Treća Je Od Institutskih Gramatika Upravo Ta Koja Se Izrađivala

Trea je od institutskih gramatika upravo ta koja se izraivala, "velika gramatika", zamiljena kao dokumentirana znanstvena gramatika kojoj je cilj da na suvremeni nain da "pun uvid u cjelokupnost stanja i odnosa u hrvatskom knjievnom jeziku". U sklopu gramatike kao poseban dio predviena je i stilistika suvremenoga jezika. Takav je gramatiki projekt zasnovan u Institutu 1968. na inicijativu i pod vodstvom tadanjeg njegova direktora Ljudevita Jonkea. Osim zaposlenika Instituta (Valentina Putanca, Slavka Paveia, Danijela Aleria, Boidara Finke i drugih), na projektu su kao urednici i autori pojedinih dijelova gramatike angairani i vanjski suradnici: Milan Mogu za povijesni pregled razvoja hrvatskoga knjievnog jezika, Dalibor Brozovi za fonologiju, Ivo kari za fonetiku, Stjepan Babi za tvorbu rijei, Radoslav Katii za sintaksu, Vatroslav Kaleni za stilistiku. Kako je rad na pojedinim dijelovima nejednako napredovao, a organizacijska shema voenja poslova na projektu kao cjelini nije bila dovoljno vrsta i uinkovita, s vremenom je bivalo sve oitije da se pojedini autorski prilozi nee moi objediniti u jednoj knjizi koja bi i koncepcijski i deskriptivno i terminoloki predstavljala cjelovito gramatiko djelo. Stoga je odlueno da se prispjeli rukopisi Tvorbe rijei i Sintakse kao nacrti za gramatiku objave u posebnim knjigama. U Institutu se osim toga javio i problem nedostatka financijskih sredstava za tiskanje tako opsenih rukopisa. Zato se sav posao u vezi s tim prenosi na Akademiju, koja u suradnji s izdavakom kuom Globus 1986. objavljuje Babievu Tvorbu rijei i Katiievu Sintaksu, a 1991. kao nacrte za gramatiku Babi-Brozovi-Mogu-Pavei-kari-Teakov Povijesni pregled, glasove i oblike hrvatskoga knjievnog jezika. Iste se godine u neizmijenjenu obliku ponovno objavljuju Tvorba rijei i Sintaksa. Zbog smrti V. Kalenia u izradi stilistike ostalo se na samom poetku (nacrt).Potvrujui postojanje hrvatskoga knjievnog jezika kao zasebnoga lingvistikog entiteta i dajui poticaje njegovu nesmetanom razvoju, sve su tri institutske gramatike u hrvatskoj sociokulturnoj sredini odigrale znaajnu ulogu, njegovanju jezine kulture dajui svoj ne tako mali doprinos.