View
255
Download
16
Category
Preview:
DESCRIPTION
Prezentacije "ugovora"
Citation preview
TRGOVINSKA ZASTUPNIŠTVA
Srodni ugovori
Distribucija (isključiva distribucija,selektivna distribucija , isključiva nabava)
Frenčajzing
Faktoring
Zastupstvo
TRGOVINSKO ZASTUPNIŠTVO - AGENCIJA
Karakteristike ugovora:
- trajno djelovanje za komitenta,
- preduzimanje pravnih i faktičkih radnji,
- djelovanje u tuđe ime i za tuđi račun,
- formalan ugovor, komutativan ugovor,
- preuzima se obaveza rada,
- agent je samostalan u svom radu,
- postojanje odnosa fiduciae — povjerenja,
- posao intuitu personae.
Bitni elementi ugovora
- ličnost zastupnika / agenta,
- predmet ugovora,
- cijena / provizija i troškovi
Obaveze agenta: Obaveze komitenta:
- iznalaženje saugovorača, -predaja materijal potrebnih agentu
- učestvovanje u sklapanju poslova, - obavještavanje o relevantnim
- davanje obavještenja, činjenicama
- vođenje poslovnih knjiga, - plaćanje cijene
- staranje o interesima nalogodavca,
- primanje izjava od saugovorača,
- čuvanje poslovne tajne,
- vraćanje stvari primljenih od komitenta,
- polaganje računa,
- trpljenje odbijanja posla.
Posebne vrste zastupstva
• Isključiva agencja • Neisključiva agencija• Del credere agencija• Vremenski ograničena i neograničena• Teritorijalno ograničena i neograničena
1
Odgovornost ugovorenih strana
Odgovornost agenta:
• administrativna,
• krivično — pravna,
• imovinsko — pravna.
Odgovornost nalogodavca:
• imovinsko — pravna
Prestanak uqovora
- ugovori na određeno vrijeme,
- ugovori na neodređeno vrijeme.
KOMISION
Bitni elementi
- komisionar,
- predmet ugovora,
- cijena
Obaveze komisionara
- postupanje po nalogu
- obavještavanje o poslu,
- zaštita komitentovih interesa
- čuvanje stvari,
- predaja rezultata posla,
- čuvanje poslovne tajne.
Obaveze komitenta
- davanje sredstava za izvršenje naloga i avansa
- plaćanje naknade / provizije,
- plaćanje troškova,
- trpljenje komisonarovih prava zaloge-retencije i prvenstvene naplate,
- prihvatanje komisionara kao saugovorača u komisiji.
Odgovornost stranaka
Odgovomost komisionara:
- administrativno — pravna,
- krivično — pravna,
- imovinsko — pravna.
Odgovornost komitenta:
- imovinsko — pravna.
2
Posebne vrste komisionara:
- star del credere,
- konsignacija.
Prestanak ugovora:
- opoziv naloga,
- otkaz,
- protek vremena,
- sporazumni raskid,
- nemogućnost ispunjenja
TRGOVINSKO POSREDOVANJE - MEŠETARENJE –
Bitni elementi
- Posrednik
- Predmet ugovora
- Cijena
Obaveze posrednika
- Dovođenje u vezu poslovnih
subjekta
- Postupanje po nalogu
- Postupanje pažnjom dobrog
stručnjaka
- Vođenje posredničkog dnevnika
- Izdavanje posredničkog lista
- Čuvanje poslovne tajne
- Obavještavanje o stanju na tržištu
Obaveze nalogodavca
- Plaćanje provizije
- Naknada troškova
- Trpljenje posrednikovih
prava zaloge, retencije i
prvenstva naplate
Odgovornost ugovornih strana
Odgovornost posrednika:
- administrativna
- krivično – pravna
- imovinsko – pravna
Odgovornost komitenta:
- imovinsko – pravna
3
UGOVOR O SKLADIŠTENJU
Bitni elementi ugovora
Ugovorne strane
Predmet posla skladištenja
Cijena usluge
Obaveze skladištara
Prijem robe
Vođenje skladišne knjige
Čuvanje robe
Osiguranje robe
Prodaja robe u kvaru
Pregled robe
Očuvanje prava ostavioca
Postupanje po nalogu
Izdavanje robe
Upozerenje na mane robe
Obaveze ostavioca
Predaja robe i dokumenata
Pregled robe pri prijemu i reklamacija
Plaćanje usluge
Odgovornost ugovornih strana
Odgovornost skladištara-subjekivna odgovornost
Odgovornst za rad trećih lica
Objektivna odgovornost (povjeravanje čuvanja robe bez saglasnosti ostavioca i upotreba robe bez dozvole ostavioca)
Odgovornost ostaviocaprema opštim pravilima obligacionog prava
Skladišnica
Pojam skladišnice
Skladišnica kao HOV
Obaveza vođenja matične knjige skladišnica
Pravo raspolaganja robom
Sastoji se od dva dijela-priznanice i založnice (warrant)
Roba iz skladišnice je predmet trgovanja
Priznanica “ide” sa robom i njenim prenosom se stiče pravo raspolaganja na robi
Založnicom se utvrđuje pravo zaloge na uskladitenoj robi
Izdavanje robe se vrši samo na osnovu oba dijela skladišnice
Protest warrant-a
Amortizacija skladišnice
4
UGOVOR O ŠPEDICIJI
Pojam ugovora
Ugovor o komisionu
Samostalan ugovor
Ugovor o agenciji
Značaj špedicije
Pravna vrela
Zakon o obligacionim odnosima
Špediterske isprave (špediterska potvrda, špediterska transportna potvrda, špediterski konosman i špediterska skladišna potvrda)
Ugovor je neformalne prirode
Zaključivanje putem ponude i prihvata ponude
Opšti uslovi poslovanja
Prećutno zaključivanje ugovora
Bitni elementi ugovora
Ugovorne strane
Predmet špediterske usluge i
Cijena usluge
Predmet špedicije
Zaključivanje ugovora o prevozu
Prevoz robe
Skladištenje robe
Kontrola kvaliteta i kvantiteta
Manipulacija robom
Obavljanje carinskih formalnosti
Obaveze špeditera
Postupanje pažnjom savjesnog i urednog privrednika
Rad po uputstvima
Zaklljučivanje ugovora za komitenta
Izbor prevoznog puta-instradacija
Čuvanje stvari i zaštita prava
Osiguranje stvari
Izbršenje carinskih radnji i plaćanje carine
Polaganje računa
5
Obaveze komitenta
Plaćanje naknade-provizije
Plaćanje troškova i novčani predujmova-avansa
Obavještavanje o opasnim stvarima i dragocjenostima
Odgovornost
Odgovornost špeditera
Odgovornost za svoje radnje-subjektivna odgovornost
Odgovornost za izbor prevoznika
Odgovornost za podšpeditera
Odgovornost za međušpeditera
Odgovornost za rad trećih lica
Posebne vrste špedicije
Fiksna-forfetna špedicija
Zbirna-skupna špedicija
UGOVOR O LICENCI
1. Pojam ugovora
razlikovanje autorskih prava i prava industrijske svojine
prava industrijske svojine
- pronalasci
- tehnička unapređenja
- modeli i uzorci
- robni i uslužni žigovi
- porijeklo proizvoda
obilježja ugovora
- imenovan
- formalan
- teretan
- konsenzualan
- apsolutno dejstvo prava
Izvori prava-domaći
- Z.O.O. (čl. 686 – 711); - Z.V.T.
- Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH
- Međunarodne konvencije
1. Konvencija o svjetskoj organizaciji za intelektualnu svojinu
2. Pariska konvencija o zaštiti industrijske svojine
3. Madridski sporazum o registraciji žigova
6
4. Lokarnski sporazum o klasifikaciji modela i uzoraka
2. Elementi ugovora o licenci
subjekti ugovora
• davalac licence
• primalac licence
• fizička i pravna lica (domaća i inostrana)
predmet ugovora
vrijeme trajanja ugovora
cijena
• načini ugovaranja cijene
3. Vrste licenci
- isključiva i neisključiva licenca
- vremenski ograničena i vremenski neograničena licenca
- prostorno ograničena i prostorno neograničena licenca
- potpuna i djelimična licenca
- licenca za proizvodnju i licenca za prodaju proizvoda
- uvozne i izvozne licence
- pogonske i koncernske licence
- lične i nelične licence
4. Obaveze ugovorenih strana
Obaveze davaoca licence
predaja predmeta licence
• uručenje patenta
• uručenje dozvole za korištenje
• uručenje tehničke dokumentacije
davanje upustava i objašnjenja
garancija za tehničke osobine predmeta licence
• garancija za tehničku izvodljivost
• garancija za tehničku upotrebljivost
• garancija za neškodljivost
• garancija za tajnost know – how
• garancija za rezultat
• garancija za rentabilnost
garancija za pravne nedostatke
• garancija da nema ovlaštenja trećih lica na predmetu licence
• garancija da ne postoji ograničenje prava
• garancija da pravo isključive licence nije ustupljeno nekom drugom licu
7
Obaveze primaoca licence
iskorištavanje predmeta licence
plaćanje naknade
čuvanje tajnosti predmeta licence
čuvanje poslovne tajne
podnošenje izvještaja
poštovanje pravila vezanih za prijenos robnog žiga
5. Odgovornost ugovorenih strana
odgovornost za tehničku izvodljivost i upotrebljivost - objektivna
odgovornost za evikciju – objektivna
odgovornost za nepoštivanje ugovornih odredbi – subjektivna
odgovornost davaoca licence
odgovornost primaoca licence
subjektivna odgovornost
- pretpostavljena krivica
- oboriva krivica
6. Podlicenca
- odnos primaoca licence i trećeg lica
- podvrsta ugovora o licenci
- ugovorno isključenje prava na davanje podlicence
- relativno isključenje
- apsolutno isključenje
- pravni položaj primaoca licence na davanje podlicence
7.Prestanak ugovora o licenci
protekom vremena trajanja ugovora
otkazom
- po proteku jedne godine
- zakonski otkazni rok od 6 mjeseci
smrt fizičkog lica
stečaj i likvidacija pravnog lica
protekom zakonske zaštite
sporazumno
odlukom suda
8
UGOVOR O OSIGURANJU
1. Pojam i ciljevi osiguranja
uzajamnost
solidarnost
ekonomska zaštita imovine i lica
psihološki elementi
• socijalna sigurnost
• čuvanje imovine
obnova uništenih dobara
preduzimanje preventivnih mjera
akumulacija novčanih sredstava
2. Izvori prava i pravna priroda osiguranja
ZOIL
Z.O.O.
Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi
Autonomni izvori
• opšti uslovi poslovanja
• posebni uslovi poslovanja
• rješenja
• polise osiguranja
• liste pokrića
Poslovno organizovanje osiguranja
Zakonodavni okvir poslova osiguranja u F BiH
Zakon o agenciji za osiguranje u BiH (Sl. Glasnik BiH br. 12/04)
Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju (Sl. novine F BiH br. 22/05)
Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Sl. Novine F BiH br. 24/05)
Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti (Sl. novine F BiH br. 24/05)
Zakon o osiguranju imovine i lica (Sl. novine F BiH br. 2/95; 7/95; 6/98; 41/98); članovi: 27, 66, 69, 70, 71 i 72.
Pravna priroda osiguranja
• teorija naknade štete
• mješovita teorija
• aleatorna terija
• teorija prestacije
• teorija organizovanja zaštite od rizika
Djelatnost osiguranja-oblici organizovanja
9
Djelatnost osiguranja mogu obavljati samo društva za osiguranja obrazovana kao dioničko društvo ili kao društvo za uzajamno osiguranje.
Za obavljanje poslova osiguranja potrebno je odobrenje Agencije za nadzor (Agencija).
Reosiguranjem se mogu baviti samo dionička društva registrovana za tu vrstu djelatnosti uz odobrenje Agencije.
Osiguravajuća društva mogu osnivati domaća i strana, fizička i pravna lica.
Visina osnovnog kapitala iznosi:
-1.000.000,00 i 2.000.000,00 KM u ovisnosti od vrste neživotnog osiguranja
-3.000.000,00 KM za poslove životnog osiguranja i
-3.000.000,00 KM za poslove reosiguranja
Polisa osiguranja
elementi polise osiguranja
ugovorne strane
osigurana stvar
rizik
trajanje osiguranja
svota osiguranja
premija osiguranja
datum izdavanja polise
potpisi ugovornih strana
odštampani uslovi osiguranja
lista pokrića
sadrži sve elemente kao i polisa osiguranja
traje privremeno do izdavanja polise osiguranja
polisa osiguranja kao H.O.V.
na ime
po naredbi
na donosioca
zalaganje
3. Elementi osiguranja
Ugovorne strane - osiguravač
- osiguranik
Predmet osiguranja - stvari
- lica
Rizik - budući, neizvjestan i nezavisan od volje ugovarača
- putativni rizik
- osiguranje od više rizika (pomorsko osiguranje)
Premija - neto premija (statistička ili tehnička)
10
- funkcionalna premija (neto premija i naknada za
preventivu)
- bruto premija (funkcionalna premija i dio
sredstava za pokrivanje ukupnih troškova osiguranja
Osigurana suma - podosiguranje
- nadosiguranje
- suosiguranje (višestruko osiguranje)
- osiguranje subjektivne vrijednosti
- osiguranje staro za novo
Trajanje osiguranja
4. Obaveze ugovoronih strana
Obaveze osiguranika
Podaci o riziku
Plaćanje premije osiguranja
• fiksne premije
• promjenjive premije
• raskid ugovora bez opomene
• raskid ugovora kod životnog osiguranja
Obavještavanje o osiguranom slučaju
Obavještavanje o riziku
Staranje o osiguranom predmetu
Obaveze osiguravača
Plaćanje naknade
• utvrđivanje osiguranog slučaja
• procjena štete
• određivanje visine naknade
• podosiguranje
• franšiza
Naknada štete = x stvarna šteta
• šteta kod životnog osiguranja
• štete u slučaju ratnih operacija
• namjerno prouzrokovanje štete
• otkup polise osiguranja
Obezbjeđenje pokrića obaveze iz osiguranja
Trajno obezbjeđenje izvršenja obaveze
Učini dostupnim javnosti opšte uslove poslovanja
Obavjesti osiguranike o uslovima osiguranja
11
Organizacija zaštite od rizika
5. Podjela osiguranja
5.1. Osiguranje imovine
• osiguranje od požara i drugih opasnosti (elementarne nepogode)
• osiguranje od provalne krađe
• osiguranje od loma stakla
• osiguranje mašina od loma
• montažno osiguranje
• osiguranje životinja
• šomažno osiguranje
• transportno osiguranje
• kasko
• kargo
• lica u prevozu
• kombinovano osiguranje namještaja
• osiguranje dobitaka
• osiguranje troškova i liječenja
• garancijsko osiguranje (odgovornost za nedostatke isporučenih proizvoda)
• osiguranje predmeta za naknadu ako radnik strada ili se povrijedi na radu
• osiguranje od odgovornosti
5.2. Osiguranje lica
• osiguranje života (nedoživljenje)
• osiguranje od nesretnog slučaja (za slučaj bolesti, nezgode ili nesposobnosti za rad)
5.3. Plovidbeno osiguranje
• kasko osiguranje
• kargo osiguranje
• osiguranje od posebnih rizika
• baraterija
5.4. Obavezno osiguranje
• putnika u javnom saobraćaju od nesretnog slučaja
• vlasnika motornih vozila od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima
• vlasnika vazduhoplova od odgovornosti za štete
• pričinjene trećim licima
• vlasnika brodica na motorni pogon od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima
5.5. Reosiguranje
• kvotno reosiguranje
• ekscedentno osiguranje
• osiguranje drugog rizika
• reosiguranje viška štete
5.6. Ostale vrste osiguranja
višestruko osiguranje (suosiguranje)
dvostruko osiguranje
12
– osiguranje života
– osiguranje imovine
podosiguranje
nadosiguranje
osiguranje staro za novo
osiguranje subjektivne vrijednosti
Djelatnosti osiguranja
NEŽIVOTNO OSIGURANJE
Osiguranje nezgoda
Zdravstveno osiguranje
Osiguranje drumskih vozila
Osiguranje šinskih vozila
Osiguranje vazduhoplova
Osiguranje plovila
Osiguranje robe u transportu
Osiguranje imovine od požara i prirodnih sila
Osiguranje od ostalih šteta na imovini
Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila
Osiguranje od civilne odgovornosti za vazduhoplove
Osiguranje od opšte odgovornosti
Osiguranje kredita
Osiguranje jemstva
Osiguranje od različitih finansijskih gubitaka (gubitak zaposlenja, nedovoljnost prihoda, gubitak tržišne vrijednosti, gubitak rente ili prihoda, nepredviđeni trgovački troškovi, ostali oblici finansijskih gubitaka)
Osiguranje troškova pravne zaštite
Osiguranje pomoći
ŽIVOTNO OSIGURANJE
Osiguranje doživljenja određene starosne dobi
Osiguranje samo za slučaj smrti
Mješovito osiguranje doživljenja određene starosne dobi ili ranije smrti
Životno osiguranje sa povratom premija
Rente
Osiguranje od tjelesne povrede
Osiguranje za slučaj smrti od nezgode
13
Osiguranje invaliditeta koje proizilazi iz nezgode ili od bolesti
Osiguranje braka i osiguranje rođenja
Zdravstveno osiguranje u slučaju bolesti ili nezgode
Tontine
Poslovi povrata kapitala
Upravljanje grupnim penzionim fondom (upravljanje inesticijama, upravljanje imovinom koja predstavlja rezerve fondova, garantovanje povrata kapitala ili određene kamatne stope i druge beneficije tipa osiguranih programa grupnih penzija)
Poslovi slični socijalnom osiguranju
Posredovanje u privatnom osiguranju
Posrednici u poslovima osiguranja moraju biti registrovani kod Agencije
Posrednici se pojavljuju kao: zastupnici i kao brokeri u osiguranju
Zastupnik u osiguranju je pravno ili fizičko lice koje obavlja profesionalnu djelatnost u ime i za račun ili samo za račun jednog ili više društava
Zastupnik može pomagati u izvršavanju ugovora i pružati savjetodavne usluge
Broker mora biti registrovan u posebnom registru brokera koji vodi Agencija
Za registraciju brokera u osiguranju traže se deponovana sredstva u iznosu od 200.000,00 KM i dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti u najmanjem iznosu od 400.000,00 KM
Nadzor nad posrednicima u osiguranju obavlja Agencija
Prestanak ugovora o osiguranju
poništenje ugovora
raskid ugovora
propast predmeta osiguranja
istekom vremena
stečaj osiguravača
neplaćanjem premija
jednostrani raskid
otkaz ugovora od strane osiguranika
14
UGOVOR O INVESTICIONOJ IZGRADNJI
15
16
UGOVOR I INVESTICIONOJ IZGRADNJIUGOVOR I INVESTICIONOJ IZGRADNJI
Ugovor o djelu
Ugovor o građenju
građevinski radovi
građevina
Posebni ugovori
Ugovor o građenju u užem smislu
Ugovor o građenju u širem smislu
Ugovor o konsaltingu
Ugovor o inžinjeringu
Ugovor po sistemu “ključ u ruke” (član 640. Z.O.O.)
Ugovor o izgradnji investicionih objekata
Ugovor o konzorcijuSpecifičnosti normi Z.O.O.
dispozitivnostJedinstvo normi
Specifičnosti ugovora o investicionoj izgradnjiSpecifičnosti ugovora o investicionoj izgradnji
Učešće kooperanata – nominated subcontractor
Sistem odgovornosti kooperanata
Sistem solidarne odgovornosti u poslovnom pravu (čl. 413. Z.O.O.)Podsistemi ugovaranja
Nosilac posla – holder of turn key contract
Kompletna usluga – I’ensemblier
Separte contracts
Comprehevisive contracts
Product in handGuaranted market
Sold productConsorzi
pilotopšti punomoćnik
Primjeri:
Zakon o spoljnotrgovinskoj politici
Zakon o prostornom uređenju
Zakon o geodetskoj djelatnosti
Zakon o premjeru i katastru zemljišta
Zakon o građevinskom zemljištu
Pravilnik o tehničkom posmatranju visokih brana
Pravilnik o tehničkim propisima za građenje u seizmičkim područjima
Hijerarhija izvora prava
Ugovor
Zakon i podzakonski akti
Opšti uslovi poslovanja
Trgovinski i poslovni običaji
Sudska praksa
Arbitražna praksa
FIDIC Uslovi ugovora (međunarodni) za građevinske radove
FIDIC Uslovi ugovora (međunarodni) za električne i mehaničke radove sa obrasicma ponuda (uključena i montaža na gradilištu)
UN ECE Opšti uslovi za isporuku i montažu postrojenja i opremu u uvozu i izvozu
UN ECE Vodič za sastavljanje ugovora za izgradnju velikih industrijskih postrojenja
ORGALIME Model konzorcijskog sporazuma za određeni ugovor
17
Izvori prava / pravna vrela
Domaći Međunarodni
Zakon o obligacionim odnosima Posebne uzanse o građenju Opšte uzanse za promet robom Ostali propisi
Federalni Kantonalni
Opšti uslovi poslovanja
Pravila UNCITRAL-a Pravila ECE Opšti uslovi RIBA Opšti uslovi FIDIC-a UNIDO model ugovora Pravila MTK Pravila ORGALIM-a
MTK Vodič za međunarodne investicije
Arbitražne odluke
Pojam i vrste arbitraža
Predmet sudovanja
Način ugovaranja
Domet arbitražnih odluka
Prednosti arbitražnog sudovanja
Izvršenje inostranih sudskih i arbitražnih odluka
Da je inostrani sud bio nadležan po pravilima o međunarodnoj sudskoj nadležnosti domaćih sudova,
Da je uvodoljeno načelu kontradiktornosti,
Da je predmetna sudska odluka snabdjevena klauzulom pravosnažnosti i izvršnosti prema pravu države u kojoj je donesena,
Da postoji reciprocitet,
Da priznanje strane sudske odluke nije protivno javnom poretku naše zemlje
Domašaji uzansi, poslovnih običaja i opštih uslova
Odnos opštih i posebnih propisa
Odnos uzansi i Z.O.O.
Dispozitivni karakter odredbi Zakona
Član 20.
Učesnici mogu svoj obligacioni odnos urediti drukčije nego što je ovim zakonom određeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizilazi što drugo
Primjena dobrih poslovnih običaja
Član 21.
Učesnici u obligacionim odnosima dužni su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim običajima.
Na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su učesnici u obligacionim odnosima ugovorili njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli.
Primjena običaja
Član 1107.
Odredba opštih ili posebnih uzansi kojom se utvrđuje pretpostavka da su ugovorne strane pristale na primjenu uzansi, ukoliko ih nisu ugovorom isključile, neće se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona. (1)
18
Opšte uzanse za promet robom neće se primjenjivati poslije stupanja na snagu ovog zakona u pitanjima koja su njime regulisana. (2)
Ako su opšte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni običaji suprotni dispozitivnim normama ovog zakona, primjenjivaće se odredbe ovog zakona, osim ako su strane izričito ugovorile primjenu uzansi, odnosno drugih trgovinskih običaja. (3).
Primjena uzansi-sudska praksa
Posebne uzanse o građenju primjenjivaće se ako učesnici obligacionog odnosa ugovore njihovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su njihovu primjenu htjeli u onim slučajevima koji su regulisani odredbama Zakona o obligacionim odnosima.
Posebne uzanse o građenju primjenjivaće se samo onda kada je njihova primjena izričito ugovorena.
U pogledu Opštih uzansi za promet robom, poslije donošenja Posebnih uzansi o građenju i posebno Zakona o obligacionim odnosima, ne bi bilo mjesta njihovoj primjeni u odnosu na ugovor o građenju.
Uzanse se neće primjenjivati na odnose koji su regulisani prinudnim normama.
Uzanse se mogu primjenjivati samo na odnose koji su regulisani odredbama dispozitivnog karaktera, ali uz uslov da su stranke njihovu primjenu izričito ugovorile”. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-22/87 od 06. 05. 1987. God.)
“Nakon stupanja na snagu Zakona o obligacionim odnosima, opšte i posebne uzanse čiju su primjenu stranke ugovorile, neće se primjenjivati jedino ako su suprotne strogim odredbama Zakona o obligacionim odnosima”. (Presuda Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-455/85 od 18. 04. 1985. god.)
19
UGOVOR O GRAĐENJU
NAČINI UGOVARANJA
20
UGOVOR O GRAĐENJUUGOVOR O GRAĐENJU
Prethodne faze
Forma ugovora
predmet
ostali elementi
garancijegarantni rokoviugovorna kazna
kolaudacija
Bitni elementi
cijena
rokovi
zatezna kamata
tehnički prijem
premijenadzorna funkcijakontrola kvaliteta
superkolaudacijaprivremeni prijem (provizorij)
NAČINI UGOVARANJANAČINI UGOVARANJA
Domaći Međunarodni
javno nadmetanje
prikupljanje ponuda
neposredna pogodba
direktni pregovori
licitacija
ograničena licitacija
licitacija sa pretkvalifikacijom
otvorena licitacija
upravni akt
pravo prigovora
upravni spor
Pravni značaj odluke o izboru izvođača
Opšti uslovi ECE Opšti uslovi FIDIC-a Pravila IBRD-a
DEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORA
SPECIFIČNOSTI KOD UGOVARANJA
Pregovori
- negativni ugovorni interes
- pozitivni ugovorni interes
Predugovor
Oblici štete koja se nadoknađuje
- obična šteta
- izmakla dobit
- konkretna šteta
- apstraknta šteta
Oblici odgovornosti
- predugovorna
- subjektivna
- dokazivanje krivice
- pretpostavljena krivica
- objektivna
Sudska praksa
- domaća
- Inostrana21
DEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORADEJSTVO ZAKLJUČENJA UGOVORA
Princip pacta sunt servanda (čl. 17. ZOO – dužnost ispunjenja ugovorne obaveze)
Istorijat
rimsko pravo
anglosaksonsko pravo
francusko pravo
evropsko-kontinentalna škola
njemačko pravo
švicarsko pravo
italijansko pravo
domaće pravo
SISTEM ODGOVORNOSTI
Ugovorna odgovornost
- po osnovu krivice
- pretpostavljena krivica
- dokazivanje krivice
- objektivna odgovornost
Odgovornost ugovornih učesnika
- odgovornost izvođača radova (bonus artifex)
- odgovornost generalnog izvođača radova
- odgovornost kooperanata
- odgovornost projektanata
- odgovornost konsultanata
- odgovornost ostalih učesnika
odgovornost ostalih učesnika
- ispitivanje zemljišta
- kontrola kvaliteta
- isporuka opreme
- isporuka tehnologije
- obuka kadrova
- tehnički prijem
Posebni oblici odgovornosti
- odgovornost za kvalitet radova
- odgovornost za kvalitet materijala
- odgovornost za rad drugih
- odgovornost stabilnost objekta
- dužina trajanja garantnih rokova
- odgovornost prema kasnijim sticaocima
- odgovornost prema trećim licima
- odgovornost za isporučenu opremu
- odgovornost za pribavljenu tehnologiju
- odgovornost za solidnost zemljišta
- odgovornost za vidljive nedostatke
- odgovornost za skrivene nedostatke
22
RASKIDANJE ILI IZMJENA UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI
Pretpostavke za raskidanje
Član 133.
• Ako poslije zaključenja ugovora nastupe okolnosti koje otežavaju ispunjenje obaveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne može ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom slučaju u toj mjeri da je očigledno da ugovor više ne odgovara očekivanjima ugovornih strana i da bi, po opštem mišljenju, bilo nepravično održati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je otežano ispunjenje obaveze, odnosno strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne može ostvariti svrhu ugovora može zahtijevati da se ugovor raskine.
(2) Raskid ugovora ne može se zahtijevati ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila dužna da u vrijeme zaključenja ugovora uzme u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati.
(3) Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne može se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile po isteku roka određenog za ispunjenje njene obaveze.
(4)Ugovor se neće raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajući uslovi ugovora pravično izmijene.
(5) Ako se izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obavezati stranu koja je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravičan dio štete koju trpi zbog toga.
Dužnost obavještavanja Član 134.
Strana koja je ovlašćena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva raskid ugovora dužna je da o svojoj namjeri da traži raskid ugovora obavijesti drugu stranu čim je saznala da su takve okolnosti nastupile, a ako to nije učinila, odgovara za štetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme saopšten.
Okolnosti od značaja za odluku sudaČlan 135.
Pri odlučivanju o raskidanju ugovora, odnosno o njegovoj izmjeni, sud se rukovodi načelima poštenog prometa, vodeći računa naročito o cilju ugovora, o normalnom riziku kod ugovora, odnosno vrste, o opštem interesu, kao i o interesima obiju strana.
Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnostiČlan 136.
• Strane se mogu ugovorom unaprijed odreći pozivanja na određene promijenjene okolnosti, osim ako je to u suprotnosti sa načelom savjesnosti i poštenja.
NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA
Nemogućnost za koju ne odgovara nijedna strana
Član 137.
• Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obaveze, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnova.
• U slučaju djelimične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor, ako djelimično ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inače ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze.
23
Nemogućnost ispunjenja za koju odgovara druga strana
Član 138.
• Kad je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njena obaveza se gasi, a ona zadržava svoje potraživanje prema drugoj strani, s tim što se smanjuje za ojoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobađanja od sopstvene obaveze.
• Pored toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema trećim licima u vezi sa predmetom svoje obaveze čije je neispunjenje postalo nemoguće.
PREKOMJERNO OŠTEĆENJE
Očigledna nerazmjera uzajamnih davanja
Član 139.
• Ako je između obaveza ugovornih strana u dvostranom ugovoru postojala u vrijeme zaključenja ugovora očigledna nerazmjera, oštećena strana može zahtijevati poništenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.
• Pravo da se zahtijeva poništenje ugovora prestaje istekom jedne godine od njegovog zaključenja.
3. Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravnog dejstva.
4. Ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti.
5. Zbog ove nesrazmjere ne može se tražiti poništenje ugovora na sreću javne prodaje, kao ni onda kad je za stvar data viša cijena iz osobite naklonosti.
ZELENAŠKI UGOVOR
Član 141.
• Ništav je ugovor kojim neko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili nekog trećeg korist koja je u očiglednoj nerazmjeri sa onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obavezao dati ili učiniti.
• Na zelenaški ugovor shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o posljedicama ništavosti i o djelimičnoj ništavosti ugovora.
3. Ako oštećeni zahtijeva da se njegova obaveza smanji na pravičan iznos, sud će udovoljiti takvom zahtjevu ako je to moguće, a u tom slučaju ugovor sa odgovarajućom izmjenom ostaje na snazi.
4. Oštećenik može podnijeti zahtjev za smanjenje obaveze na pravičan iznos u roku od pet godina od zaključenja ugovora.
Promijenjene okolnosti-sudska praksa
“Zahtjev za povećanje cijene zbog promijenjenih okolnosti sadrži u sebi prijedlog za izmjenu ugovora u tom pogledu”. Presuda vrhovnog privrednog suda Sl-465/61.
“Na postojanje promijenjenih okolnosti sud ne pazi po službenoj dužnosti. Kao osnov za izmjenu ili raskidanje ugovora promijenjene okolnosti se uzimaju u obzir po prijedlogu zainteresovane strane”. Presuda Vrhovnog suda Sl-40/55.
24
“Ugovor neće biti raskinut zbog promijenjenih okolnosti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajući uvjeti ugovora pravedeno izmijene”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-959/82 od 13. 01. 1983. godine. Pregled sudske prakse br. 23., str. 89.
Kod ugovora o građenju dopušteno je utanačenje o fiksnoj cijeni, pa i o otklanjanju primjene pravnog pravila o zaključivanju ugovora pod klauzulom nepromijenjenih okolnosti, no s tim da sve to ima samo ograničeno djelovanje u smislu da ni takve klauzule ne mogu isključiti pravo ugovarača da zahtijeva izmjenu cijena kada do toga dođe uslijed državnih mjera ili drugih koje slično djeluju...” Presuda Vrhovnog suda G.Z. 73/67.
“Izraz fiskna cijena, sam po sebi, ne mora značiti da su ugovorne strane, upotrijebivši taj izraz, htjele već unaprijed da isključe bilo kakav uticaj naknadno promijenjenih okolnosti na visinu ugovorne cijene”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 867/53.
“Zahtjev za izmjenu i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti može biti u načelu osnovan i u slučaju kada su stranke izričito ugovorile da se ugovorom predviđena cijena ne može mijenjati ni po kom osnovu i to samo onda ako je poslije zaključenja ugovora došlo do promijenjenih okolnosti, do takvih razlika u cijenama koje ne samo da prelaze okvire navedenog rizika u poslovanju, nego znatno premašuju i onaj povećani rizik koji su stranke nesumnjivo primile na sebe kada su se ugovorom odrekle prava na izmjenu ugovorne cijene zbog promijenjenih okolnosti”. Presuda Vrhovnog privrednog suda S. 269/67.
Zelenaški ugovor
“Okolnosti koje nastanu nakon sklapanja ugovora, a koje otežavaju ispunjenje obveze jedne strane, nisu odlučujuće za procjenu je li neki ugovor zelenaški ili nije. Naime, za procjenu je li riječ o zelenaškom ugovoru potrebno je da ugovor već u vrijeme njegova sklapanja ima sve objektivne i subjektivne elemente propisane odredbom člana 141. Z.O.O.” Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1243/91 od 25. 06. 1991. g.
“Da bi se ugovor mogao smatrati zelenaškim u vrijeme sklapanja ugovora mora imati sve “objektivne i subjektivne elemente o kojima govori član 141. Z.O.O.” Presuda Okružnog suda Rijeka Gž-163/90 od 21. 02. 1990. godine. Pregled sudske prakse br. 45/66.
Prekomjerno oštećenje
“Ako je između obaveza ugovornih u vrijeme sklapanja ugovora postojao očiti nesrazmjer, a druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti, u parnici se ne može osnovano ustrajati na zahtjevu za poništenje ugovora, već su time ispunjene pretpostavke za preinačenje tužbe u skladu sa kojom će sud obavezati dužnika na isplatu novčane svote u visini razlike između ugovorne cijene i prave vrijednsoti”. Presuda Vrhovnog suda Rev-10809/90 od 16. 04. 1991. g.
“Pravni posao se ne može pobijati samo zbog same objektivne okolnosti oštećenja preko polovine prave vrijednosti već je za uspješno pobijanje pravnog posla potrebna i dalja pretpostavka da je saugovarač postupio protivno načelu savjesnosti i poštenja”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije Sl-491/58. Zbirka sudskih odluka br. VII/3.
“Protivan je javnom poretku i ne proizvodi pravno dejstvo sporazumom kojim se jedna ugovorna strana odriče prava da teretni ugovor pobija zbog oštećenja preko polovine”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-3011/64. Zbirka sudskih odluka IX/3.
“Ugovorna strana može tražiti raskid ugovora zbog oštećenja preko polovine iako je prilikom zaključenja ugovora izjavila da se odriče ovog pravnog sredstva”. Rješenje Vrhovnog suda BiH Gž-592/56. Zbirka sudskih odluka II/1.
“Klauzula o odricanju od prava pobijanja ugovora zbog oštećenja preko polovine protivna je unaprijed javnom moralu i ne proizvodi nikakav pravni učinak, stoga se niko pravovaljano ne može unaprijed odreći prava da pobija ugovor zbog oštećenja preko polovine”. Rješenje Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-2827/65 od 15. 04. 1966. Godine. Pravni život, Beograd, 1971. Godina, str. 47.
25
Rok od godine dana u kojem oštećena strana ima pravo zahtijevati poništenje ugovora zbog očitog nesrazmjera uzajamnih davanja prekulzivne je naravi, na čiji istek sud pazi po službenoj dužnosti”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1647/90 od 11. 09. 1990. godine. Pregled sudske prakse br. 47., str. 171.
“Odbijanje izvođača da zaključi ugovor pod nepovoljnim uslovima od onih pod kojim mu je ustupljeno izvođenje radova, ne sadrži u sebi odricanje od prava na naknadu štete nastale zbog toga što je naručilac zaključio ugovor sa drugim izvođačima”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-190/68.
“Ne može se pružiti pravna zaštita odredbi iz ugovora o građenju, kojem su ugovorne strane isključile buru kao jedan od uzroka koji bi inače opravdao zakašnjenje tuženog sa radovima. U pitanju je takva privremena nemogućnost ispunjenja, kakvu ugovorne strane nisu mogle isključiti svojim ugovorom”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-407/71 od 11. 04. 1972. Godine. Privreda pravo br. 2/74, str. 65.
“Nesavjesna strana iz poništenog ugovora o prodaji dužna je savjesnoj strani naknaditi štetu nastalu zbog poskupljenja materijala i usluga u građevinarstvu do kojih je došlo od vremena kad bi započela gradnju da nije bio poništen ugovor do vremena kada je započela gradnja na drugom mjestu”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-553/85 od 23. 01. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 30., str. 56.
Nemogućnost ispunjenja
“Okolnost da građevinska organizacija nije mogla da dovrši izgradnju građevinskog objekta do ugovornog roka zbog nedostajanja građevinskog materijala i stručne radne snage, ne oslobađa tu organizaciju obaveze na naknadu štete prouzrokovane neispunjenjem ugovorne obaveze, jer je mogućnost nastupanja takvih okolnosti ona dužna unaprijed, prilikom zaključenja ugovora da predvidi”. Rješenje Vrhovnog suda Hrvatske Gž-1024/76 od 02. 06. 1976. godine. Zbirka sudskih presuda br. II/3, str. 311.
“Kada je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemoguće zbog događaja za koji nisu odgovorne ni jedna ni druga strana (u ovom slučaju ratne operacije) gasi se obaveza i druge strane, no ako je ova nešto ispunila od svoje obaveze, može zahtijevati vraćanje prema pravilima o vraćanju stečenog bez osnova”. Presuda Vrhovnog trgovačkog suda Hrvatske Rev-369/94 od 09. 02. 1994. g.
“Ako je izvođač propustio pribaviti odobrenje za gradnju, zbog čega je započeta gradnja zabranjena, a nakon promjene urbanističkog plana daljnja gradnja nije dopuštena, obavezan je naručitelju vratiti ono što je primio, bez prava na naknadu učinjenih troškova jer oni nisu korisni za naručitelja”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-21158/88 od 25. 04. 1989. Godine. Pregled sudske prakse br. 46., str. 74.
“Kad ispunjenje obaveze jedne straneu dvostranom ugovoru postane nemoguće zbog događanja za koja nije odgovorna ni jedna strana, gasi se i obaveza druge strane, a ako je ona ispunila dio svojih obaveza, može zahtijevati vraćanje po pravilima o vraćanju stečenog bez osnova”. Presuda Višeg privrednog suda Hrvatske Pž-672/82 od 21. 09. 1982. Godine. Pregled sudske prakse br. 22., str. 165.
“PRATEĆI” UGOVORI I ROKOVI
• Ugovor o geološkim radovima
• Ugovor o projektovanju
• Ugovori sa kooperantima vezano za izvođenje pojedinih radova
• Ugovori o kupoprodaji
• Ugovori o različitim oblicima kontrole
• Ugovori o isporuci opreme
26
• Ugovori o licenci
• Zakon o industrijskom vlasništvu u BiH
- Predmet ugovora
- Patenti
- Robni i uslužni žigovi
- Industrijski dizajn
- Tehničko unapređenje
- Know-how
- Ugovorno i zakonsko trajanje prava
- Prinudna licenca
- Podlicenca
ROKOVI
Pojam rokova
Određivanje rokova
- Zakonsko
- Ugovorno
- Faktičko
Vrste rokova
- Prethodni rokovi
- Rok za početak radova
- Rok za izvođenje radova
- Garantni rokovi
- Garantni rokovi za kvalitet izvedenih radova
- Garantni rok za stabilnost objekta
- Garantni rok za ugrađenu opremu
Rokovi kod pribavljanja tehnologije
- Garancija za tehničku izvodljivost
- Garancija za tehničku upotrebljivost
PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA
• OBAVEZE IZVOĐAČA RADOVA
- proučavanje tehničke dokumentacije
- notifikacija investitora o manama u tehničkoj dokumentaciji
- Izvođenje radova u skladu sa ugovorom, projektnom dokumentacijom i pravilima struke
- Izvođenje radova u roku
- Ugovori kod kojih je rok bitan element ugovora – fixni poslovi
- Ugovori kod kojih rok nije bitan element ugovora 27
- Produženje rokova
- Utjecaj produženja rokova na promjenu cijene
- Osiguranje objekta i trećih lica
- Vođenje građevinskih knjiga
- Obezbjeđenje gradilišta
- Omogućavanje uvida u radove
- Obavljanje nadzora
- Uređenje gradilišta
- Učešće u tehničkom prijemu objekta
a) OBAVEZE INVESTITORA
Izrada fizibiliti studije – elaborat o ekonomskoj opravdanosti projekta
Izrada projektno-tehničke dokumentacije
Pribavljanje infrastrukturnih saglasnosti i odobrenje za građenje
Postupanje po primjedbama izvođača radova na projektno-tehničkoj dokumentaciji
Uvođenje izvođača radova u posao
Obavljanje nadzornih funkcija
Isplata ugovorene cijene
- Ugovoranje fiksne cijene
- Dejstvo klauzule ključ u ruke i promijenjenih okolnosti
Primopredaja objekta
- Tehnički prijem
- Koloudacija i superkoloudacija
- Provizorno preuzimanje
Konačni obračun
PREDMET UGOVORA I CIJENA
Prikupljanje i obrada informacija
Snimanje prirodnih uslova
Predinvesticione studije
Investicioni program
- Ekonomska opravdanost investicije
- Tehnička i tehnološka opravdanost investicije
- Idejni projekti
Investiciono-tehnička dokumentacija
- Arhitektonski projekt
- Građevinski projekat
- Projekti instalacija
- Projekti unutrašnjeg uređenja28
- Ostali projekti
Elaborati:
- Elaborat fizikalnih svojstava objekta
- Elaborat akustičkih svojstava objekta
- Elaborat zaštite od požara
- Elaborat protiveksplozivne zaštite
- Elaborat zaštite od buke
- Elaborat zaštite spomenika kulture
- Ekološki elaborat
PRIMJER ZA GRAĐEVINSKI PROJEKTI
Kategorizacija objekata
I klasa
HE instalirane snage do 1 MW
Pribranske HE s betonskim branama do 5 visine
Nasute pregrade
II klasa:
- HE instalisane snage do 1-15 MW
- Pribranske HE s betonskim branama od 5 – 10 m visine
III klasa:
- HE instalisane snage veće od 15 MW
- Pribranske HE s betonskim branama preko 10 m i visine
- Derivacijske HE
Metodi kalkulacije cijene
- Opšti metod kalkulacije
- Kalkulativna cijena
- Troškovi poslovanja
- Ukupan prihod
Metod zajedničkih normativa
- Kalkulativna cijena
- Troškovi poslovanja
- Ukupan prihod
- Broj norma sati
Metoda postotka od investicione vrijednosti
Metoda jediničnih cijena
Metoda ukupne cijene
Ugovaranje cijene kod ugovora o građenju
- Fiksne cijene
- Promjene cijene
29
- Promjene cijene u ugovorenom roku
- Promjena cijene izvan ugovorenog roka
Kontrola kvaliteta
- Unutrašnja kontrola tehničke dokumentacije
- Kontrola stabilnosti
- Kontrola računske tačnosti
- Kontrola kvalitete materijala
- Kontrola kvalitete opreme
- Kontrola kvalitete tehnoloških procesa
- Nostrifikacije i prevodi
- Mišljenja i ocjene
Nadzorna funkcija
- Nadzor nad izradom tehničke dokumentacije
- Nadzor nad izvođenjem radova
- Nadzor nad kontrolom kvaliteta
- Usklađivanje rada kooperanata
- Nadzor nad probnim radom
- Učešće u tehničkom prijemu objekta
- Praženje projekta u garantnoj fazi
- Praćenje projekta u izvangarantnoj fazi
Izvođenje radova
- Vrste radova
- Naknadni radovi
- Nepredviđeni radovi
- Viškovi radova
- Manjkavosti radova
Ostale usluge
- Geološki radovi
- Geodetski radovi
- Prikupljanje podloga i informacija
- Marektinške usluge
- Obuka kadrova
- Izrada različitih studija i ekspertiza
30
Ugovor
“Stan proizveden za tržište koji je na tržištu i prodan ima karakter robe pa prodaja takvog stana, koju je obavila organizacija koja se bavi izgradnjom i prodajom stanova, ima karakter prometa robe. Rezident neosnovano ističe da ugovor sklopljen između parničnih stranaka ima karakter ugovora o građenju zato što tada predmetni stan još nije bio izgrađen, jer se prema članu 458. Stav 3. ZOOO prodaja može odnositi ina buduću stvar”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-491/88 od 22. 10. 1988. g. Pregled sudske prakse br. 44., str. 84.
“Za razgraničenja i kvalifikaciju ugovora o prodaji od ugovora o građenju značajna je odluka Vrhovnog suda Rev-491/88 od 22. 10. 1988. Godine prema kojoj stan proizveden za tržište koji je na tržištu i prodan od strane organizacije koja se bavi izgradnjom i prodajom stanova ima svojstvo robe, te se ne radi o ugovoru o građenju, nego o prodaji jer se prema članu 458. Stav 3 ZOO prodaja može odnositi i na buduću stvar”.
“Zahtjev pismene forme ispunjen je kada je sastavljena pisana ponuda za izvođenje građevinskih radova u kojoj su navedeni svi bitni elementi o građenju, a tu je ponudu druga strana prihvaila plaćanjem predviđene cijene putem pisanog naloga datog banci”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1866/85 od 07. 01. 1980. Godine. Informator 3425-3426.
“Ugovor o građenju sklopljen usmeno koji se nije počeo ostvarivati nema pravni učinak”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 31., str. 58.
“Ugovor o građenju prema izričitoj odredbi člana 630. Stav 2. ZOO mora biti sklopljen u pismenoj formi, dakle riječ je o ugovoru koji po sili zakona pripada kategoriji formalnih ugovora. Sankcija nepostojanja potrebnog oblika utvrđena je u odredbi člana 70. ZOO kojom je u osnovi propisano da ugovor koji nije sklopljen u propisanom obliku nema pravni učinak – apsolutno je ništav”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-2261/85 od 27. 02. 1986. godine. Pregled sudske prakse br. 31., str. 54.
“Ako su stranke nakon skalapanja ugovora izmijenile broj ugovora, tak ošto su izostavile klauzulu “ključ u ruke”, onda je ta izmjena morala uslijediti u pismenom obliku”.Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine
“Ugovor obavezuje stranke premda nije sklopljen u pismenom obliku kada je nesporno da su radovi u cijelosti izvršeni, te ih je tuženik preuzeo”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1247/85 od 12. 12. 1985. Godine
“Ako je izvođač bez pismene saglasnosti naručioca izveo radove koji nisu projektovani ni ugovoreni, nema pravo na povećanje cijene za vrijednost radova izvedenih bez saglasnosti”. Presuda Vrhovnog suda Vojvoine Pž-692/90 od 19. 10. 1990. Godine
“Ugovor o građenju mora biti zaključen u pismenom obliku. Taj oblik je obavezan i za sve izmjene ugovora pa izvođač ne smije preduzimati radnje bez pisanog naloga, odnosno pisane saglasnsoti naručitelja”. Presuda Vrhovnog trgovačkog suda Hrvatske Pž-654/94 od 06. 09.1994. godine
Odgovornost
“Izvođač radova odgovara naručiocu zajedno sa projektantom za štetu nastalu izvođenjem radova prema projektu koji sadrži greške ukoliko se radilo o očiglednim greškama koje je izvođač morao zapaziti”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 318/65.
“Izvođač radova, po pravilima svoje struke mora postupati sa pojačanom pažnjom i uočiti greške u projektu i na greške upozoriti investitora”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl. 2260/69.
“Pretpostavlja se da izvođač radova mora poznavati tehničkči proces objekta koj izvodi barem u onim granicama u kojima greške u projektovanju mogu dovesti u pitanje sigurnost objekta. U suprotnom pored projektanta snosiće odgovornost u granicama svojih propusta i grešaka”. Odluka Vrhovnog privrednog suda Sl. 239/67.
“Izvođač je dužan upozoriti naručioca ne samo na uočene nedostatke u tehničkoj dokumentaciji već i kad smatra da tu dokumentaciju treba mijenjati radi njenog poboljšanja ili drugih razloga”. Presuda Vrhovnog suda BiH Pž-511/88 od 31. 08. 1989. Godine. Privreda i pravo br. 3-4/90.
31
“Izvođač odgovara solidarno sa naručiocem za štetu koja je nastala za treća lica krivicom izvođača i u slučaju ako između izvođača i naručioca postoji ugovor po kome se izvođač oslobađa odgovornosti za učinjenu štetu, jer takav ugovor nema uticaja na prava oštećenog”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1045/64.
“Za štetu nastalu rećem licu, u toku izvođenja radova, solidarno odgovaraju izvođač i naručilac, pri čemu nije odlučeno da li je šteta nastala njihovom krivicom, nego je bitno da je šteta u uzročnoj vezi sa izvođenjem radova i da nije posljedica neke radnje samog oštećenika”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1569/69.
“Krivnja nije odlučna pošto izvođač i naručilac odgovaraju po načelu objektivne odgovornosti”. Presuda Vrhovnog suda BiH Rev-201/89 od 21. 01. 1989. Godine, Informator br. 3820.
“Izvođač odgovara i za štetu koja je nastala nakon što je napustio gradilište ostavljajući nedovršen objekt jer se i takva šteta ima smatrati štetom u vezi sa izvođenjem radova”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-146/83 od 01. 11. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 24., str. 57.
“Izvođač odgovara za nedostatke predma je rad izveo po nalogu naručioca ako je, kao specijalizirana organizacija mogao uočiti nedostatke u nalogu”. Presuda Vrhovnog suda BiH Pž-133/89 od 27. 11. 1989. Godine, Informator br. 3792.
“Izvođač se ne može osloboditi odgovornosti za nedostatke kao se nije pridržavao pravila struke, iako je postupao po naručiočevim uputama”. Presuda Vrhovnog suda BiH pž-372/89 od 27. 07. 19990. Godine, Informator br. 3856.
“Izvođač mora po pravilima svoje struke postupiti sa pojačanom pažnjom i o načelnoj greški upozoriti investitora. U protivnom odgovara za štetu”. Rješenje Vrhovnog privrednog suda Sl-2260/69 od 14. 07. 1970. Godine.
“Izvođač odgovara za štetu nastalu na objektu ne samo ako je grešku u projektu sam utvrdio, a propusti da na grešku u projektu upozori investitora, nego i onda ako grešku u projektu nije utvrdio, a mogao je ili morao da je uoči”. Rješenje Vrhovnog privrednog suda Sl-513/56 od 23. 06. 1956. godine.“Izvođač radova koji je napustio gradiilšte ostavljajući nedovršene objekte u stanju koje znači opasnost za treće osobe je solidarno odgovorno sa naručiteljem radova, neovisno o njihovim međusobnim odnosima, za štetu koju pretrpi treća osoba, jer i takvu štetu valja smatrati u vezi sa izvođenjem radova”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-420/80 od 13. 06. 1979. godine.
“Odgovornost izvođača u odnosu na naručioca u pogledu saobraznog izvršenja ugovora se ne umanjuje kada izvršenje posla povjere drugoj osobi. Njegova odgovornost se ne može svesti na odgovornost radi nepažljivog postupanja prilikom izbora osobe kojoj je povjerio posao (culpa in eligendo)”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1163/6 od 15. 09. 1968.g.
“Izvođač odgovara u svemu za rad svojih radnika, kao i drugih osoba kojima je povjereni posao djelimično ili u cijelosti ustupljen”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Rev-1633/84 od 14. 01. 1984. g.
OSLOBAĐANJE OD ODGOVORNOSTI
Promijenjene okolnosti
Zelenaški ugovor
Prekomjerno oštećenje
Nemogućnost ispunjenja
- Objektivna
- Subjektivna
- Prethodna
- Naknadna
- Ekonomska
32
- Prirodna
- Trajna
- Prolazna
- Djelimična
- Potpuna
UTICAJ VIŠE SILE
Opasna stvar
Opasna djelatnost
Definisanje više sile
- Nepredvidivost
- Nesavladivost
- Odsustvo krivice
- Spoljašnjost
- Pravno-ekonomske posljedice
- Postojanje štete
- Nemogućnost ispunjenja obaveza
Viša sila i slučaj
Pojavni oblici više sile
- Prirodni događaji
- Društveni događaji
- Zakoniti društveni događaji
- Nezakoniti društveni događaji
Uticaj krivice na višu silu
- Subjektivna teorija
- Objektivna teorija
- Mješovita teorija
- Krivica koja prethodi višoj sili
- Krivica koja djeluje uporedo sa višom silom
- Krivica poslije prestanka dejstva više sile
Viša sila na međunarodnom planu
- Vodič za međunarodne investicije MTK
- Opšti uslovi FIDIC-a
- Posebni rizici
- Izuzeti rizici
- Frustration
33
POSEBNE TEORIJE
Frustration
- Frustrated conctracts Act 1943. G.
- Frustration of the contract
- Frustration of the comman venture
- Frustration evenst
Impracticability
Imprevizija
- Zakon Faillat 1918 i 1949. G.
Granica žrtve
Otpadanje osnovice posla
Sudska intervencija u ugovorne odnose
Intervencija zakonodavca u ugovorne odnose
Viša sila
“Za raskidanje ili izmjenu ugovora nije dovoljno da je nastupio izvanredan događaj, nego i da je taj događaj bio nepredvidiv”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-160/56.
“Oštećenja nastala zbog elementarnih nepogoda čije su posljedice trajale nekoliko dana ne smatra se izvanrednim i nepredvidljivim događajem zbog kojeg se može tražiti raskid ili izmjena ugovora”. Pravni život br. 10-12/88, str. 1781.
“Dužnik ne odgovara za štetu ako nije mogao ispuniti svoju obavezu zbog ratnih događaja koji su nastali nakon sklapanja ugovora jer ih nije mogao spriječiti, ukloniti ili izbjeći”. Presuda Vrhovnog trgovačkog suda Hrvatske Pž-3547/93 od 29. 11. 1994. G.
“Da bi neki događaj imao pravno obilježje više sile, potrebno je, uz ostalo, da je nepredvidiv, izvanredan, a prodor vode u tunel ne može se smatrati takvim događajem, jer su osobe koje izvode radove pod zemljom (u tunelima, rudnicima i sl.) redovito izložene od prodora vode”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-3903/75 od 16. 12. 1976.
“Onaj koji se bavi krajnje opasnom djelatnošću odgovara za štetu koja odatle nastane onomu u pogledu čije je osobne, nepokretne ili pokretne imovine morao priznati vjerovatnost oštećenja greškom koja se u toj djelatnosti ne da unaprijed izbjeći (unpreventable imiscarriage) uprkos najvećoj mogućoj pažnji poduzetoj da se šteta predusretne”. Paragraf 519 i 520. Restatement at the Law Contracts.
“Kada zakon govori o opasnim stvarima (za razliku od onih koje to nisu) i propisuje pooštrenu odgovornost za štetu nastalu u vezi s njima, on ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu upotrebe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu za pa ih zato valja nadzirati povećanom pozornošću”. Rješenje Vrhovnog suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983. G. Pregled sudske prakse br. 25/73.
“Neka je djelatnost povećana opasnost samo onda kada u njenom redovnom roku, po njenoj samoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovina, takoda to ugrožavanje zahtijeva povećanu pažnju osoba koje tu djelatnost obavljaju”. Pregled sudske prakse br. 43/76.
“Kao opasna stvar smatra se ona čiji položaj ili upotreba ili samo postojanje predstavlja opasnost za okolinu, kao što su slučajevi šteta koje prouzrokuju svojom aktivnošću razna transportna preduzeća, fabrike, građevinska, rudarska, kao i druga preduzeća”. Presuda Vrhovnog privrednog suda NR BiH Gž-12/56 od 29. 02. 1956.g.
34
“Svako ko obavlja dozvoljenu djelatnost, odnosno gradnju, mora kao graditelj da nadoknadi svu štetu koju je susjedima svojom gradnjom prouzrokovao. Odgovornost u ovakvim slučajevima je objektivna i nezavisna od krivice prouzrokovane štete”. Presuda Vrhovnog suda SR Slovenije Gž-221/69 od 30. 05. 1969.g.
“Kada zakon govori o opasnim stvarima i propisuje pooštrenu odgovornost za štetu nastalu u vezi sa njima, on ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu upotrebe ili na drugi način čine povećanu opasnost štete za okolinu, pa ih valja nadzirati povećanom pozornošću”. Presuda Vrhovnog suda Rev-845/83-2 od 03. 11. 1983. godine. Pregled sudske prakse br. 25/73.
“Neka je djelatnost povećana opasnost samo onda kada u njenom nedavnom toku, već po samoj njenoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja, može biti ugroženo zdravlje ljudi ili imovine, tako da to ugrožavanje zahtijeva povećanu pažnju osoba koje tu djelatnost obavljaju”. Presuda Vrhovnog suda Rev-298/88 od 13. 10. 1988. Godine. Pregled sudske prakse br. 43/76.
Podizvođači
“Ako su izvođač i podizvođač ugovorom predvidjeli da će podizvođač moći naplatiti radove tek kada izvođač naplati ove radove od investitora, tada je preuranjena tužba ako ovi radovi nisu plaćeni od naručioca – inostranog investitora”. Rješenje Višeg privrednog suda u Beogradu Pž-1109/05 od 29. 03. 1995.g.
“Podizvođač radova ima pravo da od glavnog izvođača radova po zaključenom ugovoru traži isplatu cijene, osim ako tim ugovorom isplata nije uslovljena naplatom od investitora”. Presuda Vrhovnog suda Srbije Prev.173/94 od 21. 06. 1994.g.
“Angažovanje podizvođača na strani poslenika ne podrazumijeva dovođenje u vezu podizvođača neposredno sa naručiocem posla, niti oslobađa poslenika od njegovih osnovnih obaveza. Kod ugovora o djelu poslenik može povjeriti izvršenje posla trećem licu, ukoliko ugovor nije sačinjen s obzirom na ličnost poslenika, ali i kada odgovara naručiocu posla za blagovremeno i uredno izvršenje posla”. Presuda Vrhovnog suda Srbije Prev. 624/95 od 09. 01. 1996.g
“Ako je izvođač radova angažirao podizvođača, a on u vezi sa izvođenjem tih radova nanese štetu trećoj osobi, za tu štetu odgovaraju, i to solidarno, obojica. Način na koji oni ugovorno reguliraju svoje odnose ne utječe na njihovu odštetnu odgovornost prema trećim osobama”. Presuda Vrhovnog suda Hrvatske Gž-420/79 od 13. 06. 1979. Godine. Pregled sudske prakse br. 16., str. 42.
“Izvođača građevinskih radova ne oslobađa odgovornosti činjenica da je štetu prouzrokovao podizvođač, jer on odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-963/91 od 09. 04. 1991. Godine, Zakonitost, Zagreb, 1991. Godina, br. 9-10, str. 1096.
Cijena
“Cijena je bitni element ugovora o građenju i zbog toga mora biti izražena u pismenom obliku”. Presuda privrednog suda Hrvatske Pž-24/88 od 21. 02. 1988. Godine. Pregled sudske prakse 42/136.
“Cijena kod ugovora o građenju mora biti određena ili barem odrediva, a ako se cijena ne može odrediti, ugovor ne proizvodi pravne učinke”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1785/69.
“Cijenu ne može određivati sud u parnici. Cijena se može mijenjati ali samo na način i pod uvjetima koji su propisani”. Presuda Privrednog suda Hrvatske Pž-1977/87 od 30. 08. 1988. Godine. Pregled sudske praske 42/136.
35
“Kada ugovor o građenju sadrži klauzulu “ključ u ruke” ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih viškova radova”. Presuda Vrhovnog suda Rev-998/83 od 25. 05. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 29/99.
“Ako ugovor o građenju sadrži odredbu “ključ u ruke” tada ugovorena cijena obuhvata i vrijednost svih nepredviđenih i viškova radova, a isključuje uticaj manjkova radova na ugovorenu cijenu. Stoga izvođač radova nema pravo zahtijevati nanadu za nepredviđene radove i viškove radova, ali ni naručilac nema pravo od ugovorene cijene odbiti iznos manje izvedenih radova”. Presuda Privrednog suda Pž-4/83 od 27. 09. 1983. Godine. Pregled sudske prakse br. 23/268.
“Nakon dolaska u docnju sa izvođenjem radova izvođač nema pravo na pvoećanje cijene, odnosno primjenu klizne sklae po čl. 397 u vezi sa čl. 636 i 637. Zakona o obligacionim odnosima. Primjene klizne skale nakon isteka ugovorenog roka bila bi moguća samo ako izvođač dokaže da je došao u docnju sa završetkom radova zbog neizvršenja obaveza i propusta naručioca”. Rješenje Vrhovnog suda Srbije Prev. 123/97 od 09. 04. 1997. g.
“Iako je ugovorom o građenju ugovorena izvedba po sistemu inženjeringa (ključ u ruke), pa ako nije drugačije ugovoreno može se zahtijevati izmjena ugovorene cijene uslijed promijenjenih okolnosti”. Vrhovni privredni sud Sl. 875/67.
Kamata
“Odluka o visini stope zateznih kamata po svojoj pravnoj prirodi prisilni je propis, pa se stranke iz ugovora u parnici ne mogu pravovaljano odreći prava na zahtijevanje plaćanja tih kamata”. Stav prihvaćen na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda od 05. 02. 1975. godine. Pregled sudske prakse br. 26/73.
“Ako je ugovorena veća kamata od dopuštene, primijeniće se najveća dopuštena osoba koja se određuje posebnim zakonom za odnose između pravnih osoba. Kako takvog posebnog zakona nema, to se ima uzeti da je najveća dopuštena kamatna stopa ona stopa koju banka plaća odnosno ugovora za takvu ili sličnu vrstu posla. Dakle, tužitelj ima pravo zahtijevati zatezne kamate po stopi ugovorene kamate iz ugovora o zajmu, a po članu 277. St. 2. ZOO. Rješenje Privrednog suda Pž-1093/93 od 14. 09. 1993. g.
“Ako su u vrijeme zaključenja ugovora o izvođenju građevinskih radova već bili na snazi propisi o izmjenama ekonomskih instrumenata, izvođač neće moći zahtijevati izmjenu ugovora u cilju povećanja ugovorene cijene pozivom na te propise”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-1929/60 od 26. 12. 1960. g.
“Izraz fiksna cijena upotrijebljen u ugovoru ne znači da su ugovarači htjeli da unaprijed isključe bilo kakav uticaj promijenjenih okolnosti na visinu ugovorene cijene”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-867/59.
“Izvođač može tražiti izmjenu cijene ukoliko su ispunjeni uslovi za primjenu causula rebus sic stantibus”. Presuda Višeg privrednog suda u Sarajevu Pž-935/78 od 08. 12. 1978. Godine. Pravni život 10-12/78, Beograd 1978.g., str. 1379.
“Kada nije donesen poseban zakon koji bi određivao najvišu ugovornu kamatnu stopu između drugih osoba (a ne između pojedinaca) u svakom slučaju valja ocijeniti ima li stopa ugovorenih kamata elemente zelenaškog ugovora”. Rješenje Vrhovnog suda Hrvatske Rev-47/93 od 21. 10. 1993.g. Izbor sudskih odluka 95-1/11.
Kvalitet
“Izvođač radova dužan je da prethodno stručno ispita da li osnovni materijal koji mu je stavljen na raspolaganje od strane investitora ima svojstva nužna za svrhu i sigurnost objekta”. Presuda Vrhovnog suda Sl-2181/61.
“Izvođač odgovara za nedostatke materijala, bez obzira na to da li je materijal dao on sam ili naručilac. Dužan je upozoriti naručioca na nedostatke materijala koji je ovaj predao, a koje je
36
primjetio ili morao primijetiti inače odgovara za štetu”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-584/64.
“Specijalizovani izvođač odgovara za štetu nastalu upotrebom neispravnog materijala bez obzira što je takav materijal bio predviđen projektom jer je kao stručnjak bio dužan da zna da li takav materijal odgovara namjeni”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-613/64.
“Nenavođenje u ponudi vrste materijala od kojeg će se izgraditi put, ne oslobađa izvođača radova da u put ugradi materijal po pravilu posla kojim se bavi i izda garanciju da će se put moći upotrijebiti za normalan saobraćaj”. Presuda Višeg privrednog suda Srbije Pž-1921/89 od 13. 04. 1989. godine. Sudska praksa br. 11/80., str. 27.
“Prema pravilima građevinske struke izvođač je dužan da pri izgradnji objekta materijala prethodno stručno ispita u cilju provjeravanja da li taj materijal ima svojstva koja su neophodna za sigurnost objekta. Ako propusti da to na vrijeme učini, neće se moći pozvati na skrivene mane materijala”. Presuda Vrhovnog privrednog suda Sl-40/59 od 17. 11. 1970. g.
RAT KAO OBLIK VIŠE SILE
Pojam rata
Vrsta oružanih sukoba
Povelja UN
Ženevska konvencija o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba
Četvrta haška konvencija o zakonima i običajima rata
Zakon o utvrđivanju ratne štete R BiH
- Šteta na pokretnoj imovini
- Šteta na nepokretnoj imovini
- Gubitak nacionalnog dohotka
- Šteta za okolinu
- Sve druge vrste šteta
Pravo na ratne štete
- Aktivna legitimacija
- Pasivna legitimacija
- Trust fund
Javni dugovi
Prava izvođača radova da se nadoknadi:
Svaki trajni rad ili materijal koji je oštećen
Sve štete ili razaranja na radovima
Sve materijale ili drugu imovinu koja se upotrijebila ili se namjerava upotrijebiti za izvođenje predmetnih građevinskih radova
Sva razaranja, štete, povrede života ili gubitak života uzrokovan eksplozijom ili udarom ma koje mine, bombe, topovskog zrna, granate ili drugog eksploziva
Sve povećane ili posebne troškove koji su povezani ili su rezultat dejstva posebnih rizika
Razumne troškove za uklaganjanje građevinske opreme, te povratak iste u glavno skladište izvođača
Razumne troškove povratka u domovinu cjelokupnog osoblja i radnika zaposlenih na gradilištu
37
FRANCUSKA
Kraponski kanal
Teorija zajedničke namjere ugovor ide dotle dokle se proteže saglasnost volja. Volja stranaka se odnosi na ono što je u vrijeme ugovora predvidljivo. Ako se pređe predvidljivo prelazi se granica obavezne snage ugovora.
Teorija pravednog rješenja polazna tačka joj je uzajamnost prestacija.
Zakon Faillot 1918 i 1949
Sud može na traženje bilo koje strane raskinuti trgovačke ugovore zaključene prije početka rata, ako su premašila predviđanja koja su razumno mogla biti učinjena u vrijeme zaključenja ugovora. To su ugovori o isporuci robe ili izvođenja radova ili drugi sa sukcesivnim ili odložnim prestacijama.
Teorija imprevizije odnosi se na administrativne ugovore i prvi put se sreće za vrijeme I-g svjetskog rata. Sud je ovlašten kod nenormalnih i nepredvidljivih događaja koji su nastupili nezavisno od volje stranaka i doveli do bitnog poremećaja ekonomije da interveniše i oštećenoj strani dodjeli obeštećenje. Ovo su po jednima promjenjene okolnosti, a po drugima nastanak pojam više sile kao stranog uzroka koji mora biti nepredvidiv i neotklonjiv.
NJEMAČKA
CC govori o višoj sili a BGB o __________ nemogućnosti ispunjenja. Dužnik će odgovarati ako je kriv za nemogućnost ispunjenja, a ona može biti prvobitna i naknadna i može biti objektivna i subjektivna.
Teorija otpadanja osnovice posla govori o ekonomskoj nemogućnosti, nepoštenom teretu, granici _____ i ekvivalentnosti prestacija. Osnovica posla su bitne okolnosti za koje jedna ili obje ugovorne strane uzimaju da postoje ili da će postojati ili u budućnosti nastupiti.
Kod ove teorije nastupaju nove okolnosti po zaključenju ugovora koje dovode do poremećaja osnovice posla. Posljedice su raskid ugovora ili izmjena ako to žele obje ugovorne strane – tzv. Zahtjev za __________. Ona ima sličnosti sa ___________________________. Ide se za iznalaženjem “dobre vjere” (exastisima diligentia) i ona ne dozvoljava da se izvrši obaveza koja finansijski uništava dužnika. Dobra vjera je opšte mjerilo po kome se cijeni da li se može odobriti zahtjev za raskid ili izmjene ugovora.
Vidimo u Francuskoj je rebus sic.s primjenjen samo kod administrativnih ugovora, a u građevinskom pravu interveniše zakonodavac.
Anglo-saxonske teorije
Cases. Paradin/Jane i Taylot/caldwel i Krell/Henry VII
Inglied condition – u ugovoru se nalazi implicirani uslov da će ugovorna strana biti oslobođena ako prije roka ispunjenje postane nemoguće.
Osjećanje zajedničkog posla i ugovora – sa nemogućnošću ispunjenja zbog nastupanja događaja poslije zaključenja ugovora – od Henrya VII. Obje teorije polaze od pojma “nemogućnost”
Frastrating events – događaji koji osujećuju su: uništenje predmeta, protivzakonitost i bitna promjena okolnosti. Subjektivne teorije govore o _________ obje stranaka objektivna teorija traži utvrđivanje objektivnih okolnosti pod kojima je ugovor zaključen i kada skriveni – implicirani uslov nastupa.
Sud je taj koji raskida ugovor i o ulozi suda postoje dvije koncepcije: zajednička namjera stranak ai pravedno i rezervno rješenje.
Frustrated contracst Act 1943 s kojim se željela da izvrši razumna podjela gubitaka koje su stranke usljed _______ pretrpjele. Njima je dozvoljen povrat novca i onda kada u momentu
38
nastupanja ________ nije bilo potpunog otpadanja osnovice posla – considiration. Do ovoga zakona gubitak je snosio onaj “koga snađe”. Kod _________ je prisutan i princip sve ili ništa ne postavlja se pitanje izmjene ugovora. Ovo je modificikovano postojanjem suspenzivnog ______. FCA se nije primjenjivao na prevoz robe morem, brodarske ugovore i osiguranje.
SAD Impracticability – nerazumnost zbog oslobađajućih razloga koji proizvode krajnje i
nerazumne teškoće, troškove, štete ili gubitke. Nemogućnost znači i nerazumnost i dijeli se naobjektivnu (koja izvinjava) i subjektivnu (koja ne izvinjava). U ____________ ot the Law of Contracts govori se o neanticipiranoj teškoći – ako nastupjele promjene čine ispunjenje obaveze težim ili skupljim.
Commercially impracticable – trgovačka nerazumnost zbog nastupiti u nepredviđenih okolnosti koje u vrijeme ugovaranja stranke nisu imale u vidu. UCC pod uslovom da se bitno mijenja priroda posla. Dejstvo ovoga se ogleda da se ugovorna strana oslobađa obaveze ali se vrši i restitucija onog što je dato. Ovdje dejstvo rasida nastupa ex tunc za razliku od engleske gdje je to ex nunc.
Italija, Švicarska i B.G.B. Oslobađanje od odgovornosti se zasniva na nemogućnosti ispunjenja. Nemogućnost mora
biti objektivna i definitivna, a ne privremena. Koriste se termini pretjerane, velike teškoće.
“Vanredni i nepredvidljivi događaji”
Raskid se može izbjeći pravičnom izmjenom uslova ugovora. Sud nije, u Italiji, ovlašten da mijenja ugovor “zbog pretjerane _________” nego samo treba da utvrdi da li su ili nisu predložene mjere – izmjene takve da ugovor svede na pravičnost.
Viša sila Corpus iuris civiliss razlikuje v.s. I slučaj; a _______ ga pojmovno izjednačavaju, kao i npr.
građanske kodifikacije. Slučaj se dešava često, redovni i tipično. Nema nepredvidivosti i nesavladivosti.
V.S. ___________ i srednjovjekovnom pravu je bio skupni naziv za veoma uzak krug događaja.
Subjeektivna koncepcija Goldšmita ima polaznu tačku u postojanju krivice kao jedinog osnova ugovorne odgovornosti. Svi osnovi oslobađanja od odgovornosti treba da se dovedu u neposrednu zavisnost od nepostojanja krivice za prouzrokovanu štetu. I ovdje je neotklonjivost jedini element više sile.
Obje koncepcije je prisutna kod Exera i _____. Kod Exuera ti elementi su __________ kao kvalitativni momenat, vanrednog i izuzetna snaga događaja koja znači neotklonjivost, kao kvantitativni momenti. Žosnon otklanja sve tragove krivice kod exuera. On zahtjeva samo exteriornost v.s. V.S. Je apstraktna štetna sila, kao opšte čovječanski rizik i zbog toga oslobađa dužnika od odgovornosti. Ova koncepcija se bazira na razlikovanju slučaja i više sile.
Razlika p.o. i n.i. N.i. Je mnogo starija od p.o. Francuzi p.o. Nadovezuju na znatno proširenje pojma v.m.
Kod p.o. Izvršenje obaveze je moguće ali je znatno “otežano”. Pravila o n.i. Regulištu one situacije kad je zbog p.o. Ispunjenje obaveze postalo nemoguće, a ne samo otežano. Svrha ugovora, kao kod p.o. Nije više od značaja. N.j. Postoji i kad je obavezu moguće izvršiti ali uz nerazumno visoke troškove tzv. “praktična nemogućnost izvršenja ugovorne obaveze”
39
Posljedica p.o. nastupaju na zahtjev zainteresovane strane uz intervenciju suda. Sud neće usvojiti takav zahtjev za raskid ili izmjenu ugovora, ako je ispunjenje dužnikove obaveze otežano zbog događaja koji se može smatrati “normalnim poslovnim rizikom” (čl. 135. Z.O.O.).
Dužnik se oslobađa od odgovornosti za štetu ako svoju obavezu nije mogao da ispuni zbog okolnosti nastalih poslije zaključenja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći. On će odgovarati ako je, pri zaključenju ugovora mogao predvidjeti nemogućnost ispunjenja. Dužnik ne odgovara za n.i. i usljed više sile.
UGOVOR O GRAĐENJU
Razlozi izbora teme
- Specifičnost principa P.S.S. (Kraponski kanal, Pardine/Jane)
- Evolucij aprincipa P.S.S. I današnji domašaji:
- Zakon Faillot
- Frustration
- F.C.A. – grustration events
- Implicirani uslov (impliced term, Taylor Caldwell i coronation cases)
- USA impracticability
2. Razlozi za izbor ugovora o građenju i korelacija naspram principa P.S.S.
- Složena pravna priroda
- Različiti modaliteti
- Učešće državnih organa i niz prethodnih radnji
- Dugo trajanje
- Veća vrijednost radova
- Postojanje javnog interesa/interesa društva
- Veći broj učesnika/kooperanata
- Predmet ugovora je opasna stvar
- Građenje j eopasna djelatnost
- Građevinska oprema su opasne stvari
- Garantni rokovi su specifični i duži
- Pitanje cijena je specifično
- Postoji obaveza postupanja pažnjom dobrog privrednika ali i pažljivog stručnjaka – bonus artifex
- Postoje različita međunarodna pravila
- Postoji niz garancija i kolaterala
- Uvijek postoji obaveza da se postigne djelo
3. Razvoj različitih osnova za oslobađanje od odgovornosti i njihov uticaj na ugovor o građenju:
Promijenjene okolnosti/rebus sic stantibus:
- Definicija okolnosti koje otežavaju ispunjenje ugovora
- Raskid i revizija
- Predvidljivost i docnja i odricanje
- Pojavni oblici:40
- Ekonomske pojave
- Akti vlasti
- Viša sila
- Utjecaj na ugovor o građnju
Nemogućnost ispunjenja:
- Definicija okolnosti koje se nisu mogle spriječiti, otkloniti ili izbjeći
- Definicija okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti
- Razlike nemogućnosti ispunjenja i promijenjenih okolnosti
- Vrste nemogućnosti:
- Objektivni i subjektivni
- Prethodna i naknadna
- Prirodna i pravna
- Djelimična i potpuna
- Ekonomska
- Proširenje odgovornosti predvidivost nastupanja
- Sredstva obezbjeđenja ugovora
- Dejstvo na ugovor o građenju
Prekomjerno oštećenje /laesio enormis:
- Definicija očigledne nesrazmjere i pravnog standarda “nije znala niti morala znati”
- Poništaju u roku 1 g. I revizija i nemogućnost odricanja
objektivni izuzetak i 3 posebna slučaja
- Subjektivna koncepcija ZOO
- Ugovorna teorija i teorija štete
- Uticaj na ugovor o građenju
Zelenaški ugovor:
- Definicija iskorištavanja stanja nužde, teško materijalnog -stanja, nedovoljnog iskustva, lakomislenosti ili zavisnosti
- Raskid i revizija u roku 5.g.
- Pojam “znao ili morao znati” za stanje nužde
- Uticaj na ugovor o građenju
Ostali osnovi
Viša sila
- Pojam i definicija više sile kao događaja koji je spoljan i nije se mogao predvidjeti ni izbjeći ili otkloniti:
- Obilježja:
- Neprevidivost,
- Nesavladivost,
41
- Spoljašnjost,
- Odsustvo krivice
- Pravno-ekoomske posljedice
Vrste
- Prirodni događaji
- Društveni događaji
- Zakoniti
- Nezakoniti
- Uticaj krivice i tri slučaja
- Objektivno subjektivna koncepcija
- Problem pooštrene odgovornosti
Viša sila na međunarodnom planu
- MTK viša sila
- Promjenjene okolnosti
- FIDIC
- Posebni rizici/excepted risks
- Izuzeti rizici7special risks
- Razlike ova dva rizika
- ECE
- Reilifes
- Generalna klauzula
RAT kao oblik više sile
- Pojam i definicija
- Stanje u BiH i svijetu
- Posljedice
- Uloga države
- Uticaj na ugovor o građenju
- Uporedno viša sila i promjenjene okolnosti
- Tri koncepcije više sile:
- Goldšmit
- Exner
- Žosran
5. Specifičnosti ugovora o građnju – posebne
- Promjena cijene 2,5,10%
- Znatna promjena cijene
- Nastupanje više sile poslije prijema objekta
- Rušenje objekta unutar 10 godina
- Zakašnjenje u rokovima
42
- Isključenje odgovornosti za višu silu i pojedine oblike krivice (namjera, krajnja i obična nepažnja)
- Dejstvo raskida ex tunc i ex nunc
- Prisutnost pojedinih osnova za oslobađanje od odgovornosti
- Uticaj rata, ratne štete i reparacije
6. Teorije:
- Francuska:
- Zajednička namjera
- Pravedno rješenje
- Njemačka:
- Otpadanje osnovice posla
- Nepošten teret
- Granica žrtve
- Iznalaženje dobre vjere
Engleska:
- Implied term/T.Coldwel
- Frustration/coranation cases
- Furstrationg events
- F.C.S /sve ili ništa/ saspenzivni period
USA
- Impracticability – nerazumnost
- Impracticable commercial
43
Recommended