oS BISTRA

BISTRANSKA 30

POLJANICA BISTRANSKA

KAKO POSTUPATI S AGRESIVNOMDJECOM

U Poljanici, veljada 2A09. .r

Uditelj ica: Gordana Fundurulid

SADRZAJ:

1. SaZetak

2. Uvod

3. Odredenje agresivnosti i njene glavne vrste

4. Uzroci i razvoj agresivnog pona5anja

5. Tko su agresivna djeca ?

6. Nadini postupanja s agresivnim pona5anjem

7. Obaveze Skole

8, Zaklju6ak

9. Literaturaa

Nismo mi loia djeca jer loia djeca ne postoje.

Postoji samo loia sredina u kojoj odrastAmo,

loii primjeri ponaianja koje slijediffio,

loi nadin razmiiljanja i reagiranja...

IlJ audite nqs da p ametno razmiilj amo,

prauilnl reagiramo i da se lijepl ponaiamo.

z:Itr-:r\YOc,

Agresivnost u djecjoj dobi

1. SAZETAK

Agresivno ponaSanje je vrlo sloiena pojava koja se uglavnom manifestira kao nagon,srdZba i napadanje na osobu, objekt iliteritorij iak i prije navr1ene godine danaZivota..

Uzroci agresivnog ponaSanja vrlo su sloZeni, kao najeeS1ifaktori spominju seobiteljske prilike, neuspjesi u ikoli, spolne razlike, dobna subkultura fe Sire dru1tveneokolnosti. Kako ie problem nasilja feSko kontrolirati, pa tako i lijeefti, vaZno je ranouoditi potencijalne oblike poremedenog ponaSanja i sprijeeiti njegovo razvijanje kakos vremenom ne bi doSlo do stabilizacije agresiynosfi i pojaiavanja njenog intenziteta.Od osobite ie vaZnosti pravodobna pedagoSka interuencija, a da bi se odrediopravilan naiin djelovanja, potrebno je istraZiti uzroke agresivnosti.

S*ola u suradnji s roditeljima moie puno pomoii u smanjenju pr6blema agresivnosti,no da bi rieSavanie tog problema zaista bilo uspjeino, potrebno je poraditi na SirimdruStvenim pitanjima - meduljudskim odnosima i kvaliteti Zivota tjudi opdenito.

KLJU1NE HJE1I: agresivnost, obiteljske okolnosti, ilkola, spolne razlike, stabilnost,agresivnosti

2. UVOD

Agresivno i antisocijalno pona5anje u suvremenom dru5tvu postaju sve veciproblemi, stoga im razli6ite dru5tvene djelatnosti i institucije poklanjaju sve veiu paZnju,Znanstveni interes za agresivno pona5anje i cinitelje koji utjedu na njegov razvq uposljednjih je nekoliko desetljeca takoder sve intenzivniji. Kako se taj oblik socijalnogp0na5anja razviia istabilizira prilidno rano u djetinjstvu, velik je dio istraZivanja usmlerenupravo na djecju agresivnost i njezin razvoj.

3. ODREDENJE AGRESIVNOSTI I NJENE GLAVNE VRSTE

" lat. aggredi = pristupiti nekome, navaliti

AGRESIVNOST je sloZena pojava istanje koje se motivacijskim emocionalno i

akcijski manifestira kao nagon, srd2ba, ljutnja, neprijateljstvo, posezanje i napadanjena osobu, objekt, teritorij, skupinu i Sire.

Ona je biopsiholo5ko svojstvo osnovano na instinktu samoodrZanja i teZnji k afirmacijilidnosti; odituje se u djelima napadanja na sve Sto spredava (ili'bi moglo sprijediti)zadovoljenje 2ivotnih potreba, ali iokrnjiti dru5tveni ugled, uspjeh, slobodu akcije, itd.

Teorije agresivnosti

1) INSTINKTIVISTIe KE TEORIJE --- predstavnici ove teorije agresivno pona5anjesmatraju posljedicom razmjerno stabilnog biolo5kog pokretada -+ instinkta

Znadalne struje:

. PSIHOANALITIeKA - prema Freudu, ljudsko pona5anje odreduju instinktiZivota (Eros) ismrti (Thanatos). Ta dva suprotstavljena instinkta u neprestanojsu borbi za prevlast, a ljudsko ponaSanje posljedica je te borbe. DjelovanjeThanatosa izaziva te2nju za samouni5tenjem ili autoagresivnost, dok jeprevlast Erosa razlog da se agresivnost usmjeri prema drugima.

. NEOANALITIe KA -r poku5aj kompromisa izmedu instinktivistidkih i sredinskihteorija (E, Fromm)

. ETIOLOSKA ->Lorenz ---+ smatra da je agresija urodeni potencijal .

Agresivnost obja5njava nakupljanjem energije u neuralnim sredi5tima, Stodovodi.do eksplozije, bez obzira na vanjske poticaje

2) TEORIJE KOJE AGRESTVNOST OBJASNJAVAJU REAKCTJOM NA ODREDENUSITUACIJU

- javljaju se sredinom 20. stoljeca pod utjecajem biheviorizma

. F-A TEORIJA AGRESIVNOSTI ----' agresivnost kao posljedica frustracije(Dollard, Doob, Miller)

. NEOBIHEVIORISTIC KA --+ modifikacija F-A hipoteze, smatra se da odnos F-Anije izravan (Berkowitz)

3) TEORTJE SOCTJALNOG Ue ENJA

- posredno - opona5anjem agresivnog modela

- neposrednim potkrjepljenjem - neki oblici agresivnog pona5anja se nagraduju

- viktorijansko ucenje - na osnovu promatranja aktivnosti drugih osoba (Bandura)

4) KOGNITIVNE TEORIJE --+ strah je najde5ca emocionalna reakcija na psihidku ilifizidku opasnost, a uobidajena reakcija na strah je bijeg ili agresivnost. Sto cepojedinac odabrati ovisi o njegovim intelektualnim procesima u kombinaciji semocijama (Dodge & Huesman)

5) BIOLOSKE TEORIJE * predstavnici ove teorije objaSnjavaju agresivnost kaorezultat funkcioniranja odredenih biolo5ko-fiziolo5kih struktura ili promjena uorganizmu (Hook).

Vrste agresivnosti

Manifestacijski oblici agresivnosti vrlo su razliditi i kreiu se od obicnog zadirkivanja,izrugivanja, ignoriranja, do tjelesnog ozljedivanja, krvnih delikata, ubojstva i

samoubojstva.

. Flzle KA / VERBALNA -* razlikuju se s obzirom na na6in izra2avaryaagresivnosti

. MANIFESTNA

a) PRIMARNA - neposredan fizidki napad

b) SEKUNDARNA - ponajprije izrazstraha, nastaje zbog dugotrajne frustracije

. LATENTNA -* ovisi o podraZljivosti 2ivdanog sustava, medutim, vanjske ieokolnosti odrediti hoce li se ona pojaviti u pona5anju osobe. TIHA AGRESIVNOST + odbijanje

. AUTOAGRESIVNOST *a) SAMOPOVRJEDIVANJE - do 4. godine cesto je i bezazleno (gri2enje, bockanje,

cupanje).

Kod starije djece pojavljuje se rjede, ali postaje ozbiljnije (ga5enje opu5aka narukama, zarezivarye 2iletom ili no2em). Neka djeca postaju autoagresivna vec samozbog toga Sto su jako uzbudena -+ preko boli koju sami sebi nanose ponovno mogujasno opaZati, a to ih doista moZe i smiriti.

b) sAMouBlLAeKl POKUSAJt - najcesie predstavtjaju poziv za pomo6,kaZnjavanje sebe ili drugih, igru, bje2anje od zastra5uluiih i nepodno5ljivo bolnihokolnosti i ucjenjivanje okoline. Obavljaju se uzimanjem lijekova, o5trim predmetima(rezanjem vena), skakanjem s visokih mjesta, vjesanjem i ubojitim oru2jem.

. HETEROAGRESIVNOST---+ usmjerena je prema drugima, ispoljava se krozgri2enje, pljuvanje, psovanje, udaranje, mudenje, krade, bje2anje, nasilje i, koddjece rijetko, ubijanje drugih

. EMOCIONALNA AGRESIVNOST --+ usmjerena je prvenstveno nano5enjuStete ili povrede drugoj osobi, a motivirana je sna2nim emocionalnimuzbudenjem

. INSTRUMENTALNA --* primarni cilj nije povredivanje nekog drugog, ve6ostvarivanje nekog Zeljenog cilja

' "POMAKNUTA" AGRESIVNOST -) usmjerena je na neduZne objekte, a ne nasam izvor frustracije; nastaje kada se zbog razlititih razloga ne usudujemonapasti izvor frustracije ili kada nam je on nedostupan

' REAKTIVNA AGRESIVNOST---+ por?Sanje koje se pojavljuje kao reakcija nasituacijske uvjete, najdeS6e na provokaciju

. PROAKIMNA AGRESIVNOST ---+ odsutnost provokacije

. ADAPTIVNA AGRESIVNOST + nastaje zbogizlolenosti nasilju i agresiji udjetetovoj okolini

. NEADAPTIVNA AGRESlvNosr --+ pojavrjuje se u vrlo ranoj dobi, a njenintenzitet i ozbiljnost s vremenom sve vise rastu

4. UZROCI I RAZVOJ AGRESIVNOG PONASANJA

Uzroci agresivnog ponaSanja

Te5ko je otkriti sve uzroke agresivnog pona5anja i zamriene odnose medu njima,

narocito na tako sloZenom polju kao Sto je dovjekova du5a. Medutim, postoji nizfaktora za koje se moZe tvrditi da svakako predstavljaju potencijalna izvori5taproblema agresivnosti :

1) Nasljedni 6initelji --+ pridonose razvitku agresivnog pona5anja, npr. u oblikovanjudjetetova tem peramenta.

Dijete koje je vrlo aktivno sklonije je razvitku agresivnosti. Znatan utjecaj imaju i

neuropsiholo5ke manjkavosti, te razine testosterona u krvi, kao i vi5ak jednogmu5kog kromosoma kod nekih osoba (xyy)

2) Situacija .u obitelji --+ prema mnogima najva2niji faktor. u nastanku djecjegagresivnog ponaSanja.

Odnosi se ponajprije na nepovoljnu emocionalnu klimu u obiteljima, posebno onih sniZim socio-ekonomskim statusom, antisocijalnu lidnost majke ili oca, te bra6nonezadovoljstvo roditelja. Uzroci agresivnog pona5anja ticu se i odgojnog stila roditelja--+ ako se roditelji ponaSaju agresivno, djeca 6e usvojiti njihov model; ako dopu5tajuagresivno pona5anje, djeca ce ga i razvijati.

Zlostavljanje u djetinjstvu na emocionalnom planu rezultira potiskivanjem straha,bola, poniZenja, dok na spoznajnom planu dijete mo2e zakljuciti da je agresivnopona5anje nadin preZivljavanja.

3) Situacija u dru5tvu -- posebice ratne okolnosti. Uzdrmane su sve vrijednosti i

pravila, Sto se odraZava i u Skoli i u obitelji.

Rat i stresni dogadaji mogu se shvatiti kao niz opasnosti, prijetnji, ogranicenja i

frustracija, tj. niz dogadaja koji izazivaju negativne emocije i povisuju op6u razinupobudenosti pojedinca te tako pove6avaju agresivnu motivaciju i vjerojatnostagresivnog reagiranja. Velika mogudnost udenja agresivnih oblika pona5anja,praiena pove6anom tolerancijom takvog pona5anja, kao i pove6anom spremno5iuna takvo reagiranje, moguci su mehanizmi kojima rat utje6e na pove6anje djecjeagresivnosti.

4) Situacija u Skoli ---+ ucenici strahuju od neuspjeha, od neispunjavanja odekivanja;prevelika zahtjevnost izvor je straha i nesigurnosti, a svaka ispitna situacija pridonosinapetosti, Sto moZe generirati agresivno pona5anje. Agresivni potencijal donesen uSkolu uvecava se akademskim i osobnim neuspjesima, nekorektnim postupcimadrugih, lo5om komunikacijom.

5) Suvremeni stil 2ivljenja --- lo5a prehrana (<junk food>) potencira rast adrenalinaSto pak utjece na agresivnost.

Sna2ne posljedice ima i nekontrolirani utjecaj medija -* istraZivanja pokazuju dadjeca, gledaju6i mnogo nasilja na TV-u, videu i racunalnim igricama, cesto postajuagresivnija i manje suosjedajna sa 2rtvama nasilja.

Razvoj agresivnog pona5anja

Prvi oblici agresivnog ponaSanja pojavljuju se ve6 prije navr5ene godine dana 2ivola.U najranijoj dobi prevladava instrumentalna, direktna ifizicka agresivnost (Caplan i

sur.). Takvi se oblici agresivnosti s dobi postupno smanjuju i ustupaju mjestoverbalnoj, indirektnoj, interpersonalnoj i osvetnidkoj agresiji, koje podinju prevladavatiu Skolskom razdoblju. U Skolskoj dobi dolazi do smanjenja ukupne kolicineagresivnog ponaianja, 6emu u najvedoj mjeri doprinose razvoj samoregulacije i snjome povezan razvoj inhibicije agresivnosti, te kognitivni razvoj i razvoj socijalnihvje5tina. Ako dijete ipak ne nau6i nove nadine pona5anja, ako ga u agresivnimispadima okolina svjesno ili nesvjesno podrZava, povremena agresija postat ce svremenom uobidajeni nadin pona5anja.

Karakteristike agresivne djece

Djeca sklona agresivnosti nesigurna su, nesretna, orijentirana isklju6ivo na sebe i

svoje potrebe. lmaju problema u percipiranju socijalnih situacija, uvijek se osje6ajuugro2eno. Brzopleto donose zakljucke i ne traZe dodatna objaSnjenja o situaciji ---pretjerana emocionalna uzbudenost tjera ih na akciju. Ve6e zna6enJe pridajudominantnosti i osveti nego socijalizaciji, manje ih zanimaju posljedice. Taliva djecaimaju izrazilo nisku razinu samopo5tovanja i, prema istraZivanjima Kendalla(1991.9.), narodito puno pote6koia u odr2avanju pozornosti i pronalaZenju socijalnoprihvatljivog nacina pona5anja.

Spolne razlike u tzrailavanju agresivnosti

Neke agresivne reakcije imaju bioloiki temeljjer muSkarci i 2ene nemaju jednakepotencijale, ali veliku ulogu imaju i posebnosti u odgoju jer se na druga'dijina6inutjede na djevojdice, tj. djedake. lako u prve 2-3 godine 2ivota spolnJrazlike uagresivnosti nisu iace izra2ene, ve6 u pred5kolskoj dobi one postaju vrlo upadljive,dok su u Skolskoj dobijo5 izralenije. Djevojcice su sklonije verbalnoj agresivnosti idecentnim oblicima agresivnosti (npr. izoliranje pojedinca), dok djedici-pokazujuupadljive oblike agresivnosti koji su zes6i, grasniji i odredeniji.

Stabilnost agresivnog pona5anja

lstra2ivanja pokazuju da je agresivno pona5anje jedan od najstabilnijih oblikapona5anja. Ako postoji vremenska i situacijska siabilnost agresivnog pona5anja, tadamo2emo govoriti o agresivnosti kao osobini lidnosti. Velik bioj istra2i-rie. pokazuje daje agresija vrlo trajna osobina li6nosti koja se moZe gotovo usporedivati sinteligencijom. Postoje takoder podaci da se stabilnost agresivnosti povecava s dobi,te podaci koji upu6uju na medugeneracijsku stabilnost i prijenos agresivnosti.

5. TKO SU AGRESIVNA DJECA?

Obilje2ja djeteta koje zlostavlja:

- agresivno ( prema nastavnicima i roditeljima )

- naglih reakcija

- ima Zelju za vladanjem, mo6i i kontrolom tudih ponasanja

- pokazuje neprijateljstvo prema okolini

- ima manjak suosjedanja

- ima potrebu za dobivanjem materijalne koristi

- ima pozitivnd miSljenje o sebi

- arogantno

- hvalisavi pobjednik i lo5 gubitnik u natjecanjima

- prosjecno ili malo ispod prosjedno omiljeno

Razlozi agresivnosti:

- ne znaju da je takvo ponaianje lo5e

- oponaiaju stariju bra6u i sestre ili ljude kojima se dive

- ne znaju bolje na6ine komuniciranja s vrinjacima

- prijatelji ih nagovaraju na agresivnost

- prolaze kroz te5ko razdoblje i to pokazuju kroz agresivnost

- cesto i dugotrajno gledanje nasilja u medijima

6. NAEINI POSTUPANJA S AGRESIVNIM PONASANJEM

Rad s djecom agresivnog pona5anja zahtijeva strpljivost, ustrajnost i kreativnost uz

suradnju roditelja, profesora, pedagoga i ucenika.

Od osobite je vaZnosti pravodobna pedago5ka intervencija, a da bi se postavila

u6inkovita pedago5ka strategija, potrebno je otkriti etiologiju, tj. razmotriti pojavni tijek

i oblik, istra2iti uzroke agresivnosti.

U praksije primije6eno da se iza napadnih oblika pona5anja skriva tajna razinaznacenja koju moramo protumaciti; napadni oblici udenikovog pona5anja zapravo supoziv u pomo6, a svatko zove u pomoi na svoj nacin.

Pedagog odluduje o nadinu rada nakon upoznavanja udenika, njegovog problema i

uzroka koji ga izazivalu. Program rada za svakog ucenika zaseban je i specifican i usvakom slucaju inzistira na suradnji s roditeljima, nastavnicima i razredom. Nakonupoznavanja.roditelja i njihove situacije upu6uje ih se u konstruktivno rje5avanjeosobnih problema, po potrebi i u obiteljsko savjetovali5te ili neku primjerenijuustanovu.

Kod postupanja s agresivno5iu klju6ni su faktori:

. osvije5tenost i ukljudivanje svih

. r?d u samoj Skoli

----+ zauzimanje jedinstvenog gledi5ta u odnosu prema agresivnosti

----r rod s nastavnicima (inzistiranje na strudnosti i strpljenju, ne na kaZnjavanju)

---+ [?d u razredu

-r r?d s roditeljima

---+ r?d sa samim udenikom na individualnoj razini

- Najva2nije je potaknuti promjenu ucenikova stava prema njemu samome kako bi

' spoznao samog sebe, osvijestio problem svog pona6anja i mogao ga korigirati i

regulirati i ntenzitet.

To se nastoji postici:

. tehnikama izralavanja i kreativnog oblikovanja

. vjeZbama PercePcije. vjeZbama samokontrole i ustrajnosti

. iie1banjem sposobnosti u2ivljavanja i iskazivanja osje6aja

. vjelbama oPu5tanja

. komunikacijom i kontaktnim igrama

. pru2anjem pomo6i u pronalasku na6ina za prihvatljivo samopotvrdivanje i

njegovanje samoPo6tovanja

Uditelji bi trebali prosirivati svoje znanje o uzrocima - posljedic€lma agresivnog

ponadanla ucenika jer neznanje moZe biti uzrok njihove nespremnosti da u te5kim

situacijama postupe na pedago5ki primjeren nadin. Trebali bi pove6avati

samo(ontroiu, prepoznavati prve znakove emocija koje ce se pojaviti izvan granice

normalnoga i pionalaziti snagu u sebi da postupe, kad zalreba, i razumom i srcem i

2ivotnim iskustvom

Roditelje treba pouditi o ulozi roditeljskih i obiteljskih uvjeta u modeliranju agresivnog

nacina pona5anja, da agresivnost ne suzbijaju agresivno5iu vec emocijamapozitivnog predznaka, prije svega razumijevanjem itolerancijom, te o va2nosti

potrebe dL'u6itelji i roditetli djeluju u istom smjeru + prerTl? prosoc'rjalnom pona5anju.

KAKO POMOCI DJETETU KOJE SE PONASN NCNESIVNO?

- razgovarati s nasilnim djetetom i roditeljima- odrediti djelotvorne posljedice koje odgovaraju ozbiljnosti djela koje je dijete

ucinilo- ne kaZnjavati tjelesno- ne uskracivati ono Sto dijete voli i ne posramljivati ga- dati djetetu do znanja da njegovo pona5anje 6ini drugu djecu nesretnom- navesti dijete da razmisli o nadinu kako ,,popraviti Stetu" i umanjiti bol koju je

nekome nanijelo svojim ponaianjem- pomo6i mu da nau6i iskreno zalraiiti oprost- djetetu postavljatijednostavna pitanja:

Sto si ucinio?

Sto te navelo na to?

MoZeS li drugadije reagirati?

lmaju li tvoji postupci utjecaj na druge ljude?

Kakvog utjecaja imaju na tebe?

Kako 6eS sljededi put postupiti?

Sto ce5 time posti6i?

=:--F:

Agresivno dijete treba predano pristupiti popravljanju Stete, ostvariti svoju odluku da

se druga6ije pona5a i ponovno izgraditi odnos s djetetom koje je povrijedilo.

7. OBAVEZE SKOLE

- zaustaviti i prekinuti agresivno pona5anje, razgovarati s agresivnim djetetom,ukazati mu na Stetnost takvog pona5anja i poticati ga na promjenu

- razgovarati s djetetom koja je Zrtva nasilja i pru2iti mu podr5ku

- obavijestiti roditelje agresivnog djeteta

- uputiti roditelje na mogu6e savjetodavne i strucne oblike pomo6i u Skoli i izvan nje

- razgovarati.s drugom djecom i odraslima s ciljem prikupljanja detaljnijih informacijao slucaju

STRATEG IJE ZAZAUSTAVLJENJE AGRESIVNOG PONASANJA U SXOLI

- osiguravanje nadzora djece od strane nastavnika

- stvaranje Skolskih pravila i njihovo isticanje u prostorijama Skole

- osiguravanje djelotvornih posljedica za svaki 6in agresije

- suradnje nastavnika, roditelja i strudnjaka

- stvaranje pozitivne atmosfere medu djecom

8. zAKLJUear

Obilje2ja Iicnosti, obiteljske prilike, neuspjesi u Skoli, na6in provodenja slobodnogvremena, vr5njacke skupine, dobna supkultura, Zivotna okolina i Sire dru5tveneokolnosti ; sve su to faktori koji 6ine potencijalne uzroke dru5tveno neprihvatljivog i

nasilnickog pona5anja, a upravo ta slo2enost uzroka agresivnog pona5anja ukazujekako je problem nasilja te5ko otkriti, kontrolirati, pa tako i lijeciti.

Va2no je rano uo6iti potencijalne oblike poreme6ena pona5anja i pravilno i senzibilnose odnositi prema njima, posebice od strane roditelja i ucitelja koji su djetetu u tojranoj dobi najbli2i.

Sfota svojim odgojnim postupcima mole puno pomo6i na otklanjanju porastaagresivnosti, stvaranjem po2eljne pedago5ko-psiholo$ke klime za zdrav rast i razvojdjece i mladih. Davanjem va2nosti i mogucnosti izbora sadrZaja koji ce zadovoljitiinterese udenika pridonijet 6e se smanjivanju agresivnog pona5anja prema sebi,vr5njacima i. stvarima. Da bi negativna energija svakodnevnog.Zivota pokrenulapozitivan pristup Zivotu, potrebno je okupiti cjelokupno dru5tvo i u takvom okruZenjuraditi na uspostavljanju ravnoteZe i strpljenja u suodnosima. Sve to trebalo bi bitipopraceno ve6im suglasjem rijeci i djela odraslih jer nema rje5avanja problemaagresivnosti djece bez rje5avanja cijelog niza pitanja kvalitete Zivota ljudi u dru5tvu.