Monitoring bregunica na rijeci Dravi

Prirodoslovno društvo “Drava”voditelj projekta: Ivan Darko Grlica

Što je monitoring?

Program praćenja određenog svojstva kroz vrijeme u odnosu na referentnu vrijednost (nulto stanje), a prati se standardiziranom metodologijom

Predmet monitoringa

mogu biti:

•

zaštićene/ugrožene vrste/staništa/područja

•

strane invazivne vrste

•

pokazatelji općeg stanja ekosustava

•

promjene u prirodi izazvane izravnim ili neizravnim ljudskim djelovanjem

BioloBiološška i krajobrazna raznolikostka i krajobrazna raznolikost

•

Raznolikost staništa uvjetuje i raznolikost vrsta nekog područja.

•

U

Europi

ima više od 2500 stanišnih tipova i 200.000 biljnih i životinjskih vrsta.

•

Ugroženo je 15% ptičjih vrsta, 30% vodozemaca, 45% gmazova, 52% slatkovodnih riba. Zbog sve jačeg

utjecaja

čovjeka

staništa su izložena

fragmentaciji i ne mogu opstati.

•

Smanjivanjem biološke raznolikosti nekoga područja smanjuje se i njegova ekološka stabilnost i ravnoteža te ono postaje sve ugroženije i manje otporno

na negativne vanjske utjecaje.

•

Bez očuvanja

bioraznolikosti

nema opstanka čovjeka na ovom planetu.

•

Iako je Hrvatska mala zemlja, ističe se velikim brojem ptica gnjezdarica. Ovo bogatstvo vrsta ponajprije možemo zahvaliti raznolikosti staništa koju treba očuvati.

Početak rada na Dravi:

2004. godine (od 227. do 201.rkm

i od 65. do 38.rkm)

David Reeder, project

ManagerWWF Danube-Carpathian Programm,

WWF-DCP Projekt (WWF Danube- Carpathian Programme)

“Inventarizacija Drave” ostvaren je u suradnji s hrvatskim i mađarskim znanstvenicima.

Jasna Razlog-Grlica

József

Lanszki Dragan Radović

i Vladimir Bartovsky

Prirodoslovno društvo “Drava”

nastavlja s radom. Provodimo monitorimg ptica na rijeci Dravi s ciljem prikupljanja podataka i utvrđivanja stanja s namjerom očuvanja ukupne biološke raznolikosti.

Pri tome surađujemo s Zavodom za ornitologiju HAZU, Državnim zavodom za zaštitu prirode i WWF-om.

Jedno od najugroženijih staništa u Hrvatskoj su odronjene strme riječne obale.

Bregunica

(Riparia riparia) za svoja gnjezdilišta koristi neobrasle odrone u kojima kopa rupe.

Kolonija bregunica

kod Gata

Broj parova bregunica

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Gornji tok

Srednji tok

Donji tok

Broj parova Broj kolonijaBroj parova

Broj kolonija

GodinaGornji tok100km

Srednji tok77km

Donji tok78km

Gornji tok100km

Srednji tok77km

Donji tok78km

Drava255km

Drava255km

2005. 5710 1055 5467 15 14 8 12232 37

2006. 3824 243 2300 12 7 2 6367 21

2007. 5214 706 5015 20 9 10 10929 39

2008. 4331 705 1600 21 9 5 6636 35

2009. 2691 110 1215 12 1 4 4016 17

2010. 2172 0 1000 20 0 2 3172 22

Broj kolonija bregunica

0

5

10

15

20

25

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Gornji tok

Srednji tok

Donji tok

Na žalost bregunica

je sve manje

Prema broju parova i broju kolonija ističe se gornji tok rijeke Drave (Donja Dubrava-Terezino Polje) kao najbolje očuvani dio Drave ne samo u Hrvatskoj već

u cijelom svom toku. Na žalost

vidljivo je i da taj dio Drave gubi bitku s čovjekom. Sjetite se trećeg slajda pa ćete vidjeti da su ptice najmanje osjetljive, ako nam one nestaju s Drave možete zamisliti što se dešava s drugim vrstama i pitanje je samo kada ćemo mi doći na red.

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Parova bregunica

Broj kolonija

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Broj kolonija

Godina Parova bregunica Broj kolonija2005. 12232 372006. 6367 212007. 10848 392008. 7760 352009. 4016 172010. 3172 22

Broj parova bregunica

Stanje na rijeci Dravi od Donje Dubrave do Aljmaša

Broj kolonija bregunica

Bregunica

i piljak hrane se istom hranom, migriraju istim rutama i u isto vrijeme, ono po čemu se razlikuju je način gniježđenja. Piljci gnijezde na liticama, u ovom slučaju na mostovima, a bregunice

za svoja gnijezda

kopaju rupe u okomitim obalama. Veliki pad broja parova bregunica

na rijeci Dravi

uzrokovan je regulacijom rijeke uslijed čega su nestala staništa potrebna za gniježđenje ove vrste.

Godina Parova bregunica Broj kolonija Parova piljaka2005. 12232 372006. 6367 212007. 10848 39 19702008. 7760 35 10352009. 4016 17 12102010. 3172 22 1240

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Parova bregunicaParova piljaka

Linija trenda bregunica

i piljaka

Usporedba brojnosti bregunica

i piljaka

Karta kolonija bregunica

na rijeci Dravi

Karta kolonija bregunica

na rijeci Dravi

Karta kolonija bregunica

na rijeci Dravi

Karta kolonija bregunica

na rijeci Dravi

Karta kolonija bregunica

na rijeci Dravi

Karta kolonija bregunica

na rijeci Dravi

Uzrok nestanku bregunica

i mnogih drugih vrsta su nepotrebni radovi na rijekama.Izrada obaloutvrde

na potpuno stabilnoj obali kod Narda

30.6.2010. (44 rkm).

Izgrađeni dio obaloutvrde

na potpuno stabilnoj obali kod Narda

30.6.2010. (44 rkm)

Kolonija bregunica

kod Donjeg Miholjca 1.7.2008. (84 rkm)

Bivša kolonija bregunica

kod Donjeg Miholjca 10.7.2009. (84 rkm)

Kolonija bregunica

kod Detkovca

7.7.2008. (139 rkm)

Uništena kolonija bregunica

kod Detkovca

16.6.2009. (139 rkm)

Kolonija bregunica

kod Sigeteca

5.7.2006. (222 rkm)

Uništena kolonija bregunica

kod Sigeteca

9.6.2007. (222 rkm)

Kolonija bregunica

kod Sigeteca

9.7.2004. (220 rkm)

Uništavanje kolonije bregunica

kod Sigeteca

13.6.2005. Živo je zakopano nekoliko stotina bregunica. (220 rkm)

Ostatak kolonije bregunica

kod Sigeteca

9.6.2007. (220 rkm)

Potpuno uništena kolonija

bregunica

kod Sigeteca

11.7.2008. (220 rkm)