View
2
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Prva subota u mjesecu
mnogim je Osječani-
ma već godinama re-
zervirana za posjet saj-
mu antikviteta na Tr-
gu Svetog Trojstva u
Tvrđi. Ta se tradicija
provodi još od 2005.
godine. Sajam nam
pruža odlično subotnje
druženje tijekom cijele
godine. U ponudi se
zaista nudi svašta pa
tako svatko može pro-
naći nešto za sebe. Na
štandovima se mogu
pronaći kipići Bude,
kubure, bakreni muža-
ri, tradicionalni sla-
vonski stolnjaci, stri-
povi, knjige, ikone,
razni noževi, tradicio-
nalno japansko oružje
šuriken, samurajski
mačevi, sablje, šivaće
mašine, baloni, gra-
mofonske ploče, audi-
okasete, umjetničke
slike, bidermajerski
namještaj, stare pivske
boce i ambalaža dru-
gih proizvoda koji bu-
de nostalgiju... Mogli
bismo tako nabrajati
do sutra jer osječki je
sajam antikviteta zais-
ta nepresušno vrelo
kako umjetnosti, tako i
radosnog druženja, ali
i gastronomske ponu-
de u što se ubrajaju i
najpopularnije lango-
šice čiji se miris čita-
vim trgom miješa s
mirisom lavande i
drugih mirisnih pri-
pravaka.
Novinar: učenik Kristi-
jan Kaniža, 4.b
Sajam antikviteta
Posebne zanimlji-
vosti:
Intervju mjeseca—prof.
Stjepanek
Antonio Šipalo, 2. g — strip
majstor
Sekiro: Shadows die twice
— recenzija
Savjeti za učenje
NOĆ MUZEJA 2020.
Digitalni kutak—prof. Stje-
panek
GIMNASTIKA 2. mjesto
U ponedjeljak, 20.1.2020.
održano je gradsko natjeca-
nje u gimnastici gdje su
naše cure ekipno osvojile 2.
mjesto. Čestitamo Loreni
Jelošek, Ingi Rukovanjski,
Niki Uljarević i Petri Mrak!
Karmela Ilijašev, prof.
siječanj 2020.
U ovom broju:
GOST PREDAVAČ 2
ANTIČKI RIM 5
Heavy metal 7
Klizalište Sokol Cen-
tar Osijek 9
Literarni kutak 10
Prve zimske Olimpijske 13
Zima 16
Svezak 3., Izdanje 4.
siječanj 2020.
EKOOS Ekonomska i upravna škola Osijek
Izvor foto: https://tzosijek.hr/foto/galerije/
Dogadjanja%202018/Sajam%20antikviteta%202
-2018.jpg
Željko Erkapić trenutno je direktor
u Klaster poljomehanizaciji d.o.o.
Projekt klastera pokrenut je u ok-
viru Hrvatske udruge poslodavaca
osnivanjem Nacionalnog centra za
klastere početkom 2007. godine
koji je osim Klaster poljomehani-
zacije d.o.o. uključivao još 4 inici-
jative klastera.
Željko Erkapić bio je gost predavač
učenicima trećih i četvrtih razreda
22. i 24. siječnja 2020. godine te je
učenicima prezentirao japanska
iskustva i specifičnosti Japana u
poslovnom okruženju i upoznao
učenike s poslovnim bontonom te
zanimljive i kulturne nacije.
Gospodin je Erkapić sudjelovao i u
nekoliko znanstvenih projekata
poput Povećanje ekonomskog pro-
speriteta jačanjem regionalne
konkurentnosti koji je pokrenuo
Ekonomski fakultet Osijek.
Učenici su na taj način povezali
stečena znanja iz strukovnih pred-
meta s primjerom poslovnog pona-
šanja i pregovaranja. Posjet je or-
ganizirala profesorica dr.sc. Marija
Mesić Škorić.
dr.sc. Marija Mesić Škorić, prof.
Stranica 2
Antonio Šipalo, 2. g — strip majstor
Svezak 3., Izdanje 4.
siječanj 2020.
GOST PREDAVAČ Željko Erkapić
Tomato in desert planet
Sons and a father Morons or trainers
EKOOS
Poštovana profesorice Stjepa-
nek, zahvaljujem što ste odvojili
vrijeme i pristali sudjelovati u
ovomjesečnom intervjuu. Zapo-
četi ćemo s nekim lakšim pitanji-
ma…
Novinarka: Čime se bavite u slo-
bodno vrijeme? Imate li neke hobije?
Prof. Natalija Stjepanek: U slo-
bodno vrijeme još uvijek puno radim.
Iako nastojim imati više slobodnog
vremena, po prirodi sam radoholičar.
Pišem udžbenike, usavršavam se, nas-
tojim unaprijediti nastavu, ali i čitam
krimiće, plešem, idem na aerobik,
družim se s obitelji i prijateljicama i
putujem :).
N: Što za Vas znači „Škola za ži-
vot“?
Prof. Stjepanek: Škola za život
mijenja sve sudionike odgojnog i ob-
razovnog procesa. Što znači, koliko
mijenja učenike, toliko mijenja i nas
nastavnike pa i roditelje. Moram priz-
nati da sam osobno dosta tradiciona-
lan nastavnik. Budući da matematiku
možete naučiti samo vježbanjem i
rješavanjem zadataka, ja sam to pre-
nijela i na ostale aktivnosti i smatram
da svi ljudi trebaju dati svoj maksi-
mum te uložiti puno truda i rada da bi
bili zadovoljni sami sobom i postigli
cilj koji su stavili pred sebe. Škola za
život daje malo drugačiji pristup od
onog na koji smo navikli. Ne moramo
u svim razredima imati jednak broj
sati za neke teme, nego procjenjujemo
koliko ćemo sati odvojiti za pojedinu
temu po tome koliko su učenici ostva-
rili predviđene ishode. Možemo skra-
titi ili produžiti temu, ovisno o razred-
nom odjelu. Vrednovanje se ne svodi
samo na sumativno ocjenjivanje, nego
se stavlja naglasak na vrednovanje za
učenje i vrednovanje kao učenje, pri-
mjerice samovrednovanje i vršnjačko
vrednovanje. Škola za život predviđa
inkluzivno obrazovanje koje mi u školi
već provodimo te moderne metode u
kojima je učenik u središtu procesa
učenja, a nastavnik mentor koji učeni-
cima samo pomaže i vodi ih kroz pro-
ces učenja. Nastavnik nije jedina
„riznica znanja“ u suvremenoj nasta-
vi. Nastava treba imati istraživački
pristup i problemske zadatke koji nam
pomažu u svakodnevnom životu.
N: Najzanimljiviji dio Vašeg po-
sla je…?
Prof. Stjepanek: Jako volim svoj
posao i njegova dinamičnost me stal-
no drži budnom. Učenici vole infor-
matiku i zato je i meni draže predava-
ti informatiku nego matematiku. In-
formatika je uvelike prisutna u vašim
životima i moja je misija osvijestiti
vas za sigurno korištenje strojne i
programske opreme te sigurno koriš-
tenje usluga interneta. Nastojim
„usaditi“ u učenike osnovne principe
zaštite podataka, računala i ljudi.
N: K ojim biste se trima riječima
opisali i zašto?
Prof. Stjepanek: Možda bolje da
to učine drugi, teško je sebe opisati,
ali evo ipak tri riječi: učiteljica, majka
i život. Mogu reći da sam nastavnica
26 godina, imam puno sati predava-
nja odraslim polaznicima nastave,
učenicima, odgoj i obrazovanje vlasti-
te djece. Mislim da živim život nastav-
nice, to je moj poziv. Nastavnica sam
cijeli dan, svaki dan u godini. Majka
sam i volim život.
N: Volite li putovati? Najljepše
mjesto koje ste posjetili?
Prof. Stjepanek: Jako volim pu-
tovati i obišla sam mnoga mjesta:
Tunis, Grčku, Istanbul, London, Pariz,
mjesta na našoj prelijepoj obali. Ne
mogu izdvojiti niti jedno mjesto jer
svaki grad ima nešto što je lijepo i
specifično. Ljudi kroz svoja putovanja
obogaćuju svoje osjećaje, maštu, prih-
vaćaju različitosti i usvajaju običaje te
prenose vlastita pozitivna iskustva
svojoj okolini.
N: Biste li se voljeli iskusiti u ne-
kom drugom poslu? Kojem?
Prof. Stjepanek: Ne bih, im ala
sam prilike promijeniti posao, ali ni-
sam željela. Da održim dinamiku,
radim još puno stvari, primjerice dr-
žim različite radionice za nastavnike.
Između ostalog, pišem udžbenike i
time ispunjavam svoju ljubav iz mla-
dosti, a to je pisanje i čitanje.
N: Koliko se posao nastavnika
promijenio u odnosu na nove genera-
cije?
Prof. Stjepanek: Prom ijenio se
dosta. Mladi su orijentirani na tehno-
logiju, multimediju i interaktivnost.
Stoga se i mi nastavnici trebamo pri-
lagoditi.
Stranica 3
Intervju mjeseca siječnja 2020.—prof. Natalija
Stjepanek
Internet je siguran
medij onoliko koliko ga
korisnik učini
sigurnim.
siječanjsko izdanje
2020.
N: E-nastava, da ili ne?
Prof. Stjepanek: Umjereno. Mla-
di trebaju socijalizaciju, možda više
nego prije. Budem žalosna kada vidim
da pod odmorom učenici sjede i ne
razgovaraju, nego svatko tipka po
svom mobitelu. U šali sam rekla da
pod satom mogu koristiti mobitele u
edukativne svrhe, a pod odmorom
ćemo ih stavljati u kutije da ih ne kori-
stite nego da se družite i razgovaraju.
S druge strane, ako nastavu učinimo
dinamičnom i zanimljivom, ponudimo
učenicima različite mogućnost učenja
pa time i e-učenje, velika je vjerojat-
nost da će rezultati učenja biti bolji, a
učenici zadovoljniji.
N: K oliko je važno učenike kriti-
čki osvijestiti o medijskoj pismenosti?
Prof. Stjepanek: Učenike je jako
važno osvijestiti o medijskoj pismeno-
sti jer su to kompetencije koje se traže
u svakom poslu, a važne su i za osob-
nu uporabu.
N: Što mislite o sigurnosti inter-
neta i roditeljskom nadzoru o sadrža-
jima koje njihova djeca gledaju?
Prof. Stjepanek: Naša škola sva-
ke je godine uključena u akciju Dan
sigurnog interneta. Cilj je podizanje
razine svijesti cjelokupne populacije
Hrvatske o problemima sigurnosti
djece i mladih na internetu. Danas se
za posao i razonodu u svakodnevnom
životu koriste računala. Preko raču-
nala možemo se spojiti na internet.
Internet je najveća računalna mreža
na svijetu. Internet nema prirodne ni
državne granice. Internet ima nekoli-
ko servisa i različite društvene mreže.
Na internetu možemo pronaći sadrža-
je iz različitih područja: poslovnog
svijeta, obrazovanja, zabave i razono-
de. Možemo čitati knjige u elektroni-
čkom izdanju, obavljati online kupovi-
nu, plaćati račune online bankar-
stvom, posjetiti turističke agencije…
Internet je ogromna mreža korisnih
informacija i zabave. Djeca se služe
internetom za komunikaciju putem
različitih društvenih mreža i pronala-
ženje različitih informacija iz svijeta
glazbe, sporta ili znanosti. Kada tre-
baju napraviti referat, najbliži izvor
znanja im je internet. No, sve infor-
macije na internetu nisu uvijek istini-
te. Djecu jako privlače različite druš-
tvene mreže poput Facebooka ili Twit-
tera. Jedna od negativnosti društve-
nih mreža jest izlaganje vlastite pri-
vatnosti svakog korisnika. Osim toga,
djeci na internetu može pristupiti bilo
koja odrasla osoba koja nema poštene
i časne namjere te ih emocionalno i
psihički zlostavljati. Osim odraslih
osoba, prisutno je i zlostavljanje od
strane vršnjaka, ismijavanje, ruganje,
prijetnje, vrijeđanje, laži i smicalice.
Prema vlastitim željama, korisnik
Facebooka može sakriti svoj profil i
fotografije od nepoznatih ljudi. Rodi-
telj treba brinuti kada i koliko vreme-
na njegovo dijete provodi na interne-
tu. Treba nadzirati koje stranice dijete
posjećuje. Računalo treba stajati u
dnevnoj sobi i dijete treba ograničiti u
vremenu koje provodi za računalom i
na internetu. Ovaj korak olakšava
nadgledavanje djetetovih radnji. Tre-
ba educirati i roditelje i nastavnike o
sigurnosnim pravilima na Internetu.
Potrebno je upozoriti djecu i pridrža-
vati se sljedećih pravila: nikada ne
otkrivati osobne informacije, paziti
kome šaljete svoje fotografije, ne raz-
govarati sa strancima (putem MSN-a,
e-maila...), povjeriti se roditeljima ili
nastavnicima u slučaju problema.
Postoje programi koji automatski
zaključavaju internet nakon određe-
nog vremena. Isto tako, postoje pro-
grami koji blokiraju posjete nepoželj-
nim stranicama, a postoje i oni po-
moću kojih se mogu vidjeti posjećene
stranice. Računalo se od zlonamjernih
programa može zaštititi pravilnim
postupcima tijekom rada: instalirati
vatrozid, instalirati antivirusni sof-
tver, ažurirati antivirusni softver,
koristiti antispam, koristiti lozinke za
prijavu korisnika na računalu, krei-
rati korisničke račune koji imaju ma-
nje ovlasti od administrator za manje
iskusne članovi obitelji.
Internet je siguran medij onoliko koli-
ko ga korisnik učini sigurnim.
Zahvaljujem se na izdvojenom
vremenu i želim Vam puno us-
pjeha u daljnjem radu.
Novinarka: učenica Barbara Oreč, 4.a
Stranica 4 Svezak 3., Izdanje 4.
EKOOS
Rimska civilizacija nastala je na
Apeninskom poluotoku 753.
prije Krista. Prema legendi Rim
su osnovala dvojica braće Ro-
mul i Rem koji su bili bačeni u
rijeku Tiber te ih je othranila
vučica. Apeninski poluotok
smješten je na području Sredo-
zemnog mora. Najznačajnije
rijeke Apeninskog poluotoka su
Po i Tiber. Prije Rimljana na
Apeninskom Poluotoku živjeli
su Etruščani. Prema legendi oni
su došli s Alpa i 575. godine na-
selili se na sedam brežuljaka
koliko je okruživalo grad Rim.
Romul je ubio Rema i zavladao
gradom 753. prije Krista do 715.
prije Krista. Vijeće staraca, od-
nosno Rimski Senat, osnovan je
715. pr. Kr. i djelovao je do 673.
pr. Kr. Nume Pompiliji prema
legendi bio je drugi rimski kralj
te je za vrijeme njegove vladavi-
ne osnovan svećenički kolegiji.
Tulo Hostilije bio je treći rimski
kralj koji je naslijedio Numa
Pompilija te je za vrijeme nje-
gove vladavine izgrađena Curia
Hostilija, odnosno zgrada koja
je bila sjedište Rimskog Senata.
Četvrti kralj bio je Anko Marci-
je, za vrijeme njegove vladavine
izgrađen je rimski Forum. Iste
godine kada je izgrađen rimski
Forum, nastala je rimska abe-
ceda koja je bila napisana po
uzoru na grčki alfabet. Tarkvi-
nije I., koji je bio Etruščanin,
počeo je vladati 617. pr. Kr. Za
vrijeme njegove vladavine iz-
građen je Circus Maximus, od-
nosno rimski hipodrom. Zadnji
rimski kralj bio je Tarkvinije II.
Oholi koji je iz Rima protjeran
509. pr. Kr. Od tog trenutka,
počinje doba Rimske Republi-
ke. Za vrijeme Rimske Republi-
ke vlast je u državi preuzeo Se-
nat, tj. Vijeće staraca koje je
svake godine primalo dva nova
konzula. Prvi konzuli bili su
Lucije Junije Brut i Lucije Tar-
kvinije Kolatin. Doba Rimskog
Carstva započelo je dolaskom
Oktavijana, odnosno Augusta
na vlast. Za vrijeme cara Traja-
na, 117. godine pr. Kr., Rimsko
Carstvo bilo je na vrhuncu
moći.
Sonny
Stranica 5
ANTIČKI RIM
Izvor foto: http://promise.hr/foto-kada-je-strop-pao-na-vjernike-vatikan-je-zatvoren-no-
hrvatski-hodocasnici-ipak-su-odusevljeni-rimom/romul-i-rem-nova/
Izvor foto: https://sh.wikipedia.org/wiki/Rim
Izvor: https://www.enciklopedija.hr/
U vrijeme kada većinu igara završite s
malo truda Sekiro: Shadows die twice
upravo je suprotno. To je igra koja će
vas mučiti i od vas tražiti da svu svoju
pozornost usmjerite na nju. Napravili
su ga već poznati Formsoftware, iza
kojega stoji Hidetaka Miyazaki, tvorci
poznatog serijala Demon Souls i još
poznatijeg serijala Dark Souls. Za raz-
liku od Dark Soulsa Sekiro je mnogo
ljepši i življi, a radnja se odvija u feu-
dalnom Japanu koji je ispunjen ne
samo samurajima, nego i mitskim ču-
dovištima iz japanske mitologije. Priča
je jedna od najboljih priča u videoigra-
ma koje sam igrao ove godine, no ni
sam Dark Souls me nije mogao pripre-
miti na horore koje ću ovdje opisati.
Ujedno me ni sam Dark Souls nije
tjerao na pauze od par dana, koje bi
postajale par mjeseci da bih došao k
sebi od težine videoigre kao što je Se-
kiro. U Sekiru igrate kao Wolf, samu-
raj koji je zadužen za zaštitu dječaka
po imenu Kuro koji je besmrtan. Igra
započinje tako da ga pokušavate sigur-
no izvesti iz Ashine. Tamo se suočava-
te s Genichirom koji vas već u prvih
par minuta ove igre upozna s njenom
težinom tako da vam odsječe ruku, što
je ujedno i pokretač radnje. Priča se
nastavlja tako da dobivši umjetnu ruku
krećete u pohod kako biste spasili Ku-
ra, a ujedno ili spasite ili uništite svijet
pomoću Kurove moći koja daje opciju
da sam Kuro ljudima daje besmrtnost.
Wolf je za razliku od ostalih protagoni-
sta Formsoftwarea živ. On razgovara,
iako su to rečenice od minimalno pet
riječi gdje najčešće govori o časti ja-
panskih shinobia, tj. ninja. Njegov
dizajn mi se svidio. Svidio mi se način
kako Wolf, iako mlad, izgleda kao is-
kusan borac, a oba glumca koja su mu
posudila glas, odradila su izvrstan po-
sao. No, glumac koji mu je dao ime u
engleskoj verziji igre, Noshir Dalal,
nije mi se toliko svidio kao Daisuke
Namikawa koji je Wolfu dao glas u
japanskoj verziji. Wolf je ujedno vezan
uz kodeks časti koji me u nekim dijelo-
vima fascinirao, a u nekim toliko uma-
rao da bih samo preskočio igru kada
bih počeo pričati. Što se tiče Sekirovog
svijeta, on je za razliku od Dark Soulsa
daleko ljepši i življi. Par puta sam os-
jećao zapanjenost, npr. kada bih s vi-
sokog tornja imao pogled na cijelo
područje gdje sam se nalazio ili kada
bih s vrha planine promatrao sve što
se nalazi ispod. Moram priznati da
sam dosta vremena potrošio samo na
divljenje različitim dijelovima igre.
Svidio mi se kontrast boja, način kako
se Formsoftware poigrao sa svjetlom i
tamom. Dizajn neprijatelja, čudovišta,
nije me previše iznenadio, dosta ele-
menata sam već vidio, no tu i tamo bi
se našlo nešto novo. Nije mi se svidjelo
kako je više samuraja, koji su imali
ulogu mini bossova, izgledalo isto.
Sekiro je, osim već navedenih stvari,
donio i novi sustav borbe. U ovom
slučaju, svaka je borba orijentirana na
posture (nazovimo to sposobnošću
primanja udaraca prije nego vas ti isti
udarci omame). Vi i vaš neprijatelj
imate posture, tko prvi izgubi svoj
posture gubi. Borba u Sekiru je brža i
agresivnija nego u Dark Soulsu, mo-
ram priznati da mi je trebalo malo
vremena da se priviknem. Također, u
njoj su dodane nove stvari, recimo ako
netko na vas juri s mačem ili kopljem s
ciljem da vas probode taj napad ne
možete blokirati, već ga morate bloki-
rati pomoću mikiri countera (pokreta
gdje stanete na mač/koplje osobe koja
juri na vas) i onda tu osobu udarite,
što vam pruža priliku za protunapad.
Tu su napadi kada vas neprijatelj uh-
vati pa baci ili uhvati, a ti se napadi
također ne mogu blokirati, već morate
napraviti korak unazad ili u stranu.
No, to nije sve, vi kao Wolf, i kao osob-
ni čuvar Kura imate moć oživljavanja,
što vam daje opciju da se odmah vrati-
te u borbu nakon smrti. Sekiro također
ima mnogo boss fightova od kojih je
većina s mini bossovima. Neki od tih
mini bossova su super, no neki su iri-
tantni. Što se tiče main bossova, oni su
svaki priča za sebe. Meni su najdraži
Giobu Masataka Oniwa i Genichiro
Ashin. Sekiro je jedna od najboljih
igara koju sam igrao ove godine. Ona
je uistinu teška i zahtijeva mnogo tru-
da kako biste ju prešli odlučite li se na
igranje. Većina ljudi proba pa odusta-
ne, no, probate li igrati i nastavite li
dalje, nećete biti razočarani. Svidjelo
mi se kako je Formsoftware donio neš-
to novo, ali ujedno i nešto već poznato.
Zero
Stranica 6 Svezak 3., Izdanje 4.
Sekiro: Shadows die twice — recenzija
Izvor foto: https://en.wikipedia.org/wiki/Sekiro:_Shadows_Die_Twice
EKOOS
Heavy metal podvrsta je rock
glazbe. Razvio se kasnih šezde-
setih i početkom sedamdesetih
godina u Velikoj Britaniji i SAD
-u. Obilježavaju ga distorzirani
zvuk, duge gitarske dionice i
energična izvedba. Naziv heavy
metal izmislilo je američki knji-
ževnik William Burroughs, a u
glazbi prvi put ga uvodi kanad-
ski rock sastav Steppenwolf u
stihu:
„I like smoke and lightning
Heavy metal thunder
Racin' with the wind
And the feelin' that I'm under.“
PODJELA METALA:
death metal
glam metal
doom metal
gothic metal
power metal
speed metal
black metal
progressive metal
trash metal
viking metal
symphonic metal
METALCI:
Metalac je hrvatski naziv za o-
božavatelje metala. Engleski
naziv je metalhead i-
li headbanger.
Naziv je nastao zbog mahanja
glavom i kosom što je karakte-
ristično za metal koncerte. Mu-
ški metalci poznati su po dugoj
kosi, koja se smatra zaštitnim
znakom. Osim duge kose, me-
talci najčešće nose crne kožne
jakne sa zakovicama i lancima.
Cure vole i crni lak na noktima
kao i crnu, tj. tamnu šminku.
HEAVY METAL IZVOĐA-
ČI:
Slipknot
Metallica
Suicidal Angels
Machine Head
Lordi
Static-X
Arch Enemy
Immortal
Suicid Silence
Epica
Iron Maiden
Jedno je sigurno, metal je žes-
toka glazba s odličnom energi-
jom i moćnim ritmom koji ra-
zumiju samo pravi metalci.
Heavy metal it's way to life.
Novinarka: učenica Magdale-
na Tretinjak, 2.b
Stranica 7
Heavy metal
Izvor foto: https://www.ultimate-guitar.com/articles/
featu-
res/9_tracks_that_are_considered_to_be_the_first_heavy_metal_song
_ever-96119
Izvor foto: https://www.impericon.com/en/iron-maiden-
aces-high-flag.html
Ušli smo u drugo školsko polugo-
dište, što znači da nas čekaju i novi
izazovi. Sada je pravo vrijeme da
se krenu „grijati stolice“. Ostvari-
mo li dobar početak, ostatak će
nam polugodišta uistinu biti lakši.
No, kako naći motivaciju za uče-
nje? Jedno je od najčešćih pitanja.
Trebam li početi s težim ili lakšim
gradivom? Hoće li mi podcrtavanje
teksta uistinu pomoći? Trebam li
slušati glazbu dok učim? Ne posto-
ji točan odgovor na ova pitanja. Ne
odgovara svaki način učenja svakoj
osobi. Nekima je lakše učiti u druš-
tvu, neki pak više vole svoj mir.
Neki jednostavno ne mogu učiti uz
glazbu, a neki vole početi s težim
gradivom. Treba iskušati sve nači-
ne i vidjeti koji vam najviše odgo-
vara i s kojim najlakše učite i pos-
tižete najbolje rezultate. Za poče-
tak budite odmorni. Ukoliko u-
morni počnete učiti, nećete postići
željene rezultate jer nećete imati
dovoljno koncentracije, energije, a
ni volje za učenjem. Pronađite od-
govarajuće mjesto. Nikako ne učite
na krevetu jer će vaš mozak auto-
matski zaključiti da je vrijeme za
spavanje. Najbolje bi bilo da sjed-
nete za radni stol, odete u knjižni-
cu ili nekamo gdje ćete se moći
koncentrirati. Radni stol trebao bi
biti što uredniji kako vam nepotre-
bne stvari, poput drugih predmeta
i knjiga, ne bi odvraćale pozornost
s gradiva. Jedan od najvažnijih
savjeta jest da maknete mobitel,
ugasite televizor, isključite računa-
lo (ako vam uistinu nije potrebno)
i budete na što mirnijem mjestu
kako vam ništa ne bi omelo kon-
centraciju. Kada ste sigurni da ste
spremni za učenje, napravite si
raspored. Kako, kada i što učiti?
Bitno je da si zacrtate realne i os-
tvarive ciljeve. Odredite si koliko
ćete dugo učiti. Zašto je dobro to
što učite, je li samo zbog prolaska
testa ili će vam biti korisno i u ži-
votu ili je važno opće kulturno zna-
nje. Ako su u pitanju strani jezici,
postoji pregršt aplikacija koje kroz
zabavu i jednostavan način poku-
šavaju prenijeti znanje. Pokušajte
učiti u društvu. Međusobno se is-
pitivati. Neka jedan od vas glumi
nastavnika i ispriča gradivo na svoj
način. Nakon njega neka to bude
druga osoba i tako neka svi iz dru-
štva jednom budu u ulozi
„nastavnika“. Učenje uz pomoć
prijatelja je lakše, a i gradivo se
izgovara na glas što nam ipak malo
olakšava pamćenje istog. Ukoliko
vam je lakše, pokušajte imati aso-
cijacije za određene pojmove.
Važno je učiti redovno. Bitno da
svaki dan „pokrenete mozak“ i lek-
ciju po lekciju učite. Ništa se kvali-
tetno ne može naučiti za jedan ili
dva dana. Ovako će vam gradivo
ipak duže ostati u pamćenju i bolje
ćete ga znati objasniti.
Novinarka: učenica Lucija Sude-
tić, 3.b
Stranica 8 Svezak 3., Izdanje 4.
Savjeti za učenje
Izvor foto: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/
thumb/4/4c/Tres_Mundos.jpg/440px-Tres_Mundos.jpg
Izvor foto: http://www.savetnik.edu.rs/wp-content/
uploads/2017/04/ucenje-saveti-1199x480.jpg
Izvor foto: http://www.lobor-grad.hr/images/
fotogalerije/17.4.2019./ucenje.jpg
EKOOS
Zimski su praznici završili, ali
je još uvijek hladno. Očekujemo
još samo bijeli pokrivač i zim-
ska idila može službeno početi.
Bar se tomu nadamo svi…
Iako smo i ovaj Božić dočekali
bez snijega, to ne znači da ne
možemo u njemu uživati počet-
kom 2020. godine, a dok nam
snijeg ne padne, veselje i uživa-
nje u zimskim radostima može-
mo pronaći na klizalištu Sokol
u Osijeku. Sve više mladih od-
lučuje se na ovaj oblik rekreaci-
je u zimskim mjesecima. U o-
vom dijelu Hrvatske, upravo je
to najveća ledena površina. Kli-
zalište radi svaki dan u tjednu.
Na njihovoj internetskoj strani-
ci možete vidjeti kada je klizali-
šte otvoreno. Cijena ulaznice je
15,00 kuna, a najam klizaljki
(ukoliko klizač nema svoje) ta-
kođer 15,00 kuna. Postoji i op-
cija kupnje karneta koji donosi
10 ulaznica za 120,00 kuna. Na
klizalištu je moguća i proslava
rođendana, a postoji i mala
škola klizanja za najmlađe (ne)
klizače.
Zaputite se u Ulica Kralja Zvo-
nimira 5 u Osijeku i doživite
zimsku čaroliju, ako već niste.
Novinarka: učenica Lucija Su-
detić 3.b
Stranica 9
Klizalište Sokol Centar Osijek
Izvor foto: https://tzosijek.hr/foto/galerije/Advent%202019/Ledena%
20bajka%20na%20Sokolu%20logo%20web%20naslov.jpg
Izvor foto: https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?
q=tbn:ANd9GcSpfrqnmiR-J5pIQGR-
i4Kv7SFKELP7Rk1ionRb-phkNCXEksYJ&s
Izvor: https://www.gdosijek.hr/klizaliste
Izvor foto: https://rtl-static.cdn.sysbee.net/image/
klizaliste-sokol-centar-3-800x-
cfaf05caeec4f9168a1628e42da572c3_view_article_new.j
pg?v=20
Sjene djetinjstva
I jednom kada odrasteš sve ti postane sivo,
Suze, bijes... i ne znaš više što je za sve krivo...
U treptaju vidim igralište, slobodu i razigrano srce,
Suze od smijeha na sve strane frče,
I u toj sjeti miris pokošene trave ona je snila,
Nad horizontom svoj pogled nije krila,
U polju beskrajnom sretna je bila,
I tako trčala je dok noge ju nose,
A suton nikada ljepši nije bio...
I tada je duboko udahnula i osmjehnula se slatko,
jer odlutala je u djetinjstvo opet… barem na kratko…
A cvjetna polja opet je zovu…
A realnost nudi samo sjaj i lovu...
Ali što ti znači to, kada pred san ne čuješ mudru sovu,
Ili u zoru vrapca na grani,
Koji spavati nam brani.
Gdje si?
O čemu li razmišljaš sada?
Ti čudno biće,
Koje sjediš i proučavaš ljude i ostale kafiće
Sjećajući se maloga sela
Odakle krv ti je potekla vrela...
Karla Milinković, 4.b
Stranica 10 Svezak 3., Izdanje 4.
Literarni kutak
Izvor foto: https://steemit.com/photography/@drawesome24/croatia-seen-through-nikon-d3400-6-wheat-fields
EKOOS
Novi profesor Geografije ušao je u razred. Počeo je nešto pričati, no ja nisam slušao. Bio sam prezau-
zet razmišljanjima. Ovo je najviše što je itko ikada pričao sa mnom u ovoj školi, a kamoli da mi netko
kaže da se želi sa mnom družiti. Možda je ovo sve samo gluma kako bih se nastavio družiti s njim dok
ne pronađe nove prijatelje. Vjerojatno će me ostaviti na cjedilu kada pronađe nekog boljeg. Nisam niš-
ta posebno, zašto bi se onda družio sa mnom? Ponovno sam se trgnuo kada me Pavao malo pogurao
laktom. Pogledao sam u njega, pomalo izbezumljeno i skoro povikao: „Ha?“ Cijeli razred me gledao.
Divno. Ovo je posljednje što mi je trebalo na prvi dan škole. Nakon jednog trenutka, shvatio sam zašto
me Pavao pogurnuo. „Hoćeš nam se predstaviti, mladiću? To jest, samo meni – ja sam novi.“ Profeso-
rove riječi doprle su do mene i ustao sam. „Um, ja sam Mario. Imam 16 godina. Živim nedaleko od
škole. Mislim da je to sve.“ Profesor me na neko vrijeme promatrao i naposljetku se nasmiješio. „Pa
dobro onda Mario. Drago mi je. Idemo dalje. Mladić do Marija?“ Pavao je ustao. „Ja sam Pavao. Ta-
kođer imam 16 godina, i, zapravo sam i ja novi ovdje. Nedavno smo preselili iz Siska. Nemam što zani-
mljivo reći o sebe tako da…“ Pavao je sjeo. Primijetio sam kako mu se ruke lagano tresu. Hm, nisam
jedini koji ima problema s tremom. Dapače, meni je trema u uskoj vezi s anksioznošću, ali opet. Iz ne-
kog razloga nisam mogao prestati gledati u Pavla. Brisao je ruke u hlače i pomalo dublje disao. Tako
zamišljen nastavio sam gledati u njega, nisam ni primijetio kada me pogledao. Nadam se da me ne
gleda dugo. „Često me muči trema.“ Rekao je i nelagodno se nasmijao. „Ruke su mi malo uznojene.“
Objasnio mi je. „Znam kako ti je. Imam i ja problema s tremom i takvim stvarima.“ Želim ga pozvati
na kavu ili neko druženje. Ne znam kako bi roditelji reagirali. Nisam nikada nikoga pozivao k sebi do-
ma, ne znam trebam li im najaviti ili što. Razmislit ću. Možda su sva moja paranoična razmišljanja
istinita i Pavao ne želi zapravo biti prijatelj sa mnom. Trebam se naučiti zaustaviti u razmišljanjima.
Često odlutam tako i ne čujem što mi tko govori. „Hoćeš sa mnom do pekare? Sada će veliki odmor, a
ja volim sjediti na fontani dok ne zvoni. Tako sam sam i nitko me ne ometa previše. Hoćeš li sa
mnom?“ Začuo sam se kako govorim. Itekako sam se iznenadio tim riječima i samom činjenicom da
sam se usudio reći sve. Nisam lagao. Fontana je moje mjesto pod suncem. Naravno, kada zahladi ili
pak padne snijeg, prisiljen sam sjediti na klupi nedaleko od fontane, ali do tada volim biti tamo.
„Rado.“ Nasmijao se. Činilo mi se kao da želi nešto više reći kada se profesor oglasio. „U redu razrede,
mislim da je to sve. Vidim da će zvoniti za 4 minute. Hmm… završili smo za danas sve, možete ići sada
do pekare ili gdje vi već idete.“ Nije to mogao reći u boljem trenu. Imam priliku družiti se s Pavlom
skoro 15 minuta! Čini li mi se ili ovaj dan postaje sve bolji i bolji…
Nastavit će se…
Laura Novotni, 4.a
Stranica 11
Izvor fotohttp://metro-portal.hr/zasto-je-anksioznost-u-
djece-i-mladih-normalna/108120
Noć muzeja predstavlja kultur-
ni događaj u organizaciji mu-
zejskih kuća i drugih kulturnih
institucija. Prostori tih muzej-
skih kuća i kulturnih institucija
otvoreni su do kasno u noć,
a ulaz za posjetitelje slobodan
je ili uz minimalnu novčanu
naknadu. Prva Noć muzeja odr-
žana je u Berlinu pod nazivom
Lange Nacht der Museen 1997.
godine. Zbog velikog interesa,
događaj se brzo proširio na više
institucija i različitih gradova
diljem Europe pa i svijeta.
U 2020. godini održat će se pet-
naesta po redu Noć muzeja
(31.01.2020.), a manifestacija
je u Hrvatskoj započela 2005.
godine s nekoliko zagrebačkih
muzeja koja je tijekom protek-
lih godina prerasla u najznačaj-
niju manifestaciju hrvatskih
muzeja, stoga je važno jubilar-
nu Noć muzeja povezati s dvje-
ma velikim obljetnicama: 200
godina postojanja i rada Arheo-
loškog muzeja Split osnovanog
1820. godine i 140 godina Mu-
zeja za umjetnost i obrt u Za-
grebu osnovanog 1880. godine.
Zanimljivost: kroz vrata
muzeja je prošlo 999 467 posje-
titelja od 2005. do 2019. godi-
ne.
Novinarka: učenica Ana Ko-
privnjak, 2.b
Stranica 12 Svezak 3., Izdanje 4.
NOĆ MUZEJA 2020.
Izvor foto: http://www.infozagreb.hr/novosti/noc-muzeja-u-znaku-velikih-muzejskih-obljetnica
Izvor foto: https://sib.net.hr/dogadjanja/3636873/noc-
muzeja-u-osijeku-2020/
Izvor foto: https://www.srednja.hr/novosti/noc-muzeja-2020-popis-muzeja/
Nakon što su moderne ljetne
Olimpijske igre održane 1896.
godine u Ateni, ubrzo dolazi
ideja o održavanju olimpijskih
igara zimskih sportova. Pretho-
dnica zimskih olimpijskih igara
bile su nordijske igre na kojima
su sudjelovale samo zemlje sje-
verne Europe. One su se održa-
vale od 1900. do 1912. godine.
Ideja je bila da se igre održava-
ju u istoj godini kad i ljetne
igre, ali u zimskim mjesecima.
Napokon, odluka je „pala“ da se
prve zimske Olimpijske igre
održe 1924. u francuskom gra-
du Chamonixu. Iako su u počet-
ku bile prozvane samo kao in-
ternacionalni tjedan zimskih
sportova, četiri godine kasnije
ipak su proglašene prve zimske
Olimpijske igre. Igre su službe-
no otvorene 25. siječnja 1924.
godine i nastupilo je 16 država
u 10 sportova. Najviše medalja
na igrama osvojila je Norveška
s ukupno 17 medalja od čega su
4 zlatne. Prvu zlatnu medalju
ikada na zimskim olimpijskim
igrama osvojio je Amerikanac
Charles Jewtraw u brzom kliza-
nju na 500 metara. Na igrama
je također nastupila i Kraljevi-
na Jugoslavija s četiri sportaša
među njima i dva Hrvata i to
svi u skijaškom trčanju. Zatva-
ranje igara bilo je 5. veljače.
Igre su se ubrzo pokazale kao
uspješne te je odlučeno kako će
to postati tradicija koja će se
održavati svake četiri godine u
godini ljetnih Olimpijskih igara
pa je tako domaćinstvo sljede-
ćih igara 1928. godine dobio
švicarski St. Moritz. Sve do
1992. igre su se održavale u is-
toj godini kada i ljetne igre. Na-
kon tih igara, odlučeno je da će
se ubuduće igre održavati dvije
godine nakon ljetnih igara te su
tako sljedeće igre održane 1994.
u norveškom Lillehameru. Sve
do danas, igre su ostale iznim-
no popularne i praćene isto kao
i ljetne igre. Danas se igre odr-
žavaju u čak 15 sportova i na
zadnjim zimskim Olimpijskim
igrama 2018. u južnokorejskom
gradu Pyeongchangu sudjelova-
lo je čak 2922 sportaša iz 92
države cijeloga svijeta.
Novinar: učenik Domagoj Ka-
sapović Jurković, 4.b
Stranica 13 Svezak 3., Izdanje 4.
Prve zimske Olimpijske igre
Izvor foto: https://hr.wikipedia.org/wiki/
I._Zimske_olimpijske_igre_-_Chamonix_1924.
Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/
I._Zimske_olimpijske_igre_-_Chamonix_1924.
Koje aplikacije (programe) ima-
te na svojim mobitelima? Kako
ih birate, preuzimate i instalira-
te? Koristite li aplikacije uz
novčanu naknadu ili aplikacije
koje su besplatne za korištenje?
Što se događa s aplikacijama na
mobitelu koje više ne koristite?
Usporedite programe koje ima-
te na svom računalu i one pro-
grame koje imate na svom mo-
bitelu. Računalni sustav ima
dva osnovna dijela: sklopovlje
(hardware) i programsku po-
dršku (software). Korisnik se
putem programske podrške ko-
risti svim strojnim komponen-
tama računala. Sklopovlje bez
programske podrške ne može-
mo koristiti. Ta dva dijela me-
đusobno čine jednu cjelinu i
omogućuju izvršavanje naredbi
korisnika.
Slika 1. Sklopovlje
Slika 2. Sklopovlje i aplikacije - cjelina koja čini
pametni telefon
Programsku podršku čini niz
manjih ili većih programa koji
obavljaju određenu zadaću, pri-
mjerice pokreću ispis doku-
menta, reproduciraju zvuk pu-
tem zvučnika, omogućuju kori-
sniku kreiranje prezentacije,
tekstualnog dokumenta, obra-
du slike ili zvuka.
Slika 3. Korisnik odabire programsku podršku
Svaki se program sastoji od ni-
za naredbi (instrukcija) koje
procesoru daju upute što treba
raditi. Korisnik se može služiti
već gotovim programima ili
može sam izraditi
(programirati) vlastite progra-
me. Gotovi programi aplikacije
su opće ili specijalizirane nam-
jene koje pišu računalni stru-
čnjaci. Stručnjaci koji pišu ra-
čunalne programe zovu se pro-
grameri. Oni se služe program-
skim jezikom koje računalo ra-
zumije.
Slika 4. Svaki program čini niz nula i jedinica
koje računalo razumije
Da bi obavili radnju za koju su
namijenjeni, većinu programa
moramo instalirati na računalo.
Nakon instalacije, programe je
potrebno i održavati, tj. ažuri-
rati. Ažuriranje se kod progra-
ma koje posjedujete legalno,
izvršava automatski. Neki su
programi dostupni u online
verzijama pa ih koristimo preko
mrežnog preglednika.
Slika 5. Programe je potrebno instalirati na
pametne uređaje, telefone i računala
Podjela programske podrške
Programe možemo podijeliti na
više skupina prema različitim
kriterijima: namjeni, načinu
distribucije ili načinu naplate.
Najčešće ih dijelimo prema
namjeni.
Stranica 14 Svezak 3., Izdanje 4.
Odabir programske podrške
S obzirom na namjenu, progra-
me možemo podijeliti na dvije
skupine: sustavske i primjen-
ske.
Primjenske programe nazivamo
još aplikacije ili korisnički pro-
grami. Sustavska programska
podrška skupina je programa
koja je neposredno povezana s
pokretanjem računala i osnov-
nim zadaćama vezanima za ra-
čunalo. Primjensku skupinu
čine programi koje korisnik ra-
čunala primjenjuje za rješava-
nje određenog problema ili za-
datka. Na primjer, programi za
pisanje i obradu teksta, za crta-
nje i obradu slika, za rad s tabli-
cama ili bazama podataka.
Sustavski programi omogućuju
računalu pokretanje primjen-
skih programa, upravljanje
sklopovljem i komunikaciju s
korisnikom. Među sustavske
programe ubrajaju se operacij-
ski sustavi, pogonski programi
(driveri) i ostali pomoćni pro-
grami. Operacijski sustavi u-
pravljaju cjelokupnim radom
računala omogućuju izvršava-
nje korisničkih naredbi.
Slika 6. Operacijski sustav nalazi se na računa-
lima, tabletima i pametnim telefonima
Računala i računalne kompo-
nente ugrađuju se danas u go-
tovo sve uređaje: automobile,
perilice, televizore medicinska
pomagala i ostale pametne ure-
đaje. Sukladno tome razvijaju
se i odgovarajući operacijski
sustavi. Svi operacijski sustavi
nastoje biti „user-friendly”, od-
nosno usmjereni na korisnika.
Android je operacijski sustav
američke tvrtke Google namije-
njen mobitelima. Apple razvija
operacijski sustav iOS za sve
iPhone, iPad i iPod uređaje.
Operacijski sustavi, kao što su
Microsoft Windows, MacOS ili
Linux, podloga su za instalira-
nje ostalih programa na raču-
nalima. Operacijski se sustavi
međusobno razlikuju po nekim
obilježjima.
Stranica 15 Svezak 3., Izdanje 4.
Najpoznatiji operacijski sustavi
za pametne telefone su Andro-
id, iOS, Symbian i Windows
Mobile.
Nakon uključivanja osobnog
računala, operacijski sustav
prvi se učitava u radnu memo-
riju. Taj se postupak naziva
podizanjem sustava (boot).
Tek kada se operacijski sustav
učita u radnu memoriju, raču-
nalo je spremno za rad.
Slika 7. Operacijski sustav Linux
Slika 8. Operacijski sustav Microsoft Windows
Natalija Stjepanek, prof.
Trg sv. Trojstva 4
31000 Osijek
Ekonomska i upravna škola Osijek
radosnijima. Iako je hladan i
moramo ga čistiti s naših auto-
mobila, snijeg je onaj koji veseli
sve, od onih najmlađih pa do
najstarijih. Svi zimi volimo po-
gledati kako pada snijeg i na-
praviti koju kuglu ili snjegovića.
Ove godine nismo imali bijeli
Božić, ali još uvijek imamo vre-
mena za sve zimske radosti.
Zato ovo vrijeme dobro iskoris-
tite i uživajte u narednim dani-
ma.
Novinarka: učenica Lucija
Bertol, 3.b
Već se neko vrijeme nalazimo u
najhladnijem godišnjem dobu,
u kojem dani traju kraće od
noći. Godišnje doba, zima, služ-
beno započinje 21. prosinca i od
tada su priroda i poneke životi-
nje uspavane. Iako su tempera-
ture niske i moramo im se pri-
lagođavati, imamo puno zim-
skih i snježnih radosti. Neke su
od tih radosti klizanje, skijanje,
skijaško trčanje i još mnogi
drugi. Ako niste osoba od adre-
nalina ili možda nemate mo-
gućnosti za ovakvo nešto, zimi
je jako lijepo s voljenim osoba-
ma pogledati neki dobar film,
popiti čaj ili toplu čokoladu. To
su sve sitnice koje nas tijekom
hladnih i tmurnih dana čine
Zima
031/212-670
fax: 399-353
e-mail: ured@ss-ekonomska-upravna-
os.skole.hr
siječanj 2020.
Uredništvo i lektura:
Doris Goljevački, prof.
Korektura:
Marijana Biljan, prof.
Recenzenti u ovom br.:
dr.sc. Marija Mesić Škorić, prof.
Natalija Stjepanek, prof.
Karmela Ilijašev, prof.
Logo novina i Facebook škole: Sanda Duk,
dipl. oec.
Internetska stranica škole: Draženka Galoše-
vić, prof.
http://ss-ekonomska
-upravna-os.skole.hr/
Izvor foto: www.rama-prozor.info
Recommended