GRAD PULA

GRADSKO VIJEE GRADA PULE

GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA PULE

PLAN PROSTORNOG UREENJA

KNJIGA 2

PULA, 2003.

2

NAZIV GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA PULE PROSTORNOG PLANA: NARUITELJ: GRAD PULA KOORDINATOR: JASMINKA PEHARDA-DOBLANOVI DIPL.ING.ARH. IZVRITELJ: URBIS 72 d.d. PULA KOORDINATOR: EDI BASSANESE DIPL.ING.ARH. UGOVOR: BR. 5120/1 CENTRALNA PLANERSKA GRUPA JASMINKA PEHARDA-DOBLANOVI dipl.ing.arh. EDI BASSANESE, dipl.ing.arh. DRAGAN RADOLOVI, dipl.ing.arh. INGRID PALJAR, dipl.ing.arh. BORIS PETRONIJEVI, dipl.ing.arh. VLADIMIR MAK, dipl.oecc. VODITELJ IZRADE PLANA: Ingrid Paljar dipl.ing.arh.

STRUNI TIM U IZRADI PLANA: URBANIZAM I ARHITEKTURA: Boris Petronijevi dipl.ing.arh. Saa Jovanovi dipl.ing.arh. Rosana Kompari dipl.ing.arh. arka Mren dipl.ing.gra. Dino Krizmani dipl.ing.arh. DEMOGRAFIJA I MREA JAVNIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI:

Vladimir mak

dipl.oecc.

SOCIOLOGIJA: Teodora Beleti Profesor Damijana Frani Profesor GOSPODARSTVO: Mr. Marinko kare dipl.oecc. GRADITELJSKA BATINA: Mr. Boris Vui dipl.ing.arh. PROMETNI SUSTAV PROMET: Davor Ravni, dipl.ing.prom. Lucio Toffetti kap. duge

plovidbe TELEKOMUNIKACIJE: Darko Pibernik dipl.ing.el. Valter Na ing.telekom. VODOOPSKRBA I ODVODNJA: Mr. Sero irol, dipl.ing.gra. ENERGETSKI SUSTAV ELEKTROENERGETIKA: Denis Brajkovi dipl.ing.el. PLIN: Goran Muhvi dipl.ing.stroj ZATITA OKOLIA: Nataa ehi dipl.ing.agr Ljiljana Dravec dipl.ing.kem.teh

3

Sadraj: Knjiga 1 Tekstualni dio: I. Obrazloenje 1. Polazita 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja grada u odnosu na prostor i sustav Istarske upanije i

Drave 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke 1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih

planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje 2. Ciljevi prostornog razvoja i ureenja 2.1. Ciljevi prostornog razvoja Gradskog znaaja 2.1.1. Znaaj posebnih funkcija grada 2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 2.1.3. Infrastrukturna opremljenost 2.1.4. Ouvanje ekoloke stabilnosti i vrijednih dijelova okolia 2.1.5. Ciljevi prostornog ureenja grada 2.1.6. Racionalno koritenje i zatita prostora u odnosu na postojei i planirani broj stanovnika,

gustou stanovanja, obiljeja izgraene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.1.7. Unapreenje ureenja grada i komunalne infrastrukture Knjiga 2 3. Plan prostornog ureenja 3.1. Temeljna organizacija prostora grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Grada

Pula 3.2. Organizacija, koritenje, namjena, ureenje i zatita povrina 3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti 3.2.2. Prikaz mree drutvenih djelatnosti 3.2.3. Prikaz prometne i telekomunikacijske mree 3.2.4. Prikaz komunalne infrastrukturne mree 3.2.5. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite povrina i graevina 3.2.6. Podruja primjene posebnih mjera ureenja i zatite 3.2.7. Nain i uvjeti gradnje 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, nain koritenja i ureenja povrina 3.4. Sprjeavanje nepovoljna utjecaja na okolia Naslov iz Pravilnika Knjiga 3 II. Odredbe za provoenje 1. Uvjeti odreivanja i razgraniavanja povrina javnih i dr. namjena 2. Uvjeti ureenja prostora za graevine od vanosti za Dravu i Istarsku upaniju 3. Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti

4

4. Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti 5. Uvjeti i nain gradnje stambenih graevina 6. Uvjeti i nain gradnje graevina svih namjena definicija urbane morfologije 7. Uvjeti utvrivanja trasa i povrina prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne

mree 8. Uvjeti ureenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih podruja i cjelina 9. Mjere ouvanja i zatite krajobraznih i prirod. vrij. i kultur-povj cjelina 10. Postupanje s otpadom (obrada, skladitenje i odlaganje) 11. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli 12. Mjere provedbe plana 12.1. Obveza izrade detaljnih planova ureenja 12.2. Mjere ureenja i zatite zemljita 12.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj namjeni Grafiki dio:

Broj grafikog prikaza

Naziv lista Broj lista

1. Koritenje i namjena prostora 1.A. 1.B.

2. Mrea gospodarskih i drutvenih djelatnosti 2.A. 2.B.

3. Prometna i komunalna infrastrukturna mrea

3.1. Promet 3.1.A. 3.1.B.

3.2. Pota i telekomunikacije 3.2.A. 3.2.B.

3.3. Energetski sustav elektroenergetika i plinifikacija 3.3.A. 3.3.B.

3.4. Vodnogospodarski sustav - koritenje voda 3.4.A. 3.4.B.

4. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora

4.1. Uvjeti koritenja podruja primjene posebnih mjera zatite 4.1.A. 4.1.B.

4.2. Podruja i djelovi primjene planskih mjera zatite 4.2.A. 4.2.B.

4.3. Nain gradnje 4.3.A. 4.3.B.

4.4. Oblici koritenja 4.4.A. 4.4.B.

3. PLAN PROSTORNOG UREENJA UVODNE NAPOMENE Metoda izrade Generalnog urbanistikog plana (u daljnjem tekstu Plana) grada Pule, zadana je PRAVILNIKOM o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova i predvia, nakon toke 1) POLAZITA i toke 2) CILJEVI PROSTORNOG UREENJA (knjiga 1), izradu 3) PLANA PROSTORNOG UREENJA (knjiga 2).

5

Generalni urbanistiki plana grada Pule izraen je sukladno: - Program prostornog ureenja Republike Hrvatske NN 50/99 , - Prostorni plan Istarske upanije SN br.2/200.g. - Prostorni plan ureenja Grada Pule - Prostorni plan ureenja Nacionalnog parka Brijuni NN br.45/2001.g - Analizi postojeeg stanja u prostoru (1. poglavlje ovog plana - "POLAZITA") - Postavljenim ciljevima prostornog razvoja i ureenja grada Pule (2. poglavlje ovog Plana -

"CILJEVI") Gradnja graevina i ureivanje prostora mora se odvijati u skladu s Pravilnikom o prostornim standardima, urbanistiko-tehnikim uvjetima i normativima za spreavanje stvaranja arhitektonsko-urbanistikih barijera (NN 47/82), naroito lancima 2, 4, 17, 18, 25 i 28, te Pravilnikom o standardima za prostorne potrebe invalida u zgradama i okolici (SL 18/88). Proraunsko razdoblje za izradu Plana je vremenski interval do 2015. godine. 3.1. Temeljna organizacija prostora grada Pule u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Grada Povrina Grada Pule iznosi 4.150 ha, a povrina koju obrauje GUP grada Pule je 3.098 ha. Za prostor Grada izrauje se, usporedno s izradom GUP-a PPUG (Prostorni plan ureenja Grada Pule), ali je evidentno da se jedan i drugi Plan poklapaju u velikom dijelu svoje povrine. Granice Plana su sa sjevera: otoci Sv.Jerolim i Kozada, tinjan, Veli Vrh i ijanska uma; s istoka: Monteserpo, Valmade, Busoler, Valdebek i s juga: Stara Plinara, Marina Veruda, Fratarski otok; sa zapada: Verudela, Lungomare, Musil. Granice Plana istovjetne su s granicama graevinskog podruja definirane su u PPUG-u. U prostor grada smjeteni su svi relevantni administrativno-politiki sadraji i funkcije, gospodarstvo (industrija, pom. gospodarstvo, turizam, trgovina, proizvodno obrtnike usluge i dr.), promet, javni sadraji, kulturni sadraji i sadraji porta i rekreacije. 3.1.1. OSNOVNA PROSTORNA SHEMA Osnovna prostorna shema postavljena ovim Planom proizala je iz analize postojeeg stanja kao i iz zahtjeva i mogunosti da se po prvi puta integralno sagleda i planira cjelovit prostor grada ukljuujui i bive vojne zone. Glavne karakteristine cjeline gradskog prostora su: PUTNIKO TURISTIKA LUKA u sjevernom dijelu zaljeva s novim sadrajima u bivim vojnim zonama (Marina, trajektno-putnika luka, sportska luica, ribarska luica i dr.) i NOVA RIVA (etnjica s novim sadrajima, uz more od Rijekog gata do Valelunge) s naglaskom na prostoru ispred arene. STARI GRAD (POVIJESNA JEZGRA I OKOLNI PROSTOR), kao centar administrativno politikih, javnih, kulturnih i trgovakih sadraja, sa svojom povijesnom batinom, graditeljskim nasljeem i definiranim turistikim smjerovima itinerarima. RIVIJERA, kao portsko - rekreacijski prostor vezan uz more i plae, sa svojim turistikim sadrajima, koji se protee od Verudele, preko Lungomare-a do Stoje i Musila i koji na sebe vee veliki dio stambenih zona novo izgraene Pule.

Comment: Postoji novi propis Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupanosti graevinama osobama s invalidetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti NN 104/03

Comment: Predlae se dodati tekst: prepoznate ovim Planom jer se odnose na planska rjeenja

6

Prepoznavanje navedenih karakteristinih cjelina te njihovo objedinjavanje implicira kreiranje urbanih tokova ( veza) , koji se smatraju vanom koncepcijskom komponentom. 3.2. Organizacija, koritenje, namjena, ureenje i zatita povrina STANOVNITVO Unato kretanjima koja govore o sve izraenijim elementima demografske stacionarnosti koja je Pulu zahvatila zadnjih godina, i koja je rezultirala smanjenjem broja stanovnika u 2001. u odnosu na 1991., znatan broj demografskih pokazatelja upuuju na ocjenu da demografske prilike u gradu za sada jo ne predstavljaju ograniavajui faktor razvoja. Stanovnitvo e i dalje predstavljati znaajan razvojni resurs, pogotovo ako se u budunosti na planu ukupnog razvoja grada budu ostvarivale ove pretpostavke: - gospodarski razvoj grada treba osigurati dovoljno radnih mjesta za zapoljavanje domicilnog stanovnitva i zaustavljanje emigracije. Specifina obiljeja spolne i ekonomske strukture (ensko stanovnitvo ini 51,03 % ukupne populacije; stopa aktivnosti kod ena iznosi 42,6 %, dok ukupna stopa aktivnosti iznosi 48,3 %) zahtjevaju da se posebno dinamiziraju oni gospodarski sektori koji pruaju vee mogunosti zapoljavanja ena; - potrebe gospodarskog razvoja i u budunosti e izazivati useljavanje kolovanih osoba u radno aktivnoj, a time i u fertilnoj dobi. Ekstenzivan gospodarski razvoj temeljen na neuravnoteenom demografskom rastu, uz izrazito jaku imigraciju, nije cilj ovog plana. Nesmije se, meutim, zanemariti injenicu da se bez useljavanja radnosposobnog, mlaeg stanovnitva, u iduim godinama nee moi zadovoljiti potrebe gospodarskog rasta niti prevladati stagnantne pojave u demografskoj slici grada; - vaan faktor unapreenje uvjeta za demografski rast init e mogunost kolovanja, pri emu e od presudnog znaaja biti stupanj usklaenosti obrazovnih programa sa specifinim zahtjevima tehnolokog napretka te uslijed promjena u gospodarskoj strukturi grada; - znaajna mjera za stabilizaciju demografskih prilika bit e osiguranje uvjeta za stambeno zbrinjavanje kuanstava i, openito, unapreenje uvjeta stanovanja; - razvojem mree i sadraja javnih funkcija, zatienim okoliem, kvalitetnim prometnim rjeenjima i drugim urbanim obiljejima grad treba uiniti jo privlanijim i ugodnijim mjestom ivljenja, a sve sa ciljem zadravanja sadanjih stanovnika i privlaenja novih. Pod utjecajem svih navedenih inbenika, odnosno pod pretpostavkom da se ostvare planirana socio-ekonomska kretanja, moe se oekivati da e se broj stanovnika u gradu kretati kako slijedi:

Godina Broj Stanovnika

Stopa rasta

1991. 62 378 1,1 2000. 60 000* -0,4 2015. 70 000 0,9

*Aproksimacija Oekivani demografski rast sadravat e u sebi i znatne promjene prirodnih i socio-ekonomskih obiljeja stanovnitva. Dobna i spolna struktura, te ostala prirodna obljeja stanovnitva grada ukazuju na pojavu stagnantnih kretanja, no vano je da ti procesi nisu ireverzibilni, te da u pogledu pokazatelja vitalne statistike Pula u odnosu na okruenje ima povoljnije stanje. Samim tim lake je oekivati pozitivne promjene pravaca demografskih kretanja. U tom se smislu predviaju ove tendencije:

7

- usporit e se, a koncem planskog razdoblje i zaustaviti, proces starenja koji se sada manifestira kroz relativno visoki koeficijent starosti od oko 0,60. On je u odnosu a Istru znatno povoljniji budui da na razini upanije taj koeficijent iznosi 0,67; - istodobno treba oekivati da e stopa fertiliteta, koja je zadnjih godina proteklog razdoblja pala na oko 50 %, poeti rasti prema vrijednostima koje garantiraju veu reproduktivnu sposobnost stanovnitva (u Istri je ta stopa nepovoljnija i iznosi 47,9 %); - time e se zaustaviti tendencija opadanja prirodnog prirasta, pa e se stopa nataliteta zadravati na dostignutoj razini od 10-12 %o. Zadnjih nekoliko godina i stopa mortaliteta ima priblino istu razinu, pa ak je i via od stope natalteta, tako da su u pojedinim godinam biljeeni vitalni indeksi manji od 100,0. Sama stopa mortaliteta sa demografskog se stajalita ocjenjuje kao prihvatljiva ( mortalitet je na razini karakteristinoj za gospodarski razvijenije populacije ). Socio-ekonomska obiljeja stanovnitva (aktivnost, obrazovanost i dr.) daju gradu velike komparativne prednosti u odnosu na okruenje. Nema razloga da se interaktivnost izmeu demografskih prilika i ukupnog drutvenog i gospodarskog razvoja, koja je u prolosti dokazana gotovo kao zakonitost, ne manifestira i u budunosti, najprije u pravcu zaustavljanja nepovoljnih demografskih kretanja a kasnije u pravcu promjene smjera tih kretanja. Na tom planu istiu se ovi momenti: - uee aktivnog u ukupnom stanovnitvu iznosi oko 48,0 %, uz stopu iskoritenosti radnog kontingenta od oko 71,0 %. U Istri aktivni stanovnici ine oko 45,5 % ukupnog broja, a iskoritenost radnog kontingenta je oko 69,0 %. Ve i sama zateena struktura ekonomske aktivnosti stanovnitva moe osigurati znatno kvalitetniji i dinaminiji privredni rast, te predstavlja znaajnu rezervu za zapoljavanje. Sa oekivanim pozitivnim trendovima u prirodnom kretanju stanovnika, ta slika dodatno e se popraviti; Planirani broj satnovnika do 2015. godine

Aktivno stanovnitvo (radni kontingent)

Broj zaposlenih 2001. godine

Broj zaposlenih 2015.godine

70 000 33 600 25 500 30 427 - koeficijent ekonomske ovisnosti je 0,68 i on je u opadanju. Sa gospodarskog stanovita ovaj je trend pozitivan jer govori o rastuoj ekonomskoj samostalnosti stanovnitva. Ako se ima u vidu ranije navedena nepovoljna dobna struktura stanovnitva (relativni pad broja mlaih stanovnika) onda ovaj pokazatelj nije povoljan. U planskom razdoblju i dalje treba oekivati smanjenje koeficijenta ekonomske ovisnosti, ali sada uslijed simultanog pozitivnog utjecaja i biolokih i ekonomskih faktora (porast mlae populacije i vea stopa aktivnosti); - obrazovna struktura stanovnitva izuzetno je povoljna. Broj stanovnika sa srednjom, viom i visokom naobrazbom iznosi ak oko 61,5% populacije starije od 15 godina. Posebno povoljnom ocjenjuje se okolnost da je broj osoba sa srednjom spremom ak dvostruko vei od onih sa osnovnim obrazovanjem. Ako grad u budunosti do kraja iskoristi mogunosti razvoja obrazovanja i znanosti koje ima kao vee regionalno sredite u sustavu naselja zemlje, onda e se obrazovna struktura stanovnitva, kao vaan gospodarski resurs, jo poboljati; - mehaniko kretanje stanovnika statistiki se nedovoljno prati, pa je teko anlizirati intenzitet i pravce migracija. Indikativan je pokazatelj da je od ukupnog broja stanovnika Pule samo oko 40 % njih tu i roeno. Migracije koje su kroz bliu prolosti pa sve do danas davale osnovni peat ukupnim demografskim kretanjima u gradu, imat e i dalje veliki znaaj. Za razliku od ranijih razdoblja kada su one esto bile izazivane socio-politikim motivima, realno je oekivati da e budue migracije biti

8

iskljuivo socio-ekonomskog karaktera (iseljavanje stanovnika grada u pravcu razvijenijih zapadnoevropskih i prekomorskih zemalja, useljavanje novog stanovnitva privuenog veim oportunitetima koje prua Pula u odnosu na njihovo ranije boravite). U gradu je ukupno 22 384 kuanstva ija prosjena veliina iznosi 2,78 lanova. Ta je veliina u opadanju budui da neproporcionalno brzo raste broj 2-lanih i samakih kuanstava. Inverzija negativnih demografskih trendova, uz povoljnije ekonomske i opedrutvene prilike u gradu i irem okruenju, trebala bi pozitivno uticati na stanje u broju i strukturi kuanstava. Uz blago poveanje prosjene veliine kuanstva njihov se broj u 2o15. godini procijenjuje na oko 24 000 do 25 000. NAMJENA PROSTORA ZA STANOVANJE Kako ovaj plan u pogledu planiranog broja stanovnika ima istu projekciju kao i GUP iz 1983. sa stanovita kapaciteta nije potrebno proirenje stambenih zona u odnosu na one dosad planirane. Meutim iz urbanistiko-stratekih - u smislu opredjeljenja planiranja stanovanja na iskljuivo kvalitenim lokacijama ( vizure, osunanost), ekonomskih razloga (ve izgraena infrastruktura), kao i zbog elje da se udovolji zahtjevima tamo gdje je to urbanistiki prihvatljivo predviaju se nove i proirenje postojeih stambenih zona, ali i smanjenje nekih, procjenjenih nekvalitetnim za stanovanje. Jedna od osnovnih postavki utvrena ovim Planom vezana za stanovanje je potreba fizikog zavravanja kroz interpoliranu izgradnju (urbano dovrenja graevina visokogradnje), oplemenjivanje i povezivanje zona s glavnim urbanim tokovima putem javnih i ostalih sadraja, te urbano opremenje ( urbano dovrenje opremljenosti zona). Planom se predvia u stambenim kvartovima koji su nekad predstavljali karakteristino obiljeje grada (Katanjer, Monvidal, Gregovica, ijana, Stoja i dr.) i koji su se kroz vrijeme iskljuivo stambeno izgraivali, odreivanje zona (ulica, trgova) u kojima e biti koncentrirani javni sadraji, trgovine i sl., kako bi se formirao ambijentalno prepoznatljiv prostor, te stvorio red u sada vrlo neorganiziranim i neopremljenim stambenima susjedstvima. Planom su predloene se tri nove stambene zone na vrlo atraktivnim podrujima kao izgradnja koja e dovriti prostore zahvaene neorganiziranom postojeom izgradnjom i iskoristiti izgraenu infrastrukturu u cilju primjerene izgraenosti i orbane opremeljenosti zona. U cilju primjerene izgradnje te opremljenosti zona, priprema za izgradnju novoplaniranih stambenih zona podrazumjeva izradu planova nieg reda i izgraenu infrasturkturu zona 1 VERUDA Ova je zona GUP-om iz 83. g. planirana kao nova stambena zona za 7100 stanovnika povrine 47 ha (prostor iznad zaobilaznice i ispod "junog bulevara" prema moru). Na bazi navedenih kvantifikacija dimenzionirala se i izgradila kapitalna infrastruktura. Detaljni planovi, koji su izraeni na bazi GUP-a u 83., realizirani su samo djelomino, tako da je stanje u prostoru nesreeno, posebice u dijelu starog sredita Verude, koji je neprikladnim adaptacijama i dogradnjama postojeih objekata primjer neuspjele urbanistiko-arhitektonske zatite ambijenta. U realizaciji je izostala ideja GUP-a iz 83.g. funkcionalnog protezanja trgovakog centra Veruda preko starog dijela Verude, do mora - uvale Valsaline, gdje su smjeteni objekti bive vojne klaonice (dananji "Mornar") i kompleks Ferijalnog Saveza. I ovim Planom se ovaj prostor ocjenjuje znaajnim za ire podruje grada, te je stoga preuzeta ideja stvaranja centra kojemu gravitira cca 20.000 stanovnika Verude, Vidikovca, Valkana i Stoje i kojeg treba urbano regulirati, artikulirati, sadrajno nadopuniti i spojiti primjereno, preko prometnice ("juni bulevar") sa rekreativnim zonama i plaom u uvali Valsaline s ciljem formiranja pjeakog urbanog poteza centar grada riviera grada. Nova reducirana postojea stambena zona predviena je povrine 13 ha za smjetaj cca 1 600 stanovnika, s planiranim vieobiteljskim tipom stambene izgradnje. Poslovni dio zone, (produetak centra Verude) smjeten je na povrini od cca 4,8 ha, u jednom dijelu se predvia kao izgradnja poslovno-stambenog tipa.

9

Istoni dio zone zavrava portskom luicom u uvali Veruda ( dananji Delfin) i vezan je na zonu rekreacije kao logian zavretak stambene zone Vidikovac. zona 2 VALOVINE Ova je zona GUP-om 83. bila namjenjena turistikoj izgradnji, ali je u meuvremenu dogradnjama i novogradnjama neprimjereno izgraena. Ovaj se prostor procjenjuje vrlo atraktivnim, ali istovremeno u odnosu na blizinu zone rekreacije i turizma (poluotok Stoja Valovina i potencijalno prostor Musila) urbanistiki vrlo osjetljivim. Prema nainu gradnje ova zona povrine cca 10 ha planirana je za rezidencijsko stanovanje. zona 3 TINJAN - KARIOLE Ovu zonu ini neizgraeni prostor izmeu Velog Vrha i tinjana. Obzirom na osnovnu koncepciju Plana kojom je sjeverni dio luke planiran kao sadrajno vrlo opremljen prostor, ova zona na junom obronku zaljeva, iznad Valelunge predstavlja logino okruenje stambenom izgradnjom, koja gravitira tom dijelu luke ( NOVA RIVA), i time zaokruuje i definira oblik grada oko pulske luke. Tablica..br.1. Prikaz odnosa stanovanja po GUP-u iz 83.g. i planiranog stanovanja

GUP iz 83.g. planirano Ha ha stanovanje 661 788 ira stara jezgra 70 / mogunost stanovanja 89 / mjeovito stanovanje / 58 UKUPNO 820 847

Tablica..br.2.. Prikaz odnosa novih zona stanovanja po GUP-u iz 83.g. i planiranih zona stanovanja

Planirani broj stanovnika

Podruje

Povrina po GUP-u 83.g. (ha)

Planiran broj stanovnika po GUP-u 83.g.

Planirana povrina (ha) postojei novi

Valovine turizam / 10 297 300 Veruda 47 7 100 13 207 1 378 tinjan-Kariole / / 84 2012 2 270 UKUPNO 47 7 100 107 2516 3 948

3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti Gospodarski razvitak grada Pule u razdoblju do 2015 godine ovisit e o polaznim odrednicima koje se postavljaju pred sam koncept razvoja Grada. Ukoliko se razvoj Grada bude iskljuivo vezao za razvoj upanije ili Hrvatske (politike steaja, tednje po svaku cijenu, restriktivnu monetarnu politiku, ekonomski liberalizam po svaku cijenu) tada se u gospodarskim kretanjima na razini Grada mogu oekivati izrazite varijacije u izmjenama faza gospodarskog rasta i pada. U tom sluaju gospodarski e razvitak Grada biti usporen, sa fazama kratkotrajnog rasta i sporim oporavkom gospodarstva. Gospodarski e razvitak Grada u ciljanom razdoblju ovisiti iskljuivo o tomu koliko e se sam Grad osloniti na vlastita sredstva i programe radi oivljavanja svoga gospodarstva. Gospodarska se struktura Grada neminovno mijenja i obiljeena je jaanjem indikatora broja zaposlenih, prihoda, udjela u prihodima Grada u djelatnosti turizma, trgovini, financijskim i drugim uslugama, prometu i vezama te drutvenim djelatnostima. Intenzitet investicijskih aktivnosti u Gradu direktni je imbenik koji e odrediti trendove gospodarskog razvoja. U ciljanom razdoblju nije realno oekivati znaajne strane

10

investicije koje bi mogle potaknu zapoljavanje i proizvodnju u Gradu te stoga ostaju samo dva alternativna izvora financiranja bez kojeg nije realno oekivati oivljavanje gospodarstva u Gradu - vlastitih sredstava Grada (proraun), poreznim i komunalnim olakicama obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima, zaduivanjem Grada (obveznice, krediti), sredstava meunarodnih projekata (Europskih i drugih programa) iz kojih se mogu dobiti znaajna financijska sredstva i programa. Realno je pretpostaviti da e razdoblje do 2005. godine biti obiljeeno pokuajima restrukturiranja gospodarstva, okonanja privatizacije, rjeavanja problema nezaposlenosti te da stoga do tada nije realno oekivati znaajnije stope gospodarskog rasta. Razvoj gospodarskih djelatnosti Grada u budunosti ovisiti e o uspjenosti u privlaenju ekonomske aktivnosti iz okruenja (domaeg ali i meunarodnog). Da bi se to i ostvarilo potrebno je osigurati brz i siguran pristup gradu sa mora, zraka i kopna. Dovrenje istarskog ipsilona, oivljavanje zranog meunarodnog prometa i izgradnja putnikog i manjeg teretnog terminala (Molo Carbone) preduvjeti su ukljuivanja gospodarstva Grada u europske tijekove. Posebno je vano izdvojiti potrebu simultanog a ne kao dosad modularnog razvoja Grada, posebice gospodarskih djelatnosti. Profiliranjem turizma kao jedne od stratekih gospodarskih odrednice potrebno je osigurati svu infrastrukturu potrebnu za njezin razvoj. To u prvom redu znai pretvaranje Zrane luke Pula u meunarodnu zranu luku koja bi osigurala porast prometa meunarodnih putnika Izgradnja kvalitetnog pristupa Gradu i spajanje na postojeu zaobilaznicu doprinjela bi brem pristupu industrijskim zonama, izbjegavanju guvi u vrijeme turistike sezone i poveanju svih oblika prometa. Pomorska orijentacija Grada iziskuje njegovu afirmaciju kao vane turistike destinacije uz istodobno osiguranje svih oblika pomorskog transporta. Oivljavanje pomorske orijentacije Grada iziskuje izgradnju slobodne zone, terminala za cruissing putovanja. Prenamjenom, modernizacijom postojee infrastrukture i izgradnjom nove (putnikog terminala) osigurao bi se viemodularni (threemodal transportation hub) nain prijevoza koji bi u svakom trenutku osiguravao brz i siguran transport putnika morem, zrakom i kopnom (eljeznicom i cestom). Grad Pula bi time postao meunarodno putniko pristanite. Budui gospodarski razvoj Grada iziskuje i afirmaciju Grada kao privlane i prepoznatljive turistike destinacije to on u ovom trenutku nije dovoljno. Izgradnja prepoznatljivog turistikog imagea iziskuje promoviranje Grada kao turistike destinacije kroz sustav atrakcija. U vremenu informatizacije i interneta razgledavanje i uivanje u prirodnim ljepotama i povijesnim spomenicima vie nisu temeljne komparativne prednosti turistikih destinacije ve komplementarne prednosti. Pula treba svoje povijesne spomenike pretvoriti u moderne aktracije spajajui duh prolosti i turistikog trenda danas prisutnog u svijetu. Povijesne se atrakcije trebaju pretvoriti u moderna kazalita (stare utvrde u povijesne muzeje, poprita povijesnih bitaka, Arenu - gladijatorski spektakli). Oivljavanjem prvobitnih funkcija gradskih najveih atrakcija Pula bi zasigurno postala jedna od prestinih turistikih destinacija u svijetu. S obzirom na ljepotu mora koje je meu najljepima na svijetu. Revitalizacija starog dijela Grada prema istim naelima ali sa predznakom dananjeg vremena, oivljavanjem obrta i malog poduzetnitva (proizvodnja proizvoda runog rada) u tom dijelu Grada, sanacijom fasada u duhu vremena kada su izgraene osigurala bi dodatnu izvanpansionsku potronju, spreila daljne propadanje te povijesne cjeline Grada i doprinjela novom (povijesnom) imageu Grada. Industrija je kroz povijest inila vei dio gospodarske orijentacije Grada. Danas, gospodarska se struktura Grada neminovno mijenja pa tako i sama industrija. Odrivi razvoj i zatita okoli postaju prioritet o kojem treba voditi rauna. Kako industrija i danas u ukupnim prihodima Grada uestvuje sa oko 30% i gotovo toliko i zapoljava, nije realno oekivati da bi turizam u promatranom razdoblju mogao preuzeti funkciju industrije u razvoju Grada. Osim toga, gospodarski se rast Grada mora planirati na diverzificiranom proizvodu a ne "mono" proizvodu. Turistika orijentacija Grada ne iziskuje zanemarivanje vanosti industrije ve njeno restrukturiranje prema naelima zatite okolia. Industrija Grada se mora polako transformirati prema visokotehnolokoj proizvodnji, proizvodnji bez zagaivanja i biti komplementarna sa turizmom. To je mogue uiniti ukoliko se pred industrijsku orijentaciju Grada postave jasni standardi i zakonska ogranienja. Razvoj Grada ne smije se temeljiti iskljuivo na jednoj orijentaciji. To je bio sluaj sve dosad i upravo je zbog toga gospodarstvo Grada ponekad bilo u recesiji. U vrijeme procvata brodogradnje, proizvodnje cementa, stakla gospodarstvo Grada je isto tako biljeilo rast stavljajui u drugi plan tada turizam, obrtnitvo, financijske i druge usluge. Strateka greka u gospodarskoj orijentaciji Grada bilo je i zanemarivanje sfere lake industrije - proizvodnja sklopova za raunala, mikroprocesori. Uspjenost budueg gospodarskog razvoja Grada uvelike e ovisti o stvaranju pro-poduzetnike klime u Gradu koja zasad nije prisutna. Ogranienja sa kojima se gospodarstvo susree i na nacionalnoj razini prisutno je i na razini Grada. Grada mora iznai sredstava za osiguranje osnovnih uvjeta bez kojih se promjena ne moe oekivati zaokret u gospodarskim trendovima Grada. Uvjete koje je potrebno da Grad osigura

11

9 stimuliranje poduzetnitva, 9 promptno rjeavanje graevinskih dozvola i drugih administrativnih ogranienja

potrebnih za pokretanje gospodarskog subjekta, 9 educiranje radne snage (dokvalifikacija, prekvalifikacija), 9 pomo pri prostornom smjetaju gospodarskog subjekta (prema profilu djelatnosti), 9 izgradnja sjedita poslovnih partnera i korporacija, 9 modernu infrastrukturu (meunarodna zrana i pomorska luka), 9 formiranjem agencije za razvoj (Economic Development Commission), 9 mladu i educiranu radnu snagu.

Ukoliko se osiguraju navedeni uvjeti, poeljna budua gospodarska slika Grada izgledala bi kroz vodee sektore kao u nastavku

9 turizam, 9 high-tech industrija, 9 meunarodna razmjena i promet, 9 financijske i druge usluge

Potrebna financijska sredstva Grad bi trebao osigurati kroz izdavanje obveznica ili dugoronim pozajmicama na meunarodnim tritima kapitala ili kroz ukljuivanje u meunarodne programe pomoi od institucija poput USAID, McArthur Foundation, EBRD. Prikupljena financijska sredstva trebaju se iskoristiti za stvaranje pre-poduzetnikih uvjeta kroz programe poput

9 osloboenje plaanja poreza na automobile i nekretnine za razdoblje od 10 godina, 9 kreditiranje kapitalnih investicija poduzetnika u visini 5% kapitalnih izdataka poduzetnika, 9 infrastrukturni krediti za nove poduzetnike - osiguranje infrastrukturnih uvjeta za poslovanje, 9 kreditno poticanje poduzetnikih aktivnosti od multiplikativnog znaaja za

gospodarstvo Grada - za poduzea koja e zapoljavati vie od 50 ljudi, ulagati u istraivanje i razvoj,

9 financiranje programa prekvalificiranja i zapoljavanja (40% nadnica po zaposlenom), 9 poticanje tehnolokog razvoja - izdavanje kreditnih garancija za ona poduzea koja e

zapoljavati vie od 50 zaposlenih i koristiti suvremenu tehnologiju. U nastavku je dana projekcija razvoja gospodarstva prema postojeem stanju privrede. Slika 7

Projekcija zaposlenosti u Puli

23000

24000

25000

26000

27000

28000

29000

30000

31000

2000 2002 2004 2006 2008 2010 2012 2014

Zapo

slen

i

Izvor: izraun autora Procjenjuje se da e godinja stopa rasta ukupne zaposlenosti u Puli do 2015. godine iznositi oko 1,17%. S obzirom na predvienu dinamiku rasta zaposlenost bi u Gradu 2015. godine trebala iznositi

12

30.427 to predstavlja ukupni porast u odnosu na 2000. od 17,6%. Porast zaposlenosti doveo bi do pada nezaposlenosti sa sadanjih 20-tak% na 11-12% (2.256 nezaposlenih). Porast zaposlenosti u promatranom razdoblju nee biti ujednaen ve e flukturirati tako da je realno oekivati da e porast u prvom razdoblju do 2006. biti neto sporiji zbog strukturnih prilagodbi kojima e gospodarstvo Grada biti izloeno. Projekcija zaposlenosti izvrena je sagledavanjem postojee dinamike otvaranja i zatvaranja radnih mjesta, investicijskih aktivnosti (prosjeno potrebnim investicijama za otvaranje novog radnog mjesta), predvienoj populacijskog dinamici i dinamici otvaranja novih radnih mjesta. Glavni generator zapoljavanja prema predvienim projekcijama biti e turizam, trgovina, laka industrija (tehnoloki napredna koja se oekuje razviti) i proizvodno obrtnitvo. Glavne gospodarske grane u Gradu koje bi trebale osigurati planirani razvoj su turizam, laka (high tech) industrija, meunarodna trgovina (izvoz), proizvodno obrtnitvo. Ukoliko se ostvari planirana dinamika rasta zaposlenosti u Gradu bi se trebala poveati i dinamika rasta prihoda. Dinamika rasta prihoda procjenjena je na osnovi kretanja prihoda u Gradu Puli u zadnjih 6 godina i uz pretpostavku ostvarenja ciljeva zacrtanim ovim planom. Slika 8 Izvor: izraun autora. Planirana godinja dinamika porasta ukupnih prihoda svih sektora na razini Ukupni porast prihoda Grada iznosi 3-5% godinje to je realno ostvarivi porast s obzirom na planiranu dinamiku porasta zaposlenosti (uz uvjete da se ciljevi prostornog planiranja zacrtani u planu i ostvare). Najvea planirana dinamika porasta prihoda ostvariti e se upravo kroz turizam i meunarodnu trgovinu (izvoz). 3.2.1.1. INDUSTRIJA I PROIZVODNI OBRT Industrija je oduvijek u gospodarstvu Grada imala vanu ulogu i diktirala u velikoj mjeri njegov razvoj. Koncept odrivog razvoja prisutan danas u svim porama gospodarstva neminovno mijenja proizvodnu strukturu same industrije usmjeravajui je prema proizvodnji "istih tehnologija" uz to manje zagaivanja. Upravo takvom obliku industrije treba teiti i Pula. Pred postojeom industrijom potrebno je postaviti rigorozne standarde koji e biti u skladu sa konceptom odrivog razvitka (bez tetnih emisija) kako bi se postojei industrijski kompleksi u okviru postojeih industrijskih zona uinili komplementarni turistikoj orijentaciji Grada. Postojee industrijske zone u planiranom razdoblju nije potrebno proirivati ve je potrebno poveati efikasnost njihova koritenja na nain da se svim proizvodnim subjektima lociranim u industrijskim zonama uvjetuje "aktivno" sudjelovanje na tritu - zapoljavanje, ostvarivanje prihoda, investiranje. Preduvjet je to spreavanja irenja industrijskih zona za sluaj pojave novih proizvodnih grana - proizvodnja motornih amaca, elektronikih komponenti, strojogradnja, proizvodnja prometnih sredstava, proizvodnja elektrinih strojeva i aparata. Iako se oekuje opadanje intenziteta gospodarske aktivnosti u sferi industrije valja napomenuti da e udio industrije u ostvarivanju prihoda na razini Grada ostati u okvirima 25-30%. Industrija e jo uvijek biti vana po gospodarstvo Grada, a i treba napomenuti da

0

2000000

4000000

6000000

8000000

10000000

12000000

14000000

Kun

e

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Projekcija ukupnih prihoda Pule (svi sektori)

13

se gospodarska orijentacija Grada ne moe temeljiti iskljuivo na turizmu i uslugama ve i industriji (odrivoj industriji) zbog multiplikativnih uinaka industrije, razvoj industrije potrebno je osmisliti na novi nain. Novi nain iziskuje da se postojee industrijske zone pretvore u proizvodno-prodajne prostore sa halama iza prodajnih salona (poslovnih centara) koji vizualno ali i prema tetnim emisijama nee smetati turistikoj djelatnosti. U nastavku je dana prognoza kretanja zaposlenosti u industriji. Slika 9

0

1000

2000

3000

4000

5000

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Zaposleni u tradicionalnoj (tekoj) industriji Grada Pule

* uz pretpostavku da se teka industrija ne izabere kao propulzivna djelatnost.

Izvor: izraun autora Prognoza kretanja zaposlenosti u industriji izvrena je kroz postojeu dinamiku zapoljavanja/otkaza u industriji, obimu prometa u industriji te potrebnom profilu raspoloive radne snage. Procjenjuje se da e udio zaposlenosti u tradicionalnoj industriji stagnirati zbog procesa restrukturiranja same industrije orijentacijom na visoke tehnologije koje e zapoljavati manji broj radnika ali osiguravati znaajne prihode. U takvim uvjetima broj zaposlenih u tradicionalnoj (tekoj) industriji za desetak godina trebao bi se kretati oko 2.800-3.500 (radnici u direktnoj proizvodnji) koji bi trebali biti zaposleni u okviru postojeih industrijskih zona. Oivljavanje postojeih industrijskih zona moe se uiniti i kroz njihovu prenamjenu u skladine prostore, one proizvodne objekte koji nisu u funkciji. Privlaenje lake industrije i visokih tehnologija iziskivat e agresivni marketinki pristup i financijske olakice (porezne, carinske, slobodne zone - primjer Helly d.o.o.). Oblici lake industrije koji bi se trebali privui u postojee industrijske zone a za koje Grad ima komparativne prednosti su proizvodnja komunikacijske opreme, elektronskih komponenti, plastike, medicinski instrumenti, oprema za industriju. Privlaenje lake industrije (iste i bez zagaivanja) od vanosti je za Grad budui da takve industrije karakterizira via gustoa zaposlenosti nego to je to u trgovini. Zbog toga, poeljno bi bilo razvijati takve oblike lake industrije koje bi zapoljavale veliki broj radnika u Gradu no kako je proces privlaenja takvih oblika industrija vrlo spor nije realno oekivati da bi u promatranom razdoblju ovaj segment gospodarstva mogao presudno utjecati na trend zapoljavanja u Gradu. U djelatnosti preraivake industrije (proizvodnom obrtnitvu i high tech industriji) moglo bi se u planiranom razdoblju zaposliti oko 2.500 - 3.000 djelatnika uz uvjet da se postojea preraivaka industrija na razini grada transformira i da se izvri prijelaz sa radno-intenzivnih na tehnoloko-intenzivne proizvodne procese (posebice proizvodno obrtnitvo). 3.2.1.2. TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

14

Turizam za Pulu zasigurno predstavlja iznimno gospodarski propulzivan imbenik koji moe ubrzati gospodarski razvoj i zapoljavanje u znatno manje vremena i manje resursa nego to to zahtijeva prestrukturiranje industrije i uvoenje visokih tehnologija. Projekcija noenja na razini Grada Pule do 2015. kada se oekuje ostvarenje 2 375 559 (prosjena godinja stopa rasta od 6%) noenja polazi od dvije osnovne pretpostavke: pretvaranje Pule u turistiku atrakciju i proirenje, modernizacija kapaciteta. Pula kao turistika destinacija jo uvijek nema dovoljno prepoznatljivi image kao turistika atrakcija i destinacija. Pretvaranje Pule u atraktivnu turistiku atrakciju iziskivati e afirmaciju turistikih atraktivnih zona U stvaranju posebno atraktivnih turistikih zona bilo bi dobro koristiti usluge profesionalnih strunjaka iz drugih zemalja posebice SAD-a koji su u tome ve oprobani i afirmirani. Prognoza turistikog prometa za promatrano razdoblje izvrena je kroz postojeu dinamiku turistikih prihoda, planiranih investicijskih aktivnosti u turizmu, dinamici zapoljavanja u turizmu, kretanjima prosjene dnevne turistike potronje i uz pretpostavku ostvarenja ciljeva zacrtanih u polaznim odredbama ovog plana. Slika 10

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

No

enja

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prognoza noenja za Pulu

Izvor: izraun autora. Koncept turistikih posebnosti (atrakcija) ve je dokazan u mnogim turistikim zemljama no kod nas jo uvijek nije bio primjenjivan - barem ne na isti nain. Turistike atrakcije obogatiti e turistiku ponudu Grada koja je u ovom trenutku nedovoljna. S obzirom na broj visokokolskih institucija u Gradu Pula se moe afirmirati i kao kongresni centar. Pretvaranje Pule u kongresni centar iziskivalo bi privlaenje (kroz porezne i druge olakice) predstavnitva ili moda i sjedita stranih tvrtki koje esto organiziraju profesionalna usavravanja svojih djelatnika. Na taj bi se nain produljila sezona a time i zaposlenost sezonskih radnika i smanjenje nezaposlenosti. Postojee kapacitete za kongresni turizam trebalo bi modernizirati i nadopuniti novim kapacitetima. Ukupan broj novoplaniranih smjetajnih kapaciteta u cijelom gradu Puli je cca 3.500 . Oivljavanje turizma iziskuje i afirmaciju Pule kao nautikog sredita kroz organizaciju meunarodnih regati, izgradnju moderne marine i revitalizaciju starogradske jezgre. Nautikom afirmacijom Pule otvara se mogunost jaanja pomorskog turistikom prometa (cruising, trajektni) i porasta turistike potronje (visoka kupovna mo turista tog profila). Osnovna pretpostavka ostvarivanja planiranog turistikog prometa je i oivljavanje zranog prometa (modernizacija zrane luke kroz obveznice Grada i pretvaranje luke u iskljuivo usluni centar - transport turista dok bi se profit usmjerio na otplaivanje dugova iz obveznica - Gradu i modernizacija, proirenje terminala). Oblici i vrste turistikog prometa koji bi se u Gradu trebali razvijati:1

1 prema mr. D. Matoevi, dipl.oec. I.Cvek

15

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Prognoza zaposlenosti u turizmu Grada

1. izletniki i shoping turizam, 2. pomorski turistiki promet, 3. nautiki turizam, 4. kongresni turizam, 5. umjetnost, kultura i zabava.

Pregled kretanja zaposlenosti u turizmu dan je u nastavku. Slika 11

Izvor: izraun autora

Procjenjuje se da bi u turizmu u planiranom razdoblju moglo biti zaposleno oko 5176 osoba. U istom bi se razdoblju Pula trebala izgraditi u turistiki centar sa oko 18.500 smjetajnih jedinica u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima te leajevima u privatnom smjetaju. Postojei turistiki kapaciteti Grada smjeteni su u zonama Verudela, Stoja-Valovine i Puntiela. Proirenje turistikih kapaciteta Grada mogue je planirati u zonama koje su predviene za demilitarizaciju. Prema strukturi gostiju najvie e biti gostiju iz Austrije, Njemake, Italije, Slovenije, eke. Poveanje dolazaka turista iz neto udaljenijih zemalja iziskivati e rjeavanje pitanja prometne izoliranosti Grada. U rjeavanju tog problema posebnu pozornost treba posvetiti izgradnji meunarodne zrane luke u Puli. Prijevoz zrakoplovom biti e dominatni oblik odlaska na odmor do 2010. godine te e privlanost Pule kao turistike atrakcije i turistike ponude direktno ovisiti upravo o zranoj povezanosti. Obogaivanje turistike ponude potrebno je izvriti i izgradnjom modernih, opremljenih plaa sa svom prateom logistikom u postojeoj duljini od 100 km Zelene povrine daju poseban, upeatljiv turistiki image Gradu i stoga je potrebno i taj segment posebno naglasiti i izgraditi to dosad nije uinjeno u dovoljnoj mjeri. Rjeenje problema produljenja turistike sezone mogao bi se traiti i kroz primjenu Time-share naselja (resorts) imaju visoku gustou zapoljavanja budui da se radi o proizvodu koji je dostupan turistima tijekom cijele godine. Polazei od procjene mr. D. Matoevia da je prosjena dnevna turistika potronja danas 30-40 i da e proirenje turistike ponude poveati prosjenu potronju na 45 izvrena je prognoza prometa u ugostiteljstvu prema vrstama usluga.

Slika 12

Comment: Navedeno je potrebno uskladiti s prijedlogom novih zona turizma

16

Promet u ugostiteljstvu do 2015. (u DEM)

0

50000000

100000000

150000000

200000000

250000000

2000

2002

2004

2006

2008

2010

2012

2014

DE

M

Izvor: izraun autora Procjenjuje se da bi godinji prihod u ugostiteljstvu do 2015. godine mogao dostii razinu od 238 000 000 Dem ne ukljuujui i potronju domicilnog stanovnitva. Do oekivanog porasta prihoda u ugostiteljstvu doi e prvenstveno zbog porasta broja noenja ali oekuje se i poveanje potronje hrane, pia i napitaka. Ukljuivanje tradicionalnih proizvoda Grada, dakle kulinarshih i drugih specijaliteta koji bi se proizvodili u Gradu ili na podruju Istre, oekivani prihod bio bi realno ostvariv. On ukljuuje potrebu promjene tijeka sadanje turistike potronje koja je veim dijelom usmjerena na potronju stranih proizvoda ime dolazi do odliva dijela turistikog prihoda izvan Grada dok bi popunjavanjem ugostitetljske ponude "domaim" proizvodima obogatilo turistiku ponudu ali i zadralo vei dio turistikog prihoda (procjenjuje se da 1/3 turistikog prihoda odlazi izvan Grad za plaanje utroenih stranih proizvoda u ugostiteljskim objektima). Osobito bi u tom pravcu trebalo traiti i ekoloku komponentu kroz ponudu zdrava hrane kroz suradnju sa udrugama koje se time bave. 3.2.1.3. TRGOVINA, OBRT I OSOBNE USLUGE Ukljuivanjem upanije i Grada u meunarodnu razmjenu i pribliavanje EU poboljati e sliku vanjskotrgovinske razmjene Grada tako da se oekuje jaanje izvoza uz lagani porast uvoza. Realno je oekivati da e izvoz u planiranom razdoblju i dalje premaivati uvoz no uvozna ovisnost gospodarstva Grada e porasti do 2015. godine. Struktura izvoza promijeniti e se kroz poveanje izvoza brodova, turistikog prometa, obrtnitva, proizvoda lake industrije, trgovine. Slika 13

17

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Izvo

zU

voz

Izvoz

Uvoz

050000

100000150000200000250000300000350000400000450000500000550000600000650000700000

000

$

Projekcija izvoza i uvoza Pule (u tis. US$)

Izvor: izraun autora Prognoza obujma prometa, kapaciteta i zaposlenosti u trgovini i obrtu izvrena je kroz dinamiku postojeeg prometa, koeficijent pokria 189, kapaciteta i zaposlenosti, planiranom porastu turistike potronje, dinamici otvaranja/zatvaranja prodavaonica, dinamici ulaska velikih trgovinskih centara (Mercator, Bila) te kupovnoj moi graana. Procjenjuje se da e u obrtu i djelatnostima slobodnih zanimanja biti zaposleno oko 5250 i to najvie samostalnih obrtnika, djelatnika zaposlenih kod samostalnih obrtnika, samostalnih autoprijevoznika. Oekuje se da e najvei broj obrtnika biti u djelatnosti usluga/proizvodnje, trgovine, ugostiteljstva, graevinarstva, poljoprivrede i ribarstva. Prema namjeni obrta, najvei e biti broj ugostiteljskih objekata restorani, konobe, gostionice, bistro (14%), pizzerie, caffe-bar - (50%). Broj trgovina na malo porasti e iako e njihov rast biti ogranien ulaskom na trite velikih diskontnih dobavljaa te se procjenjuje da e 2010. godine u Gradu biti 735 prodavaonica u kojima e biti zaposleno 2250 djelatnika. Procjenjeni obujam godinje potranje domicilnog stanovnitva i turistike potranje iznosit e oko 250 000 000 polazei od predvienog porasta broja stanovnika, broja noenja, jaanja kupovne moi i poveanja prosjene dnevne potronje zbog rasta realnog dohotka i poveanja obima potreba. Vie od treine predviene potranje otpada na potrebe za ivenim namirnicama, voe, povre (35%), proizvodi mjeovite robe (18%), nafta i derivati (29%), uredski materijal (10%). . Prema strukturi prometa, obujam potranje ostvariti e se u nespecijaliziranim prodavaonicama prehrambenih proizvoda, proizvoda motornih mazila i goriva, ljekarne, knjige i papirnata roba, odjevni predmeti i proizvodi ostalih nespecijaliziranih trgovina. Procjenjeni porast stanovnitva od 10.000 otvoriti e nove mogunosti i trita za otvaranje novih maloprodajnih trgovina ime bi se ostvario vii prihod od prodaje i vii prihodi gradskog prorauna. Razvojem novih maloprodajnih zona spreiti e se daljnje istjecanje novca iz privrede Grada to e poveati porezne prihode prorauna Grada, investicije a time i kvalitetu ivota u Gradu. Proizvodnja prepoznatljivih i diferenciranih proizvoda klju je za poboljanje poloaja trgovine u privredi Grada. Diferenciranje proizvoda u djelatnosti trgovine potrebno je planirati u dva pravca: prvi pravac koji bi trebao kroz razvoj zona lake industrije osigurati proizvodnju gotovih proizvoda visoke tehnologije (elektronike komponente, oprema, software, bioscience) i time poboljati trgovinski poloaj Grada kroz vee prihode od izvoza zbog visokih cijena gore navedenih proizvoda; drugi pravac je afirmacija proizvodnje autohtonih proizvoda, posebice prehrambenih (zdrava, domaa hrana), pia i napitaka (vina, sokova), tekstilnih proizvoda te ostalih proizvoda iroke potronje koji se ne bi morali uvoziti ime bi se automatski uravnoteila trgovinska bilanca Grada, sprijeio bi se odlazak novca preko granice i iz prorauna Grada utedjela financijska sredstva za pokrivanje trgovinskog deficita. Pri planiranju maloprodajnih zona trgovine potrebno je voditi rauna o tomu da se one ukomponiraju u poslovne, rezidencijalne, industrijske i turistike zone kako bi se iskoristio naelo raznovrsnosti u razvoju (mixed-use development). Potrebno je maloprodajne zone trgovine osmisliti i kao turistiku atrakciju. Njihova dislociranost i disperzija po itavom Gradu onemoguava postojanje jedne stvarne trgovinske zone. Preporuka bi bila izgraditi

18

novu trgovinsku zonu, ili redefinirati postojeu za tu namjenu. Postojea infrastruktura je u blizini, potrebno ju je modernizirati. Postojea trgovinska djelatnost Grada nije izvozno orijentirana a to se moe uiniti iskljuivo kroz diferencijaciju proizvoda i koritenja izvozne orijentacije turizma - "preko turizma do izvoza". 3.2.1.4. PROMET Poloaj Pule i Istre, pristup sa mora, kopna i zraka komparativna je prednost koja se mora iskoristiti u oivljavanju gospodarstva Grada. Na alost, zasad te prednosti nisu niti dovoljno istaknute i vrlo loe iskoritene to utjee i na gospodarska kretanja. Pula treba postati tri-modalna luka, Grad. Pretvaranje Grada u tri-modalnu luku iziskuju izgradnju putnikog terminala, meunarodne zrane luke, proirenje i dogradnju cestovne infrastrukture (to e ovisiti i o planiranom razvoju cestovne infrastrukture u upaniji). Zrana luka Pula i zrani oblik prometa trebali bi u budunosti biti jedan od glavnih promotora gospodarskih aktivnosti u Gradu - od onih turistikih do industrijskih. Procjenjuje se da e u Zranoj luci Pula biti zaposleno oko 370 djelatnika i da e se u budunosti ostvarivati putniki promet od oko 965.000 putnika. Naravno, preduvjet toga je pretvaranje u meunarodnu zranu luku (bez vojnog dijela), modernizacija i izgradnja novih terminala, opremanje modernim ureajima za navigaciju. Pomorski promet u Puli odvija se kroz uvoz ili izvoz (istovar, utovar, pretovar, premjetaj) preteito industrijskih proizvoda i proizvoda procesa lokalnih gospodarskih aktivnosti. Projekcija prometa robe u pulskoj luci u uvjetima planiranih investicija u visini od 70 milijuna kuna do 2010. godine predvia a e se u 2010. godini promet roba iznositi oko 240 000 tona dok e putniki promet iznositi 46 000 putnika vidi (K.Bili, 1996). Oivljavanje pulske luke predvia se kroz demilitarizaciju njene povrine u obimu 1/3 koja bi se mogla kroz planirane investicije prenamjeniti za izgradnju putnikog terminala i osiguranje potrebne infrastrukture postojeoj luci ime bi Pula prestala biti luka lokalnog znaaja. Cestovni i eljezniki promet, javni prijevoz putnika i robe u Gradu biljei negativna kretanja kroz smanjenje broja putnika i prometa robe ali i broja prometnih sredstava. Vanost javnog prijevoza u Gradu koji je gotovo zaguen automobilima od krucijalnog je znaaja gospodarski i ekoloki. Modernizacija i rekonstrukcija postojee cestovne mree u Gradu, signalizacije, parkiralinih mjesta (nuna je izgradnja parkiralinih kua na katove) preduvjet je gospodarskog oivljavanja Grada. Izoliranost turistikih, obrtnikih i poslovnih zona kao i slaba povezanost industrijskih zona usporava dinamiku gospodarskih procesa u Gradu - kretanja ljudi i roba. Oivljavanje eljeznikog prometa isto je od velike vanosti za Grad - osobito glede turizma. Ulaganjem oko 20 milijuna kuna u modernizaciju infrastukture i opreme imajui u vidu planove o jadranskoj eljeznici Grad bi se mogao preko Lupoglava i Rijeke bolje povezati sa Europom. Bolja povezanost osigurala bi vei putniki i robni promet gospodarskih djelatnosti u samom Gradu. Rjeenje cestovnog javnog prijevoza u Puli trebalo bi traiti kroz povoljne kreditne aranmane u Europskim programima namjenjenima razvoju Gradova ili USAID programa iz kojeg se mogu dobiti i bespovratna financijska sredstva za modernizaciju cestovnog prometa i funkcioniranja javnog prometa. Svi oblici prometa u sadanjem trenutku ne zadovoljavaju standardima modernog, urbaniziranog gradskog sredita i zbog loe prometne povezanosti gospodarstvo Grada trpi velike gubitke (izoliranost u prometu robe i putnika). Potrebno je osmisliti detaljan program razvoja prometa u Gradu i osigurati potrebna financijska sredstva za planirano razdoblje kako bi se posebice kada se kroz programe pribliavanja Europskoj uniji poinje razmiljati o bescarinskom i tranzitnih tarifa osloboenom prometu roba i putnika. NAMJENA PROSTORA ZA GOSPODARSKE DJELATNOSTI Industrija i proizvodni obrt Prostori koji su GUP-om bili namjenjeni za gospodarske djelatnosti, zadravaju se i ovim Planom, uz odreene nadopune i izmjene. Ne postoje jo uvijek uvjeti a ni uvjerljive pretpostavke za drastine prostorne promjene i dislokacije industrijskih sadraja. Ovim se planom kao novina uvodi prostorna razrada bivih vojnih zona, koje se unutar gradske luke namjenjuju pomorskom gospodarstvu i turizmu

19

CENTRALNA GOSPODARSKA ZONA Smjetena je u junom dijelu lukog bazena, starog je datuma, naslijeena kao i postojei oblik grada. U njoj se nalazi Brodogradilite Uljanik (brodogradnja, tvornica motora i svi pratei sadraji), Brodogradilite Heli, Tvornica cementa, Teretna luka Molocarbon, dr. Lokacija zone u samom centru gradskog tkiva, opasana visokim zidom, stvara permanentne konfliktne situacije, prostorne, funkcionalne. Ocjenjuje se da se danas i u vremenu projekcije Plana moe raunati na nove okolnosti koje se prvenstveno odnose na : naputanje vojnih objekata Smanjenje kapaciteta, uvoenje novih tehnologija te spoznaja da Pula ne ovisi i ne smije vie ovisiti o jednoj grani gospodarstva, da se mora okrenuti sebi, odnosno stvoriti prostorne pretpostavke za razvijanje aktivnosti za koje ima uvjete razvoja kao to su turizam, proizvodno obrtnitvo, promet, trgovinu i usluge. Posebnu panju grad mora posvetiti svom kulturnom potencijalu, koristiti povijesnu batinu i istu i jo uvijek relativno nekontaminiranu prirodu. To znai, da se industrijski sadraji, naslijeenog oblika, centralne gospodarske zone moraju integrirati u strukturu prostornih gradskih funkcija i respektirati sve urbano-funkcionalne i ekoloke propise gradskog ambijenta. Planom se utvruje potreba organiziranja ovog prostora ( prvenstveno kroz izradu planova ueg podruja) posebno za kontaktna podruja s novoutvrenim urbanim tokom grada (sjever-jug) odnosno za prostore uz Forum, zgradu Pote i Arsenalsku ulicu. U provoenju ovog Plana , a u svrhu obogaivanja pjeake veze centra grada s prostorima junog dijela grada, treba preispitati Planom datu mogunost otvaranja ogradnog zida brodogradilita Uljanik radi stvaranja prostora za parkiranje i smjetaj uslunih sadraja. Prostor Molocarbon zadrava se kao otvorena luka za javni teretni promet, prostor Vargarole kao luka posebne namjene za potrebe MUP-a, a prostor izmeu brodogradilita Pula i tvornice cementa (danas koristi INA) namjenjuje se za luku posebne namjene kao sportska luica Fiela Brodogradilite Uljanik i Pula zadrani su i kategorizirani ovim Planom kao luke posebne namjene brodogradilita , uz preporuku izmjetanja svih aktivnosti koje nisu direktno vezane za more. SJEVERNA GOSPODARSKA ZONA Podruje ove zone Gup-om iz 83. g. planirano je za realizaciju industrijskih djelatnosti. Isto je ve tada dobro prostorno kapacitirano , tako da je ostalo djelomino i neizgraeno. Za daljni razvoj industrije ovim se planom predlae novi nain koji iziskuje pretvaranje postojeih industrijskih zona u proizvodno-prodajne sa halama iza prodajnih salona (poslovnih centara) koji vizualno i tetnim emisijama nee ometati razvoj ostalih djelatnosti . Kako se tijekom vremena podruje samo modificiralo shodno prethodno navedenome isto je kao injenica i prednost prepoznato ovim Planom i stoga se namjenjuje za realizaciju mjeovito-proizvodne namjene. ISTONA POSLOVNA ZONA Predmetnu zonu ini prostor du obilaznice, sjeverno od Medulinske ceste, koji se namjenjuje poslovnim djelatnostima kao to su poslovno-trgovaki centri, prometni terminali, komunalni servisi, usluge, proizvodni obrt i sl. Komparativna prednost ove zone je planiranje niza poslovnih djelatnosti prometno dobro povezanih s centrom grada i irom okolicom u odnosu na odreenu ekoloku optereenost . PROIZVODNO GOSPODARSKE ZONE U UEM GRADSKOM PROSTORU

20

Tvornica stakla, Tvornica trikotae, Elektromlin, Mljekara i Tekop su pojedinani poslovno-proizvodni gospodarski pogoni unutar gradskog ambijenta koji se prihvaaju kao prostorna injenica. Svi navedeni proizvodni pogoni su Planom utvreni kao zone proizvodno poslovne namjene ime su stvorene mogunosti za prerastanje u djelatnosti oportunije njihovom okruenju. Pogoni Agrokoke i Bojoplasta, koji se nalaze u 2. zoni vodozatite ovim Planom nisu verificirani I svake daljnje aktivnosti na predmetnim lokalitetima mogu se vriti iskljuivo po osnovi Gradske Odluke o rekonstrukciji graevina ija je namjena protivna namjeni utvrenoj prostornim planom I odredbama za provoenje ovog Plana. Zbog inkopatibilnosti s ureenjem centralne gradske sportsko rekreacijske povrine na lokaciji Pragrande postojei bravarski pogona Mehanika takoer nije verificiran ovim Planom. Tablica br. 3 Prikaz gospodarskih (proizvodne i poslovne) djelatnosti Podruje

Povrina (ha)

Preporuena industrijska gustoa po PPUI u rad/ha

Max. broj zaposlenih

1. Centralna gospodarska zona

88 ha 30 60 rad/ha

5 280

2. Sjeverna gospodarska zona

110 ha 30 60 rad/ha

6 600

3. Istona poslovna zona

49 ha 30 - 40 rad/ha

1 960

4. Proizvodno gospodarska zona ueg gradskog podruja

36 ha Postojee postojee

UKUPNO 283 ha 13 840 Turizam i ugostiteljstvo U zadanom planskom razdoblju ovim planom se na podruju grada predvia 18500 postelja, to u odnosu na postojee smjetajne kapacitete iziskuje rezervaciju prostora za izgradnju novih 3500 postelja. GLAVNE TURISTIKE ZONE VERUDELA I ZLATNE STIJENE Ova zona obuhvaa postojee zone turistike izgradnje, te novoplaniranu zonu na lokciji Stara Sakorgiana Zone postojee turistike izgradnje na ovoj lokaciji Planom su utvrene unutar postojeih kapaciteta . U cilju podizanja standarda i poveanja kategorije (kako vanjskih tako I unutranjih prostora) Planom je utvrena mogunost rekonstrukcije, a koja u konanosti moe rezultirati smanjenjem utvrenih kapaciteta. Na prostoru izmeu Verudele i Zlatnih stijena, u uvali Stara Sakorana, planom je utvrena nova zona za turistiku izgradnju (10ha) . Unutar iste, a temeljem osnovnih opredjeljenja da se unutar cjelokupnog podruja Grada Pule ne planiraju turistika naselja graditi e se iskljuivo hoteli minimalno kategorizirani s etri zvjezdice, kapaciteta utvrenih u tablici br. 4. . STOJA I VALOVINE

21

Ovo podruje obuhvaa novoplaniranu zonu turistike izgradnje u uvali Valovine I u neposrednoj blizini topnike bitnice Valovine na kojemu se planira izgradnja hotela minimalno kategorizirana s etri zvjezdice sukladno kapacitetima za cjelovitu zonu datim u Tablici br. 4. GUP-om iz 1983. g turistika izgradnja je planirana u neposrednom okruenju stambene izgradnje na lokaciji iznad AC Stoja. Ovim planom se navedeno podruje namjenjuje za rezidencijsko stanovanje, a turistika namjena se dislocira na podruje prethodno navedeno. Temeljem stavova i preporuka Prijedloga Prostornog plana Istarske upanije ocjenjuje se, da zbog ekolokih razloga (kao vrste ugostiteljskih graevina), postojei kamp na lokaciji poluotoka Stoja u planiranom razdoblju nije primjeren. Stoga se, kao i zbog prihvatljivijeg reima koritenja otvorenih povrina, ovdje planira gradnja druge vrste ugostiteljskih graevina i to: hotela i pansiona, dok se preostalo zemljite namjenjuje rekreaciji.

PUNTIELA, HIDROBAZA I TINJANSKA UVALA PUNTA KRITO Ocjenjuje se da zona ima, zbog lokacije i okolnih prostora, velike prednosti i da mora prerasti u vrlo atraktivan i znaajan kompleks u turistikoj ponudi grada. Ova zona obuhvaa postojee turistiko naselje na lokaciji Puntiela i novoplanirane turistike zone na lokacijama u tinjanskoj uvali i Hidrobazi. U postojeim zonama se planira preureenje postojeih kapaciteta u kvalitetniji oblik koji e omoguiti vii standard turistike ponude, a u novoplaniranim izgradnja hotela sukladno kapacitetima utvrenim u tablici br. 4. VALKANE, STARA KLAONICA Planom je zadrana zona turistike namjene iz GUP-a 83. g s time da je ista reducirana na povrinu od 1,3 ha, dok se na preostalom dijelu zone Planom predvia zona rekreacije. Unutar predmetne zone planira se izgradnja manjeg hotela minimalno kategoriziranog s etri zvjezdice sukladno kapacitetima utvrenim u tablici br. 4. OTOK SV. ANDRIJA U okviru podzone ugostiteljsko zabavnog centra na otoku Sv. Andrija moe se odvijati iskljuivo rekonstrukcija postojeih graevina (tvrava) i ureenje otvorenih povrina namjenjenih pruanju svih usluga u ugostiteljstvu i turizmu osim usluga smjetaja (kockarnica, zabavni sadraji, muzej, usluga prehrane i sl.). Ugostiteljske graevine koje e se graditi u ovoj podzoni moraju odgovarati uvjetima iz Pravilnika o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN 57/95, 110/96, 24/97, 61/98, 137/98, 19/99, 39/99, 52/99, 43/00, 52/00, 57/00, 63/00, 18/01 i 33/01) koji se odnose na skupine restorani i/ili barovi. MUZIL Prostor vojne zone na poluotoku Muzil namijenjuje se turizmu samo kao potencijalna turistika zona kao dugorona pretpostavka. Kako, meutim, u trenutku izrade ovog plana ne postoje programski razraene smjernice ovog podruja, detaljna namjena prostora nije izvrena. U ZONI PORTA I REKREACIJE namjenjuju se prostori za gradnju smjetajnih kapaciteta s prvenstvenom funkcijom kompletiranja usluge sporta i rekreacije i to na lokacijama: Delfin i Pragrande. U uvali Valsaline uz zonu porta i rekreacije planira se poveanje postojeih kapaciteta hostela Ferijalnog saveza mladih, a u zoni centra Valsaline u podruju mjeovite namjene manje smjetajne graevine hotelskog tipa. Tablica br. 4 Planirani turistiki smjetajni kapaciteti do 2015.g. za grad Pulu

Comment: Podruje Muzila nije razraeno iz razloga nepostojanja temeljnih saznanja o prostoru, a ne Programskih smjernica. Za isto je potrebno utvrditi reime ureivanja.

Comment: Dodati: unutar podzona sporta sa smjetajem

22

Zona Hoteli Postojei kapaciteti Planirani kapaciteti Punta Verudela Palma 219 219 Punta Verudela Histrija 456 456 Verudela Brioni 402 402 Valkane Pula 326 326 Centar grada Scaletta 22 * 40 Verudela Park 260 260 Centar grada Rivjera 163 163 Zlatne stijene Splendid 406 406 Valkane Milan 20 *40 Centar grada Omir 20 *40 Ukupno 2 294 2 352

Apartmani Punta Verudela Punta Verudela 1380 1380 Zlatne stijene Horizont 809 809 Verudela Vile Verudela 100 100 Ukupno 2289 2289

Depandanse Verudela Park 130 130

Paviljoni Splendid Splendid 208 208 Verudela Verudela 706 706 Zlatne stijene Zlatne stijene 150 150 Ukupno 1064 1064

Pansioni Puntiela Puntiela 225 225 Valsaline Hostel 140 140

Ukupno 365 365

Kampovi Stoja Stoja 4000 / Puntiela Puntiela 1000 2000 Fischerhutte Ribarska koliba 450 / Valsaline Ferijalni 60 / Ukupno 5510 2000

Nove zone Hoteli, pansioni Hidrobaza hoteli, / 1350 Punta Krito Hotel / 250 tinjanski zaljev Pansioni / 1300 Puntiela Pansioni / 160 Marina na Katarini hotel / 300 Stara klaonica Hotel 100 Stara Sakorana hoteli, / 800 Stoja-Valovine hotel, pansion / 850 Sportske zone pansioni, hoteli / 600 Ukupno / 5710

Ukupno sve turistike zone

13 910

Smjetajni kapaciteti u domainstvima na podruju grada Pule

23

Zona Hoteli, pansioni,

apartmani Postojei kapaciteti Planirani kapaciteti

podruje grada 2 000 4 590 Tablica br. 5 Planirani nautiki turizam PLANIRANI NAUTIKI TURIZAM GRADA PULE DO 2015.GODINE Postojee Planirano planirano u moru max. suhi vez max. Nautiki centar

Marina Veruda

630 650 300

Nautiko servisni centar

Marina Katarina oko 100 plovila po ha

/ 1000 1500

ukupno 1650 1800 Pod pojmom vez podrazumjeva se akvatorij koji zauzima plovilo od 12 metara duine. IZLETNIKI SHOPING TURIZAM U donosu na atrakte i kretanje turista prostor ispred Arena ovim Planom se procjenjuje izuzetno vanim. Isti je danas prometno vrlo konfliktan i nije ureen primjereno svojoj namjeni. Planom se utvruje potreba artikuliranja ovog prostora s ciljem prepoznavanja vrijednosti i potencijala lokacije, a kroz realizaciju postojeih rjeenja ( urbanistiko arhitektonski natjeaj).

Potez, u starom gradu, od glavne trnice, preko Flanatike ulice, Ulicom Sergijevaca, Foruma i Kandlerove ulice do Arene, treba pretvoriti u glavni turistiko-kulturni i turistiko-shoping itinerar grada, uz adekvatna prometna rjeenja (parking prostori) uz Trnicu i Arenu. Koncentracija veih trgovakih centara ovim je Planom predviena unutar novoplaniranih poslovnih zona du gradske obliaznice. Obzirom na svoju prometnu poziciju iste se procjenjuju interesantnim i u okviru dodatne turistike ponude. POMORSKI TURISTIKI PROMET Pomorski turistiki promet koncentriran je unutar gradske luke. Planom se predvia smjetaj putnike luke na rivi uz potrebu primjerenog dimenzioniranja, te sadrajnog i urbanog opremanja lokacije. Obzirom na injenicu da je prethodna lokacija prostorno limitarana Planom se kao II faza utvruje potreba izgradnje trajektno putnike luke u bivoj vojnoj zoni Valelunga gdje postoje potrebni maritimni i prostorni uvjeti kao i adekvatna prometna povezanost. NAUTIKI TURIZAM Za razvoj nautikog turizma Planom su rezervirani prostori u sjevernom dijelu lukog bazena i u uvali Veruda. Planom je utvrena mogunost izgradnje nove luke nautikog turizma marine na bivoj vojnoj lokaciji "Katarina-Monumenti".U okviru navedene lokacije kao dopuna osnovne djelatnosti moe se graditi hotel minimalno kategoriziran s etri zvjezdice maksimalnog kapaciteta utvrenog u tablici br. 4. Kapaciteti vezani za osnovnu djelatnost utvreni su u tablici br.5. , a osnovni prostorni pokazatelji u tablici br. 6. U uvali Veruda i ovim Planom je zadrana postojea namjena luka nautikog turizma marina uz uvjet osiguranja dijela prostora uz obilaznicu i Staru plinaru za relizaciju zelenog pojasa kao veze (pjeake i biciklistike) glavnih rekreacijskih zona . Tablica br. 6 Prikaz pomorskih luka

Comment: Ovu odredbu treba jasnije u smilsu rezervacije prostora definirati , posebice to se ista treba realizirati unutar namjene sporta sa smjetajem

24

Pomorske luke Povrina na kopnu (ha) Povrina na moru (ha) Nautiki turizam Katarina 26,00 15,00 Marina Veruda 14,60 12,52 Sportska luica Delfin 7,18 3,40 Sportska luica Bunarina 9,00 5,90 Sportska luica Valelunga 1,39 5,42 Sportska luica Zonki 2,26 3,34 Sportska luica tinjan 1,60 1,10 Sportska luica Fiela 1,50 0,44 Luka posebne namjene Vargarola -MUP

6,37 2,50

Luka otvorena za javni promet teretna Molo Karbon

6,20 4,30

Luka otvorena za javni promet (putniko-trajektna luka- Valelunga)

20,00 8,00

Luka otvorena za javni promet (Riva) 1,40 9,00 Brodogradilite Pula 4,15 4,45 Brodogradilite Uljanik 35,44 53,38 Ribarska luka 2,37 3,30 UKUPNO 139,46 130,95 Za KONGRESNI TURIZAM, odnosno za izgradnju objekata tih djelatnosti, namjenjuje se prostor u zoni centra Veruda u uvali Valsaline, koji se nalazi u blizini turistikih smjetajnih kapaciteta uz zonu rekreacije i porta. TURIZAM VEZAN UZ UMJETNOST, KULTURU I ZABAVU Kao dopuna turistikoj ponudi Planom su stvoreni preduvjeti za kreiranje prepoznatljivih turistikih pravaca koji e povezivati sve znaajne objekte kulturne batine i graditeljskog naslijea, kao i ostale atrakte u prostoru. U tu svrhu Planom su stvoreni preduvjeti za rekonstrukciju i prenamjenu staroaustrijskih tvrava u svrhu smjetaja kulturnih turistikih sadraja kao posebnih gradskih atrakata, te identificirani urbani, pjeaki i biciklistiki tokovi. UGOSTITELJSKI SADRAJI, kao samostalni objekti ili kao dio stambeno-poslovnog objekta locirani su, u pravilu, uz glavne urbane poteze, pjeake tokove i trgove te u zoni rekreacije. Planom su stvoreni preduvjeti za prenamjenu staroaustrijskih tvrava u svrhu smjetaja ugostiteljskih sadraja kao nadopuna turistikoj ponudi. Trgovina, obrt i osobne usluge - VELETRGOVINA, vei kompleksi obrta i usluga locirani su u istonoj poslovnoj zoni, uz

obilaznicu, a MALOPRODAJA, SITNI OBRT I OSOBNE USLUGE koncentrirane su, u pravilu, uz glavni urbani potez grada, koji povezuje sjeverni centar na moru (nova Riva od Arene do Valelunge), Centar grada i Juni centar na moru u uvali Valsaline.

- RIBARSKA LUKA I BURZA RIBE planira se u dijelu prostora u uvali Valelunga u preureenim

vojnim graevinama u produetku NOVE GRADSKE RIVE. 3.2.2. Prikaz mrea drutvenih djelatnosti

25

U hijerarhijskoj mrei naslja predvienoj Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske Pula zauzima mjesto vanijeg (veeg) regionalnog sredita. U toj je skupini jo 13 gradova meu kojima je Pula najvea po broju stanovnika. Primjereno tomu Pula ima sve javne i drutvene funkcije koje karakteriziraju taj rang naselja. Sa tog stanovita, odnosno sa stanovita zastupljenosti institucija, stupanj razvijenosti drutvenog standarda je zadovoljavajui. Isto, meutim, ne vrijedi ako se taj stupanj mjeri veliinom kapaciteta pojedinih funkcija, razinom opremljenosti sadraja i kvalitetom usluga koje oni pruaju, te njihovim razmjetajem. Openito se moe rei da su uslijed viegodinje gospodarske krize i ogranienih izvora za financiranje investicija i redovnog obavljanja djelatnosti gotovo sve javne funkcije u gradu nedovoljno razvijene. U tom pogledu Pula svakako nije izuzetak, ve je takvo stanje karakteristino za ukupnu drutvenu infrastrukturu u zemlji. Za planiranje razvoja drutvenih djelatnosti grada polazna osnova su ove postavke: - grad Pula kao jedino naselje u Istri u kojem su smjetene sve funkcije kategorizirane planovima

vieg reda zadrat e mjesto regionalnog centra, nezavisno od toga kakav e biti politiko-teritorijalni ustroj drave. Kada se govori o funkcijama regionalnog znaaja treba imati u vidu jednu specifinost u razvoju Istre. U njoj je kroz dui niz godina planski poticana decentralizacija, najprije gospodarskih kapaciteta, a kasnije i kapaciteta javnih funkcija. Takvom disperzijom Istra nije dezintegrirana ve, suprotno tome, ona danas spada u ona podruja Hrvatske u kojima je dostignut najvii stupanj gospodarske i socijalne regionalne integracije ( uz Meimurje i dio sjeverozapadne Hrvatske). Takav razvoj nastavit e se i u budunosti. Uz prednosti koje on donosi treba, meutim, voditi rauna da takav razvoj krije i opasnost za samo regionalno sredite. Decentralizacija funkcija moe, naime, dovesti do poremeaja u osjetljivoj ravnotei izmeu gospodarskog i demografskog potencijala grada i veliine i kvalitete javnih sadraja vieg ranga smjetenih u njemu (na tetu istih). Ocjenjuje se da na sadanjem stupnju razvijenosti, osim dijelom u bolnikoj djelatnosti, to u Istri i Puli nije jo sluaj;

- zateeni stupanj razvijenosti raznih vidova drutvenih djelatnosti nije ujednaen. To je posljedica razliitog odraza promjena u socio-demografskoj slici grada i gospodarskog rasta na svaku pojedinu djelatnost, razlika u nainu financiranja i izdanosti izvora financiranja, ali i samog karaktera djelatnosti. Dok neke mogu ostvarivati gotovo linearan rast, u drugim djelatnostima u graninim situacijama ne mogu se ostvariti ak ni najmanji kvalitativni pomaci bez vrlo velikih kapitalnih ulaganja. To dovodi do skokovitog razvoja. O ovome treba voditi rauna pri koncipiranju budueg razvoja mree drutvenih djelatnosti. Taj razvoj mora biti i u obujmu i u dinamici skladan ali e, uslijed prethodno istaknutog obiljeja razvoja, u pojedinim fazama realizacije plana trebati svijesno privremeno subordinirati ciljeve;

- gotovo sve drutvene djelatnosti imaju suboptimalne prostorne uvjete za rad. Racionalan razvoj trai da se taj problem rjeava prvenstveno prilagodbom postojeih objekata i njihovim proirenjem gdje god je to mogue. Manji dio kapaciteta morat e izgraditi, dok e se najvei efekti moi postii preseljenjem pojedinih sadraja iz sadanjih neadekvatnih prostora u objekte koji ve jesu ili e biti u vlasnitvu grada ( preuzimanje bivih vojnih objekata, privoenje javnoj namjeni objekata drugih namjena). Kod planiranja buduih prostornih kapaciteta drutvenih djelatnosti polazi se od potrebe namirenja sadanjih manjkova prostora, te zadovoljenja buduih potreba, koje se ne iskazuju samo poveanjem broja potencijalnih korisnika, ve i znaajnim poveanjem standarda usluga;

- na planu prostornog razmjetaja objekata drutvenih djelatnosti, posebno onih kod kojih su radijusi gravitacije znaajan inbenik kvalitete ponude (predkolske ustanove i osnovne kole, primarna zdravstvena zatita i dr.) zateeno e stanje i dalje biti optereenje i jako e kondicionirati stupanj optimalizacije mree. Izgradnjom novih objekata i redistribucijom korisnika mogue je postii znaajno poboljanje;

- u svim djelatnostima ovog sektora potrebno je permanentno investirati u podizanje razine opremljenosti objekata i planski unapreivati kadrovsku ekipiranost. Za petnaest godina unaprijed, koliko iznosi vremenski horizont ovog plana, teko je predvidjeti sva tehnoloka dostignua koja e nai primjenu u svakodnevnom poslu u drutvenim djelatnostima. Standardi u opremanju sigurno e rasti bre nego do sada budui da su tehnoloki transferi sve bri;

- s obzirom na prominentno mjesto koje turizam ima i koje e imati u razvoju grada, posebno prelaskom sa sezonskog na cjelogodinje poslovanje turistikih kapaciteta, svi gradski sadraji

26

koje uz domicilno stanovnitvo koriste i turisti moraju se dimenzionirati u skladu sa oekivanim turistikim prometom. Zahtjevima turistike potronje posebno su izloene djelatnosti zdravstva, kulture, fizike kulture i sporta, pa su tu planske potrebe po toj osnovi jae;

- kod pojedinih drutvenih djelatnosti dio aktivnosti po svojoj prirodi nije vezan za institucionalizirane prostore. Stoga se u tim sluajevima, naroito u kulturi, fizikoj kulturi i sportu, mora vie nego do sada osmiljavati pojedine programe koji e se odvijati na otvorenim gradskim prostorima, involvirajui to iri krug sudionika. Za takav vid integracije javnih sadraja i programa u urbanu strukturu grada, grad treba planski pripremiti.

PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA Sadanju mreu objekata predkolskog odgoja i naobrazbe (u organizaciji dvije predkolske ustanove i 13 privatnih vrtia) ine ovi kapaciteti: Broj jaslica I Vrtia

Broj gupa

Broj Djece

Neto Zatvoreno

povrina Otvoreno

39 74 1.705 10.032 17.318 Uslijed nepovoljnih demografskoh kretanja broj se djece u predkolskoj dobi do sada smanjivao tako da zateeni kapaciteti ustanova predkolskog odgoja i naobrazbe mogu u kvantitativnom pogledu zadovoljiti potrebe. Prostorni razmjetaj uglavnom je prilagoen koncentracijama stanjovanja, pa su radijusi gravitacije u prihvatljivim granicama. Veliki je nedostak mree to to ak 16 jedinica/grupa nema otvorenog prostora za boravak i igru djece. U planskom se razdoblju oekuje da e doi do postupnog zaustavljanja negativnog demografskog trenda i do njegove inverzije, te da e postupno kontingent djece u predkolskoj dobi relativno porasti sa sadanjih 7,5 do 8,0% na preko 8,0% u ukupnom broju stanovnika. Ovaj planski element temelji se na oekivanim demokrafskim kretanjima koja vjerovatno nee izostati, ali je mogue da se manifestriraju tek koncem planskog razdoblja. Stoga su za planiranje mree jaslica i vrtia vanija oekivana i ostvariva kretanja u gospodarskom razvoju koja e dovesti do veeg zapoljavanja i do porasta prihoda kuanstava. U tim uvjetima, sadanji vrlo niski obuhvat djece predkolske dobi u vrtiima i jaslicama od oko 35% ( uglavnom izazvan socijalnim momentom) mogao bi porasti na 40 do 45%. To daje potrebu za oko 400 do 500 novih mjesta u objektima ove djelatnosti u 2015. godini. U cilju zadovoljavanja tako bilanciranih potreba trebat e se osigurati slijedee: - optimalno koristiti sadanje kapacitete i dovesti ih na vii stupanj kvalitete. Detaljnije

ekonomske analize i procjene funkcionalnosti pokazat e da e u budunosti trebati napustiti pojedine manje objekte ( one u adaptiranim stanovima);

- izgraditi najmanje tri nova vrtia veeg kapaciteta u dijelovima grada sa veom koncentracijom stanovanja i tako pokriti potrebu za oko 300 do 400 mjesta. Da bi se zadovoljio kriterij poeljnih gravitacija lokacije tih objekata trebale bi biti u ijani, u centru grada i na Verudi; (Rintin tin, proirenje postojeeg)

- ostale kapacitete, do punog zadovoljenja potreba za obuhvat djece predkolskim odgojem i naobrazbom, racionalno je razvijati kao privatne vrtie i jaslice u svim zonama stanovanja.

OSNOVNE KOLE U djelatnosti osnovnog kolstva sadanje je stanje ovakvo: Broj kola Broj razreda Broj uenika Povrina m2 12 240 5.677 25.452

Broj djece upisane u osnovne kole stalno se smanjuje. Od oko 6.000 uenika iz sredine 90.-tih godina broj je smanjen na 5.677 uenika u kolskoj godini 2000./2001. I tu dolaze do izraaja nepovoljna demografska kretanja. U vitalnijim populacijama srednje razvijenih zemalja broj djece u dobi od 7 do 14 godina kree se od 13 do 15 %. U gradu ta populacija ini sada oko 10 %. Planom predviena povoljnija demografska kretanja ne mogu se kratkorono odraziti na ovu populaciju, osim

27

ako ne doe do masovnijeg useljvanja obitelji sa mlaom djecom. Kako bilo kakva nagla mehanika kretanja stanovnitva nisu poeljna u demografskom razvoju grada, proces demografske stabilizacije trajat e due i imat e slabiji intenzitet. Stoga se i potrebe za novim kapacitetima u osnovnom kolstvu kreu na razini ne veoj od 1.000 do 1.300 novih mjesta u 2015. godini. U pogledu temeljnih elemenata standarda pojedinih kola (oprema, kadrovi i dr.) stanje je dosta ujednaeno, i za pretpostaviti je da, bez obzira na to kakav e biti sustav financiranja i kakve e biti mogunosti izdvajanja sredstava za redovitu djelatnost kola, u tom segmentu e se i u budunosti postizati priblino jednake razine pedagokih standarda meu raznim kolama. Isto ne vrijedi kada su u pitanju prostorni uvjeti u pojedinim kolama. Pojedine kole ve su danas prekapacitirane. Nejvei prostorni problemi su u koli "Tone Peruko" u kojoj prosjeno na jednog uenika dolazi oko 2,5 m2. U kolama "Veruda", "Vidikovac" i "Katanjer" jedan uenik prosjeno koristi oko 3,5-4,0 m2, dok je u ostalim kolama ta veliina 5,0 m2 i vie. Osim skuenog prostora, u pojedinim kolama problem predstavljaju stare dotrajale zgrade ije odravanje iziskuje visoke trokove. Imajui u vidu navedene ocjene o stanju i procjene buduih potreba plan na podruju razvoja mree osnovnih kola predvia slijedee: - razmjetaj u prostoru postojeih objekata osnovnih kola nije optimalan, ali pokriva sve djelove

grada prihvatljivim radijusima gravitacije. Stoga e kroz plansko razdoblje u funkciji ostati svi postojei objekti osnovnih kola. To e zahtjevati intenzivna ulaganja u odravanje i modernizaciju objekata;

- zadovoljavanje novih potreba za prostorom i bolja pokrivenost podruja grada mreom kolskih objekata postii e se izgradnjom nove osnovne kole na podruju "Vidikovac"-"Veruda Porat" ( za 600 do 700 uenika), proirenjem kole "Tone Peruko" na prostor akog doma, koji treba preseliti na novu lokaciju (za dodatni kapacitet od oko 200 do 300 uenika) te dogradnjom kole "Veli Vrh" i izgradnjom nove kole u tinjanu (za oko 200 do 300 uenika);

- novoizgraeni kapaciteti omoguit e drukiji prihvat uenika, posebno u djelovima grada gdje su, uslijed neusklaenosti kapaciteta sa veliinom gravitacijskog podruja, ve danas kole neravnomjerno optereene. To e se dogoditi u prvom redu na potezu Stoja-Veruda-Vidikovac-Veruda Porat i na potezu Katanjer- Monvidal- Sv. Martin- Stari grad. Na podruju od Velog Vrha do tinjana predviena je nova vea gustoa stambene izgradnje, pa e i tu uz poveanje kapaciteta morati doi do prostorne redistribucije.

SREDNJE KOLE I UENIKI DOMOVI U djelatnosti srednjeg kolstva, kao i u ostalim djelatnostima odgoja i naobrazbe djece i mladih, osjea se jaki utjecaj negativnih demografskih kretanja. Pojava je tu jo izraenija budui da uslijed specijalizacije programa srednjih kola u Istri pojedine kole u Puli pohaaju i uenici iz onih djelova Istre u kojima su procesi demografskog starenja i depopulacije jo izraeniji nego u gradu. Tako je broj uenika koji je unazad par godina iznosio i preko 5.000, u zadnjoj godini pao na 4.313. Pula raspolae ovim srednjokolskim kapacitetima:

Broj kola

Broj Uenika

Povri na m2

10 4.313 19.298 U Puli djeluje Ueniki dom. U objektu od 2.093 m2 Dom raspolae sa 140 mjesta. Poetkom kolske godine 2000./2001. u Domu je bilo smjeteno 119 uenika. Obrazovni programi srednjih kola u osnovi su profilirani u skladu sa zahtjevima koje u pogledu struka i zanimanja postavlja gospodarsko i drugo okruenje. Imajui u vidu oekivani drutveno-ekonomski razvoj grada bit e svakako potrebno vriti odreene prilagodbe i specijalizacije obrazovnih programa, ali e temeljna mrea kola i dalje ostati ista. Uslijed slabog priliva stanovnitva iz mlaih dobnih skupina iz razdoblja negativnog prirodnog prirataja broj stanovnika u dobi od 14 do 18 godina vrlo e malo rasti. Uz neto veu stopu skolariteta, koju e diktirati budui opi tehnoloki razvoj, to e rezultirati vrlo malim poveanjem broja uenika u srednjim kolama. Taj se broj u 2015. procjenjuje na oko 4.500.

28

Unato stalnom smanjivanju broja uenika objekti veine srednjuh kola su ve danas prekapacitirani. Stoga je temeljni zadatak plana u ovoj djelatnosti da osigura dovoljno novih prostora kojima bi se rijeio deficit kolskog prostora u srednjem obrazovanju. To e se postii ovim zahvatima: - predvia se preseljenje Tehnike kole, Strukovne kole i kole za turizam, ugostiteljstvo i

trgovinu u sjeverno krilo bive vojarne "Karlo Rojc" gdje za te potrebe ima dovoljno prostora. Time se ujedno rjeava pitanje proirenja prostora za Gimnaziju i Industrijsko-obrtniku kolu koje e se useliti u ispranjene prostore kolskog objekta u kojem su sada;

- Glazbenu kolu treba preseliti u sadanju zgradu Tehnike kole. Mogunost koritenja sakralnog objekta u dvoritu te zgrade za potrebe glazbenih produkcija kole ;

- Nova talijanska srednja kola - Ekonomsku kolu treba nadograditi ili proiriti na objekt koji sada koristi Ekonomski fakultet

(zavisno od toga kako e se razvijati visoko kolstvo u Puli). I prostor za potrebe Medicinske kole treba poveati. Mogua je dogradnja ili koritenje nekih od objekata stare Ope bolnice;

- Ueniki dom treba preseliti na novu lokaciju (vojna graevina u blizini vojarne Rojc), kako bi se oslobodio prostor za proirenje osnovne kole s kojom sada dijeli zgradu.

Za svaki od navedenih kapitalnih zahvata trebat e osigurati znatna sredstva, jer ni jedan objekt planiran za budui smjetaj neke od srednjih kola nije sasvim uvjetan. VISOKO KOLSTVO I ZNANOST Primjereno rangu koji ima u sustavu naselja zemlje i upanije grad Pula jedino je naselje u regiji koje ima djelatnost visokog kolstva. U gradu djeluju dva fakulteta (Ekonomski i Filozofski) i tri visoke kole (Uiteljska, Poslovna i Tehnika).U akademskoj godini 2000./2001. ove visokokolske ustanove pohaa ukupno 2.500 studenata. Sve ustanove rade u vrlo skuenim prostorima, i to u objektima od kojih dio ranije i nije bio namijenjen za taj vid djelatnosti, tako da svima nedostaje prostora za razvoj djelatnosti, kako u nastavi tako i u znanstveno-istraivakom radu. Programom razvoja sustava visokog kolstva u Prostornom planu Istarske upanije predvieno je da se, uz dva fakulteta i viu uiteljsku kolu iz sastava rijekog Sveuilita, u Puli osnuje Veleuilite u iji bi sastav ule dvije postojee visoke kole, te novoosnovana Visoka glazbena kola i dvije visoke kole van Pule. Predstoje zakonske promjene u sustavu reguliranja visokog kolstva, pa nije oportuno plan graditi na modalitetima institucionalne organizacije djelatnosti visokog kolstva, ve samo na njenoj funkcionalnoj organizaciji. U tom pogledu ovaj plan polazi od toga da e u Puli djelovati spomenuta dva fakulteta i etiri visoke kole. Kada se to organizacijski definira elementarni nedostatak poslovnog prostora ili nefunkcionalan prostor postat e ozbiljna prepreka svakoj realizaciji. Stoga plan u domeni razvoja znanosti i visokog kolstva predvie ova unapreenja uvjeta smjetaja: - zavretak zapoete i zaustavljene izgradnje zgrade Ekonomskog fakulteta; - proirenje Filozofskog fakulteta i Vie uiteljske kole na cijelu sadanju zgradu - smjetaj Visoke glazbene kole u postojeu Srednju glazbenu kolu (u objekt koji sada koristi

Srednja glazbenakola ); - prenamjenu dva objekta za potrebe Visoke poslovne i Visoke tehnike kole, i to, ili ureenjem

nekih od objekata koje e grad preuzeti od Ministarstva obrane ili ureenjem nekih od objekata koje e se isprazniti novim razmjetajem srednjih kola, odnosno Ope bolnice.

Jaanjem visokog kolstva u gradu zaotrit e se problem organiziranja studenske prehrane i smjetaja. To e trebati rijeiti privoenjem toj svrsi nekog od objekata u vlasnitvu grada. KULTURA

29

Za planiranje uvjeta za realizaciju programa kulure i za njihovu prezentaciju to irem krugu korisnika vana je konstatacija da je Pula vee regionalno sredite, da je ona akademski grad i da se u njoj ostvaruje znaajan turistiki promet. Sve su to elementi koji potranju za kulturnim sadrajima u Puli ine jaom nego li u naseljima nieg ranga. U pojedinim se vidovima kulturnih djelatnosti u budunosti planira ostvariti ove aktivnisti: - u scensko-glazbenoj djelatnosti sredite zbivanja bit e i dalje Istarsko narodno kazalite. Veinu

programa organizirat e ova kua u svojim prostorima (ukljuujui i utemeljenje stalnog dramskog ansambla). Sigurno je, meutim, da e do pune afirmacije scensko-glazbenih programa u gradu doi tek ako se u jo veoj mjeri nego do sada budu realizirale i druge produkcije i budu iskoristili svi mogui prostori ( dvorane, sakralni objekti, ljetne pozornice, trgovi, parkovi i dr.);

- u biblioteno-knjinikoj djelatnosti treba relativno brzo doi do preseljenja Gradske knjinice i itaonice u prostor sadanje tiskare. Do kraja planskog razdoblja trebat e rijeiti i pitanje prostora Sveuiline knjinice. Iskazuju se potrebe za oko 5.000 m2. Prenamjenjuje se neproizvodni kapacitet "Ulajnika", konkretno poslovne zgrade u Arsenalskoj ulici za potrebe Sveuiline knjinice i muzejskih aktivnosti.

- razvoj muzejske djelatnosti odvijat e se u okviru Arheolokog i Povijesnog muzeja. Arheoloki muzej ima potrebu za proirenjem prostora, ukljuujui i lapidarij. Tu e potrebu biti mogue zadovoljiti u sadanjim prostorima Sveuiline knjinice kada doe do njenog preseljenja. Program razvoja Povijesnog muzeja ve je definirao koritenje svih prostora Katela za izlobene nemjene i za potrebe uvanja grae. Izvrit e se rekonstrukcija postojeih prostora a naputena vodosprema u sjevernom dijelu kompleksa osposobit e se za multimedijsku prezentaciju grae;

- galerijska djelatnost e uz postojee objekte, u veoj e mjeri nego do sada za svoje potrebe koristiti razne sadraje drugih drutvenih ili gospodarskih djelatnosti (klubovi, knjinice, knjiare, ugostiteljski objekti i sl.);

- Pula e jaati svoju ulogu sredita filmskih manifestacija nacionalnog i meunarodnog znaaja. Atraktivnost Pule u toj sferi poivat e na koritenju Arene za te svrhe. Uz nju treba osigurati i druge prostore za projekcije, te stvoriti uvjete za rad festivalskog centra. To se moe postii programom simultanog koritenja objekata kazalita i Doma oruanih snaga. Opi trend povratka publike u kino dvorane u veim gradovima zahvatit e i Pulu. U gradu e trebati osposobiti suvremene kino dvorane, bilo temeljitom rekonstrukcijom postojeih naputenih sala, bilo izgradnjom novih. Iz ekonomskih e razloga do izgradnje novih dvorana, ako ih bude, najvjerovatnije doi u okviru nekog novog poslovno-trgovakog centra;

- grad se zadnjih godina snano profilira ka o mjesto odravanja brojnih priredbi tzv. alternativne kulture (posebno onih iji su konzumenti mladi). Za takve programe trebat e u budue osigurati bolje materijalne uvjete.

SPORT I FIZIKA KULTURA Grad raspolae objektima iji kapaciteti i kvaliteta omoguavaju odvijanje veine sportskih aktivnosti najvieg natjecateljskog ranga. Ti kapaciteti, meutim, ne pruaju dovoljno prostora i sadraja za bavljenje sportom veeg broja klubova na niim razinama. Doda li se tome da u kolama nema dovoljno dvorana za tjelesni odgoj, onda se dolazi do ocjene da su u gradu uvjeti za masovniji razvoj sporta i fizike kulture vie nego nepovoljni. Posebno se istie nedostatak zatvorenog plivalita. To je razlog da sportovi u vodi u Puli imaju ili samo sezonski karakter ili se odvijaju u neadekvatnim objektima bez mogunosti natjecanja. U budunosti se to stanje mora unaprijediti pa se planira: - izgradnja polivalentne sportske dvorane sa manjim kapacitetom gledalita. Lociranjem