View
3
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Bojan Kova~i}
Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije, Beograd, Srbija
Uloga i aktivnosti Agencijeza energetsku efikasnost Republike Srbije
Stru~ni radUDC: 620.92/.97BIBLID: 0350-218X, 34 (2008), 2-3, 117–132
Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije je formiranazbog strate{ke potrebe Srbije za unapre|ewem uslova i mera zaracionalno kori{}ewe energije i energenata. Osnovana je 2002.godine u okviru reforme energetskog sektora, a uz finansijskupodr{ku Evropske Unije preko Evropske agencije za rekonstrukciju (iz programa CARDS). Predlagawem podsticajnih mera za pove}aweenergetske efikasnosti i promovisawem zna~aja energetske efi-kasnosti, kao i upravqawem programima i projektima za racio-nalno i {ire kori{}ewe energije iz obnovqivih izvora energije(jednim od kqu~nih faktora odr`ivog razvoja), Agencija doprino-si unapre|ewu dru{tveno odgovornog pona{awa prema energiji usvim strukturama dr`ave i dru{tva. Na taj na~in se poboq{avajuindikatori efikasnog kori{}ewa energije u Srbiji i posredno do-prinosi efektivnosti nacionalnog energetskog sistema i ener-getskoj bezbednosti zemqe.
Kqu~ne re~i: energetska efikasnost, Agencija za energetsku efikasnost, odr`ivi razvoj
UVOD
Indikatori energetske efikasnosti u Srbiji pokazuju da postoji potenci-
jal unapre|ewa stepena racionalnog kori{}ewa energije u svim sektorima potro{-
we, posebno u rezidencijalnom sektoru (zgradarstvo, poqoprivreda, javne komu-
nalne delatnosti, doma}instva). Tako|e, na{a industrijska preduze}a prema zvani~-
nim podacima po~iwu da se oporavqaju od posledica dugogodi{we stagnacije i
nazadovawa. To se posebno odnosi na mala i sredwa preduze}a, koja zbog svoje fleksi-
bilnosti, sa adekvatnim upravqawem i primenom novih pristupa u poslovawu i
proizvodwi, mogu da budu zamajac sveukupnog ekonomskog razvoja.
Agencija za energetsku efikasnost Republike Srbije (AEE) formirana je
zbog strate{ke potrebe Srbije za unapre|ewem uslova i mera za racionalno kori{-
117
}ewe energije i energenata. Osnovana je 2002. godine u okviru reforme energetskog
sektora, a uz finansijsku podr{ku Evropske Unije (EU) preko Evropske agencije za
rekonstrukciju (iz programa CARDS). AEE je posebna republi~ka organizacija,
neprofitnog karaktera, i ima svojstvo pravnog lica. Sada{wi pravni sta tus AEE
definisan je Zakonom o energetici, koji je stupio na snagu 1. avgusta 2004. godine.
Zakon o energetici ure|uje osnivawe (~lan 146), poslove (~lan 147) i po~etak rada
AEE (~lan 167). Predlagawem podsticajnih mera za pove}awe energetske efikas-
nosti i promovisawem zna~aja energetske efikasnosti, kao i upravqawem progra-
mima i projektima za racionalno i {ire kori{}ewe energije iz obnovqivih izvora
energije (kqu~nih faktora odr`ivog razvoja), AEE doprinosi unapre|ewu dru{tve-
no odgovornog pona{awa prema energiji u svim strukturama dr`ave i dru{tva. Na taj
na~in se poboq{avaju indikatori efikasnog kori{}ewa energije u Srbiji i posred-
no doprinosi efektivnosti nacionalnog energetskog sistema i energetskoj bezbed-
nosti zemqe. Dru{tvena odgovornost jeste ono {to smo usvojili kao na{u vrednost i
nastavi}emo da uti~emo na druge subjekte dru{tva i dr`ave da racionalno koriste
energiju, odnosno sprovode aktivnosti iz wihove nadle`nosti da bi do toga do{lo.
STRUKTURA POTRO[WE ENERGIJE U SRBIJI
Ukupna planirana primarna energija za potro{wu u 2008. godini iznosi
15,583 miliona ten*, {to je za 5% vi{e od procewene ukupne koli~ine primarne
energije u 2007. godini koja iznosi 14,824 miliona ten [1]. Potrebna koli~ina ove
energije obezbedi}e se iz doma}e proizvodwe i neto uvoza. Doma}a proizvodwa
primarne energije prikazuje godi{wu eksploataciju/kori{}ewe doma}ih resursa na
godi{wem nivou: ugqa, sirove nafte, prirodnog gasa i obnovqivih izvora energije
(hidropotencijala i biodizela)(sl. 1). Planirana proizvodwa primarne energije u
2008. godini iznosi 8,939 miliona ten i za 2% je ve}a od procewene proizvodwe u 2007.
godini. Planirani neto uvoz u 2008. godini od 6,490 miliona ten je za 6% ve}i od neto
uvoza u 2007. godini. Projektovana uvozna zavisnost za 2008. godinu iznosi 42%, {to
je za 1% vi{e od procewene uvozne zavisnosti u 2007. godini koja iznosi 41%.
Mo`emo zakqu~iti da je pove}awe uvoza
logi~no (trenutno je na{a energetska zavis-
nost oko 42%), jer se sve vi{e okre}emo gasu,
kao ~istijem i efikasnijem energentu, a
wega u velikoj meri moramo da uvozimo. No,
sli~na tendencija je i u EU, gde je, trenutno,
uvozna zavisnost 50%, sa tendencijom da
2020. bude 70%, a 2050. ~ak 90%. Zato, izme|u
ostalog zemqe ~lanice EU poku{avaju da
unaprede energetsku efikasnost i zato je
po~etkom pro{le godine postignut tzv.
dogovor o novoj energetskoj politici EU,
koji je ukqu~io tzv. paket 3 ´ 20% (energet-
ska efikasnost, obnovqivi izvori energije,
smawewe emisije CO2).
118
Slika 1. Potro{wa primarne energije(Mten) u Srbiji 2006. godine
* tona ekvivalentne nafte
Struktura finalne potro{we energije po sektorima potro{we je slede}a:
saobra}aj 26%, industrija 34%, ostalo (doma}instva, javne i komercijalne delatno-
sti ‡ JKD, poqoprivreda) 40%. To zna~i da planirana finalna potro{wa najvi{e
raste u sektoru saobra}aja i to za 12% u odnosu na 2007. godinu, zatim u ostalim sekto-
rima (doma}instva, JKD, poqoprivreda) za 7% vi{e nego u 2007. godini, dok je rast
potro{we u industriji za 5% ve}i od procewene potro{we za 2007. godinu. U
strukturi potro{we finalne energije po energentima, najve}i je porast potro{we
gasovitih goriva i to za 24% vi{e nego u 2007. godini i te~nih goriva za 12% vi{e od
procewene potro{we u 2007. godini. U 2008. godini potro{wa elektri~ne energije
je za 7% ve}a od procewene u 2007. godini, potro{wa toplotne energije za 5%, dok }e
se potro{wa ~vrstih goriva smawiti za 10% u odnosu na potro{wu iz 2007. godine.
Struktura finalne potro{we energije sa ocewenim tro{kovima za potro-
{enu energiju po industrijskim granama pokazuje da ~etiri industrijske grane
(hemijska industrija, industrija gra|evinskog materijala, crna metalurgija i indu-
strija papira) u~estvuju u potro{wi fosilnih goriva sa oko 75% (sl. 2). Sli~no je i
sa finalnom potro{wom elektri~ne energije. Industrijski sektor u Srbiji odli-
kuju kori{}ewe zastarele i energetski neefikasne tehnologije, zna~ajni gubici i
neadekvatno pra}ewe potro{we energije. Na to se nadovezuje jo{ uvek nedovoqan
nivo informisanosti i spremnosti menaxmenta o na~inima kako mogu poboq{ati
energetsku efikasnost u svo-
jim preduze}ima. Naravno da
investiciona ulagawa u mere
u{tede energije konkuri{u
drugim potencijalnim ulaga-
wima, npr. u proizvodnu op-
remu, unapre|ewe procesa
prodaje itd., koje ~esto prati
nedostatak sopstvenih inves-
ticionih potencijala predu-
ze}a i neatraktivna kreditna
ponuda bankarskog sektora.
Pored toga, poslovodstva su
nerado spremna da ula`u u me-
re energetske efikasnosti
~iji je pe riod povra}aja ulo-
`enog novca du`i od dve go-
dine.
Prema podacima iz Sta-
tisti~kog godi{waka za 2007.
godinu [2] sektor industrije u
potro{wi finalne energije
u~estvuje sa oko 24% (2006.
godine), {to je pove}awe od
nekoliko procenata u odnosu
B. Kova~i}: Uloga i aktivnosti Agencije za energetsku efikasnost ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 117–132 (2008)
119
Slika 2. Struktura potro{we energije u industrijiSrbije
(DI ‡ drvna industrija, OI ‡ ostala industrija,TI ‡ tekstilna industrija, OM ‡ obojena metalurgija, MK ‡ metalski kompleks, PPP ‡ proizvodwa i preradapapira, IN ‡ industrija nemetala, EbEl ‡ energetika
bez elektroprivrede, IP ‡ industrija papira, CM ‡crna metalurgija, IGM ‡ industrija gra|evinskog
materijala, HI ‡ hemijska industrija)
na 2005. godinu. Ukupna potro{wa energije u industriji se, tako|e, pove}ala za oko
10%, {to mo`e ukazivati na intenzivniju poslovnu aktivnost. Me|utim, ako anali-
ziramo energetski intenzitet u industriji vide}emo da je on 0,6 kg ekvivalentne
nafte po dolaru bruto nacionalnog proizvoda, {to je i do ~etiri puta ve}a vrednost
u odnosu na razvijene zemqe EU. Ipak, sa zavr{etkom procesa privatizacije, mo`e se
o~ekivati da }e i na{a preduze}a da se uhvate u ko{tac sa izazovima koje o{tra
konkurencija na savremenom tr`i{tu nosi sa sobom. U tom smislu, potrebno je da
najvi{i rukovodioci na{ih industrijskih preduze}a {to pre uvide neophodnost
uvo|ewa modernog pristupa energetskog menaxmenta, odn. doma}inskog gazdovawa
energijom. AEE se, tako|e, zala`e za zakonsko uvo|ewe sistema energetskog menax-
menta, ne samo u industriji, ve} i u op{tinama.
AKTIVNOSTI AGENCIJEZA ENERGETSKU EFIKASNOST
Industrija
Imaju}i u vidu sve navedeno, AEE je definisala i pokrenula strate{ki pro -gram „Energetska efikasnost u industriji” u ciqu doprinosa poboq{awu racio-nalnog kori{}ewa energije u industriji u Srbiji. Kqu~ni elementi u sprovo|ewuovog programa treba da budu energetske revizije i energetski menaxment (gazdovaweenergijom). Gazdovawe energijom je sredstvo za postizawe i odr`avawe takve vrsteu{teda, tako {to se energijom gazduje na isti na~in kao i bilo kojim drugim resursom preduze}a, smawuje se rasipawe i obezbe|uje da su tro{kovi za energiju svedeni namin i mum. Gazdovawe energijom je neprekidan proces koji obuhvata pra}ewe energet-skog u~inka i neprestano pronala`ewe na~ina da se on odr`i i poboq{a. Uz modernu opremu, napori energetskog menaxera i svih zaposlenih mogu da se dopune au to mat-skim sistemima za merewe, pra}ewe i kontrolu kqu~nih parametara koji uti~u nakori{}ewe energije. Ipak, napori pojedinaca su uvek zna~ajniji: gazdovawe energi-jom je orijentisano ka qudima. AEE je realizovala vi{e obuka kojima je prisustvo-valo preko 150 polaznika iz 80 preduze}a. Obuke su bile iz oblasti izrade energet-skih revizija, prethodnih studija opravdanosti za uvo|ewe sistema za gazdovaweenergijom, biznis planova i dr.
U sektoru energetske efikasnosti u industriji AEE u~estvuje na realiza-ciji projekta „Norve{ka pomo} Srbiji za sprovo|ewe politike energetske efikas-nosti, izradu energetskog bilansa na lokalnom nivou i primenu Kjoto protoko-la”. Ovaj projekat, kojim rukovodi Ministarstvo rudarstva i energetike, predvi|apomo} Regionalnim centrima za energetsku efikasnost (trenutno ih ima 5 ‡ u Beo-gradu, Novom Sadu, Ni{u, Kragujevcu i Kraqevu) i Mre`i za energetsku efikas-nost u industriji, kao i pripremu strategije i projekata mehanizma ~istog razvoja(Clean De vel op ment Mech a nism – CDM). AEE je dala svoj doprinos i u realizaciji zaokreta u menaxmentu (Turn Around Man age ment – TAM) i programu pru`awapomo}i u razvoju malih i sredwih preduze}a (Busi ness Ad vi sory Pro gram ‡ BAS), kojiimaju za ciq pove}awe konkurentnosti srpskih preduze}a. U tom smislu, AEE pru`apunu podr{ku razli~itim inicijativama kompanija za promovisawe energetskiefikasnije tehnologije u razli~itim industrijskim oblastima. Pored toga, AEEnastavqa da, kao i ranijih godina sara|uje sa Privrednom komorom Srbije, kao iregionalnim privrednim komorama.
120
Zgradarstvo
U okviru strate{kog programa „Energetska efikasnost u zgradarstvu” [3],
AEE Republike Srbije je u 2005. i 2006. godini realizovala projekat „Energetska
efikasnost u javnim zgradama ‡ demonstracioni projekti” ~ija je ocena efekata
primewenih mera za pove}awe energetske efikasnosti u toku.
Aktivnosti ovog Projekta sprovode se uz finansijsku podr{ku EU, preko
Evropske agencije za rekonstrukciju (EAR), koja je u obliku nepovratne finansijske
pomo}i Srbiji obezbedila poseban fond za unapre|ewe energetske efikasnosti u
zgradarstvu u iznosu od 1.650,000 €.
Na sl. 3 prikazan je napredak u pogledu energetske klase zgrade {kole za
decu sa posebnim potrebama „Radivoj Popovi}” u Sremskoj Mitrovici. U ciqu
pove}awa energetske efikasnosti objekta, projekat je obuhvatio: zamenu 222 m2 pos-
toje}ih drvenih prozora, vrata i svetlarnika, novim izra|enim od trokomornih
PVC profila sa dvostrukim zastakqewem (isporuku i monta`u 83 nova PVC
prozora, tri prozora sa lukom, dva svetlarnika, dvoja vrata); obradu {paletni i
izradu i monta`u spoqnih i unutra{wih solbanka; zamenu dotrajalog kotla na lo`-
-uqe novim kotlom na prirodni gas (Viessmann) snage 500 kW, sa gorionikom i
prate}om opremom; izgradwu kotlarnice; nabavku, ugradwu i prikqu~ewe na mre`u
nove merno-regulacione stanice sa pripadaju}om opremom; ugradwu termostatskih
radijatorskih ventila (donacija firme Danfoss). Nakon realizacije projekta po-
tro{wa energije u zgradi je smawena sa 120,18 na 55,18 kWh/m2. Ina~e, mo`e se
predvideti da }e najvi{e pote{ko}a, {to je pokazala praksa i u zemqama EU, biti u
implementaciji EU Direktive o energetskim karakteristikama zgrada, pre svega
sistema sertifikacije zgrada. Mi predla`emo da se u Srbiji ve} sada otpo~ne sa
implementacijom ove direktive. Radi toga smo preveli ovu Direktivu i odr`ali
stru~ni sem i nar uz pomo} eksperata iz nema~ke Agencije za energiju (DENA), a u
saradwi sa In`ewerskom komorom Srbije i wenim regionalnim jedinicama odr`a-
vamo predavawa namewena, pre svega, in`ewerima projektantima. Posebno treba
naglasiti da bi doslednom primenom sada va`e}eg JUS.U. J5. 600 i drugih prate}ih
standarda o projektovawu novih stambenih zgrada i wihovoj toplotnoj za{titi, bilo
mogu}e smawiti projektnu instalisanu snagu za grejawe za 30‡40% i ostvariti
pribli`no toliku u{tedu u energiji za grejawe [4].
AEE je i 2008. godine nastavila sa u~e{}em u projektu Nacionalnog
programa energetske efikasnosti Ministarstva nauke „Primena evropskih postu-
paka za izra~unavawe potrebne i odre|ivawe dozvoqene specifi~ne potro{we
energije za grejawe novih i postoje}ih stambenih zgrada”, ~iji je jedan od ciqeva
poboq{awe doma}e tehni~ke reg u la tive.
Nakon ratifikacije u parlamentu, AEE }e nastaviti da realizuje do sada
veoma uspe{an projekat ”Pove}awe energetske efikasnosti u Srbiji”, koji se fi-
nansira iz sredstava Republike Srbije iz kredita Svetske banke, a koji obuhvata
energetsku rehabilitaciju {kola, bolnica i ustanova socijalne namene. Projekat
ima za ciq:
B. Kova~i}: Uloga i aktivnosti Agencije za energetsku efikasnost ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 117–132 (2008)
121
122
Slika 3. Primer realizovanog projekta u Sremskoj Mitrovici‡ efekti smawewa potro{we energije
‡ unapre|ewe energetske efikasnosti u javnim objektima socijalne namene ({ko-
le, bolnice, domovi starih, domovi za siro~ad), primenom mera na gra|evinskom
omota~u, sistemu grejawa i unutra{wem osvetqewu,
‡ pove}awe subjektivnog ose}aja komfora kod krajwih korisnika, i
‡ podizawe nivoa svesti krajwih korisnika o energetskoj efikasnosti, potrebi za
racionalnim kori{}ewem energije i u{tedama koje se mogu posti}i.
Tehni~ki konsultanti za komponentu Be prve faze projekta bili su JV
BDSP Part ner ship Ltd. ‡ Lon don i Energoprojekt Entel ‡ Beograd, dok je konsultant za
sociolo{ka istra`ivawa bio PR Komunikacije Hill & Knowlton – Qubqana.
Dosada{we evaluacije pokazale su u{tedu i do 50% u energiji i emisiji CO2.
Vrednost druge faze projekta jeste 28 miliona dolara, sa u~e{}em Srbije od 2 mili-
ona dolara. Tim sredstvima energetski }e biti rehabilitovan Klini~ki centar
Ni{, kao i oko 46 {kola, bolnica i ustanova socijalne namene {irom Srbije. Prva
faza, vredna 25 miliona dolara, trajala je od 2005‡2007. godine, i u tom periodu je u
skladu sa procedurama Svetske banke energetski rehabilitovan Klini~ki centar
Srbije i 28 {kola i bolnica. Projekat je dobio nagradu „Green Award” za 2007.
godinu, kao najboqi od svih projekata Svetske banke koji se bave problematikom
energetske efikasnosti, pa je i to jedan od razloga {to su odobrena nova, jo{ ve}a
sredstva za novu fazu. Ina~e, rok povra}aja investicija na osnovu u{teda je za sve
objekte mawi od 10 godina, koliki je grejs pe riod otplate.
Op{tine
Daqinsko grejawe
Gra|ani Srbije do nedavno nisu obra}ali veliku pa`wu na o~ekivanu
potro{wu energije u zgradama zbog relativno niske cene goriva i energije, ali i iz
drugih razloga. Na primer, naplata grejawa za stanove i prikqu~ewe na daqinsko
grejawe je normativno, odnosno vr{i se po kvadratnom metru stambene povr{ine.
Ovo zna~i da stanovi sa velikim potrebama za grejawem imaju istu cenu grejawa kao i
stanovi iste kvadrature sa mawim potrebama za grejawem, dakle, stanovima sa dob-
rom izolacijom i dobrim, zadihtovanim prozorima. Prema na{oj zakonskoj regula-
tivi predvi|a se da uskoro naplata po~ne na osnovu izmerene potro{we toplote za
grejawe, te }e godi{wi tro{kovi za grejawe morati da se uzmu u obzir prilikom
kupoprodaje i iznajmqivawa stanova, kao {to je to npr. slu~aj u Nema~koj.
U okviru vi{egodi{weg strate{kog programa „Energetska efikasnost u
komunalnoj energetici”, koji treba da doprinese pove}awu energetske efikasnosti
i smawewu potro{we energije u objektima i sistemima za koje je odgovorna lokalna
(op{tinska) samouprava, AEE Republike Srbije je u 2005. i 2006. godini realizovala
projekat „Energetska efikasnost u komunalnoj energetici ‡ demonstracioni
projekti”. Ciq Projekta bila je demonstracija koncepta energetske efikasnosti
na primeru daqinskog grejawa stambenih zgrada i pove}awe pouzdanosti isporuke
toplotne energije, odnosno smawewe potro{we toplotne i elektri~ne energije u
B. Kova~i}: Uloga i aktivnosti Agencije za energetsku efikasnost ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 117–132 (2008)
123
sistemu daqinskog grejawa na strani isporuke, bez smawewa komfora u grejanim
prostorijama. Tako|e, projekat je imao za ciq da poka`e da uvo|ewe sistema naplate
prema potro{wi u stambenom sektoru ima ekonomsko opravdawe, tj. da ovaj vid
naplate efikasnije stim uli{e potro{a~e da racionalnije tro{e toplotnu energiju
od normativne (pau{alne) naplate, bazirane na veli~ini (kvadraturi) grejanog
prostora. Konkretne mere kojima bi se ovaj prob lem mogao re{iti su slede}e:
‡ rekonstrukcija postoje}ih toplotnih podstanica, sa regulacijom rada podstani-
ca na osnovu spoqne tem per a ture i frekventnom regulacijom rada pumpi,
‡ ugradwa kalorimetara u toplotne podstanice, i
‡ postavqawe termostatskih ventila i deliteqa toplote na grejna tela.
Ukupan predvi|eni buxet za sufinansirawe demonstracionih projekata
odobren od strane Evropske agencije za rekonstrukciju, kojim su obuhva}eni projek-
ti u oblasti daqinskog grejawa (4 projekta), iznosio je 350.000 €. Maksimalno u~e{}e
donacije po projektu iznosilo je do 75% ukupnih dozvoqenih tro{kova projekta.
Kao primer izdvajamo projekat u Subotici, za ~iju implementaciju su izab-
rane tri uporedive stambene zgrade sli~nih karakteristika. Zgrade su iste veli~i-
ne i kvaliteta konstrukcije, na istoj lokaciji i sa stanarima sli~nih navika.
Izgra|ene su i prikqu~ene na sistem daqinskog grejawa u Subotici sredinom 70-ih
godina pro{log veka. Svaka zgrada ima 12 spratova sa 76 stanova i ukupnom povr{i-
nom od po 4.500 m2.
Pro gram projekta obuhvatio je slede}e radove:
‡ rekonstrukciju toplotne podstanice sa ugradwom merila potro{we toplotne
energije u zgradi u ul. Bajnatska 34 (za potrebe projekta ova zgrada ozna~ena je kao
objekat A),
‡ zamenu postoje}e toplotne podstanice novom, paketnog tipa (sl. 4), sa regula-
cijom rada podstanice na bazi spoqne tem per a ture, u zgradi u ul. Bra}e Radi} 156
(objekat Be), i
‡ zamenu postoje}e toplot-
ne podstanice novom, pa-
ketnog tipa sa regulaci-
jom rada podstanice na
bazi spoqne tem per a ture
i frekventnom regulaci-
jom rada pumpi i ugradwu
termostatskih ventila i
deliteqa potro{we top-
lotne energije na grejna
tela u stanovima u zgradi
u ul. Bra}e Radi} 158 (ob-
jekat Ce).
Zna~ajnije u{tede top-
lotne energije ostvarene su u
objektu Ce (lokalna plus in-
dividualna regulacija), u ko-
me je izvr{ena zamena starih
ventila termostatskim ven-
tilima, a obra~un toplotne
124
Slika 4. Podstanica u objektu sa kalorimetromu Subotici
energije vr{en je razdeobom u odnosu na stvarno utro{enu energiju na osnovu
deliteqa toplote. U{teda u potro{wi elektri~ne energije u podstanici u objektu
Ce u odnosu na objekat A, gde je ugra|ena nova izmewiva~ka podstanica sa frekvent-
no regulisanom cirkulacionom pumpom, iznosi ~ak 44,43%. Postignuto je i smawewe
ukupne emisije CO2 primenom mera energetske efikasnosti za objekte Be i Ce u
odnosu na referentni objekat A.
Javna uli~na rasveta
Ciq projekata bio je da se demonstrira upotreba efikasnijih izvora za
osvetqewe u sistemima javne (uli~ne) rasvete i da se afirmi{e primena mera ener-
getske efikasnosti u jedinicama lokalne samouprave, odnosno smawewe potro{we
elektri~ne energije i smawewe tro{kova za javnu rasvetu, kao stavke u op{tinskom
buxetu, uz istovremeno poboq{awe osvetqenosti ulica. Ukupan predvi|eni buxet
za sufinansirawe demonstracionih projekata (Evropska agencija za rekonstruk-
ciju), kojim su obuhva}eni konkretni projekti u sektoru komunalnih usluga (pored
javnog osvetqewa i sistemi za snabdevawe vodom) iznosio je 170.000 €.
Kao primer izdvajamo projekat u op{tini Varvarin, gde je poboq{awe
osvetqewa skoncentrisano na tranzitne pravce i zna~ajne objekte u gradu ({kole,
zgrade Skup{tine op{tine, po{te, pe{a~ka zona). Formiran je pro gram projekta,
koji je obuhvatio slede}e radove:
‡ ugradwu 55 natrijumskih visokopritisnih sijalica, snage 150 W,
‡ ugradwu 11 natrijumskih visokopritisnih sijalica, snage 70 W,
‡ ugradwu 16 novih nosa~a za sijalice,
‡ bojewe 35 stubova, i
‡ postavqawe 10 za{titnih poklopaca i 6 {titnika (senila).
Izmereni podaci nakon izvedenih radova ukazuju na u{tede energije od pri-
bli`no 30%, pri ~emu treba napomenuti da odre|eni broj svetiqki pre rekon-
strukcije nije bio u upotrebi. Tako|e, postignute su i u{tede u emisiji CO2 (sl. 5).
Pored energetskih i nov~anih u{teda i poboq{anih ekolo{kih aspekata,
od velikog zna~aja je i boqa osvetqenost ulica, ~ime je pove}ana sigurnost gra|ana i
bezbednost u saobra}aju.
Jedan u nizu projekata u kome je u~estvovala AEE, a koji se nadovezuje na
prethodno pomenuti, jeste i instalacija velikog displeja, odnosno energetsko-eko-
B. Kova~i}: Uloga i aktivnosti Agencije za energetsku efikasnost ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 117–132 (2008)
125
Slika 5. Odnos teorijske emisije CO2 (kg)na godi{wem nivou, pre i poslerekonstrukcije, izra~unat na osnovuteorijske potro{we zamewenih sijalica
lo{kog sata na centralnom trgu u Varvarinu, na kome gra|ani mogu da prate potro{-
wu energije, odnosno u{tedu u odnosu na isti taj da tum prethodne godine, kao i
koliko je mawa emisija CO2 u odnosu na isti pe riod, a kao posledica zamewene
uli~ne javne rasvete. Projekat je sprovela i finansirala nema~ka organizacija za
me|unarodnu tehni~ku saradwu (GTZ).
Agencija za energetsku efikasnost je do sada neposredno ostvarila kontak-
te sa vi{e od 100 op{tina i nastavi}emo sa tom praksom. Uradili smo energetske
bilanse i planove energetskog razvoja za tri grada kao pokazni primer i za druge
gradove u Srbiji. Ovi bilansi i planovi omogu}avaju op{tinama da na pravi na~in
izvr{avaju svoje obaveze koje proisti~u iz Zakona o energetici, kao i da defini{u
konkretne programe i projekte za svoj, ne samo energetski, razvoj.
OBNOVQIVI IZVORI ENERGIJE
Trenutno su najve}i potencijali Srbije u oblasti obnovqivih izvora ener-
gije (OIE) biomasa, male hidroelektrane i geotermalna energija, ali se u bliskoj
budu}nosti mo`e o~ekivati zna~ajnije iskori{}ewe energije vetra, pa i solarne
energije, naro~ito sa razvojem i, shodno tome, smawewem cene ko{tawa tehnologije
koja se koristi, posebno u primeni fotonaponskih }elija.
AEE je, uz sufinansirawe Evropske agencije za rekonstrukciju, realizo-
vala dva demonstraciona projekta iz oblasti OIE ‡ kori{}ewe drvne biomase za
grejawe (kotlarnica u osnovnoj {koli) i gradwa male hidroelektrane.
Projekat pod nazivom „Ja~awe centra za obnovqive izvore energije u okviru
Agencije za energetsku efikasnost” finansira se kroz donaciju Kraqevine [pa-
nije u vrednosti od 204.000 €. Sporazum o donaciji je u ime Vlade Republike Srbije
potpisalo Ministarstvo rudarstva i energetike u januaru 2007. godine. U okviru
predvi|enih projektnih aktivnosti do sada je nabavqena merna oprema (tri meteo-
rolo{ka stuba visine 50 m za ispitivawe parametara vetra), definisane tri loka-
cije za postavqawe merne opreme (op{tine Titel, Veliko Gradi{te i Negotin) od
ukupno {est inicijalno predlo`enih kao potencijalno povoqnih, instalisana
merna oprema sredinom avgusta 2007. godine, kada je otpo~ela merna kampawa u
trajawu od 12 meseci sve do avgusta 2008, kada je proces merewa zvani~no okon~an.
Pored navedenog u septembru 2007. godine, tim AEE je obavio studijsku posetu [pa-
niji, gde su ostvareni kontakti sa predstavnicima {panske administracije i privre-
de iz oblasti obnovqivih izvora energije. Trenutno se obra|uju rezultati obavqe-
nih merewa i priprema se studija opravdanosti sa idejnim re{ewem farme vetro-
elektrana za najpovoqniju od tri obra|ene lokacije. Zavr{na prezentacija rezulta-
ta Projekta, u formi javnog skupa, planira se za decembar 2008. kada je predvi|eno i
okon~awe Projekta. Merna oprema koja je kori{}ena ostaje u vlasni{tvu AEE, tako
da su ve} planirane daqe aktivnosti, kroz saradwu sa zainteresovanim op{tinama, o
ispitivawu energetskih potencijala vetra i u narednom periodu.
Tako|e su zavr{eni projekti izrada studije opravdanosti, koji je finansij-
ski pomogla Evropska agencija za rekonstrukciju ‡ za kori{}ewe geotermalne ener-
gije u bawi Bujanovac, solarne energije u bawi Rusanda, kori{}ewe biomase za
grejawe u op{tini Negotin i izgradwu male hidroelektrane na jezeru ]elije kod
Kru{evca. Po{to je projekat uspe{no realizovan AEE je kod {panske vlade
126
pokrenula inicijativu za sli~an projekat, koji bi imao za ciq ocenu potencijala za
prakti~nu primenu solarne energije u Srbiji (fotonaponske i termo-so lar }elije).
Inicijativa je nai{la na pozitivan odjek i verujemo da }emo sa realizacijom
krenuti po~etkom 2009. godine.
AEE je od 2008. godine postala ~lan Svetske asocijacije za energiju vetra.
OSTALI PROJEKTI
Od ostalih aktivnosti AEE u narednom periodu, izdvojili bismo nekolikointeresantnih projekata, od kojih }e neki imati i me|unarodni karakter:‡ zavr{etak projekta BIOM ADRIA zajedno sa italijanskim partnerima iz regi-
je Emilia Romawa (biomasa);‡ kandidovali smo se sa gr~kim partnerom za sprovo|ewe projekta u okviru Hel lenic
Aid programa (zgradarstvo, biomasa, solarna energija);‡ AEE se kandidovala za dobijawe sredstava iz fondova EU za realizaciju projekta
iz programa FP7 u oblasti kori{}ewa biomase, partneri na tom projektu su in-stitucije iz jo{ 12 zemaqa: Nema~ke, Luksemburga, Francuske, Velike Britanije, Gr~ke, [panije, Slovenije, Italije, Litvanije, Finske, Turske i Rumunije;
‡ u~estvujemo na projektu iz evropskog programa TEM PUS iz oblasti za{tite ̀ i-votne sredine i energetske efikasnosti, zajedno sa Skup{tinom grada Kragu-jevca, Ma{inskim fakultetom u Kragujevcu, poqskim gradom Bidgo{}em i Uni-verzitetom u Bidgo{}u, kao i Agencijom za za{titu `ivotne sredine;
‡ konkurisali smo za sredstva iz fondova i donacija Instrumenta za pretpristup-nu pomo} (In stru ment for Pre-ac ces sion As sis tance – IPA) ‡ biogas;
‡ podr`ali smo dva projekta iz Nacionalnog programa energetske efikasnostiMinistarstva nauke (zgrade ‡ termi~ka za{tita, standardi ‡ Matemati~kifakultet, elektri~ni ure|aji ‡ Tehni~ki fakultet u ^a~ku), aplicirali na jo{tri (kvalitet unutra{weg prostora ‡ Institut za nuklearne nauke „Vin~a”,elektri~ni ure|aji ‡ Tehni~ki fakultet u ^a~ku (nastavak), odr`ivi razvojbawa Srbije ‡ Institut za arhitekturu i urbanizam), aplicira}emo na jo{ jednom (zgrade ‡ toplotna provodnost gra|evinskih materijala ‡ Institut za nuklearnenauke „Vin~a”);
‡ konkurisali smo za sredstva iz Nacionalnih investicionih programa ‡ projekatindividualne ku}e;
‡ podr`avamo projekat ”Industrijska zona OIE u Pan~evu”,‡ part ner smo Stalnoj konferenciji gradova i op{tina u aktivnostima iz oblasti
energetske efikasnosti i OIE;‡ part ner smo Privrednoj komori Srbije u aktivnostima iz oblasti energetske
efikasnosti i OIE.
REGULATIVA
U svim sektorima finalne potro{we energije u Srbiji (industriji, zgra-darstvu i saobra}aju) o~ito je vi{egodi{we zaostajawe u pogledu energetske efi-
B. Kova~i}: Uloga i aktivnosti Agencije za energetsku efikasnost ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 117–132 (2008)
127
kasnosti. Ono je evidentno posebno u odnosu na razvijene evropske zemqe. Imaju}i uvidu da je u Republici Srbiji energija jo{ uvek u znatnoj meri in stru ment socijalnepolitike, razumqivo je {to pariteti cena energenata i energetskih usluga nisurealni. Me|utim, to deluje destimulativno za aktivnosti pove}awa energetskeefikasnosti. Zbog toga je u ciqu ostvarewa ove ideje i radi wenog sistematskog po-ve}awa neophodna vode}a uloga dr`ave. Postoje}i pravni okvir nije dovoqno obave-zuju}i za sektore potro{we energije u pogledu pove}awa energetske efikasnosti.Stoga, pored daqe podr{ke radu AEE, dr`ava mora u narednom periodu da donesezakon kojim se ure|uje racionalna upotreba energije, kako bi omogu}ila realizaciju identifikovanih prioritetnih tehni~kih mera. Izrada ovog zakona, koga imaju go-tovo sve tzv. zemqe u tranziciji, pod ingerencijom je Ministarstva rudarstva ienergetike, koje je nedavno pokrenulo i konkretne korake za izradu nacrta ovogzakona, u ~emu }e AEE dati svoj puni doprinos. Pove}awe energetske efikasnostimora biti trajan proces u svim sektorima potro{we energije, kao {to je to slu~aj usvim prosperitetnim zemqama. U tom ciqu, zakon bi preciznije definisao obavezesvih energetskih subjekata iz razli~itih sektora u pogledu energetske efikasnosti.Zakon bi sadr`ao kvalitativno nova re{ewa, na primer, obavezu utvr|ivawa pos-toje}eg stawa potro{we energije industrijskih preduze}a na godi{wem nivou, kao iobaveze preduze}a u slu~aju prekora~ewa propisanog maksimalnog nivoa potro{we.
U nadle`nosti Ministarstva rudarstva i energetike sprovodi se projekatuvo|ewa podsticajnih mera za {ire kori{}ewe obnovqivih izvora energije. Pred-vi|eno je da se uvedu podsticaji po modelu podsticajnih otkupnih cena (feed-in tar iff),kao i prate}i podzakonski akti (odre|ene uredbe). AEE u~estvuje u realizaciji ovogprojekta, koji bi u potpunosti trebalo da bude zavr{en u prvoj polovini 2009. godine, imaju}i u vidu i obaveze, koje je Srbija preuzela Ugovorom o osnivawu Zajednice zaenergetiku jugoisto~ne Evrope. Ovim ugovorom predvi|eno je da Zajednica usvajamere radi podsticawa razvoja u oblastima obnovqivih izvora energije i energetskeefikasnosti. Ta ugovorna obaveza podrazumeva usvajawe i primenu odre|enihdirektiva EU. Srbija prema tom Ugovoru mora, naravno postepeno, potpuno da libe-ralizuje tr`i{te energije i energenata. Time bi se stvorili uslovi zaintereso-vanosti slobodnog investicionog, doma}eg i stranog, kapitala i za projekte pove-}awa energetske efikasnosti i obnovqivih izvora energije. Ovim putem bi se poste- peno ostvarila i integracija celine na{e energetike u sisteme EU. AEE u~estvuje uaktivnostima za unapre|ewe energetske efikasnosti pod nazivom „Projekat uvo|e-wa energetske efikasnosti u nacionalnu regulativu” u okviru Sporazuma o ener-getskoj zajednici jugoisto~ne Evrope. Iako se cena struje u Srbiji pove}avala od2000. godine, ona je jo{ uvek subvencionisana od strane dr`ave, relativno niska i nedoprinosi motivaciji gra|ana i kompanija da je racionalno koriste (tro{e).Potrebno je da ona odra`ava tr`i{nu vrednost, a svakako da pokrije proizvodnetro{kove i tro{kove odr`avawa (ukqu~uju}i mre`ni sistem). Posebno se to odnosina cenu za sektor industrije. Potro{wa struje u doma}instvima velika je i zbog~iwenice da se veliki broj doma}instava greje ili dogreva koriste}i elektri~nuenergiju. Me|utim, porast cene struje bi mnoge od wih doveo do te{ko}a, s obzirom da nemaju alternativu za grejawe. Zato je od velikog zna~aja da se nastavi procestoplifikacije i gasifikacije {irom Srbije. Kao i u drugim zemqama u tranziciji, i u Srbiji je cena struje od velikog zna~aja za dru{tvo posmatrano sa socijalnogaspekta. Tro{kovi za struju i grejawe jo{ uvek su zna~ajna stavka za mnogadoma}instva u na{oj zemqi. U tom smislu treba biti obazriv i, shodno tome,
128
neophodne reforme u tarifnom sistemu (ukqu~uju}i i rast cene struje u narednomperiodu) treba da prate i subvencije za socijalno najugro`enije kategorije sta-novni{tva.
Zna~ajan seg ment jeste i Fond za energetsku efikasnost, koji bi se osnovaoradi podsticawa i sufinansirawa aktivnosti definisanih Programom ostvari-vawa Strategije razvoja energetike do 2012. godine i imaju za ciq poboq{awe ener-getske efikasnosti u sektorima proizvodwe i potro{we energije, kao i pove}awekori{}ewa obnovqivih izvora energije u Srbiji. Ciq osnivawa i rada Fonda jestepoboq{awe energetske efikasnosti u privatnim, javnim, poslovnim i drugim zgra-dama kroz intervencije na omota~u zgrade, izmene, modernizaciju i zamenu kotlova itoplotnih podstanica sa instalacijama grejawa, sistema za pripremu sanitarnetople vode i unutra{weg osvetqewa, kao i poboq{awe energetske efikasnosti ikori{}ewe obnovqivih izvora energije u industrijskim preduze}ima i komunalnimsistemima, kao i sufinansirawe istra`iva~kih i razvojnih programa, projekata istudija iz oblasti energetske efikasnosti. Tako|e se o~ekuje da Fond obezbedi isufinansirawe obrazovnih programa u okviru permanentnog obrazovawa stru~wakau oblastima energetske efikasnosti i kori{}ewa obnovqivih izvora energije,obuku lokalnih samouprava za izradu energetskog bilansa i planova energetskog raz- voja uz uvo|ewe sistema energetske statistike, kao i obuku i edukaciju menaxmentaindustrijskih preduze}a i operatora za ma{inama. Sredstva Fonda mogu da se dajukorisnicima (pravnim i fizi~kim licima) radi finansirawa projekata energetskeefikasnosti i primene obnovqivih izvora energije putem zajmova, izdavawa garan-cija i drugih oblika jemstava, subvencija, pomo}i i donacija na osnovu javnih kon-kursa. Fond, saglasno godi{wem i vi{egodi{wem programu rada, treba da defini{e finansijska sredstva za aktivnosti AEE u oblasti energetske efikasnosti i obnov-qivih izvora energije. Potencijalni izvori prihoda budu}eg Fonda za energetskuefikasnost, koje je realno mogu}e aktivirati u sredworo~nom periodu do 2012. go-dine, obuhvataju naknadu na potro{wu elektri~ne energije, prirodnog gasa i te~nihgoriva. Osim ovih izvora, mogu}e je ra~unati sa finansirawem Fonda iz donacija,kao i iz kredita i re volv ing kredita.
Na{e ambicije su i da se u saradwi sa Ministarstvom rudarstva i energe-tike i u Srbiji primene propisi EU o energetskom ozna~avawu elektri~nih ure|ajau doma}instvima. To zna~i da svaki elektri~ni ure|aj mora imati oznaku ener-getskog razreda, koji pokazuje prose~nu potro{wu elektri~ne energije. Kori{-}ewem ure|aja koji efikasnije koriste elektri~nu energiju, npr. energetski razred„A”, u doma}instvu se mo`e smawiti ra~un za struju i za vi{e od 40%, dok bi sekori{}ewem elektronskih ure|aja u kancelarijama, koji pripadaju grupi sa najma-wom potro{wom energije u svojoj klasi, potro{ilo i do 70 odsto mawe elektri~neenergije. U tom smislu, AEE je pripremila predlog Nacrta Pravilnika o ener-getskom ozna~avawu elektri~nih ure|aja u doma}instvima.
OBRAZOVAWE I PODIZAWE SVESTI
Racionalno kori{}ewe energije ne predstavqa samo odgovornost dr`ave,
ve} i svakog pojedinca, pa je neophodna {ira dru{tvena akcija, kao i podizawe svesti
B. Kova~i}: Uloga i aktivnosti Agencije za energetsku efikasnost ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 117–132 (2008)
129
svih dru{tvenih ciqnih grupa o ovim problemima. Va`no je uticati i na promenu
uverewa, stavova, navika i pona{awa potro{a~a energije, stvarati nove obrasce i
rutine u odnosu na dosada{wu dru{tveno neodgovornu praksu rasipawa energije,
uvesti koncept dru{tveno odgovornog pona{awa i racionalog odnosa prema ener-
giji i energetskim izvorima, kao i prirodnim resursima u celini. AEE ula`e veli-
ke napore na pove}awu svesti svih struktura dru{tva i gra|ana uop{te. U tom
smislu, podr`ali smo vi{e projekata nevladinih organizacija koji su imali za ciq
da promovi{u zna~aj eregetske efikasnosti i obnovqivih izvora enegije, i to ne
samo u Beogradu, ve} i u drugim delovima Srbije ‡ isto~noj Srbiji, Vojvodini, [uma-
diji. Veoma zna~ajnu ulogu u podizawu svesti naj{irih slojeva dru{tva imaju mediji.
U tom smislu AEE je otvorena za saradwu sa svim medijima, kako nacionalnim i
tira`nim, tako i lokalnim i stru~nog karaktera. Po na{em mi{qewu, potrebno je
obrazovati novinare i glavne urednike, {to je praksa i u razvijenim evropskim
zemqama.
Posebnu pa`wu treba posvetiti najmla|em nara{taju, generacijama koje
dolaze, a i najlak{e je wih obrazovati tokom wihovog procesa odrastawa i {kolo-
vawa. AEE u~estvuje u unapre|ewu obrazovnog procesa u Srbiji. Konkretno, prvi ko-
rak je uvo|ewe predmeta OIE u sredwe elektrotehni~ke {kole. Tako|e, u~estvovali
smo u izradi lekcija iz energetske efikasnosti i OIE za 6, 7. i 8. razred osnovne
{kole u okviru predmeta fizika. Na{a AEE je dobitnik i Specijalnog priznawa za
2007. godinu Managenergy internet portala Evropske komisije ‡ Generalnog direk-
torata za energiju i trans port za doprinos u oblasti obrazovawa (sl. 6). Tako|e, od
2007. godine, AEE je i zvani~ni part ner iz Srbije kampawe Odr`iva energija u
Evropi.
Sprovode}i svoju misiju, AEE }e se i daqe truditi da poboq{a ambijen-
talne uslove za ulagawa u energetsku efikasnost, doprinese transferu znawa i
aktuelne „najboqe prakse” i pove}a zainteresovanost svih potro{a~a energije kroz
boqu informisanost.
AEE je do sada organizovala i u~estvovala na velikom broju skupova u zemqi
i inostranstvu. Pomenu}emo samo neke:
‡ Nacionalne konferencije o energetskoj efikasnosti i obnovqivim izvorima
energije u okviru Beogradskog sajma energetike 2005. i 2006. godine,
‡ „Evropska nedeqa odr`ive energije”, Brisel, 2008. godine,
‡ Druga godi{wa me|unarodna konferencija ”Energetska budu}nost Balkana”,
Beograd, 2008. godine,
‡ ^etvrti me|unarodni kongres za Jugoisto~nu Evropu u oblasti energetske efi-
kasnosti i obnovqivih izvora energije, Sofija, 2008. godine,
‡ ^etvrta me|unarodna konferencija ”@ivotna sredina za Evropu”, Beograd, 2008.
godine,
‡ Regionalna konferencija ”Industrijska energetika i za{tita `ivotne sredine
u zemqama Jugoisto~ne Evrope”, Zlatibor, 2008. godine.
ZAKQU^AK
Srbija je siroma{na energentima, odnosno doma}e rezerve nafte i gasa su
male, a najve}e su rezerve ugqa i to lignita. Imaju}i u vidu ovu ~iwenicu kao i to da
130
potro{wa energije raste, odnosno
raste uvozna zavisnost (u 2008. godi-
ni projekcija uvozne zavisnosti iz-
nosi 41,65%), neophodno je inten-
zivirati mere i aktivnosti u oblas-
ti energetske efikasnosti i pove}a-
wa kori{}ewa obnovqivih izvora
energije, kao i pove}ati sigurnost
snabdevawa energijom i energenti-
ma. Sve to }e doprineti odr`ivom
razvoju Srbije u segmentu koji se od-
nosi na energetiku [5]. Nastavi}emo
sa intenzivnom me|unarodnom sa-
radwom sa nama sli~nim agencijama,
stru~nim udru`ewima (Evropska
asocijacija za kogeneraciju ‡
COGENEurope, Svetska asocijacija
za energiju vetra, Svetski savet za
energiju i dr.) i drugim instituci-
jama. Tako|e, konkurisali smo za do-
bijawe nekoliko projekata koji }e
se finansirati iz fondova EU, a
koji su otvoreni samo za dr`avne
institucije. Daqe }emo pomagati
nevladinom sektoru da promovi{e
energetsku efikasnost i obnovqive
izvore energije me|u naj{irim slo-
jevima stanovni{tva. Namera nam je
da promovi{emo ESCO (En ergy Ser vices Com pany) model pru`awa usluga firmama,
op{tinama i drugim subjektima.
Uop{te uzev{i, nastavi}emo da uti~emo na promene u pona{awu potro{a~a
energije, u ciqu efikasnijeg kori{}ewa raspolo`ive energije, smawewa tro{kova
i uvozne zavisnosti. Da bismo ove i druge planove uspe{no realizovali, potrebno je
daqe ja~ati kapacitet Agencije u smislu broja zaposlenih i obezbe|ewa finansij-
skih sredstava, u skladu sa praksom u gotovo svim evropskim dr`avama.
LITERATURA
[1] ***, Odluka o utvr|ivawu Energetskog bilansa Republike Srbije za 2008. godinu,„Slu`beni glasnik RS”, br. 118/07, Beograd, 2007.
[2] ***, Statisti~ki godi{wak Srbije za 2007. godinu, Republi~ki Zavod za statistikuSrbije, Beograd, 2007.
[3] ***, Strate{ki pro gram u zgradarstvu, Agencija za energetsku efikasnost, Beograd,2005.
B. Kova~i}: Uloga i aktivnosti Agencije za energetsku efikasnost ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 117–132 (2008)
131
Slika 6. Nagrada Agenciji za energetskuefikasnost za poseban doprinos
[4] ***, Pro gram ostvarivawa Strategije razvoja energetike u Srbiji do 2015. za pe riod2007‡2012, „Slu`beni glasnik RS”, br. 44/05, Beograd, 2005.
[5] ***, Nacrt Nacionalne strategije odr`ivog razvoja, Vlada Republike Srbije, 2008.
Ab stract
Role and Ac tiv i ties of theSer bian En ergy Ef fi ciency Agency
by
Bojan KOVA^I]
Ser bian En ergy Ef fi ciency Agency, Bel grade, Serbia
Ser bian En ergy Ef fi ciency Agency (SEEA) was formed due to strategical needof Ser bia to en hance the con di tions and mea sures for ra tio nal use of en ergy. SEEA es tab -lished 2002 within reforme pro cess of en ergy sec tor and its work has been sup ported bythe Eu ro pean Un ion, through the Eu ro pean Agency for Re con struc tion (un der theCARDS pro gram). Proposing stim u la tive mea sures aim ing an im prove ment of en ergyef fi ciency and pro mo tion of im por tance of the en ergy ef fi ciency, also con duct with en ergy efficency pro grams and pro jects, SEEA con trib utes to en hance so cial re spon si bil ity con -cern ing the en ergy in all struc ture of the so ci ety. Thus en ergy ef fi ciency in di ca tors in Ser -bia makes a prog ress and con trib ute to efectiveness of na tional en ergy sys tem and en ergysequrity.
Key words: en ergy ef fi ciency, Ser bian En ergy Ef fi ciency Agency, sus tain able de vel op ment
Author's e-mail:bojan.kovacic@seea.sr.gov.yu
132
Recommended