Embed Size (px)
Citation preview
Sarajevo u svjetlu graditeljstva za vrijeme austrougarske uprave (1878.-1918.)
OBJEKTI OD OPĆEG ZNAČAJA
Autorica fotografija i prezentacije:Dr. Dubravka Š[email protected] 2014.
UVOD
Na Berlinskom kongresu 1878. godine odlučeno je da se Austro-Ugarskoj da mandat za upravljanje Bosnom i Hercegovinom, a koja je još uvijek formalno u okviru Turske carevine.
Sarajevo ostaje glavni grad nove austrougarske pokrajine i tu je sjedište Zemaljske vlade.
Prije okupacije grad se protezao na zapad do Magribije džamije (u blizini Marijin dvora), a dolaskom nove uprave širi se dalje u smjeru zapada i sjevera.
Pod austrougarskom upravom dolazi do snažnog zamaha u izgradnji cijele Bosne i Hercegovine, a posebno grada Sarajeva. Podižu se zgrade različite namjene: stambene palače, vile, najamne zgrade, hoteli ... i objekti od javnog značaja.
Graditeljski pothvati također se ogledaju u podizanju tvornica, reguliranju korita i obala Miljacke, uvođenju tramvajskog prometa, elektrifikaciji grada, podizanju parkova i aleja ...
Arhitekti, inženjeri i tehničari koji su dali veliki doprinos izgradnji Sarajeva u periodu od 1878. do 1918., uz primjenu različitih stilova, su:
- Josip Vancaš (1859-1932), - Rudolf Tönnies (1869-1929), - Karl Pařik (1857-1942), - Carl Pánek (1869 - ?), - Josip Pospišil (1868-1918), - Ludwig Huber (1859 -1921), - Miloš Miladinović (1876-1934) i dr.
Mnogi objekti ovog razdoblja su u najnovije vrijeme stavljeni pod zaštitu države i imaju status nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Aktualni izgled većine objekata koji će biti prezentirani je rezultat najnovije obrade fasada i to tokom 1999. i 2005/2006. godine. Nažalost, neki od značajnijih objekta su još uvijek na listi čekanja da budu restaurirani.
Slijedi prezentacija najvažnijih objekata od općeg interesa za stanovnike Sarajeva i šire podignutih za vrijeme austrougarske vlasti.
N a p o m e n a
Redoslijed prezentacije pojedinih objekata sukladan je godini izgradnje. Ovaj pristup je izabran da bi se stekao dojam kojim ritmom i na kojim dijelovima grada su se podizali objekti od općeg značaja, također i koji su umjetnički stilovi bili primjenjivani u isto vrijeme.
Za svaki objekt, uglavnom, navedeni su sljedeći podaci: - prvobitna namjena objekta kao i aktualna, - ime projektanta i - naziv primijenjenog stila gradnje uz isticanje
zanimljivosti vezanih za pojedine objekte.
1880.- 1899.
Oficirska kasina – danas Dom vojske BiH (ul. Zelenih beretki 2)
Današnji izgled zgrade je nastao nakon adaptacije 1912. i najvjerovatnije u Vancaševom ateljeu. Objekt koji je adaptiran građen je u periodu 1880.-1881. u neorenesansnom stilu. ● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijski spomenik
U Domu vojske nazi se najbolja sarajevska koncertna dvorana koja je bogato dekorirana u secesijskom stilu i dekoracijom nadmašuje vanjski dio zgrade.
Hotel “Europe” (ul. Vladislava Skarića 5)
Godina izgradnje: 1881.-1882.Stil: neorenesansa- Prvi vlasnik zgrade je Gliša Jeftanović- Prvo otvorenje Hotela 12.12.1882. - U najnovije vrijeme hotel je restauriran izvana i iznutra tako da mu je vraćen nekadašnji sjaj.
Sjeverno krilo zgrade Hotela i balkoni na južnom pročelju su dograđeni 1909. prema projektu Josipa Vancaša
Kavana Hotela “Europe” – pri nedavnoj restauraciji vraćen je izvorni stil
Zemaljska bolnica počela je s radom 1894. kao tada najmodernija paviljonska bolnica na Balkanu s prostorom za oko 300 bolesnika. Neke zgrade iz tog vremena i danas koristi Bolnica “Koševo”.
Zemaljska bolnica, danas Bolnica “Koševo”
Godina izgradnje: 1885.Projektant: Josip VancašStil: neorenesansaD i m e n z i j e : 70 m x 65 m, ukupna površina: 3082 m², broj soba: 203
Palača zemaljske vlade – danas sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine i dva ministarstva BiH(ul. Maršala Tita 16)
Zapadna i južna fasada palače Zemaljske vlade
Penzioni fond/ Zemaljski muzej/ Pošta/ Osnovna škola ... (fra Grge Martića 4)
Godina izgradnje: 1886.-1887.
Projektant: Karl Pařik
Stil: neorenesansa
Godina izgradnje: 1887.Projektant: Karl PařikStil: pseudomaurski
Šerijatska sudačka škola danas Fakultet islamskih nauka(ul. Ćemerlina 54)
Ajas-pašin dvor – danas Hotel “Central” (ul. Ćumurija 8)
Godina izgradnje: 1889.; projektant: Josip Vancaš; stil: pseudomaurski Tokom rata (1992.-1995.) zgrada je bila jako oštećena, a nedavno je završena uspješna obnova.
Dekorativni detalji na fasadi Ajas-pašinog dvora/ Hotela “Central” u pseudomaurskom stilu
Crtež prvobitnog izgleda banje
17.7.14.
17.7.14.
Gazi Isa-begova banja
Godina izgradnje: 1890.-1891.Projektant: Josip VancašStil: neomaurski
Nekoliko decenija unatrag ova banja nije bila u funkciji. Zahvaljujući pomoći iz RepublikeTurske intenzivno se pristupilo rekonstrukciji objekta 2014. u izvornom stilu, a što prikazuju priložene fotografije.
● nacionalni spomenik BiH
20.8.14.
Velika realna gimnazija danas Prva gimnazija: godine izgradnje: 1890.-1891.; projektant: Karl Pařik; stil: neorenesansa – do 1919. bila isključivo muška gimnazija. Ovu gimnaziju su pohađali Nobelovci Vladimir Prelog i Ivo Andrić.● nacionalni spomenik BiH u kategoriji graditeljske cjeline školskih zgrada iz Gimnazijske ulice
Muška preparandija/ Muška učiteljska škola/ OŠ “V. Masleša”/ danas OŠ “Safvet-beg Bašagić”; godina izgradnje: 1890.-1891.; projektanti: Karl Pařik i Carl Pánek; stil: neorenesansa● nacionalni spomenik BiH u kategoriji graditeljske cjeline školskih zgrada iz Gimnazijske ulice
Šumarska direkcija danas Bosanskohercegovačke šume (M. Tita 7)
Godina izgradnje: 1891.
Projektant: Ćiril M. Iveković
Stil: neorenesansa
Dekorativni element na parapetu prozora koji ukazuje na namjenu zgrade
Palača
Vrhovnog sudadanas OŠ “Edhem Mulabdić” (ul. Konak 1)
Godina izgradnje: 1891.
Arhitekt: Carl Pánek
Stil: neorenesansa
Sebilj na Baščaršiji - jedna od najprepoznatljivijih građevina Sarajeva
Godina izgradnje: 1891.
Projektant: Alexandar Wittek
- Sebilj na arapskom jeziku znači put, a predstavlja fontanu posebnog oblika na trgovima dostupnu da prolaznici utaže žeđ,- detaljna restauracija Sebilja izvedena je 2006. godine.
Gradska vijećnica(ul. Obala Kulina bana)
Tokom vremena zgrada je korištena za potrebe: Narodne i univerzitetske biblioteke, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Uprave grada Sarajeva
- Godine od prvog projekta do konačne izvedbe: 1891.- 1896.- Prvo otvorenje: 20.4.1896.- Projektanti: Karl Pařik (prvi, ali neprihvaćen); gradnja se realizira po projektu Alexandera Witteka, ali zbog njegove smrti gradnju završava Ćiril M. Iveković- Stil: pseudomaurski
● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijska građevina
U augustu 1992. zgrada je bila direktno pogođena s više zapaljivih minobacačkih granata što je prouzročilo razaranja i požar velikih razmjera. Izgorjelo je oko dva miliona knjiga!
Obnova zgrade je započela 1996. zahvaljujući donaciji vlade Austrije, dalju potporu daje EU, te veliki broj europskih gradova i ambasada. Svečano otvorenje obnovljene Vijećnice obavljeno 9. maja 2014..
Cjelokupnoj raskoši unutrašnje dekoracije Vijećnice doprinosi višebojni stakleni strop
Vijećnica je u neposrednoj blizini Šeher-ćehajinog mosta preko Miljacke iz osmanskog perioda (vjerovatno izgrađen u XVI. st.), a most se tretira kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Grand hotel, Zemaljska banka danas Poreska uprava
(ugao ul. M. Tita i Ferhadija)
Godina izgradnje: 1893.
Projektanti: Karl Pařik i Josip Vacaš (pretpostavlja se)
Stil: pročelje rana renesansa
U pročelju zgrade nalazi se Vječna vatra- spomenik podignut 1946. godine osloboditeljima Sarajeva i žrtvama fašizma iz II. svjetskog rata
Zavod sv. Augustina danas Muzička akademija i Srednja muzička škola(ul. Josipa Štadlera 1)
Godina izgradnje: 1893.
Projektant: Josip Vancaš
Stil: neogotika
● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijska građevina
Godine izgradnje: 1894.-1895.Projektant: autor nepoznat, a na izvedbenim projektima potpisan arh. August ButschaStil: pročelje s trijemom po uzoru na antičku arhitekturu
● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijski spomenik
Gradska tržnica (“Markale” - od njemačke riječi Markthalle)
(ul. Ferhadija 7)
Unutrašnjost hale tržnice s čelično-drvenim rešetkastim konstruktivnim nosačima širokog raspona predstavljaju jedan od najranijih primjera primjene ovakve gradnje.
Bočne fasade urađene su u stilu neorenesanse
Muška osnovna škola, danas Srednja škola primijenjenih umjetnosti; godina izgradnje 1895.; projektant: Carl Pánek; stil: neorenesansa ● nacionalni spomenik BiH u kategoriji graditeljske cjeline školskih zgrada iz Gimnazijske ulice
Zgrada Zemaljske vlade II. danas Direkcija državnih željeznica i Ministarstvo vanjskih poslova BiH (ul. Musala 2)
Godina izgradnje: 1895.Projektant: Carl PánekStil: neorenesansa (s oplatom od kvadarske rustike)
Strešni vijenac je raskošno dekoriran
Treća zgrada Zemaljske vlade tzv. “Bijela vlada”
danas Kanton Sarajevo i Općina Centar Sarajevo
(ul. Mis Irbina 1)
Godine izgradnje: 1897. (istočni dio); 1903. (sjeverozapani dio)
Projektant: Karl Pařik
Stil: neorenesansa
Dekorativni detalj na atici istočne strane fasade
Sjeverozapadna fasada zgrade Kantona Sarajevo i Općine centar
Narodno pozorište (ul. Obala Kulina bana 1) - godine izgradnje: 1897.-1898.; projektant: Karl Pařik; stil: neorenesansa. Za vrijeme austrougarske uprave to je bila “Verenshaus” ili “Herrenklub”, a od 1922. postaje Narodno pozorište.
Sjeverna fasada
Južna fasada
Zgrada Narodnog pozorišta ima status:
● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijska građevina
Narodno pozorište
Foaje i pozorišna dvorana
Sarajevska pivara (ul. Franjevačka 15) – godina izgradnje: 1898. (zgrada u prednjem planu je kasnije dograđena)
Vojna komanda, Ženska gimnazijadanas Poljoprivredno-veterinarska i prehranbena školaZgrada je locirana uz lijevu obalu rijeke Miljacke i u blizini mosta Drvenija
Objekt je građen u dvije faze.
Prva faza izgradnje 1898. prema projektu Hansa Niemeczeka
Projekt dogradnje uradio je Josip Vancaš 1899.
Stil: neorenesansa
● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijska građevina
1900. - 1914.
Oficirski paviljon u krugu Vojnog logora,svojevremeno Kasarna M. Tita
danas Kampus Univerziteta u Sarajevu i privremeno Narodna i univerzitetska biblioteka
Godina izgradnje: 1900.
Projektant: Carl Pánek
Stil: neorenesansa
Vrata glavnog ulaza dekorirana s željeznom rešetkom na kojoj su elementi secesijskog stila (prema nacrtu Ludwiga Hubera)
Upravna zgrada i magazin akcionog društva “Legerhaus”(ul. M. Bašeskije 5)
Godina izgradnje: 1900.Projektant: Josip VancašStil: primjer rane secesije
Zmija, krila, točak, žezlo – simboli trgovine i transporta
Maskeroni s likom Merkura ukrašavaju prozore
Hotel “Kontinental”(prva vlasnica Margaret Vičić Koženi) - uglovnica ul. M. Tita i Hiseta
Godina izgradnje: 1900.
Projektant: nepoznat
Stil: secesija
Tvornica ćilima na Bistriku
Godina izgradnje: 1904.
Projektant: Erlach Alois
Stil: secesija
Veći dio fasade ostao bez prvobitnih ukrasa izuzev strešnog vijenca i na atici središnjeg dijela zgrade gdje kroz zgradu vodi prolaz u Franjevačku ulicu.
Školska zgrada milosrdnih sestaradanas Srednja medicinska škola (ul. Šenoina 3)
Godina izgradnje: 1904.Projektant: Josip VancašStil: razvojna faza secesije
Uz Zavod Milosrdnih sestara podiže se 1904. nova namjenska školska zgrada koja se nadovezuje na postojeću samostansko-školsku zgradu. U stilu razvojne faze secesije zgradu je projektirao J. Vancaš. Danas se u ovoj zgradi nalazi Srednja medicinska škola koja djeluje u sastavu katoličkih “Škola za Europu”.
● nacionalni spomenik u kategoriji graditeljska cjelina zajedno s crkvom sv. Vinko i samostanom
Dekorativna traka s ljiljanima i ružama između medaljona ispod strešnog vijenca
Željeznička stanica Bistrik
Godina otvorenja: 1906.
Sagrađena od cigle iz sarajevske ciglane čiji je vlasnik bio August Braun.
Posljednji vlak uskotračnom prugom zaustavio se pred ovom zgradom 1978.
● nacionalni spomenik u kategoriji historijska građevina
Željeznička stanica Bistrik
Zgrada (bivše) II. gimnazije, Učiteljska škola, danas Gimnazija Obala (Obala Kulina bana 3): godina izgradnje: 1908.-1910.; projektanti: Karl Pařik i Rudolf Tönnies; stil: neorenesansa (srednji dio zgrade za vrijeme II. svetskog rata uništen i kasnije dograđen)
Zgrada Srpskog kulturno-umjetničkog društva “Prosvjeta” (osnovano 1902.)
Godina izgradnje: 1911.Projektant: Miloš MiladinovićStil: fasada – secesija, atika - barok● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijska građevina
Na atici alegorijska figura “Prosvjete” – žena s knjigom u krilu i bakljom u ruci (autor: vajar Miloš Stević)
Sačuvana originalna bočna vrata u ul. S. Milutinovića 1 (danas ulaz u Hostel)
Gradska vatrogasna kasarna (ul. Fehima ef. Čurčića 1)Godina izgradnje: 1912.
Projektant: Josip Pospiš
Stil: secesija
Spomen ploča na fasadi ispod osmatračnice
osmatračnica je izgrađena u “bosanskom slogu”
Hrvatska centralna banka (ul. Branitelja Sarajeva i Trg A. Izetbegovića)
Godina izgradnje: 1912.
Projektanti: Josip Vancaš i Rudolf Tönnies (pretpostavlja se!)
Stil: secesija
Inicijali Banke – HCB - uokvireni rogom izobilja na parapetu prozora na II. katu
Figure Merkura i Industrije na parapetima prozora
Dekorativni vijenac oko ulaza u Banku i figure dječaka s vijencima – puti - ispod timpanona
Svi prozori u prizemlju su zaštićeni lijepim metalnim rešetkama
Palača Hrvatskog društva “Napredak” (ul. Maršala Tita 56)
Godina izgradnje: 1912.-1913. Projektant: Dionisije SunkoStil: secesija (dominira) s primjesama modernog pseudo-maurskog stila
Iznad ulaza u dvoranu kina “Imperijal” postavljene su figure koje predstavljaju znanje (lijevo) i snagu (desno). Autor je Robert Franguš Mihanović
Na krovu zgrade je kupola s figurom “Croatia” (posmatrana iz dvije prespektive)
Južna fasada zgrade “Napredak”
Stubišni prostor
Pravosudna palata - danas Zgrada Univerziteta Sarajevo i Pravnog fakulteta (Obala Kulina bana 7): Godina izgradnje: 1912./1914.; na Konkursu 1910. između 20 prijavljenih projekta prva nagrada dodijeljena firmi H. Gloser i A. Krup iz Beča, a projekt razradio Karl Pařik; stil: kasni historicizam
Iznad atike su tri figure koje predstavljaju: Pravdu, Vlast i Zakon
Dijelovi enterijera zgrade Rektorata i Pravnog fakulteta
Zemaljski muzej (ul. Zmaja od Bosne 3)
godina završetka izgradnje: 1913.; projektant: Karl Pařik; stil: neorenesansa
Sjeverna fasada zgrade Zemaljskog muzeja
Arheološko odjeljenje
Detalji bogato ukrašenih zidova i stropova unutrašnjosti Muzeja
Izložbeni dio Prirodnjačkog odjela Muzeja s stalnom postavkom “Šume Bosne i Hercegovine” autora dr. Čedomila Šilića (1937. – 2010.) istaknutog BH botaničara.
U središnjem dijelu Muzeja nalazi se Botanički vrt koji je osnovao Karlo Maly i uz njega Herbarij. Ovaj botaničar je jedan od najzaslužnijih za kompleksno istraživanje flore BiH.
Muzički paviljon (At-mejdan park - bivši park Cara Dušana) Godina izgradnje: 1913.; projektant: Josip Pospišil Paviljon je uništen početkom II. svjetskog rata, a obnovljen 2004.
Zgrada filijaleAustrougarske bankedanas - Banka za obnovu i razvoj BiH(Obala Kulina bana 16)
Godina izgradnje: 1913.Projektant: Rudolf TönniesStil: kasna secesija
● nacionalni spomenik u kategoriji historijski spomenik
Iznad ulaznih vrata zaglavni kameni predstavljaju portrete bosanskog seljaka (u sredini), a druga dva iz austrougarske populacije (sibol jedinstva!). Autor: Antun Stebl
Zgrada Banke na desnoj obali Miljacke lijepo se uklapa između dvije zgrade nešto ranije sagrađene
Hadim Ali-pašin vakuf – Reisu-l-uleme ( danas sjedište Islamske zajednice BiH)
(ul. Reisa Dž. Čauševića)
Godina izgradnje: 1913.
Projektant: Josip Pospišil
Stil: “bosanski slog”
● nacionalni spomenik BiH u kategoriji historijska građevina
Glavna pošta (Obala Kulina bana 8) – projekt za zgradu rađen 1907.- 1910., a otvorenje objekta 1913.; projektant: Josip Vancaš; stil: klasicisički izraz s dekoracijom u smislu secesije
Zgrada Pošte je u potpunosti izgorjela 2. maja 1992., a rekontrukcija i adaptacija završena 2001. te joj je vraćen prvobitni sjaj izvana i iznutra
U središnjem dijelu monumentalnog pročelja zgrade su troja vrata između rimsko- dorskih stubova, koji nose postamente sa skulpturama goluba – simbola pošte
Šalter sala Pošte (40 m x 15 m) nadsvođena je rešetkastom željeznom kontrukcijom i staklenim pokrovom, a zidovi su bogato dekorirani
Jajce kasarna danas Kasarna Safet Hadžić (ul. Pod Bedemom)
Godina izgradnje: 1913/.1914. Godine1915. jedna vojna bolnica preseljena je iz Jajca u ovu zgradu po čemu je kasarna dobila ime.
Korišteni izvori za tekstualni dio prezentacije
• Bejtić, A. (1973) Ulice i trgovi Sarajeva. Muzej grada Sarajeva, Sarajevo.• Kreševljaković, H. (1969) Sarajevo za vrijeme austrougarske uprave
(1878-1918). Izdanje Arhiva grada Sarajeva, Sarajevo.• Krzović, I. (2004) Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo
Publishing, Sarajevo.• Kurto, N. (1998) Arhitektura Bosne i hercegovine: razvoj bosanskog stila.
Sarajevo Publishing, Međunarodni centar za mir, Sarajevo.• Neidhardt, T. (2004) Sarajevo kroz vrijeme. Arka Press, Sarajevo• Spasojević, B. (1999) Arhitektura stambenih palata austrougarskog
perioda. RABIC, Sarajevo.• http://sarajevo 18781918.blogger.ba/arhiva/2005/06/14• http://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_nacionalnih_spomenika_Bosne_i_Herce
govine_u_Sarajevu#Z
Kraj
