevoenje i pisanje zapisnika, danas GTV takoer ima dodatne politike uloge koje su se postupno razvile: osigurava kontinuitet rada Vijea u okviru sustava rotirajueg pred-sjednitva koje svakih est mjeseci donosi novu dinamiku u proces pregovora i uspostavlja razliite prioritete za program rada Vijea te savjetuje Predsjednitvo o postizanju kompro-

misa na temelju sve veeg znanja o politikama, postupcima i institucionalnim stvarima.

13 Christian Calmes, glavni tajnik Posebnog vijea ministara EZU-a, poslao je 17. studenog 1952. Konradu Adenaueru, kancelaru i ministru vanjskih poslova Savezne Republike Njemake izvjee o stanju organizacije resursa i djelatnika Tajnitva (CM1195236) str.2.

23

Sve aktivnija uloga GTV-a potvrena je na sastanku Europskog vijea u Helsinkiju u prosincu 1999. kada se Unija pripremala za proirenje14, te je kasnije ta uloga priznata lan-kom 23. Poslovnika Vijea. Ovim se lankom propisuje da je tajnitvo usko i kontinuirano ukljueno u organizaciju, koordinaciju i osiguranje usklaenosti rada Vijea i pomae Predsjednitvu u traenju rjeenja15.

ezdeset godina odluivanja

Od stupanja na snagu Ugovora iz Pariza 1952. Vijee se, kao i sm proces europske integra-cije, konstantno mijenja. Na poetku je Vijee bilo pozvano izdati miljenja o predloenim aktivnostima Visokog tijela; danas je Ugovorima Vijeu dodijeljena opa ovlast donoenja odluka. U okviru cjelokupne europske institucionalne strukture, Vijee se odmaknulo od samostalnog odluivanja prema stvarnom procesu suodluivanja s Europskim parlamen-tom. Takoer, iako su procesi donoenja odluka sve sloeniji, postali su transparentniji i otvoreniji za javnost. Dok su se prije 60 godina sastanci odravali iskljuivo iza zatvorenih vrata, sadanja generacija moe pratiti vijeanja Vijea ili glasovanja o nacrtima zakono-davnih akata u realnom vremenu, s obzirom da se prenose uivo na internetskoj stranici Vijea.

Tijekom 60 godina svojeg postojanja Vijee je takoer vjeto odravalo ravnoteu izmeu interesa drava lanica i postizanja zajednikih odluka. Iako je lanstvo Vijea sada gotovo pet puta vee nego na poetku, Vijee nastavlja usavravati postizanje kompromisnih rje-enja. Kao privilegirana institucija gdje drave lanice ostvaruju svoj utjecaj, Vijee je ipak oduvijek bilo mnogo vie od smog mjesta zastupanja nacionalnih interesa - radi se o mje-stu zajednikog donoenja odluka. To je forum na kojemu su drave lanice nauile raditi zajedno kako bi se osiguralo funkcioniranje Europske unije.

14 Zakljuci Predsjednitva, Europsko vijee u Helsinkiju, 10. i 11. prosinca 1999. Vidjeti Prilog III. - Uinkovito Vijee za proirenu Uniju: Smjernice za reformu i operativne preporuke.

15 Odluka Vijea od 1. prosinca 2009. o donoenju Poslovnika Vijea (SL L 325, 11.12.2009., str. 35. - 35.), lanak 23. stavak 3.

24

Sastanak Vijea s 27 drava lanica 3155. sastanak, Poljoprivreda i ribarstvo, Bruxelles, 19. i 20. oujka 2012.

E

urop

ska

unija

U Cercleu Municipalu u Luxembourgu odravali su se sastanci Posebnog vijea Europske zajednice za ugljen i elik

izmeu 1952. i 1967.

F

otot

eka

grad

a Lu

xem

bour

ga. S

lika:

Bat

ty F

isch

er

Kancelar Adenauer (u sredini) predsjedavao je prvom sjednicom Posebnog vijea Europske zajednice za ugljen i elik,

Luxembourg, 8. rujna 1952.

F

otot

eka

grad

a Lu

xem

bour

ga. S

lika:

Th

o M

ey

Sastanci Vijea od 1995. odravaju se u zgradi Justus Lipsius u Bruxellesu.

E

urop

ska

unija

Sastanci Vijea od 1958. do 1971. odravali su se u zgradi Ravenstein u Bruxellesu.

E

urop

ska

unija

Sastanak Vijea sa est drava lanica 163. sastanak,Financijska pitanja, Bruxelles, 19. kolovoza 1971.

E

urop

ska

unija

BE

EL

ES

BG

ATCZ

HU

EE

MT

CY

PL

LV

SI

LT

SK

FI SE

PT

RO

HR

DK IE UK

DE FR IT LU NL

Vijee se sastoji od po jednog predstavnika svake drave lanicena ministarskoj razini, lanak 16. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji

Vijee, kljuni donositelj odluka

VIJEEEUROPSKE UNIJE

1952.2012.; 60 GODINA DONOENJA ZAKONA I ODLUIVANJA

sastaje se u 10 sastava` Opi poslovi

` Vanjski poslovi (kojima predsjedava visoki predstavnik)` Gospodarski i financijski poslovi` Pravosue i unutarnji poslovi` Zapoljavanje, socijalna politika,

zdravlje i potroaka pitanja` Konkurentnost (unutarnje trite, industrija, istraivanje i svemir)

` Promet, telekomunikacije i energija` Poljoprivreda i ribarstvo` Zatita okolia

` Obrazovanje, mladi, kultura i sport

Poetci:` s tri vijea na jedno Vijee

1952. Posebno vijee Europske zajednice za ugljen i elik1958. Vijee Europske ekonomske zajednice

Vijee Europske zajednice za atomsku energiju

1967. Ugovor o spajanju stvara jedinstveno Vijee Europskih zajednica

1993. Maastrichtskim ugovorom preimenovano je u Vijee Europske unije

s pomou` COREPERA (Odbor stalnih

predstavnika vlada drava lanica)

` Odbori i radne skupine` Glavno tajnitvo Vijea

kojima predsjedava` svaka drava lanica

po naelu rotacije svakih est mjeseci

donosi zakone ` s Europskim parlamentom

djeluje ` obinom veinom

` kvalificiranom veinom` jednoglasno

a uskoro se oekuje 28. drava

lanica

Proirenja` sa 6 na 27 drava lanica

Europska unija, 2013. Q

C-30-12-619-HR-P

Plakat: 1952. 2012.: 60 godina donoenja zakona i odluivanja, objavljeno 2012. povodom 60. obljetnice Vijea

25

Vijee Europske unije ezdeset godina kroz lanke Ugovora

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik

POGLAVLJE III. Vijee

lanak 26.

Vijee izvrava svoje ovlasti u sluajevima koji su predvieni i na nain naveden u ovom Ugovoru, posebno s ciljem usklaivanja djelovanja Visokog tijela i djelovanja vlada koje su odgovorne za ope gospodarske politike u svojim dravama.

U tu svrhu, Vijee i Visoko tijelo izmjenjuju informacije i uzajamno se savjetuju.

Vijee moe zatraiti od Visokog tijela da pregleda sve prijedloge ili mjere koje Vijee smatra poeljnima ili potrebnima za postizanje zajednikih ciljeva.

lanak 27.

Vijee je sastavljeno od predstavnika drava lanica. Svaka drava delegira po jednog svojeg lana vlade.

lanovi Vijea naizmjence obnaaju dunost predsjednika, za razdoblje od tri mjeseca, prema abecednom redu drava lanica.

lanak 28.

Vijee se sastaje kada ga sazove predsjednik na zahtjev drave lanice ili Visokog tijela.

Kada se Visoko tijelo savjetuje s Vijeem, ono razmatra stvar, pri emu nije nuno glasovanje. Zapisnik o postupku dostavlja se Visokom tijelu.

Kada god se ovim Ugovorom zahtijeva suglasnost Vijea, smatra se da je takva suglasnost dana ako prijedlog koji je podnijelo Visoko tijelo dobije odobrenje:

apsolutne veine predstavnika drava lanica, ukljuujui i glas predstavnika jedne od drava od kojih svaka ima najmanje dvadeset posto ukupne vrijednosti proizvodnje ugljena i elika u Zajednici, ili

Prilog I.

26

u sluaju neodluenoga glasanja te ako Visoko tijelo ostane kod svojeg prijedloga i nakon druge rasprave, predstavnika dviju drava lanica od kojih svaka proizvodi najmanje dvadeset posto ukupne vrijednosti proizvodnje ugljena i elika u Zajednici.

Kada god se sadanjim Ugovorom zahtijeva jednoglasno odluivanje ili jednoglasna suglasnost, te odluke i suglasnosti moraju biti dane na pravilan nain ako svi lanovi Vijea glasaju za.

Odluke Vijea, osim onih za ije se donoenje zahtijeva kvalificirana veina ili jednoglasnost, donose se veinom glasova lanova Vijea; smatra se da je takva veina postignuta ako predstavlja apsolutnu veinu predstavnika drava lanica, ukljuujui glas predstavnika jedne od drava od kojih svaka proizvodi najmanje dvadeset posto ukupne vrijednosti proizvodnje ugljena i elika u Zajednici.

Pri glasovanju svaki lan Vijea moe glasati najvie u ime jo jednog lana.

Vijee s dravama lanicama posluje putem svojega predsjednika.

Akti Vijea objavljuju se na nain na koji ono odlui.

lanak 29.

Vijee utvruje plae, naknade i mirovine predsjednika i lanova Visokog tijela te predsjednika, sudaca, nezavisnih odvjetnika i tajnika Suda.

lanak 30.

Vijee donosi poslovnik.

Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice

ODJELJAK 2. Vijee

lanak 145.

Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva iz ovog Ugovora, u skladu s odredbama ovog Ugovora Vijee:

osigurava koordinaciju opih ekonomskih politika drava lanica, i ima ovlast donositi odluke.

27

lanak 146.

Vijee je sastavljeno od predstavnika drava lanica. Svaka vlada delegira po jednog svojeg lana.

lanovi Vijea naizmjence obnaaju dunost predsjednika, za razdoblje od est mjeseci, prema abecednom redu drava lanica.

lanak 147.

Vijee se sastaje kada ga sazove predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih lanova ili Komisije.

lanak 148.

1. Osim ako je u ovom Ugovoru drukije predvieno, Vijee odluuje veinom svojih lanova.

2. Kada je za donoenje akata Vijea potrebna kvalificirana veina, glasovi njegovih lanova ponderiraju se na sljedei nain:

Belgija 2 Njemaka 4 Francuska 4 Italija 4 Luksemburg 1 Nizozemska 2

Za donoenje akata Vijea potrebno je najmanje:

dvanaest glasova za ako se, na temelju ovog Ugovora, donose na prijedlog Komisije, dvanaest glasova za, koje su dala najmanje etiri lana, u ostalim sluajevima.

3. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju donoenje akata Vijea za koje je potrebna jednoglasnost.

lanak 149.

Ako na temelju ovog Ugovora Vijee odluuje na prijedlog Komisije, za donoenje akta kojim se mijenja taj prijedlog potrebna je jednoglasnost.

Sve dok Vijee ne donese odluku, Komisija moe promijeniti svoj prvobitni prijedlog, osobito ako se o njemu savjetovala sa Skuptinom.

28

lanak 150.

Pri glasovanju svaki lan Vijea moe takoer djelovati u ime najvie jo jednog lana.

lanak 151.


Poslovnikom se moe predvidjeti osnivanje odbora koji se sastoji od predstavnika drava lanica. Vijee odreuje zadau i ovlasti tog odbora.

lanak 152.

Vijee moe zatraiti od Komisije da izradi sve studije koje Vijee smatra poeljnima za postizanje zajednikih ciljeva te da mu dostavi sve odgovarajue prijedloge.

lanak 153.

Nakon to primi miljenje od Komisije, Vijee utvruje pravila koja ureuju Odbore predviene ovim Ugovorom.

lanak 154.

Odluujui kvalificiranom veinom, Vijee utvruje plae, naknade i mirovine predsjednika i lanova Komisije te predsjednika, sudaca, nezavisnih odvjetnika i tajnika Suda. Vijee kvalificiranom veinom utvruje i svaku isplatu koja se daje umjesto naknade.

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju

ODJELJAK II. Vijee

lanak 115.

Vijee izvrava svoje dunosti i ovlasti za donoenje odluka u skladu s odredbama ovog Ugovora.

Vijee poduzima sve mjere u okviru svojih ovlasti u svrhu usklaivanja djelovanja drava lanica i Zajednice.

29

lanak 116.


lanovi Vijea naizmjence obnaaju dunost predsjednika, za razdoblje od est mjeseci, prema abecednom redu drava lanica.

lanak 117.


lanak 118.



Belgija 2 Njemaka 4 Francuska 4 Italija 4 Luksemburg 1 Nizozemska 2

Za donoenje akata Vijea potrebno je najmanje:

dvanaest glasova za ako se, na temelju ovog Ugovora, donose na prijedlog Komisije, dvanaest glasova za, koje su dala najmanje etiri lana, u ostalim sluajevima.


lanak 119.

Ako na temelju ovog Ugovora Vijee odluuje na prijedlog Komisije, za donoenje akta kojim se mijenja taj prijedlog potrebna je jednoglasnost.

Sve dok Vijee ne donese odluku, Komisija moe promijeniti svoj prvobitni prijedlog, osobito ako se o njemu savjetovala sa Skuptinom.

30

lanak 120.


lanak 121.


Poslovnikom se moe predvidjeti osnivanje odbora koji se sastoji od predstavnika drava lanica. Vijee odreuje zadau i ovlasti tog odbora.

lanak 122.


lanak 123.


Ugovor o osnivanju jedinstvenog Vijea i jedinstvene Komisije Europskih zajednica

POGLAVLJE I. Vijee Europskih zajednica

lanak 1.

Ovime se osniva Vijee Europskih zajednica (u daljnjem tekstu: Vijee). Ovo Vijee zamjenjuje posebno Vijee ministara Europske zajednice za ugljen i elik, Vijee Europske ekonomske zajednice i Vijee Europske zajednice za atomsku energiju.

Izvrava ovlasti i nadlenosti dodijeljene tim institucijama u skladu s odredbama ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik, Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju i ovog Ugovora.

31

lanak 2.


lanovi Vijea naizmjence obnaaju dunost predsjednika, u razdoblju od est mjeseci, prema sljedeem redoslijedu drava lanica: Belgija, Njemaka, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska.

lanak 3.


lanak 4.

Odbor koji se sastoji od stalnih predstavnika drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vijea i za obavljanje zadataka koje mu Vijee povjeri.

lanak 5.


lanak 6.


Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta)

ODJELJAK 2. Vijee

lanak 145.

Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva iz ovog Ugovora, u skladu s odredbama ovog Ugovora Vijee:

32

osigurava koordinaciju opih ekonomskih politika drava lanica, i ima ovlast donositi odluke, dodjeljuje Komisiji, aktima koje Vijee donosi, ovlasti za provedbu pravila koja Vijee utvruje. Vijee

moe postaviti odreene uvjete u pogledu izvravanja tih ovlasti. Vijee moe takoer zadrati pravo da u posebnim sluajevima smo izvrava provedbene ovlasti neposredno. Gore navedeni postupci moraju biti usklaeni s naelima i pravilima koje Vijee, odluujui jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon pribavljanja miljenja Europskog parlamenta, treba prethodno utvrditi.

lanak 146.

Vijee se sastoji od po jednog predstavnika svake drave lanice na ministarskoj razini, koji je ovlaten preuzimati obveze u ime vlade te drave lanice.

Dunost predsjednika naizmjence obnaa svaka drava lanica u Vijeu i to tijekom razdoblja od est mjeseci prema sljedeem redoslijedu drava lanica:

tijekom prvog estogodinjeg ciklusa: Belgija, Danska, Njemaka, Grka, panjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Ujedinjena Kraljevina,

tijekom sljedeeg estogodinjeg ciklusa: Danska, Belgija, Grka, Njemaka, Francuska, panjolska, Italija, Irska, Nizozemska, Luksemburg, Ujedinjena Kraljevina, Portugal.

lanak 147.


lanak 148.



Belgija 5 Irska 3 Danska 3 Italija 10 Njemaka 10 Luksemburg 2 Grka 5 Nizozemska 5 panjolska 8 Portugal 5 Francuska 10 Ujedinjena Kraljevina 10

Za donoenje akata Vijea potrebna su najmanje: pedeset etiri glasa za ako se u skladu s ovim Ugovorom donose na prijedlog Komisije, pedeset etiri glasa za, koje je dalo najmanje osam lanova, u ostalim sluajevima.

33


lanak 149.

(Stavljen izvan snage.)

lanak 150.


lanak 151.

1. Odbor koji se sastoji od stalnih predstavnika drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vijea i za obavljanje zadataka koje mu Vijee povjeri.

2. Vijeu u radu pomae Glavno tajnitvo kojim upravlja glavni tajnik. Vijee, odluujui jednoglasno, imenuje glavnog tajnika.

O ustroju Glavnog tajnitva odluuje Vijee.

3. Vijee donosi poslovnik.

lanak 152.


lanak 153.

Nakon to primi miljenje od Komisije, Vijee utvruje pravila koja ureuju odbore predviene ovim Ugovorom.

lanak 154.


34

Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Lisabona)

lanak 16.

1. Vijee zajedno s Europskim parlamentom izvrava zakonodavne i proraunske funkcije. Ono obavlja funkcije utvrivanja politika i koordinacije, kako je utvreno u Ugovorima.

2. Vijee se sastoji od po jednog predstavnika svake drave lanice na ministarskoj razini, koji smije preuzimati obveze u ime vlade dotine drave lanice i glasovati.

3. Vijee odluuje kvalificiranom veinom, osim ako je u Ugovorima drukije predvieno.

4. Od 1. studenoga 2014. kvalificirana veina utvruje se kao veina koju ini 55 % lanova Vijea, sainjena od najmanje petnaest lanova i kojom su predstavljene drave lanice koje zajedno ine najmanje 65% stanovnitva Unije.

Blokirajua manjina mora ukljuivati najmanje etiri lana Vijea; u protivnome se smatra da je kvalificirana veina postignuta.

Ostali aranmani kojima se ureuje kvalificirana veina utvreni su u lanku 238. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

5. Prijelazne odredbe koje se odnose na definiciju kvalificirane veine koje se primjenjuju do 31. listopada 2014. i odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. utvrene su u Protokolu o prijelaznim odredbama.

6. Vijee zasjeda u razliitim sastavima iji se popis usvaja u skladu s lankom 236. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Vijee za ope poslove osigurava dosljednost u radu razliitih sastava Vijea. Ono priprema i osigurava nastavno postupanje nakon sastanka Europskog vijea, u suradnji s predsjednikom Europskog vijea i Komisijom.

Vijee za vanjske poslove na temelju stratekih smjernica koje utvruje Europsko vijee, oblikuje vanjsko djelovanje Unije i osigurava dosljednost djelovanja Unije.

7. Odbor stalnih predstavnika vlada drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vijea.

8. Vijee se sastaje javno kad raspravlja i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta. U tu je svrhu svaki sastanak Vijea podijeljen na dva dijela, na nain da je jedan dio posveen raspravi zakonodavnih akata Unije, a drugi aktivnostima koje nisu zakonodavne.

9. Dunost predsjedanja sastavima Vijea, osim kad je rije o sastavu Vijea za vanjske poslove, obnaaju predstavnici drava lanica u Vijeu na temelju ravnopravne rotacije, u skladu s uvjetima utvrenima u skladu s lankom 236. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

35

Ugovor o funkcioniranju Europske unije (Ugovor iz Lisabona)

ODJELJAK 3. Vijee

lanak 237.


lanak 238.

1. Kada je potrebno da Vijee odluuje obinom veinom, ono odluuje veinom svojih lanova.

2. Odstupajui od lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji od 1. studenoga 2014. i pridravajui se odredaba utvrenih u Protokolu o prijelaznim odredbama, kad Vijee ne odluuje na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana se veina utvruje kao najmanje 72% lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice koje zajedno ine najmanje 65% stanovnitva Unije.

3. Od 1. studenoga 2014. i pridravajui se odredaba utvrenih u Protokolu o prijelaznim odredbama, u sluajevima kada na temelju Ugovor svi lanovi Vijea ne sudjeluju u glasovanju, kvalificirana se veina utvruje kako slijedi:

(a) Kvalificirana veina utvruje se kao najmanje 55 % lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice koje zajedno ine najmanje 65% stanovnitva tih drava.

Blokirajua manjina mora sadravati barem minimalni broj lanova Vijea koji predstavljaju vie od 35% stanovnitva drava lanica sudionica i jednog dodatnog lana, a u protivnom se smatra da je ostvarena kvalificirana veina.

(b) Odstupajui od lanka toke (a), kad Vijee ne odluuje na prijedlog Komisije ili visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana se veina utvruje kao najmanje 72% lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice koje zajedno ine najmanje 65% stanovnitva tih drava.


lanak 239.


36

lanak 240.

1. Odbor koji se sastoji od stalnih predstavnika vlada drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vijea i za obavljanje zadataka koje mu Vijee povjeri. Odbor moe donositi postupovne odluke u sluajevima predvienima poslovnikom Vijea.

2. Vijeu u radu pomae Glavno tajnitvo za koje je odgovoran glavni tajnik kojeg imenuje Vijee.

O ustroju Glavnog tajnitva odluuje Vijee obinom veinom.

3. Vijee odluuje obinom veinom u pogledu postupovnih pitanja i o usvajanju svog poslovnika.

lanak 241.

Prilikom odluivanja obinom veinom, Vijee moe zatraiti od Komisije da izradi sve studije koje Vijee smatra poeljnima za postizanje zajednikih ciljeva te da mu dostavi sve odgovarajue prijedloge. Ako Komisija ne podnese prijedlog, o razlozima obavjeuje Vijee.

lanak 242.

Prilikom odluivanja obinom veinom Vijee, nakon savjetovanja s Komisijom, utvruje pravila koja ureuju odbore predviene Ugovorima.

lanak 243.

Vijee utvruje plae, naknade i mirovine predsjednika Europskog vijea, predsjednika Komisije, visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, lanova Komisije, predsjednik, lanova i tajnik Suda Europske unije i glavnog tajnika Vijea. Vijee utvruje i svaku isplatu koja se daje umjesto primitka od rada.

37

Vijee Europske unije ezdeset godina glasovanja kvalificiranom veinom

Pravna osnova: Ugovor iz Rima, lanak 148.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu 1958. i 1972.

Drava lanica Glasovi

Njemaka 4

Francuska 4

Italija 4

Belgija 2

Nizozemska 2

Luksemburg 1

Ukupno 17

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevina, lanak 14. Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu 1973. i 1980.


Njemaka 10

Francuska 10

Italija 10

Ujedinjena Kraljevina 10

Belgija 5

Nizozemska 5

Danska 3

Irska 3

Luksemburg 2

Ukupno 58

Kvalificirana veina: 12 glasova na prijedlog Komisije 12 glasova dale su barem 4 lanice, u drugim sluajevima

Kvalificirana veina: 41 glas na prijedlog Komisije 41 glas dalo je barem 6 lanica, u drugim sluajevima

Prilog II.

38

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju Grke, lanak 14.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu 1981. i 1985.


Njemaka 10

Francuska 10

Italija 10


Belgija 5

Grka 5

Nizozemska 5

Danska 3

Irska 3

Luksemburg 2

Ukupno 63

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju panjolske i Portugala, lanak 14.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu 1986. i 1994.


Njemaka 10

Francuska 10

Italija 10


panjolska 8

Belgija 5

Grka 5

Nizozemska 5

Portugal 5

Danska 3

Irska 3

Luksemburg 2

Ukupno 76

Kvalificirana veina: 45 glasova na prijedlog Komisije 45 glasova dalo je barem 6 lanica, u drugim sluajevima

Kvalificirana veina: 54 glasa na prijedlog Komisije 54 glasa dalo je barem 8 lanica, u drugim sluajevima

39

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju Austrije, Finske i vedske, lanak 15.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu 1995. i 2004.

Drava lanica Glasovi Drava lanica Glasovi

Njemaka 10 Portugal 5

Francuska 10 Austrija 4

Italija 10 vedska 4

Ujedinjena Kraljevina 10 Danska 3

panjolska 8 Irska 3

Belgija 5 Finska 3

Grka 5 Luksemburg 2

Nizozemska 5

Ukupno 87

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju eke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Maarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovake, lanak 26.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu svibnja 2004. i listopada 2004.

Drava lanica Glasovi Drava lanica Glasovi

Njemaka 10 Austrija 4

Francuska 10 Danska 3

Ujedinjena Kraljevina 10 Slovaka 3

Italija 10 Finska 3

panjolska 8 Irska 3

Poljska 8 Litva 3

Nizozemska 5 Latvija 3

Grka 5 Slovenija 3

Portugal 5 Estonija 3

Belgija 5 Cipar 2

eka 5 Luksemburg 2

Maarska 5 Malta 2

vedska 4

Ukupno 124

Kvalificirana veina:64 glasa na prijedlog Komisije64 glasa dalo je barem 11 lanica, u drugim sluajevima

Kvalificirana veina:88 glasova na prijedlog Komisije88 glasova dalo je barem 11 lanica, u drugim sluajevima

40

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju eke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Maarske, Malte, Poljske, Slovenije i Slovake, lanak 12.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu studenog 2004. i 2006.

Drava lanica Glasovi Stanovnitvo (x 1 000)16 % Drava lanica GlasoviStanovnitvo

(x 1 000) %

Njemaka 29 82 500,8 17,88 Austrija 10 8 206,5 1,77

Francuska 29 62 370,8 13,51 Danska 7 5 411,4 1,17 Ujedinjena

Kraljevina29 60 063,2 13,01 Slovaka 7 5 384,8 1,16

Italija 29 58 462,4 12,67 Finska 7 5 235,6 1,13

panjolska 27 43 038,0 9,32 Irska 7 4 109,2 0,89

Poljska 27 38 171,8 8,27 Litva 7 3 425,3 0,74

Nizozemska 13 16 305,5 3,53 Latvija 4 2 306,4 0,71

Grka 12 11 073,0 2,40 Slovenija 4 1 997,6 0,43

Portugal 12 10 529,3 2,28 Estonija 4 1 347,0 0,29

Belgija 12 10 445,9 2,26 Cipar 4 749,2 0,16

eka 12 10 220,6 2,21 Luksemburg 4 455,0 0,09

Maarska 12 10 097,5 2,18 Malta 3 402,7 0,08

vedska 10 9 011,4 1,95

Ukupno 321 461 324,0 100%

Prag (62%) 232 286 020,9 62%

16 Podaci koji vrijede za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2006. Odluka Vijea 2006/34/EZ od 23. sijenja 2013. o izmjeni Poslovnika Vijea (SL L 22, 26.1.2006., str. 32.-33.).

Kvalificirana veina: 232 glasa od veine lanova, na prijedlog Komisije 232 glasa od najmanje dvije treine lanica, u ostalim sluajevima

ako je jedna lanica zatraila: provjeru da drave lanice koje su glasovale za predstavljaju najmanje 62% ukupnog stanovnitva

41

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju Republike Bugarske i Rumunjske, lanak 22.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu 2007. i studenog 2009.

Pravna osnova: Ugovor iz Lisabona, Protokol 36. o prijelaznim odredbama, lanak 3.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu prosinca 2009. i lipnja 2013.


(x 1 000) %


Francuska 29 65 397,9 12,98 Bugarska 10 7 327,2 1,45

Ujedinjena Kraljevina

29 62 989,6 12,51 Danska 7 5 580,5 1,11

Italija 29 60 820,8 12,08 Slovaka 7 5 404,3 1,07

panjolska 27 46 196,3 9,17 Finska 7 5 401,3 1,07

Poljska 27 38 538,4 7,65 Irska 7 4 582,8 0,91

Rumunjska 14 21 355,8 4,24 Litva 7 3 007,8 0,60

Nizozemska 13 16 730,3 3,32 Latvija 4 2 055,5 0,41

Grka 12 11 290,9 2,24 Slovenija 4 2 041,8 0,41


Belgija 12 10 541,8 2,09 Cipar 4 862,0 0,17

eka 12 10 505,4 2,09 Luksemburg 4 524,9 0,10

Maarska 12 9 957,7 1,98 Malta 3 416,1 0,08

vedska 10 9 482,9 1,88

Ukupno 345 503 679,7 100%

Prag (62%) 255 312 281,4 62%

17 Podaci koji vrijede za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2013. Odluka Vijea 2013/37/EU od 14. sijenja 2013. o izmjeni Poslovnika Vijea (SL L 16, 19.1.2013. str. 16.-17.).

Kvalificirana veina: 255 glasova veine lanova, na prijedlog Komisije 255 glasova od najmanje dvije treine lanica, u ostalim sluajevima

ako je jedna lanica zatraila: provjeru da drave lanice koje su glasovale za predstavljaju najmanje 62% ukupnog stanovnitva

42

Pravna osnova: Ugovor o pristupanju Hrvatske, lanak 20.Kvalificirana veina koja se primjenjuje izmeu srpnja 2013. i listopada 2014.18


(x 1 000) %


Francuska 29 65 397,9 12,87 Bugarska 10 7 327,2 1,44

Ujedinjena Kraljevina

29 62 989,6 12,39 Danska 7 5 580,5 1,09

Italija 29 60 820,8 11,97 Slovaka 7 5 404,3 1,06

panjolska 27 46 196,3 9,09 Finska 7 5 401,3 1,06

Poljska 27 38 538,4 7,58 Irska 7 4 582,8 0,90

Rumunjska 14 21 355,8 4,20 Hrvatska 7 4 398,2 0,86

Nizozemska 13 16 730,3 3,29 Litva 7 3 007,8 0,59

Grka 12 11 290,9 2,22 Latvija 4 2 055,5 0,40

Belgija 12 11 041,3 2,17 Slovenija 4 2 041,8 0,40


eka 12 10 505,4 2,06 Cipar 4 862,0 0,16

Maarska 12 9 957,7 1,95 Luksemburg 4 524,9 0,10

vedska 10 9 482,9 1,86 Malta 3 416,1 0,08

Ukupno 352 508 077,9 100%

Prag (62%) 260 315 008,3 62%

Pravna osnova: Ugovor iz Lisabona, lanak 16.Kvalificirana veina koja se primjenjuje od 1. studenoga 2014.

18 Podaci koji vrijede za razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca 2013. Odluka Vijea 2013/37/EU od 14. sijenja 2013. o izmjeni Poslovnika Vijea (SL L 16, 19.1.2013. str. 16.-17.).

Kvalificirana veina: 260 glasova veine lanova, na prijedlog Komisije 260 glasova od najmanje dvije treine lanica, u ostalim sluajevima

ako je jedna lanica zatraila: provjeru da drave lanice koje su glasale za predstavljaju najmanje 62% stanovnitva Unije

Kvalificirana veina:55% drava lanica koje ine najmanje 15 lanica, na prijedlog Komisije 72% drava lanica, u drugim sluajevima

drave lanice koje glasaju za predstavljaju barem 65% stanovnitva Unije

43

Glavni tajnici i Glavno tajnitvo

Christian Calmes, LUGlavni tajnik od 9. rujna 1952. do 14. lipnja 1973.

11 osoba radilo je u Glavnom tajnitvu u studenom 1952.

Nicolas Hommel, LUGlavni tajnik od 1. srpnja 1973. do 7. listopada 1980.

974 osoba radilo je u Glavnom tajnitvu u srpnju 1973.

Niels Ersbll, DKGlavni tajnik od 8. listopada 1980. do 31. kolovoza 1994.

1 457 osoba radilo je u Glavnom tajnitvu u listopadu 1980.

Jrgen Trumpf, DEGlavni tajnik od 1. rujna 1994. do 17. listopada 1999.

2 197 osoba radilo je u Glavnom tajnitvu u rujnu 1994.

Javier Solana, ESGlavni tajnik i visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku od 18. listopada 1999. do 30. studenog 2009.

2 522 osoba radilo je u Glavnom tajnitvu u studenom 1999.

Pierre de Boissieu, FRGlavni tajnik od 1. prosinca 2009. do 25. lipnja 2011.

3 237 osoba radilo je u Glavnom tajnitvu u prosincu 2009.

Uwe Corsepius, DEGlavni tajnik od 26. lipnja 2011.

2 918 osoba radilo je u Glavnom tajnitvu u srpnju 2011.

Prilog III.

45

Vijee Europske unije dokumenti od povijesnog znaaja

Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Posebnog vijea EZU-a, odranog u Luxembourgu od 8. do 10. rujna 1952., (predmet: CM1.1952/1).

Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Vijea EEZ-a i EZAE-a odranog u Bruxellesu 25. sijenja 1958. (predmet: CM2.1958/1; dok.: CEE EUR/CM/20/58).

Poslovnik Vijea EZU-a (predmet: CM1.1952/34; dok.: 427/54).

Poslovnik Vijea EEZ-a i EZAE-a (predmet: CM2.1958/4; dokumenti: 213/58 i 261/58).

Zapisnik s izvanrednog sastanka Vijea EEZ-a, odranog 17. i 18. i 28. te 29. sijenja 1966. u Luxembourgu (predmet: CM2.1966/1; dok.: C/12/66).

Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Vijea Europskih zajednica odranog 3. srpnja 1967. u Bruxellesu (predmet: CM2.1967/52; dok.: R/1070/67).

Zapisnik s utemeljiteljskog sastanka Vijea Europskih zajednica, Poljoprivreda, odranog 2. svibnja 1985. u Bruxellesu (predmet: CM4.1B.1985/1085; dok.: 6539/85).

Zapisnik s 1697. sastanka Vijea, Kulturna pitanja, odranog 5. studenoga 1993. u Bruxellesu (prvi sastanak Vijea Europske unije nakon stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta (predmet: CM4.1B.1993/621; dok.: 9846/93).

Zapisnik s 2000. sastanka Vijea Europske unije, Poljoprivreda, odranog 21. i 22. travnja 1997. u Luxembourgu (predmet: CM4.CAB.1997/38; dok.: 7198/97).

Zapisnik 3000. sastanka Vijea Europske unije, Zaposlenost, Socijalna politika, zdravstvo i potroaka pitanja, odranog 8. oujka 2010. u Bruxellesu (predmet: CM8.CAB.2010/64; dok.:7229/10).

Za upuivanja na sve slubene ugovore vidi Unija prava: od Pariza do Lisabona - praenje ugovora Europske unije, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2012.

Svi dokumenti Vijea koji se spominju u ovom prilogu dostupni su u arhivu Vijea ([email protected]).

Prilog IV.

Glavno tajnitvo Vijea

Vijee Europske unije1952.2012.: ezdeset godina donoenja zakona i odluivanja

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije

2013. 45 str. 17,6 x 25,0 cm

ISBN 978-92-824-3943-2doi: 10.2860/30428

KAKO DO PUBLIKACIJA EU-aBesplatne publikacije: putem knjiare EU-a (http://bookshop.europa.eu); u predstavnitvima ili delegacijama Europske unije. Kontaktne podatke

moete pronai na internetu (http://ec.europa.eu) ili ih zatraiti putem faxa +352 292942758.

Publikacije koje se prodaju: putem knjiare EU-a (http://bookshop.europa.eu).

Naruene pretplate (npr. godinje serije Slubenog lista Europske unije i zbirke sudske prakse Suda Europske unije): putem prodajnih predstavnika Ureda za publikacije Europske unije

(http://publications.europa.eu/others/agents/index_en.htm).

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGITel. +32 22816111

www.consilium.europa.eu

QC-31-12-311-H

R-C

doi: 10.2860/30428

PredgovarUvodNastanak i razvojProirenjeGlasovanje u VijeuPriprema rada Vijeaezdeset godina odluivanjaPrilog I. Vijee Europske unije ezdeset godina kroz lanke UgovoraPrilog II. Vijee Europske unije ezdeset godina glasovanjakvalificiranom veinomPrilog III. Glavni tajnici i Glavno tajnitvoPrilog IV. Vijee Europske unije dokumenti od povijesnog znaaja

Documents

савет 1952-2012