Zakon komparativnih prednosti

Preview:

DESCRIPTION

Zakon komparativnih prednosti. 2. predavanje, 22. februar. Ima jedna poznata anegdota nobelovca Paula Samuelsona. koji je, kad ga je matematičar Stanislaw Ulam izazivao da navede neku tvrdnju u svim društvenim naukama koja je istinita, a da istovremeno nije trivijalna, odgovorio. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

2. predavanje, 22. februar

Zakon komparativnih prednosti

Ima jedna poznata anegdota nobelovca Paula Samuelsona

koji je, kad ga je matematičar Stanislaw Ulam izazivao da navede neku tvrdnju u svim društvenim naukama koja je istinita, a da istovremeno nije trivijalna, odgovorio

... „Zakon o komparativnim prednostima“.

“Jednom matematičaru nije potrebno dokazivati da je logički istinit; a da nije trivijalan potvrdile su hiljade važnih i inteligentnih ljudi koji nikad nisu uspeli da ga shvate ...”

Merkantilisti

Onaj deo našeg stoka [izvoza] koji nam nije vraćen trgovačkom robom [uvozom] mora neizostavno biti vraćen kući u riznicu [kao zlato] – Tomas Mun

Str. 35 – u naslovu box-a piše Manove

Politika

Vlada je treba da podstiče izvoz Sprečava uvoz (posebno luksuznih

dobara). Stoga jedna zemlja može biti na dobitku

jedino na uštrb drugih zemalja. Merkantilisti su zbog toga zagovarali

ekonomski nacionalizam, verujući da su nacionalni interesi u osnovi međusobno konfliktni

Pitanje: koja je najbogatija zemlja?

Primetite da su merkantilisti merili bogatstvo država količinom plemenitih metala – deviznim rezervama

Danas merimo bogatstvo fondovima ljudskog kapitala, dobrima i uslugama kao i prirodnim resursima koji stoje na raspolaganju

za njihovu proizvodnju.

Kupujmo domaće?

Subvencije na poljoprivredne proizvode – da bi bili jeftiniji

Povlašćeni krediti Carine i kvote, itd.

Kupuju zemlju...Srbija ... 100 evra po hektaru1. „MK Komerc“ - 33.000 hektara, 12.000 (kupljenih) 2. Irva Investments (Nicović) 25.000 hektara, 10.000

kupljenih. 3. „Delta“, sa 16.000 hektara 4. „Industrija mesa Matijević“ sa 14.000 hektara.5. Jerković 6000

Izvor: Poslovni dnevnik, juli 2008

Zašto se ovi poslovni ljudi zalažu za evropski put?

Ili subvencije iz budžeta

ili – nema subvencija!

izbor - Norveška

ovako pune budžet PDV 25% Porez na automobile 1

05% porez na dohodak 28–

55.3% Benzin Itd.

Besplatne bolnice Visoke penzije Besplatne škole i

univerziteti Država finansira

bolovanje Jednogodišnje

porodiljsko odsustvo, itd

grupa CAIRNS, - Argentina, Brazil, Meksiko, Filipini, Tajland, Novi Zeland i Australija … pri čemu su poslednje dve “odavno frustrirane nemogućnošću da postignu liberalizaciju poljoprivrede bogatih zemalja, pa su smatrale da je politički zgodno pretvarati se da zaštita poljoprivrede u bogatim zemljama šteti siromašnim državama Afrike.” (Bhagwati, 2005).

A ko je bio protiv …(a to nisu bili mali evropski poljoprivrednici) …

- Princ Albert II od Monaka dobija 300.000 EUR godišnje za svoju farmu u Francuskoj,

- engleska kraljica 546.000 EUR (u 2003.)

Doha - Ko je insistirao na ukidanju poljoprivrednih

subvencija

o Dohi

Šta bi se desilo kada bi ukinuli subvencije? Hrana bi poskupela CAIRNS bi se uključio u razmenu Najsiromašnije zemlje bi tek tada stradale

jer uvoze hranu...

Nadalje ...

• - u Holandiji su velike kompanije • Filip Moris (1,46 miliona EUR u 2003.), • Royal Dutch Shell (660.000 EUR) i • Van Drie, agroindustrijska kompanija (745.000 EUR)…

• isti obrazac postoji i u Španiji, Nestle u Velikoj Britaniji je dobila 11,3 miliona EUR u 2004...

• Scotty Pipen

Adam Smit

da bi dve države međusobno dobrovoljno trgovale, obe moraju da budu na dobitku od razmene.

Ukoliko jedna država ništa ne dobija ili gubi, ona će jednostavno odbiti da trguje.

laissez–faire

najmanje moguće mešanje vlasti u ekonomski sistem)

Slobodna trgovina maksimizira svetsko blagostanje.

Smit – apsolutne prednosti

Ukoliko Sjedinjene Države razmenjuju šest bušela žita (6Ž) za šest jardi britanskog platna (6P) ostvaruju dobit od 2P odnosno uštedu od ½ časa ili 30 minuta radnog vremena (pošto na domaćem tržištu Sjedinjene Države mogu jedino da razmenjuju 6Ž za 4P)

Ako su odnosi razmene 6Ž:6P

SAD – štedi 2P, tj 30 min

UK – štedi 24P!

Greška u knjizi – str. 39?

Istih ovih šest časova mogu da proizvedu 30Ž u Ujedinjenom Kraljevstvu (6 časova puta 5 jardi platna po jednom času).

Treba - 30P

Rikardo Adam Smit

Dobit od razmene

Međutim, mi još nismo dokazali zakon moramo da pokažemo da SAD hoće

da razmenjuje sa UK SAD bi bile ravnodušne u slučaju

6Ž:4P

Dobit od razmene

SAD sigurno ne bi trgovale ukoliko bi

dobijale manje od 4P za 6Ž.

Primer

Advokat kuca dva puta brže od svoje sekretarice

100USD na sat advokatske usluge 10 USD na sat kucanje

Advokat će biti na stvarnom gubitku od 80USD za svaki sat kucanja!!!

Razlog ovome je u tome što bi on uštedeo 20USD (pošto kuca dva puta brže od sekretarice) ali bi ostao bez zarade od 100USD u praktikovanju prava.

Izuzetak od zakona komparativnih prednosti

3

Granice isplativosti

4P < 6Ž < 12P

FIGURE 2-3 Equilibrium-Relative Commodity Prices with Demand and Supply.

FIGURE 2-4 Relative Labor Productivities and Comparative Advantage–United States and United Kingdom.

FIGURE 2-5 Relative Exports and Relative Unit Costs–United States and Japan.

Recommended