View
0
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
SADR@AJ
- Umesto uvoda
Koreni obrazovawa u Srbiji- Episkop {umadijski dr Sava (Vukovi})- Hri{}ansko prosve}ivawe srpskog naroda
Prosveta u doba socijalista- Ivan Ru‘i~i}: Prosveta u Srbiji
Prof. Dr Emil Kamenov: Reforma {kolstva: Da, ali kako? (Prosveta u doba mondijalista)- Pravna regulisawa dru{tvene brige o deci nakon ukida-wa istoimenog zakona- Reforma {kolstva: Pro et contra- Ga{ina reforma {kolstva
Rasprava o metodi (aktivna nastava i radionice)- Obrada narodne pesme "Hasanaginica"- Dr Miroqub Vu~kovi}: Istine i zablude o "aktivnom u~e-weu"- Qubinko Zlati}, Jelena Stefanovi}: "Sve se mewa ali se{kole ne daju"- Dr Miroqub Vu~kovi}: "Za{to su nam ogledala kriva"- Dr Milka Andri}: O realizaciji projekta "aktivno u~e-we"- Slavica Juri}: "Vaspitno-obrazovne" sekte
3Koreni obrazovawa u Srbiji
- An|elka Ninkovi}: [ta je tu novo- Jelena Stefanovi}, Qubinko Zlati}: Kome i za{to smeta aktivna nastava- Slavica Kne‘evi}: Nije nego
Kome smeta istorija?- Dr Slavenko Terzi}: Porobqavawe srpske istorije- Dr Hanes Hofbauer: Putuju}i nau~ni~ki cirkus
Iz Ga{inog doba- CIOA: Pravo lice reforme {kolstva- CIOA: Reforma {kole - da, ali kakva?- Sve{tenik Ivan Paunovi}: Ministarstvu prosveteSlu~aj Qiqane ^oli}- Bo{ko Obradovi}: U odbranu jedne ‘ene
Univerzitet na nizbrdici- Problemi visokog obrazovawa u Republici Srbiji- Prof. Dr Drago Panti}: Tranzicioni univerzitet
Na bolowskoj nizbrdici- Zakqu~ci univerzitetske tribine o prednacrtu Zakona o visokom obrazovawu
Soro{ i amerikanizacija {kolstva- Karen Talbot: Yory Soro{, prorok "otvorenog dru{tva"- Dr Sr|a Trifkovi}: Ameri~ka politi~ka podobnost- Dr Zoran Avramovi}: Sli~nosti marksisti~kog i gra|anskog obrazovawa i vaspitawa
* Odakle je {ta?
4 Koreni obrazovawa u Srbiji
Umesto uvoda
Pred ~itaocem je zbornik "Od Svetog Save do \er|a Soro{a/Obrazo-
vawe u Srbiji na prekretnici". Kwiga po~iwe ogledom bla‘enopo~iv-
{eg vladike {umadijskog Save o ulozi Svetog Save i Srbske crkve u
prosve}ivawu na{eg naroda, a zavr{ava tekstovima Karen Talbot, Sr-
|e Trifkovi}a i Zorana Avramovi}a o "soro{ijaciji" Isto~ne Evrope
i Srbije po uzoru na ameri~ko - globalisti~ki metod izgradwe "poli-
ti~ki podobnog" (ili, kako bi se novogovorom reklo, "politi~ki ko-
rektnog") {kolstva. Izme|u toga su ogledi o onome {to se de{avalo sa
obrazovawem u Srbiji u posledwoj deceniji 20. veka i prvoj deceniji 21.
stole}a: kako je, za vreme re‘ima socijalista razgra|ivano, a za vreme
mondijalista presazdavano, da i u jednom i drugom slu~aju ne li~i ni
na ono {to nam je zave{tao Sveti Sava, ni na ono {to bi nam pomoglo
da ne zaostanemo u 21. veku, koji }e biti vek znawa.
Autori su ugledni stru~waci (poput prof. dr Emila Kamenova, le-
gende srpske pedagogije, prof. dr Miroquba Vu~kovi}a, metodi~ara,
prof. dr Draga Panti}a, ~iji je Pedago{ki pokret i danas odlu~an u
odbrani {kole, prof. dr Milke Andri}, tako|e vrsnog metodi~ara u
oblasti srpskog jezika i kwi‘evnosti), dugogodi{wi sindikalni ak-
tivisti (Ivan Ru‘i~i}, profesor filozofije iz ^a~ka), prosvetni
radnici (u~esnici polemika u "[kolskom ~asu"), sociolozi obrazova-
wa i kulture (dr Zoran Avramovi}), istori~ari (dr Sr|a Trifkovi}),
novinari (Milorad Vuka{inovi}), antiglobalisti~ki mislioci (Ha-
nes Hofbauer, Karen Talbot), itd. Tu su i saop{tewa Centra za izu~a-
vawe obrazovnih alternativa, pismo jednog verou~iteqa Ministarstvu
prosvete iz doba Ga{e Kne‘evi}a, tekst u odbranu hrabre Qiqane ^o-
li}, koja se suprotstavila, kao ministar prosvete, razarawu doma}eg
{kolstva (iz pera Bo{ka Obradovi}a). Teme su raznolike: od osnova
srbskog obrazovawa do odnosa prema dru{tvenoj brizi o deci. Polemi-
ke su vo|ene o tome kako treba reformisati {kolu, poku{ajima da se
{kolska istoriografija pretvori u instrument za "brisawe srpskog
virusa" (izraz Dejvida Gomperta iz Saveta za inostrane odnose), meto-
dama "aktivne nastave", nastojawima Ga{e Kne‘evi}a da sprovede "bri-
sawe srpskog virusa", do ve} pomenute soro{izacije Srbije i wenih |a-
ka i studenata ("bolowizacija" kao amerikanizacija Univerziteta).
5Koreni obrazovawa u Srbiji
Na ~itaocu je da odlu~i ho}e li se put od Svetog Save nastaviti ka
Svetom Savi ili ka \er|u Soro{u. Ciq ove kwige je da pomogne neod-
lu~nima.
^isti utorak 2007.Prire|iva~
6 Koreni obrazovawa u Srbiji
KORENI
OBRAZOVAWA
U SRBIJI
7Koreni obrazovawa u Srbiji
HRI[]ANSKO PROSVE]IVAWE SRPSKOG NARODADr Sava (Vukovi}), episkop {umadijski
Hristijanizacija Srba bila je postepena i veoma duga. Hri{}ansku ve-
ru i kulturu Srbi su primali polako i prili~no povr{no. Zemqe koje su
naseqavali pripadale su u crkvenom pogledu Rimu "sve dok ih car Lav IIIIsavrijanac (717 - 740) nije oduzeo od pape".
1
Srbi su se te{ko odvajali od
stare religije, a novu nisu razumevali, "jer narod nije razumevao latin-
ske molitve i crkvene kwige".2
Zato je car Lav Mudri (886-912) i bio u pri-
lici da ka‘e: "A oni koji su primili svetiwu spasonosnog kr{tewa sve
do na{ih vremena, utoliko ukoliko do wih stoji, ~uvaju sklonost prema
starim slobodama".3
Konstantin Porfirogenit (913-959) ostavio je dva dragocena podatka o
pokr{tavawu Srba. Iz prvog svedo~anstva saznajemo da je car Iraklije
(610-641) poslao latinske sve{tenike iz Dalmacije za prevo|ewe Srba u
hri{}anstvo, misionare da izvr{e pokr{tavawe Srba. "I po{to sada-
{wa Srbija i Paganija i zemqe Zahumqana i Trebiwana i zemqa Kona-
vqana behu pod vla{}u Romeja, a te zemqe opuste od Avara, jer iz tamo-
{wih zemaqa oni izgna{e Romane koji sada stanuju u Dalmaciji i Dra-
~u, to car u ovim zemqama naseli iste Srbe i behu oni pot~iweni caru
Romeja; car wih pokrsti dovev{i sve{tenike iz Rima i, nau~iv{i ih da
pravilno vr{e dela pobo‘nosti, izlo‘i im hri{}ansko verovawe."4
Sve
se ovo doga|alo u vreme "kada su pravoslavna i katoli~ka crkva formal-
no sa~iwavale jednu celinu, ali je ve} u to doba me|u wima bilo toliko
razlike, da su potpuno razli~iti bili uticaji Rima i katolicizma i
uticaji Carigrada i pravoslavqa".5
Budu}i da hri{}anstvo kod Srba nije uhvatilo ja~eg korena, car Vasi-
lije I Makedonac (877-886) preduzima ponovo kr{tavawe Srba, Me|utim,
papa Jovan VIII (872-882) i daqe je imao pretenzije na u‘i srpski prostor.
Inicijativa pak za ponovno kr{tewe do{la je sada od Srba. Wihove iza-
slanike "car blago primi i prihvati i odmah s wima posla sve{tenike s
carskim ~ovekom, kako bi ih pre svega oslobodio du{evne opasnosti i
ponovo priveo ranijoj veri i razre{io ih iz neznawa i ludosti u~iwe-
nih grehova".6
8 Koreni obrazovawa u Srbiji
Smatra se da je ovo drugo pokr{tavawe Srba izvedeno zaslugom u~ene
bra}e Kirila i Metodija koji su, zajedno sa svojim u~enicima, uz pomo}
slovenskog pisma i Svetog pisma i bogoslu‘benih kwiga na narodnom,
slovenskom jeziku "sve slovenske strane prosvetlili". Me|utim, najte‘e
je i{lo sa Neretvqanima. "Prihvatawu hri{}anstva", ka‘e Sima ]irko-
vi}, "najdu‘e su se opirali Neretvqani, koji su zbog toga bili prozvani
i paganima, ali i wihovo preobra}awe zavr{eno je za vladavine Vasili-
ja I".7 Neretvqani u "neprohodnim i brdovitim krajevima... poslav{i po-
slanike istom bla‘ene uspomene caru Vasiliju, zatra‘i{e da budu i
oni pokr{teni i on poslav{i carske qude pokrsti i wih".8
I pored toga,
jedan deo Srba ostao je nekr{ten. Hri{}anstvo su primili tek posle
predstavqewa Svetog Save, koga dobi{e kao krsnu slavu. Wihovi potom-
ci (Slijep~evi}i, Peceqi, Gari}i, Manojlovi}i i drugi) i danas slave
Svetog Savu kao svoje krsno ime.
Pre Svetog Save na{a zemqa bi "rastrzavana utakmicom izme|u katoli-
cizma i pravoslavqa, koje se sve vi{e sna‘ilo od pojave Stevana Nema-
we".9
Iako je Nemawa bio ~ovek silan i uporan, nije ni on "mogao potisnu-
ti ni katolicizam, ni iskoreniti sasvim jeresi, koje su harale unutar sa-
mog naroda. Pada veoma u o~i da Nemawi nije i{lo za rukom da Vukana,
svog najstarijeg sina, odvoji od privr‘enosti katolicizmu".10
Sveti Sava u svom "malom kwi‘evnom remek-delu, ‘itiju svog oca Ne-
mawe, tvorca i ujediniteqa na{e stare dr‘ave, taj mistik zapisuje ove
slatke re~i: Prodade sve {to ima|a{e da kupi biser dragocenog Hrista.
Odista, Nemawi}i su sazidali Hilandar i mramorne De~ane, koje nema
niko oko nas! Srbi su zatim dali u istoj velikoj inspiraciji i dva veli-
~anstvena eposa, koji, kada bi nestali, ni~eg vi{e ne bi drugi balkanski
narodi i hri{}anski Sloveni mogli pokazati kao dostojan pismeni do-
kumenat o hri{}anskoj tragediji tih vekova. Srbi su dakle, bili ma~ i
slovo Hristovo na ovoj strani Evrope. Sve je ovo ukupno veli~anstvena
afirmacija Srbina u wegovom zna~ewu evropskog gra|anina i Hristovog
vojnika.
Sa ovakvim istorijskim nasle|em hri{}anstva, mi smo ‘iveli i voje-
vali i trpeli. Pravoslavqe su izgra|ivali gr~ki oci koji su u wega une-
li vedrinu gr~ke mudrosti i ‘ivotnu radost stare helenske ideje o odno-
sima neba i zemqe; a svetosavqe je u wega unelo ~istotu odnosa izme|u
vernika i dr‘avqanina, izme|u nacionalne dr‘ave i dr‘avne nacije, i
najzad izme|u op{teg i li~nog, a oboje zajedno je dalo Srbinu da uvek bu-
de sa Bogom nasamo! Trebalo je neizmerne mudrosti i hri{}anske sile
Svetom Savi da izme|u Carigrada i Rima, koji su nas podjednako priti-
9Koreni obrazovawa u Srbiji
skivali, probije put za spasewe moralnog integriteta i duhovnog jedin-
stva svom narodu. U jednom docnijem momentu je, po naredbi iz Rima, {est
godina vo|en u Bosni protiv ´{izmatika´ krsta{ki rat do istrebqewa!
Srpski narod je imao protiv sebe dve najstra{nije monarhije, jednu sa is-
toka a drugu sa zapada, otomansku i austrijsku; i dve najiskqu~ivije re-
ligije, muslimansku i rimsku, ali je gra|evina Svetog Save ostala ipak i
daqe mo}na. Nije ~udo, dakle, {to Srbi koji su na Balkanu pali posled-
wi, ponovo su se digli prvi".11
Posle sedamnaestogodi{weg prebivawa u Svetoj Gori, gde je spasavao
svoju du{u, Sveti Sava napustio je slatku mu pustiwu i do{ao je u Srbi-
ju da nastavi hri{}ansko prosve}ivawe svog naroda i da mu na taj na~in
spase du{u.
"U najzaba~enijim krajevima ili kasnije pridru‘enim krajevima reli-
gioznost je bila povr{na. Neka verovawa i obi~aji bili su {tetni osta-
ci paganstva. Sava je u premudrosti svojoj znao da tu treba postupiti ´ni
o {uhoju ni o desnuju, no o pravoju´. Sve {to se su{tinski nije kosilo s
re~ju Bo‘ijom i autenti~nim predawima on je dopu{tao, ali se trudio
da iskoreni ono {to je moglo da poremeti Hristovu istinu, da izle‘e je-
res. On je sem toga u~io narod da je prava vera ne samo u dogmi nego da wu
treba da potvr|uju i dobra dela...
Sveti Sava je uvi|ao da nije dobro da Srbi u crkvenom pogledu zavise
od Ohridske arhiepiskopije, odnosno Vaseqenske patrijar{ije... Sava je
sve vi{e verovao da bi najboqe bilo da crkva u Ra{koj bude samostalna,
pod upravom doma}ih qudi, da episkopa i sve{tenika treba da bude vi-
{e, kako bi se mogla dovr{iti hristijanizacija zemqe, da crkva bude za-
ista narodna i srpska, a da ipak ostane u duhovnoj dogmatskoj vezi sa pa-
trijar{ijom u Vizantiji. Takva crkva izme|u Grka i Latina, disidenata,
jeretika, bilo je najboqe re{ewe. Takvo crkveno ure|ewe svelo bi na pra-
vu meru i oportunisti~ko pona{awe wegove bra}e prema zapadu i pap-
skoj stolici, koja mu se nije mogla svi|ati".12
Put srpskog naroda ka Hristu, svetlosti "koja obasjava svakoga ~oveka
koji dolazi na svet" (Jovan 1:9), bio je dug i naporan. Zato je "srpski narod
pro{ao kroz tri stupwa na putu ka Hristu: prvo su gr~ki sve{tenici ba-
cali seme Hristove nauke, zatim su do{li u~enici ]irila i Metodija, a
Sava je dovr{io delo kroz svoj veliki verski zanos i politi~ki talenat,
Sava je na{ao Hrista u radu za otaybinu, mesto da ga tra‘i u gluvoj pu-
stiwi. On je seja~ jedne misli koja je rasla zajedno sa {irewem srpske dr-
‘ave; misli koja }e nayiveti carstvo".13
Kao Hristov sledbenik, ravan apostolima, u prosve}ivawu srpskog na-
10 Koreni obrazovawa u Srbiji
roda kalemio je pravoslavnu veru na ‘ivot, ~ije je grane "organski spojio
jednu s drugom, tako da se ne mo‘e jedna od wih odse}i, a da ostale ne ose-
te bol".14
Budu}i da je u mladom arhiepiskopu Savi "provrela Nemawina krv" -
kako re~e Stanoje Stanojevi}15
, on se sav predaje hri{}anskom prosve}i-
vawu svog naroda.
Naro~ito u onim krajevima gde se jo{ borio "Perun sa Hristom".16
Ono
{to je Nemawa radio silom, wegov sin mirnim na~inom uvodi u pravo-
slavqe one koji su jo{ uvek bili "poluverni".
Kaleme}i Hrista, plemenitu maslinu, na divqinu roda na{eg, Sveti
Sava se u radu na hri{}anskom prosve}ivawu trudio da svima bude sve.
Opisuju}i wegov prosvetiteqski rad, Teodosije ka‘e: "Proho|a{e i obi-
lazi{e svu zemqu naroda svog, u~vr{}uju}i ga verom pravoslavqa i pou-
~avaju}i, predaju}i mu dobre naravi i obi~aje, nastavqaju}i sve ispove-
dawem i pokajawem. One od blagorodnika, {to ih nalaza{e u jeresima, mo-
qa{e mnogo i pou~ava{e, da se pridru‘e Sabornoj i apostolskoj crkvi".17
Kao Hristov procovednik uvek se "pridr‘avao dela duhovnih i bogou-
godnih", ka‘e Domentijan, "u~e}i svakom bogoqubqu, upu}uju}i i uteme-
qavaju}i sve, miluju}i uboge, daju}i potrebitim svako dovoqstvo, a usta-
ve i primere dobro~instava sam sobom pokazuju}i, kao {to re~e Apostol:
otpo~e Isus tvoriti i u~iti".18
U svom prosvetiteqskom radu Sveti Sava "zakora~io je na sve strane, i
svaki wegov korak bio je pouzdan i dobar; dotakao se mnogo ~ega, i svaki
wegov dodir bio je melem; osvrnuo se na mnogo {ta, i svaki wegov pogled
pretvorio se u divno delo".19
Bili bismo nepravedni ako bismo rekli da je rad na hri{}anskom pro-
sve}ivawu kod nas po~eo od Svetog Save. [kola je bilo i pre wega. "Po~e-
ci wihovi datiraju od samoga primawa hri{}anstva. Jer se primawem
hri{}anstva, koje je u ono vreme zna~ilo isto {to i stupawe u red kul-
turnih naroda, primani su i svi zakonski propisi i nare|ewa o osniva-
wu {kola i pou~avawu dece i svojih doma}ih".20
No, i pored toga, hri-
{}ansko prosve}ivawe na{eg naroda stavqeno je u temeqe kulturnog po-
dizawa zahvaquju}i delu Svetog Save. Wegove {kole bile su "prve srpske
organizovane {kole u kojima se omladina, sa obukom pismenosti, upozna-
vala i sa glavnim osnovama vere, sa molitvama i psalmima".21
[kolski ‘ivot u doba Nemawi}a mo‘e se pratiti zahvaquju}i izvor-
noj literaturi. Tako, na primer, iz biografija arhiepiskopa Jevstatija I(1279-1286) i Danila II (1324-1337), saznaje se, da su u krajevima, gde su oni
ro|eni, postojale {kole za "u~ewe kwiga". Nastava je bila pojedina~na,
11Koreni obrazovawa u Srbiji
ali i grupna. Nastavnici su bili sve{tenici, ~rnci i ~rnice, a tako|e
i svetovna lica. "Istina, te {kole nisu bile {kole u dana{wem smislu:
sa naro~itim zgradama, u~iteqima i razrednim sistemima. Ali takvih
{kola u sredwem veku nije bilo uop{te. [kole su, u to doba, bile u zavi-
snosti od voqe i sposobnosti qudi za u~iteqski posao, bez obzira na to
da li su oni sve{tenici, monasi ili obi~ni gra|ani, prikupqana su de-
ca i otvarane {kole. U protivnom {kole nisu postojale, ili su se gasile,
ako ih je ba{ i bilo, sa smr}u u~iteqa koje nije imao ko da nasledi. I
ba{ taj privremeni karakter {kola mnogo je doprineo da se ove u isto-
rijskim spomenicima pomiwu samo uzgredno."22
Osim ovih {kola u Nemawi}kom periodu bilo je i dvorskih {kola za
one koji behu prosve}eni kr{tewem i svetim kwigama - kako saznajemo iz
starih ‘itija,
Posle kosovske katastrofe "prese~eno je bilo sve najedanput. Srpske
{kole ostale su da ‘ive i posle toga, ali pod te{kim uslovima. One su
bile jako prore|ene i unaza|ene".23
Naro~itu pa‘wu hri{}anskom prosve}ivawu posvetio je despot Ste-
fan Lazarevi} (1389-1427). Glavna sredi{ta i daqe su bili Studenica,
@i~a, Pe}, Manasija i drugi na{i manastiri. Obrazovani monasi prevo-
dili su s gr~kog jezika ne samo bogoslu‘bene kwige, ve} i sve ono {to je
moglo poslu‘iti hri{}anskom nazidavawu.
U vreme pronalaska {tamparije, 1456, srpski narod, iako savladan od
Turaka, nije prestao da u datim mogu}nostima i daqe radi na hri{}an-
skom prosve}ivawu. Naime, "na{i stari nisu klonuli, niti sasvim napu-
stili rad na prosveti i umnom razvitku svom. [tavi{e, oni se ‘ivo oti-
mahu, da i u tim prete{kim prilikama u~ine sve {to mogu u korist kul-
turnoga i religijskoga napretka svoga. Zato su me|u prvima primili i
pronalazak {tampawa kwiga. A prvi pregaoci na tome poqu su bili kalu-
|eri na{i iz zapadnih krajeva - Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovi-
ne.. ."24
Posle ga{ewa Pe}ke patrijar{ije (1766) srpski narod ‘iveo je po po-
krajinskim srpskim crkvama. Sve do vaspostavqawa Srpske patrijar{i-
je, posle Prvog svetskog rata, o~i na{eg naroda bile su upravqene u prav-
cu Pe}ke patrijar{ije i na taj na~in nejedinstvo je ipak predstavqalo
crkveno jedinstvo. U svim pokrajinskim crkvama osnovna briga bila je
sa~uvati veru i naciju. Svi oni koji su bili na ~elu pokrajinskih crka-
va, a bilo ih je {est, starali su se o verskom vaspitawu onih koji su wi-
hovom starawu i brizi bili povereni, sa vi{e ili mawe uspeha Uspeh je
pak zavisio ne samo od politi~kih prilika, ve} i materijalnih mogu}no-
12 Koreni obrazovawa u Srbiji
sti. "No pored svih neprilika ve} je vladika Vasilije (1766) poku{ao da
digne prosvetu u svom narodu: osnovao je prvu {kolu na Cetiwu, ali ona
pod te{kim prilikama brzo uginu..."25
Pismeniji sve{tenomonasi dr‘a-
li su u svojim manastirima, u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, svoje {kole.
U takvoj {koli u~io se pismenosti i genijalni mitropolit Petar Petro-
vi} II Wego{.
"^im je pregala{tvom i mnogobrojnim krvavim ‘rtvama odli~nih
predstavnika naroda i Crkve po~ela se dizati sloboda u Srbiji, po~iwu
odmah i svetli zraci prosvete razbijati tamu, {to je tako dugo obavijala
pretke na{e u turskom i fanariotskom ropstvu. I ve} za ustanka po~e{e
se po gradovima i nekim selima podizati osnovne {kole; a bogatiji qudi
uzimali su i u ku}u u~iteqa za svoju decu. U~iteqi su bili ve}inom au-
strijski Srbi, a izdr‘avani su mahom iz crkveno-{kolskog tasa."26
Na-
predak hri{}anskog vaspitawa i {kolstva po~eo je tek posle 1830. godi-
ne, kada su podizane osnovne, sredwe i vi{e {kole.
U Bosni i Hercegovini srpski narod je poklawao veliku pa‘wu hri-
{}anskom vaspitawu svoje dece. Prva vest o veroispovednoj {koli u Sa-
rajevu poti~e iz XVI veka. U jednom turskom dokumentu iz 1539/60. godine
pomiwe se "zemqi{te na varo{i, koje je zavje{tala Pava, k}i popa Rake,
da tu, naravno po{to se napravi ku}a, stanuju sve{tenici i da oni pou-
~avaju u jevan|equ hri{}ansku djecu".27
Do XIX veka srpska deca u Bosni i Hercegovini verska znawa cobijala
su u manastirima, a pismenost su u~ili metodom sricawa. Brigu o vaspi-
tawu dece vodila je Crkva. Zato su se crkvene op{tine, kao i u Karlova~-
koj mitropoliji, nazivale crkveno-{kolskim op{tinama. Tako je crkve-
no-{kolska op{tina u Sarajevu 1855. godine otvorila, pored osnovne {ko-
le, i sredwu {kolu koju je nazvala Ve}a gra|anska {kola.
Kada je Bosna i Hercegovina podvrgnuta upravi Austrougarske, ona je
re{ila "da dotada{wu samoupravu Srba pravoslavnih u pitawima cr-
kve i {kole stegne i podvrgne svom nadzoru i uticaju".28
Srpski narod u
Bosni i Hercegovini dobro je znao da su "crkva i {kola bili bedemi sa
kojih je srpski narod u Bosni i Hercegovini branio svoju versku i na-
cionalnu individualnost za vreme robovawa pod Turcima i Austri-
jom".29
Koliko je, na primer, Mostarcima stalo do veroispovednih {kola vidi
se i po tome, "da su Srbi sebe dragovoqno obavezali, da }e u tu svrhu dava-
ti godi{we 20, 30 pa i 50 francuskih napoleondora, ili isto toliko ru-
skih imperijala, ili turskih zlatnih meyidija, dok je u isti mah i onaj po
imetku najslabiji Srbin Mostarac, ~ak i oni koji su po ulicama prodava-
13Koreni obrazovawa u Srbiji
li ´somune´, prilagao godi{we po 20, 30 i vi{e ´pleta´, onih starih au-
strijskih srebrnih cvancika".30
Prvim pregaocima na prosvetnom poqu u Karlova~koj mitropoliji sma-
traju se mitropoliti Mojsej Petrovi} (1713 -1730) i Vikentije Jovanovi}
(1731-1737), koji su prosvetne radnike dovodili iz pravoslavne Rusije. Za
osnovne {kole dovedeni su u~iteqi 1726, a za sredwe, klasi~ne {kole, 1731.
"Osnovne {kole odr‘ale i razvijale su se lepo tokom vremena, pod crkve-
no-narodnom upravom, i mnogo su koristile narodnom prosve}ivawu u srp-
skom nacionalnom duhu".31
Pomenute {kole brzo su zapustele, ali su dodaskom Pavla Nenadovi}a
(1749-1768) na polo‘aj mitropolita karlova~kog ponovo o‘ivele. U tom
ciqu osnovao je Pokrovobogorodi~ne {kole, ~ije je izdr‘avawe palo na
teret posebnog fonda u koji su se slivali prilozi sve{tenstva i naroda.
Ovaj {kolski fond do kraja wegovog ‘ivota narastao je do pet miliona
kruna "i podmirivao je mnoge prosvetne potrebe Srba u biv{oj Karlova~-
koj mitropoliji".32
Rad mitropolita Pavla "na podizawu kulture i prosvete me|u austrou-
garskim Srbima bio je od epohalnog zna~aja. Od to doba, upravo, javqa se
me|u Srbima vi{e interesa za naukom; od tada u srpskom dru{tvu sve se
vi{e ose}ala struja novoga ‘ivota".33
Iz wegove ostavine osnovan je [kolski fond koji je narastao do 5 mi-
liona kruna do Prvog svetskog rata, i slu‘io je za pokrivawe prosvetnih
potreba. Uni{ten je za vreme Drugog svetskog rata.
Za vreme mitropolita Pavla u Sremu je bilo 20 srpskih veroispoved-
nih {kola u koje je on slao "svoje izaslanike koji su odr‘avali ispite...
I, isti su po obavqenoj vizitaciji i ispitima podnosili mu spisak
{kolske dece i wihovih u~iteqa..."34
Po~etkom XIX veka Karlova~ka mitropolija imala je 353 {kolskih
zdawa veroispovednih {kola, 282 u~iteqa, 202 u~iteqice i 73.575 u~eni-
ka. Sve je to bilo na buyetu Mitropolije. Pored osnovnih veroispoved-
nih {kola da pomenemo i druge crkvene {kole: Bogoslovija sa Semina-
rom u Sremskim Karlovcima, koja je imala fakultetsko ure|ewe, dve Ve-
like Srpske pravoslavne gimnazije u Sremskim Karlovcima i Novom Sa-
du, mu{ku i ‘ensku u~iteqsku {kolu (preparandiju) u Somboru, mu{ku
u~iteqsku {kolu u Pakracu, a ‘ensku u Gorwem Karlovcu; tri Vi{e de-
voja~ke {kole u Pan~evu, Novom Sadu i Somboru, vaspitni zavod za devoj-
ke - Angelijanum, a za srpske studente-Tekelijanum, u Budimpe{ti. U svim
pomenutim {kolama veronauku su, od vremena patrijarha Georgija Bran-
kovi}a (1890-1907) pa do stvarawa Kraqevine Jugoslavije, predavala lica
14 Koreni obrazovawa u Srbiji
sa najvi{om bogoslovskom spremom. A onda je do{ao Prvi svetski rat.
"Rat je sav taj rad prekinuo, ali se o~ekuje nov polet i na ovom poqu" - re-
kao je prof. dr Radoslav M. Gruji}. Na‘alost, wegova predvi|awa nisu se
ostvarila, a u to se, kasnije, i sam uverio. Zato je Ilarion, episkop gorwo-
karlova~ki, istori~ar i novozavetwak, i mogao re}i: "Na{ se brod 1918.
godine nasukao." Naime, sve ono {to smo imali, od osnovnih {kola da Ve-
likih gimnazija i Bogoslovije, koja je davala sve{tenike, profesore i ka-
tihete sa najvi{om teolo{kom spremom, propalo je u Kraqevini Jugosla-
viji i taj nivo nikad vi{e nismo dostigli. Bogoslovija u Karlovcima na-
silno je ukinuta bez ikakve odluke nadle‘nih dr‘avnih vlasti. Studen-
ti su morali zavr{iti zapo~eto {kolovawe u manastiru Grgetegu, a u wi-
hovu zgradu uselila se devetorazredna sredwa bogoslovska {kola. Sve
osnovne {kole, preparandije (u~iteqske {kole), ‘enski vaspitni zavo-
di i obe gimnazije izgubili su svoj status odnosno verski karakter, jer su
podr‘avqene. Na na{u sramotu, verski karakter dvema gimnazijama vra-
tio je rimokatoli~ki sve{tenik Anton Koro{ec, ministar prosvete, ne-
posredno pred Drugi svetski rat, ali to je ve} bilo kasno. Sve ono {to se
dva veka izgra|ivalo na poqu ne samo hri{}anske prosvete, ve} prosvete
uop{te, razoreno je u novoj dr‘avi.
U Budimskoj i Temi{varskoj eparhiji veroispovedne {kole zadr‘ale
su se i samostalno odr‘avale sve do 1945. godine. One su bile u ovim dr-
‘avama najva‘niji ~inilac u o~uvawu pravoslavne vere, jezika i narod-
nosti. Wihovim ukidawem otvorena su vrata ma|arizaciji i romaniza-
ciji ono malo preostalog na{eg ‘ivqa. U Rumuniji su jo{ nedavno na{oj
deci u ~isto srpskim selima postavqani za u~iteqe Rumuni, a u~iteqi
srpske narodnosti upu}ivani su na rad u ~isto rumunska sela.
U Americi je krajem devetnaestog veka otvoreno sedam "{kolica", kako re-
~e jeromonah Sevastijan Dabovi}, jedan od najve}ih pravoslavnih misiona-
ra ove zemqe, u svom pismu patrijarhu Georgiju Brankovi}u. Prilikom orga-
nizovawa Srpske pravoslavne crkve u Americi i Kanadi, sve su crkvene op-
{tine organizovane kao crkveno-{kolske op{tine i danas sve one imaju
svoje nedeqne crkvene {kole. Ove {kole daleko su od organizovanih veroi-
spovednih {kola u Bosni, Hercegovini i Karlova~koj mitropoliji. I pored
dobrog materijalnog stawa, na{e op{tine nisu nikada postale u pravom
smislu i {kolske, jer nisu ni poku{ale da otvore makar jednu, eksperimen-
talnu osnovnu {kolu na materwem jeziku, ili makar sa dvojezi~nom nasta-
vom s pravom javnosti. Zato na{a deca u Novom svetu ne znaju na{eg jezika, a
roditeqi pla}aju danak u krvi. Crkva je nemo}na da bilo {ta u~ini u ovom
pogledu, jer materijalnim dobrima, koja nisu mala, upravqa svetovni ele-
15Koreni obrazovawa u Srbiji
ment. Dok koptska zajednica u Egiptu ima svoje osnovne i druge {kole i
Egiptu, a Ukrajinci u Americi i Kanadi, mi svega toga, na‘alost, nemamo.
Na{ brod koji se 1918. godine nasukao, kako re~e naju~eniji me|u srpskim
arhijerejima, Ilarion Zeremski, posle 1944. po~eo je sa propadawem i jo{
uvek propada sve dubqe i dubqe. Srpska pravoslavna crkva, vekovni nosi-
lac kulture i prosvete, dovedena je posle Drugog svetskog rata do prosja~-
kog {tapa Oduzet joj je sav koreniti imetak. Jedva je 1948. godine dobila do-
zvolu da otvori u Prizrenu prvu od pet predratnih bogoslovija. Sve su joj
zgrade osnovnih veroispovednih {kola, gimnazija, u~iteqskih {kola i
vaspitnih zavoda nacionalizovane, a fondovi i zadu‘bine za izdr‘avawe
prosvetnih zavoda i stipendirawe siroma{nih studenata, me|u kojima je
najmawe bilo teologa, oduzeti. Verska nastava, koja je od 1944. postala fakul-
tativna, zabrawena je 1949. u dr‘avnim {kolama. Kada je Crkva organizova-
la po gradovima i u nekom selu versku nastavu u svojim prostorijama, ~iwe-
ne su joj neverovatne smetwe sve do na{ih dana. Tako da se hri{}ansko pro-
sve}ivawe na{e dece i omladine nije moglo vr{iti ~ak ni u crkvenim pro-
storijama, Ali zato, odmah posle Drugog svetkog rata otvorena su sva vrata
sektantima svih vrsta, koji su nesmetano dobijali dozvole za podizawe svo-
jih molitvenih domova vrlo zgodnih za razbijawe Srpske pravoslavne cr-
kve. Svi odgovorni dobro su znali da ove ideje dolaze sa zapada. Srca onih
koji su preverili nisu vi{e bila u Beogradu, ve} na zapadu.
Postavqa se onda pitawe gde je tu izlaz? Srpska pravoslavna crkva zala-
‘e se za uvo|ewe verske nastave u dr‘avnim {kolama kao izborni pred-
met. Nedavno iskustvo na{e crkve u Bosni i Hercegovini, gde se veronau-
ka po {kolama redovno predaje, dokazuje nam da je sada tamo me|u omladi-
nom mnogo mawe onih koji se odaju drogama i onom, kako bi sveti apostol
Pavle rekao, o ~emu je sramota i govoriti.
Crkva je voqna da pomogne mladima. Ona stalno nastojava da se verska na-
stava odr‘ava i priprema verou~iteqski kadar na Bogoslovskom fakulte-
tu i Institutu. Izdaje i savremene veronau~ne ucbenike u velikom tira-
‘u, jer ona iz iskustva zna da "vera biva od propovedi, a propoved od re~i
Bo‘ije" (Rim. 10:17).
Nadamo se da idemo u susret boqim vremenima, koja }e biti vi{e naklo-
wena Crkvi, odnosno veruju}em na{em narodu. U tom slu~aju }e Crkva mo-
}i ispuniti svoju du‘nost u~ewa, dobijenu od svog bo‘anskog Osniva~a,
koji joj stalno poru~uje: "Idite i na~inite sve narode mojim u~enicima"
(Matej 28:19).
2000. godina
16 Koreni obrazovawa u Srbiji
NAPOMENE1 \oko Slijep~evi}, Istorija Srpske pravoslavne crkve, I, Minhen 1962, 357.2 K. Jire~ek - J. Radovi}, Istorija Srba, I, Beograd 1952, 98.3 Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, kw. I, Beograd 1955, 233.4 Isto, 49.5 Stanoje Stanojevi}, Borba za samostalnost katoli~ke crkve u Nemawi}koj
dr‘avi, Beograd 1912, V,6 Vizantijski izvori..., kw. II, 16-17.7 Sima ]irkovi}, Obrazovawe srpske dr‘ave, u: Istorija srpskog naroda, drugo
izdawe, Beograd 1994, 151.8 Vizantijski izvori..., 16-17.9 \oko Slijep~evi}, Istorija Srpske pravoslavne crkve, I, 41.10 Isto.11 Jovan Du~i}, O Svetom Savi, Glasnik Srpske pravoslavne crkve, Beograd 1946,
37.12 Bo‘idar Kova~evi}, Sveti Sava izme|u istoka i zapada, u: Sveti Sava, Beograd
1977, 322.13 Bo‘idar Kova~evi}, Sveti Sava pre i posle smrti, Srpski kwi‘evni glasnik,
br. 3, Beograd 1935, 197.14 Blag. Garda{evi}, Svetosavsko prosve}ewe, Glasnik Srpske pravoslavne crkve,
Beograd 1946, 39.15 Stanoje Stanojevi}, Sveti Sava, Beograd 1935, 35.16 Bo‘idar Kova~evi}, Sveti Sava pre i posle smrti..., 197.17 Teodosije, @ivot Svetoga Save (Ba{i}, Stare srpske biografije, Beograd 1926,
151).18 Lazar Mirkovi}, @ivoti Svetoga Save i Svetoga Simeona, Beograd 1938, 243.19 Vladimir Pitovi}, Umetni~ki duh Svetog Save, Glasnik Srpske pravoslavne
crkve, Sremski Karlovci 1940, 177.20 Dr Jordan P. Ili}, Srpske {kole u doba Nemawi}a, Glasnik Srpske pravoslav-
ne crkve, Beograd 1946, 175.21 Isto, 176.22 Isto, 178.
17Koreni obrazovawa u Srbiji
18 Koreni obrazovawa u Srbiji
PROSVETA
U DOBA
SOCIJALISTA
19Koreni obrazovawa u Srbiji
PROSVETA U SRBIJIIvan Ru‘i~i}
Uvod
Danas se u Srbiji kao merila ugro‘enosti qudskih prava i sloboda
najvi{e pomiwu izuzetno represivni Zakon o univerzitetu i Zakon o in-
formisawu iz 1998. godine. Ovi zakoni napadaju osnove liberalnog dru-
{tva, a to su sloboda {tampe i sloboda i autonomija univerziteta. Pri
svemu tome nekako u senci ostaje stawe u osnovnom i sredwem obrazovawu
koje je va‘na osnova jednog dru{tva. Kada se govori o stawu u ovoj obla-
sti, mora se znati da je isto ono {to je ura|eno univerzitetu zakonom iz
1998. ura|eno i sredwim i osnovnim {kolama jo{ 1992. Upravo od tada po-
~iwe nazadovawe {kolstva u Srbiji koje se najo~itije manifestuje u go-
tovo neprekidnim {trajkovima u posledwih 5-6 godina i u upadqivo lo-
{im rezultatima u~enika na prijemnim ispitima za upis u sredwe {ko-
le {to je posebno do{lo do izra‘aja u junskom roku 2000. godine.
Situacija je alarmantna i tra‘i ozbiqnu analizu uzroka stawa u
{kolstvu Srbije, jer obrazovawe je dugo bilo ponos ove zemqe. Na‘alost,
danas je situacija takva da se sve svelo samo na formu, a od stvarnog obra-
zovawa i od osnovnih funkcija {kole gotovo nijedna se ne ostvaruje na
pravi na~in.
U javnosti su, tako|e, prisutne i mnoge predrasude u odnosu na celoku-
pan sistem obrazovawa. Jedna od wih je da mi imamo vi{ak {kolovanih i
obrazovanih qudi, {to se potkrepquje izvodima sa biroa za zapo{qava-
we gde ima prili~an broj lica sa vi{om i visokom stru~nom spremom i
uop{te po broju nezaposlenih gde smo na vrhu svetskih lista. Upravo ta-
kva slika o na{em stvarnom stawu govori ne{to sasvim drugo.
Kada bi profesori u {kolama radili u odeqewima koja bi imala od 20
do 24 u~enika, a ne 40 i vi{e, lako se mo‘e izra~unati koliko bi u~ite-
qa, nastavnika i profesora bilo jo{ potrebno ovom dru{tvu. Ili, kada
bi lekari pregledali dnevno 6-8 pacijenata, a ne da imaju obavezu da pri-
me i pregledaju sve pacijente, koliko bi lekara jo{ bilo potrebno i ka-
kve bi tada wihove usluge bile. Ako bi privreda radila kapacitetom od
pre desetak i vi{e godina, nijedan in‘ewer, pravnik, ekonomista ili
majstor bilo kog profila ne bi bio nezaposlen. U ovom trenutku sve to
20 Koreni obrazovawa u Srbiji
izgleda kao lep san koji je neostvariv. Ali, surova stvarnost u kojoj u~i-
teqi i profesori samo ~uvaju decu u {koli razmi{qaju}i kako }e da
prehrane svoju porodicu, u kojoj lekari, in‘eweri i vrhunski stru~wa-
ci "diluju" devize ili prodaju benzin na ulici da bi pre‘iveli, navodi
nas da verujemo da }e se to promeniti, jer dok ne po~nemo da ostvarujemo
onaj san o normalnom ‘ivotu, mi i nismo dru{tvo organizovanih i slo-
bodnih individua, ve} samo bi}a koja se bore za ‘ivot. Kad je borba za
‘ivot u pitawu, onda tu statisti~ki podaci ni{ta ne zna~e, pa i poda-
tak koji govori da u Srbiji ima vi{ak obrazovanih qudi postaje ironi-
~an. Ako se sve to ima u vidu, postavqa se pitawe posle ovakve osnovne i
sredwe {kole kakve }emo lekare, in‘ewere, majstore i profesore imati
za 10 do 20 godina?
Vremenski period koji ovde analiziram, a u kojem je do{lo do propasti
{kolstva u Srbiji, relativno je kratak i ako se brzo krene sa promenama
u ovoj oblasti stawe bi se moglo popraviti za narednih 7-8 godina. U pro-
tivnom, ako se ovakvo stawe nastavi jo{ neku godinu, period oporavka
srpske prosvete bi}e znatno du‘i, a posledice svega toga bi}e katastro-
falne i po dru{tvo, i po naciju, i po dr‘avu. U ovom ogledu }u poku{a-
ti da uka‘em na osnovne uzroke te{kog stawa u srpskoj prosveti, sa po-
sebnim osvrtom na sindikalnu borbu prosvetnih radnika da takvu situ-
aciju promene.
Zakon o sredwoj {koli i wegove posledice
Zakon o sredwoj i osnovnoj {koli iz 1992. godine uveo je nekoliko va-
‘nih novina kojima je prakti~no zapo~eo sunovrat srpske prosvete.
U prethodnom periodu finansirawe prosvete bilo je prepu{teno lo-
kalnim samoupravama, pa se u praksi de{avalo da plate zaposlenih u
prosveti variraju zavisno od mogu}nosti i stepena razvijenosti op{ti-
na. Pod parolom da je to neopravdano i da svi zaposleni sa istom kvali-
fikacionom strukturom treba da imaju istu platu, najpre je centralizo-
vano finansirawe obrazovawa. Tako je prosveta pre{la na buyet Repu-
blike a zaposleni u woj su postali ~inovnici dr‘ave. Vrlo brzo se poka-
zalo da je to bio samo na~in da se buyetska izdvajawa za prosvetu smawu-
ju i da se politi~ka parola o "besplatnom {kolstvu" realizuje besplat-
nim radom zaposlenih u prosveti. Prvi poku{aji zaposlenih da uka‘u
na neodr‘ivost takvog stawa "braweni" su stavom da "vanprivreda" mora
da deli sudbinu "privrede" koja je u krizi. Ovakva pseudomarksisti~ka
21Koreni obrazovawa u Srbiji
terminologija jo{ uvek je prisutna kod mnogih, bez obzira da li se radi
o "stru~wacima" ili laicima, i predstavqa ozbiqnu prepreku u razume-
vawu ove situacije u kojoj se kao dru{tvo i dr‘ava nalazimo posledwih
godina.
Podela na privredu i vanprivredu, tj. nekakav "pravi rad" i onaj koji to
nije, jedna je neprirodna podela koja upravo vodi civilizacijskoj deka-
denciji dru{tva koje takvu podelu prihvata. Jedini pravi kriterijum
nekog rada jeste da li je on potreban ili nije. Svako dru{tvo kojem van-
privreda i intelektualni rad nisu potrebni treba to javno da odredi, a
ne da se zakliwe u vrednosti prosve}ivawa, a ~itavu oblast da svede na
nivo da zidar zaradi profesorsku platu za dva dana rada. To su bile po-
sledice centralizovanog obrazovawa koje se odnose na materijalno stawe
zaposlenih. Od uvo|ewa ovog zakona, materijalni polo‘aj prosvete je sve
gori i do{ao je do nivoa da je ve} nekoliko godina plata u~iteqa i pro-
fesora redovno ispod prose~ne plate u Srbiji. Posebna pri~a su zloupo-
trebe Vlade u vezi sa obavezama poslodavca kada su u pitawu isplate to-
plih obroka, regresa za godi{wi odmor ili jubilarne nagrade.
Me|utim, materijalni polo‘aj zaposlenih u prosveti je samo "vrh lede-
nog brega". Ovaj zakon stvorio je jo{ ~itav niz problema i apsurda koji
imaju katastrofalne posledice.
Nastavni~ko ve}e - [kolski odbor
Prethodnim zakonskim re{ewima iz vremena samoupravqawa, kqu~nu
ulogu u radu {kole, pored direktora {kole i radni~kih saveta, imalo je
nastavni~ko ve}e koje su ~inili svi koji u~estvuju u izvo|ewu nastavnog
procesa u {koli. Radni~ki savet je biran iz redova svih zaposlenih pa
se moglo desiti da neko sa ni‘om stru~nom spremom ima ve}i uticaj u
dono{ewu odluka vezanih za probleme struke od nekog sa visokom stru~-
nom spremom ili da odlu~uje o ne~emu o ~emu nema znawe.
Da bi se to otklonilo ukinuti su samoupravqawe i radni~ki saveti, a
uvedeni su {kolski odbori.
[ta je, u stvari, time ura|eno, bi}e jasnije kad se vidi kako se formi-
raju ti odbori i {ta je wihova uloga.
[kolski odbor ~ini obi~no deset ~lanova, od kojih su zaposleni iz
{kole uvek u mawini (u praksi najvi{e tri), a ostali su izvan {kole
(predstavnici poslodavca). Ti "predstavnici poslodavca", tj. Vlade, iz
22 Koreni obrazovawa u Srbiji
redova su gra|ana, ali su po pravilu ~lanovi SPS-a ili JUL-a koji naj-
~e{}e nemaju nikakve veze sa prosvetom. Wihova uloga nije sasvim jasna.
U praksi oni donose formalne odluke o godi{wem planu rada {kole,
odlu~uju o prijemu radnika, koriste svaku priliku da ospore odluke na-
stavni~kog ve}a, predla‘u kandidata za direktora {kole od lica koja
se jave na konkurs... Uglavnom, {kolski odbor je iznad nastavni~kog ve-
}a, ~ime se uloga nastavnika svodi na ~inovnika koji treba da odr‘i od-
re|en broj ~asova, da odradi odre|en broj "lekcija" i da da odre|en broj
ocena. Re~ i gest nastavnika izvan u~ionice nemaju vi{e nikakvu te‘i-
nu tako da je on bukvalno zatvoren u u~ionicu sa u~enicima koji posta-
ju objekti wegovih "strogo" odre|enih zadataka. Takav nastavnik i takva
{kola su sve vi{e predmet kritike i negodovawa u~enika i izvor sve ve-
}ih problema u samim {kolama. Dodu{e, ukidawem {kolskih odbora
problemi ove vrste ne bi automatski nestali. Wihovo postojawe ima
smisla samo kao prisustvo qudi sa strane koji nadgledaju rad jedne usta-
nove i ~ine je otvorenom za javnost i koji bi bili u mawini u odnosu na
qude iz {kole, a ne nikako nekakvi "vrhovni arbitri" o stvarima o koji-
ma nemaju dovoqno znawa.
Izbor direktora {kole
Po ranijim zakonskim re{ewima iz vremena samoupravqawa, izbor di-
rektora {kole vr{en je na osnovu odluke i glasova svih zaposlenih u
{koli. U praksi, za direktora {kole birani su najboqi nastavnici i
najceweniji ~lanovi kolektiva.
Uvo|ewem {kolskih odbora i ukidawem samoupravqawa, na konkurs za
direktora {kole mogu se javiti svi koji ispuwavaju zakonske uslove. Kon-
kurs raspisuje {kolski odbor i istovremeno on formira konkursnu komi-
siju koju ~ine uglavnom ~lanovi kolektiva koji su ~lanovi {kolskog odbo-
ra. Zadatak ove komisije je da po isteku roka za prijavqivawe utvrdi da li
svi kandidati ispuwavaju zakonske uslove. Kada se to utvrdi, sav daqi po-
sao preuzima {kolski odbor. On predla‘e svog kandidata ministru pro-
svete koji imenuje direktora {kole. Odluka i predlog {kolskog odbora za
ministra prosvete ne zna~e ni{ta, jer u praksi se ~esto de{ava da on pred-
log {kolskog odbora ne prihvata. To svedo~i da postoje neke "kadrovske ku-
hiwe" i neki "tajni kanali" koji "savetuju" ministra koga }e imenovati za di-
rektora {kole. Ve} je javna tajna da su ministrovi partijski drugovi ili
koalicioni partneri, a u mnogim gradovima znaju se imena tih "mo}nika"
23Koreni obrazovawa u Srbiji
koji ~ak sebe negde nazivaju "selektori direktora". U praksi se de{ava da
direktor nije vi{e najboqi i najceweniji ~lan kolektiva, ve} sasvim su-
protno, ~ovek koji svojim partijskim vezama potvr|uje svoju podobnost i
stru~nost. Tako|e, ~esto se de{ava da se takav kadar ne mo‘e na}i u kolek-
tivu pa se mimo voqe kolektiva postavqaju za direktore {kola qudi sa
strane, {to je posledwih godina u nekoliko gradova u Srbiji dovelo do
{trajkova zaposlenih.
Ono {to se pokazuje u ovakvom na~inu izbora direktora {kola jeste
uloga ~lanova {kolskog odbora koji javno i otvoreno pristaju na ulogu
kakvu imaju. Poseban paradoks je ministar prosvete koji imenuje 1618. di-
rektora {kola preko 16.000 ~lanova {kolskih odbora u {kolama u Srbi-
ji, a da je retko koga od wih sreo bar jednom u ‘ivotu, a kamoli da zna ne-
{to o wihovim stru~nim kvalitetima.
Najva‘nije u svemu tome je, ipak, da su zaposleni iskqu~eni iz ~itavog
procesa i da je ukinuto samoupravqawe. Na sve primedbe zaposlenih da i
oni ‘ele da se pitaju ko }e im biti direktor, oni koji su se do ju~e kle-
li u samoupravqawe ka‘u da to ne mo‘e i da ono vi{e ne postoji. [ta je,
u stvari, ura|eno?
Samoupravqawe je imalo i svojih dobrih strana. Ono je zami{qeno sa
ciqem da se zaposleni aktivno ukqu~e u proces rada i da svojim sugesti-
jama i idejama unapre|uju taj proces. Dodu{e, u praksi se ~esto de{ava-
lo da je to nemogu}e uraditi jer nestru~ni vladaju nad stru~nima. Upra-
vo uvo|ewem {kolskih odbora dobra strana samoupravqawa je ukinuta, a
zadr‘ana je ona negativna u jo{ drasti~nijem obliku.
Iz svega toga lako se mo‘e zakqu~iti gde su osnovni uzroci problema
i slabosti u srpskoj prosveti.
Ostale posledice centralizovawa obrazovawa
Zakon o osnovnoj i sredwoj {koli iz 1992. godine u ~lanu 105 predvi|a
da Ministarstvo prosvete obezbe|uje sredstva {kolama za plate, naknade
i druga primawa sa posebnog ra~una koja se izdvajaju iz buyeta Republi-
ke Srbije. O tom centralizovawu finansirawa obrazovawa ve} je bilo re-
~i. Ali, u istom ovom ~lanu se predvi|a da "op{tina, odnosno grad Beo-
grad, obezbe|uje sredstva za investicije, investiciono i teku}e odr‘ava-
we, materijalne tro{kove... za stru~no usavr{avawe nastavnika, stru~-
24 Koreni obrazovawa u Srbiji
nih saradnika i vaspita~a". Ovim je predvi|eno da ulogu u obezbe|ivawu
sredstava za funkcionisawe {kola imaju, pored Vlade Republike Srbi-
je, i op{tine. Me|utim, status poslodavca i osniva~a {kole ima iskqu-
~ivo Vlada Republike Srbije, tj. Ministarstvo prosvete. Kada je Zakon o
sredwoj i osnovnoj {koli donet o~ito da oni koji su ga pisali i usvaja-
li nisu ni sawali da }e od 1996. godine u ~etrdesetak op{tina u Srbiji
na vlasti biti neko izvan SPS-a ili wima slepo privr‘enih partija. Da-
nas u praksi lokalne samouprave imaju svoje obaveze u finansirawu pro-
svete, koje nisu zanemarqive, ali uop{te nemaju pravo na bar jednog ~la-
na {kolskog odbora, ~ime bi bar pratile kako se vr{i utro{ak sredsta-
va za investicije i investiciono odr‘avawe {to je jedna od uloga {kol-
skog odbora (~lan 90). Tako se ~esto de{ava, pogotovo tamo gde postoji raz-
lika u politi~koj pripadnosti izme|u republi~ke i op{tinske vlasti,
da se oni me|usobno prepucavaju ko nije ispunio obaveze prema prosveti
i prosvetnim radnicima, a u svemu tome trpe najvi{e sami zaposleni i
samo obrazovawe.
Najnoviji primer te zbrke nadle‘nosti i prevelike brige za prosvetu
je situacija oko isplate toplog obroka prosvetnim radnicima za 2000. go-
dinu. Mo‘da ovo pitawe i ne bi zavre|ivalo posebnu pa‘wu da ta ispla-
ta toplog obroka za zaposlene u prosveti nije veoma va‘na. Na primer, za
pomo}no osobqe u {kolama topli obrok je ve}i od jednog dela plate. Na
jednom mestu Hegel ka‘e da "ono ~ime se ~ovek zadovoqava pokazuje koli-
ko je on pao". Dakle, nekim uredbama i Zakonom o buyetu iz januara 2000.
godine nadle‘nost oko isplate toplog obroka za zaposlene u prosveti
preba~ena je na op{tine. Po{to su op{tine svoje buyete usvojile bez te
stavke do kraja decembra 1999. godine, jednostavno ne prihvataju tu obave-
zu, jer nemaju para za to. U ~itavom sporu stradaju zaposleni u prosveti
kojima se elementarno pravo iz radnog odnosa zakida tako da }e mnogi do-
~ekati po~etak nove {kolske 2000/2001. bez re{ewa tog pitawa. Ne znam
da li je sve ovo slu~ajno, ali kao da neko ‘eli da se zaposleni u prosve-
ti zamajavaju oko borbe za isplatu toplog obroka da ne bi ponovo, po ko
zna koji put, postavili su{tinsko pitawe o tome da li je poslodavac u
stawu da obezbedi normalno funkcionisawe {kola ili nije. Sve se odvi-
ja po ve} vi|enom scenariju u Srbiji. Onaj isti koji ti stvori problem,
on ga posle i re{ava i zato treba da ga slavimo i da mu se zahvaqujemo! U
svim ovim negativnim posledicama centralizovawa obrazovawa jasno se
pokazuje ‘eqa Vlade da vlada obrazovawem, a ne da ga {to boqe i racio-
nalnije organizuje. Ministarstvo prosvete ‘eli poslu{ne direktore,
ovi ‘ele poslu{ne nastavnike, a veliko je pitawe da li }e ovi odoleti
25Koreni obrazovawa u Srbiji
da ne po‘ele poslu{ne u~enike. Onaj koji ne gaji i ne podsti~e indivi-
duu i ne razvija wen stav, koji stvara Prometeje, da li }e mo}i da stvori
novog Teslu ili Andri}a, i uop{te kakve }e qude stvarati za neka budu-
}a vremena?
Sindikalna borba prosvetnih radnika
Za~etke prave sindikalne borbe u Srbiji pratimo po~etkom devedese-
tih godina. U tom smislu, sa ozvani~ewem politi~kog pluralizma u Sr-
biji, pratimo nastanak mno{tva politi~kih partija koje vrlo ~esto stva-
raju i podsti~u upravo oni koji su na vlasti. Sa sindikatima nije tako.
Stari socijalisti~ki koncept sindikata te{ko i sporo se uru{avao, a
onima koji su bili na vlasti ne pada na pamet da ga dovode u pitawe. Sin-
dikat je bio zami{qen kao ukras u dru{tvenom ‘ivotu i kao privezak
partije na vlasti koji samo povremeno deli radnicima uqe, {e}er, bra-
{no... Takav sindikat nije ni zaslu‘ivao da se tako zove, ali 50 godina je
takav bio i slu‘io je pojedincima da napreduju na dru{tvenoj lestvici.
Od borbe za prava radnika nije bilo ni{ta. Problemi su po~eli onog tre-
nutka kad je nastala potreba za sindikatom koji }e se boriti za zakonska
prava zaposlenih, koja su ukidana i postepeno suspendovana. Sve to je bi-
lo pra}eno sunovratom materijalnog polo‘aja radnika, a stari sindikat
je to samo posmatrao. Kao takav, gubio je smisao svog postojawa i po~eo po-
lako sam da se uru{ava. Postao je jo{ jedan apsurd ovog sistema, jo{ je-
dan contradictio in adjecto, Vladin sindikat, {to je u normalnom svetu ne-
zamislivo, jer su tamo tri najva‘nija nezavisna i suprotstavqena ~ini-
oca Vlada, preduze}a i sindikati.
Upravo, prve nezavisne sindikate po~eli su da stvaraju oni koji su
shvatili da je uloga sindikata da se bori za prava i status zaposlenih,
~ime se sindikat stavqa, po definiciji, naspram poslodavca koji ‘eli
da ta prava uskrati i uzurpira. Tema ovog rada nije sindikalni pokret u
Srbiji krajem XX veka, ali se mo‘e napomenuti da je, {to se preduze}a
ti~e, sve to u za~etku i dosta ote‘ano stawem u kojem se privreda nalazi.
Ne mo‘e se govoriti o sindikalnoj borbi kad radnici i ne rade i vi{e
ih je van fabrika nego u wima. Ni situacija kod onih koji zavise od dr-
‘avnog buyeta nije najsjajnija. Takozvani nezavisni sindikati u polici-
ji, sudstvu i zdravstvu gotovo da ne postoje. Jedina oblast u kojoj se u pu-
nom smislu mo‘e govoriti o pravim, nezavisnim sindikatima je prosve-
ta. To su jedini sindikati koji bar poku{avaju da ispune svoj smisao i
26 Koreni obrazovawa u Srbiji
zato su i jedina svetla ta~ka na sindikalnoj sceni Srbije i zaslu‘uju da
se o wima posebno govori.
Po~etak nezavisnih prosvetnih sindikata u Srbiji
Prvi korak u stvarawu nezavisnih sindikata u prosveti ~inili su oni
pojedinci koji su se samostalno i{~lawavali iz dr‘avnog sindikata,
~ime su ‘eleli da ne izdvajaju bilo kakvu ~lanarinu za takav sindikat
i da ih automatski po zaposlewu u~lawuju u jedini postoje}i sindikat.
U onim {kolama i sredinama gde je bilo vi{e takvih pojedinaca ve}
po~etkom 90-ih godina po~eli su da nastaju prvi registrovani nezavisni
sindikati. Dodu{e, tokom 1994. i 1995. javqaju se pojedinci i {kole koji
u okvirima dr‘avnog sindikata po~iwu pravu sindikalnu borbu. Ta bor-
ba se svodila na primenu zakonskog {trajka u kojem ~asovi traju 30 mi-
nuta. Takav vid borbe je u samom po~etku primewivan u samo par {kola
koje su po nekoliko meseci radile tako. Tokom prole}a 1996. desilo se po
prvi put da su neke {kole potpuno obustavile nastavu u trajawu od pet
nastavnih dana. Me|utim, sve su to pojedina~ni poku{aji koji su imali
efekte samo u lokalnim okvirima. Te 1996, pored UGS "Nezavisnost" koji
je imao svoje ~lanstvo u nekim {kolama u Srbiji, jedini registrpvani ne-
zavisni sindikat u prosveti Srbije bio je Samostalni sindikat radnika
u obrazovawu A P Vojvodine, koji je osnovan 1991. godine. Ovaj sindikat je,
zbog toga {to je u me|uvremenu "dr‘avni" sindikat sebe nazvao Samostal-
ni sindikat, promenio ime i registrovan je 15. februara 1996. kao Sindi-
kat prosvetnih radnika Vojvodine sa sedi{tem u Novom Sadu.
Prekretnica u stvarawu nezavisnih sindikata u prosveti Srbije
bio je veliki {trajk februara 1997. Sve do tada prosvetni radnici su
verovali da se dr‘avni sindikat bori za wihove interese. On je imao
potpunu prevlast u kanalisawu opravdanog nezadovoqstva prosvetnih
radnika u Srbiji svih prethodnih godina, a i te zime 1997.
Pripreme i nagove{taji {trajka sa potpunom obustavom rada obavqe-
ni su tokom decembra 1996. i po~etak {trajka je najavqen za 28. januar na-
redne godine. Izvr{ni odbor Sindikata prosvetnih radnika Vojvodine
prvi je u Srbiji, jo{ 10. januara 1997, doneo je odluku o stupawu u {trajk
sa potpunom obustavom rada po~etkom drugog polugodi{ta. U {trajk su
prve stupile osnovne i sredwe {kole u Somboru i okolini ve} 15. janua-
ra 1997. U naredne dve nedeqe {trajk se {irio u Vojvodini, Beogradu i
27Koreni obrazovawa u Srbiji
jednom broju {kola u ostalim gradovima Srbije.
U Beogradu je 31. 01. 1997. u Domu sindikata odr‘an skup predstavnika
{kola iz ~itave Srbije. Uprkos poku{ajima predstavnika dr‘avnog sin-
dikata da se {trajk uko~i i zaustavi, taj skup je doneo odluku o general-
nom {trajku. Posle toga u {trajk je u{lo skoro 1000 {kola u Srbiji.
To {to se de{avalo u Srbiji narednih pet nedeqa, sve do 5. 03. 1997. ka-
da su donete odluke o po~etku nastave i prekidu {trajka, mo‘e se s pra-
vom uzeti kao po~etak prave sindikalne borbe u Srbiji. Ono {to je karak-
teristi~no za ovaj {trajk jeste da je on u potpunosti izveden u organiza-
ciji i logistici dr‘avnog sindikata. U stvari, on je i za rukovodstvo tog
sindikata bio veliko iznena|ewe. O tome svedo~e uporni poku{aji lide-
ra sindikata da sa Vladom potpi{u bilo kakav sporazum kojim bi okon-
~ali {trajk. U akciju gu{ewa ukqu~eni su, pored "lidera" sindikata, i
dr‘avni mediji i direktori {kola. Nezadovoqstvo prosvetnih radnika
"dr‘avnim" sindikatom bilo je ogromno. Uzgred re~eno, {trajk je okon-
~an pove}awem plata za nekih 30%, odnosno u prole}e 1997. profesor u
Srbiji je imao platu oko 400 DEM. Ovaj podatak je zanimqiv, jer su kasni-
ja doga|awa pokazala da {to je plata bila mawa spremnost prosvetnih
radnika da se bore za svoj polo‘aj bila je tako|e sve mawa.
Stvarawe Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije
Ogromno nezadovoqstvo prosvetnih radnika Samostalnim ili dr‘av-
nim sindikatom dostiglo je vrhunac u odlukama da ~itave sredine kolek-
tivno istupe iz tog sindikata i po~nu osnivawe zasebnih sindikalnih
organizacija, uglavnom na gradskom nivou. Tako, tokom prole}a 1997, po-
red ve} postoje}eg SPRV u Srbiji nastaju jaki i dobro organizovani sin-
dikati u Pan~evu, Kovinu, ^a~ku i Beogradu.
Ono {to je va‘no ista}i jeste da su ovi sindikati nastali "odozdo", tj.
iz baze. Naime, najpre se u jednoj {koli izvr{i potpisivawe pristupni-
ca novom sindikatu, pa se na osnovu usvojenih statuta i registracija
osniva sindikalna organizacija koja ima svoj poseban ra~un na koji se
izdvaja ~lanarina kojom se finansira rad sindikalne organizacije. Sva-
ki ~lan pristupa sindikatu dobrovoqno, a ne kolektivno i automatski
kako je to ura|eno u starom sindikatu. Kada se formiraju sindikalne or-
ganizacije u {kolama, wihovim udru‘ivawem stvara se sindikalna or-
ganizacija na gradskom nivou koja se takode registruje i ima svoj statut.
28 Koreni obrazovawa u Srbiji
Tokom 1997. i 1998. godine uspostavqaju se kontakti izme|u ovih sindika-
ta sa ciqem da se oni pove‘u i boqe organizuju radi ostvarivawa svojih
osnovnih ciqeva. S obzirom da je prosveta u Srbiji centralizovana, jedi-
ni na~in suprotstavqawa poslodavcu je jak pritisak iz nekoliko centa-
ra, ali je neophodno da akcije tih sindikata nekako budu uskla|ene. Po-
stalo je jasno da se mora stvoriti jedan jak sindikat koji }e objediniti
akcije onih sindikalnih organizacija koje su najboqe organizovane i
spremne za borbu.
Takva inicijativa za ujediwewe nezavisnih prosvetnih sindikata u
Uniju potekla je februara 1999. od Foruma beogradskih gimnazija i Sin-
dikata prosvetnih radnika Vojvodine. Ovaj predlog je nai{ao na op{te
prihvatawe, ali je samo formirawe Unije moralo biti odlo‘eno zbog po-
znatih prilika u zemqi u prole}e 1999. Odmah po okon~awu bombardova-
wa, ve} 25. 06.1999, osnovana je u Beogradu Unija sindikata prosvetnih
radnika Srbije. Osniva~i Unije su Sindikat prosvetnih radnika Vojvo-
dine, Forum beogradskih gimnazija, Forum beogradskih osnovnih {kola,
Forum sredwih stru~nih {kola Beograda, Asocijacija prosvetnih rad-
nika op{tine Pan~evo i Sindikat obrazovawa ^a~ka. Sedi{te Unije je u
Beogradu, a prvi predsednik Unije je Radovan Pavlovi}, profesor iz Vr-
{ca. Unija sindikata prosvetnih radnika Sfbije je upisana u Registar
sindikalnih organizacija za rad, bora~ka i socijalna pitawa jula 1999.
Ujediweni granski sindikati "Nezavisnost" su prvi nezavisni sindi-
kati u Srbiji u periodu posle Drugog svetskog rata. Osnovani su 1991. go-
dine kao nevladina, interesna organizacija zaposlenih, koja {titi wi-
hova prava i interese.
^lanstvo u UGS "Nezavisnost" je dobrovoqno i ostvaruje se potpisiva-
wem pristupnice. Osnovni ciqevi ovog sindikata su za{tita qudskih i
sindikalnih prava i borba da sindikati u Srbiji zauzimaju mesto i ulo-
gu koju imaju u svim zemqama vi{estrana~ke parlamentarne demokratije
i tr‘i{ne privrede.
Osnovu organizacije UGS "Nezavisnost" ~ine granski sindikati kojih,
za sada, ima 13. Granski sindikati su osnovani u metalskoj industriji,
prosveti, ugostiteqstvu, gra|evinarstvu, trgovini, u javnim komunalnim
preduze}ima, hemijskoj industriji, zdravstvu, kulturi, poqoprivredi, u
medijima i kod penzionera i autoprevoznika. Svi oni postoje na nivou
Srbije i svoj rad ostvaruju preko 12 regionalnih povereni{tava u svim
ve}im gradovima Srbije, dok je sedi{te sindikata u Beogradu.
UGS "Nezavisnost" ima organizovanu slu‘bu pravne za{tite koja bes-
platno {titi i zastupa ~lanove sindikata u svim situacijama kada su
29Koreni obrazovawa u Srbiji
wihova radna i sindikalna prava ugro‘ena. Pravna slu‘ba je organizo-
vana u Beogradu i u svim regionalnim povereni{tvima u Srbiji.
U okviru UGS "Nezavisnost" deluje i Centar za obrazovawe i istra‘i-
vawe koji se bavi obrazovawem ~lanova sindikata za sindikalne aktiv-
nosti kroz predavawa, tribine, seminare i sindikalnu {kolu kojaje
osnovana 1993. godine. Centar ima i svoju izdava~ku delatnost kojom se
tako|e ostvaruju wegove osnovne funkcije.
UGS "Nezavisnost" ima i svoj list "Nezavisnost" koji je pokrenut 1993. i
izlazio je sve do 1998. godine. Od januara 2000. izlazi bilten "Nezavi-
snost" dva puta mese~no u tira‘u od 5000 primeraka.
Glavni izvor finansirawa u UGS "Nezavisnost" je ~lanarina. Tako|e,
sindikat ima i {trajka~ki fond i fond solidarnosti.
UGS "Nezavisnost" ostvaruje saradwu sa drugim nezavisnim sindikati-
ma i nevladinim organizacijama u Srbiji. Ina~e, on je punopravni ~lan
Me|unarodne konfederacije slobodnih sindikata (MKSS) i ~lan evrop-
skog sindikalnog foruma u sastavu Evropske konfederacije sindikata
(EKS).
Sindikalna scena u prosveti Srbije u ovom trenutku
U ovom trenutku u Srbiji ima 1.618 osnovnih i sredwih {kola. U wi-
ma je zaposleno ne{to preko 93.000 radnika. [to se ti~e sindikalne
aktivnosti i pripadnosti, situacija je otprilike slede}a. Ovi podaci
nisu zvani~ni, jer je gotovo nemogu}e do wih do}i, ali se mogu pretpo-
staviti na osnovu sindikalnih akcija koje su sprovedene tokom pret-
hodne dve {kolske godine. Negde oko 700 {kola u Srbiji, uglavnom sa
mawim brojem zaposlenih i u~enika, ne uzima u~e{}a ni u kakvim sin-
dikalnim akcijama. To se mo‘e zakqu~iti iz toga {to ni prilikom po-
sledwe zajedni~ke akcije svih regionalnih sindikata u Srbiji iz fe-
bruara i marta 2000, one nisu bile ukqu~ene ni u zakonski {trajk. Naj-
verovatnije, u ovim {kolama i ne postoje sindikalne organizacije i
one su uglavnom ili pasivni ~lanovi dr‘avnog sindikata (pla}aju sa-
mo ~lanarinu) ili su se jednostavno i{~lanili iz sindikata, a neor-
ganizovani su da stvaraju nove sindikalne organizacije.
Ostalih oko 900 {kola uglavnom je raspore|eno u Sindikat obrazo-
vawa Srbije i u dva nezavisna sindikata: Unija sindikata prosvetnih
30 Koreni obrazovawa u Srbiji
radnika Srbije i UGS "Nezavisnost". Ovde treba dodati da od ovih oko
900 {kola sigurao ima jedan broj onih koje su napustile dr‘avni sin-
dikat i u postupku su stvarawa svojih nezavisnih granskih sindikata
i tek treba da procene kome }e se prikqu~iti radi efikasnije sindi-
kalne borbe. Primer za to su U‘ice, Kragijevac, Ni{, Vaqevo, [abac.
Problem mno{tva sindikata
Analiza sindikalne situacije u srpskoj prosveti pokazuje da posto-
je tri sindikata. U javnosti i me|u samim prosvetnim radnicima po-
stavqa se pitawe da li je to dobro i da li tako podeqeni sindikati mo-
gu posti}i ozbiqne rezultate. Na neki na~in prisutan je strah od plu-
ralizma i neki bi voleli da postoji i daqe samo jedan sindikat.
O~ito je da se radi o pogre{nom pristupu ~itavom problemu. Mno-
{tvo sindikata, koji su svaki za sebe dobro organizovani i spremni za
akcije, predstavqa veliku snagu u svakoj sindikalnoj borbi. Vi{e ja-
kih sindikata zna~i puno qudi koji su ukqu~eni na bilo koji na~in u
akciju, ~ime se rad sindikata oboga}uje novim idejama i iskustvima iz
razli~itih sredina. Strah od pluralizma je na neki na~in razumqiv u
dru{tvu u kojem se ve} decenijama govorilo da postoji samo "jedan put
kojim se mo‘e i}i" i kome se ~ak "kunemo" da sa wega ne}emo skrenuti.
Tamo gde postoji samo jedan put i jedno mi{qewe, u stvari, nema ni pu-
ta ni bilo kakvog mi{qewa i tu se vrlo brzo zavr{ava u ambisu i bez-
umqu.
U tom smislu, mno{tvo sindikata ne treba do‘ivqavati kao raskol.
Naprotiv, pravo pitawe nije za{to toliko sindikata, ve} koji se od
tih sindikata bore za interese zaposlenih, a koji to ne rade ili ne ‘e-
le da rade. Jedini na~in da se to utvrdi su sindikalne akcije u kojima
se ta~no vidi koji su sindikati pravi a koji nisu. Prilikom posled-
weg velikog {trajka u februaru i martu 2000. godine svu ozbiqnost su
pokazali Unija SPRS i Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Vojvo-
dine koji su nastojali da {to vi{e omasove {trajk (tokom leta 2000. go-
dine Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Vojvodine je kompletno
pristupio UGS "Nezavisnost"). S druge strane, dr‘avni sindikat nije
uop{te ni pomi{qao da donese sopstvenu odluku o potpunoj obustavi
rada, ve} je ~ak oko sto svojih {kola koje su imale takve odluke spre-
~io da to u~ine. U trenutku kada su nezavisni sindikati doneli odlu-
ku o generalnom {trajku, lideri dr‘avnog sindikata su vi{e pla{i-
31Koreni obrazovawa u Srbiji
li ~lanstvo onim {to se mo‘e desiti ako to u~ine nego {to su ih hra-
brili u tome. Tako je taj sindikat sasvim svesno radio posao Vlade.
Problem sindikalne borbe prosvetnih radnika u Srbiji nije u mno-
{tvu sindikata, ve} u tome {to se te{ko posti‘e akciono jedinstvo.
Naime, radi se o tome da se {kole nalaze na razli~itom nivou organi-
zovanosti. Na dnu lestvice su oni koji su nezadovoqni svojim statu-
som, ali su potpuno pasivni da bilo {ta u~ine, zatim oni koji se tek
"tehni~ki" pripremaju za borbu osnivawem nezavisnih sindikata, a po-
tom oni koji su dobro organizovani, ali se zadovoqavaju zakonskim
{trajkom, tj. radom od 30 minuta. Na vrhu su one sredine i one {kole
koje su shvatile da samo generalni {trajk i potpuna obustava rada mo-
gu naterati Vladu da ozbiqno pristupi problemu prosvete.
Ako se ima u vidu da je sindikalna borba prosvetnih radnika u Srbi-
ji zapo~ela pre 4-5 godina, sasvim je razumqiva ova situacija i mo‘e se
re}i da je ona ~ak i dobra. Sindikatima u zemqama sa razvijenom tr‘i-
{nom privredom trebale su decenije da postignu akciono jedinstvo
kojim }e biti prihva}eni kao ravnopravan partner poslodavcu. Ovde
se pokazuje Blohova misao da "nu‘da (muka) u~i misliti".
Na na{em primeru to zna~i da }emo taj put postizawa akcionog je-
dinstva pro}i mnogo br‘e nego {to je to bio slu~aj u istoriji sindi-
kalne borbe u svetu.
Sindikati i politi~ke partije
Veoma va‘no pitawe za sindikate je wihov odnos prema politi~kim
partijama. Po definiciji, politi~ke partije se bore za vlast i u tom smi-
slu one su ili na vlasti ili u opoziciji. Sindikati nisu politi~ke par-
tije i oni nemaju za svoj ciq borbu za vlast. Wihov ciq je za{tita prava
zaposlenih, a to se reguli{e zakonima koje usvajaju upravo predstavnici
politi~kih partija. U tom smislu, sindikat je samo jedna poluga liberal-
nog dru{tva kojom se ograni~ava mo} dr‘ave u odnosu na prava wenih
gra|ana. Samim tim, po svojoj su{tini, sindikat je suprotstavqen poslo-
davcu, tj. onima koji reguli{u zakonske okvire prava i obaveza koje pro-
izlaze iz radnog odnosa.
Ono {to se mora imati u vidu jeste ~iwenica da smo ‘iveli u sistemu
u kojem je glavna pravna kategorija bila "pravo radnika", dok su prava ~o-
veka i gra|anina zastupqena samo deklarativno. Danas, kada je dr‘ava
prigrabila sebi sva javna preduze}a i ustanove i dala direktorima tih
32 Koreni obrazovawa u Srbiji
preduze}a ogromna ovla{}ewa, vi{e od tog prava radnika nema ni{ta, a
od po{tovawa elementarnih qudskih prava smo daleko.
U tom smislu, u dru{tvima koja ne po{tuju osnovna qudska prava i
stalno ih ograni~avaju, sindikat se bori i za to da zaposleni imaju ga-
rantovana osnovna qudska i gra|anska prava, bez kojih je iluzorno govo-
riti o pravima radnika.
Na toj osnovi sindikat mo‘e tra‘iti prirodne saveznike i u politi~-
kim partijama i od takve saradwe ne treba be‘ati. Me|utim, sindikat
stalno treba da zadr‘i svoju nezavisnu poziciju, jer ako se su{tinske
razlike izme|u partije i sindikata izbri{u, one uvek idu na {tetu sin-
dikata koji vi{e nije akter dru{tvenog ‘ivota, ve} samo privezak par-
tije ~ime gubi smisao svog postojawa. Za razliku od partija koje su u
normalnim zemqama ~as na vlasti ~as u opoziciji, sudbina sindikata je
da je uvek u opoziciji.
Dana{wa situacija u Srbiji je po tom pitawu vrlo ~udna i jedinstve-
na u svetu. Vlada i ministar prosvete dele javno sindikate na "wihov" i
opozicione, ~ime se ~ak i ne ‘eli prikriti ~iwenica da oni potpuno
kontroli{u lidere tzv. Samostalnog sindikata. Ono {to je naj~udnije je-
ste ~iwenica da oni to smatraju za potpuno normalno. Ono {to qudi iz
Samostalnog sindikata treba da objasne jeste za{to taj svoj "dobar" polo-
‘aj u Vladi ne iskoriste za poboq{awe op{teg polo‘aja prosvete u Sr-
biji i za{to nam je od te "dobre" saradwe dr‘avnog sindikata i Vlade sve
gore.
Posebna osobenost situacije u Srbiji je, za razliku od situacije u
normalnim zemqama, da partije levice uop{te ne podr‘avaju sindikal-
nu borbu, ve} su wihovi eksponenti naj‘e{}i kriti~ari {trajkova i
borbe za prava radnika. Ili je ceo svet poludeo ili na{e partije levice
nemaju ni{ta zajedni~ko s levicom.
Uslovi za rad nezavisnih sindikata
U sada{wim uslovima izuzetno je ote‘an rad nezavisnih sindikata.
Te{ko}e dolaze iz razli~itih pravaca. Pre svega, nepostojawem osnovne
infrastrukture (prostorija i neophodnih tehni~kih sredstava), priti-
scima i samovoqom rukovodstava {kola pri osnivawu sindikata i poli-
tikom Vlade koja ne priznaje nezavisne sindikate kao partnere u prego-
vara~kom procesu. Zbog svega toga, uporedo sa borbom za status svoje stru-
ke i uop{te znawa u Srbiji, nezavisni sindikati vode borbu i za svoja
33Koreni obrazovawa u Srbiji
osnovna sindikalna prava. Zanimqivo je da su odre|eni uslovi za rad
sindikata garantovani Posebnim kolektivnim ugovorom za sredwe i
osnovne {kole, ali vrlo ~esto su u praksi ta dokumenta nedostupna sin-
dikatima. Kada bi se pravila anketa, pokazalo bi se da mo‘da svih 90%
sindikalnih poverenika u Srbiji, bez obzira kojem sindikatu pripadaju,
nikad nisu ni videli taj dokument. U tom smislu, osnovni uslov bilo ka-
kvog sindikalnog rada je upoznavawe sa osnovnim odredbama tog ugovora
i insistirawe da se on primeni u {koli.
Posebni kolektivni ugovor za osnovne i sredwe {kole potpisan je u ja-
nuaru 2000. i objavqen je u Slu‘benom glasniku Republike Srbije. On je
potpisan izmedu predsednika dr‘avnog sindikata i ministra prosvete
Republike Srbije, mada ~ak ni taj sindikat nije imao nikakvog uticaja
na to. Nemam nameru da ovaj dokument detaqno analiziram, jer to mo‘e da
bude tema posebnog rada, ve} samo ho}u da uka‘em na {esti deo ugovora
sa podnaslovom "Uslovi za rad sindikata". U ovom delu, u ~lanovima 41-46,
data su odre|ena prava sindikatu sa kojima bi trebalo da budu svi upo-
znati. Na primer, u ~lanu 41 poslodavac je du‘an da "obezbedi u~e{}e
sindikata u predlagawu ~lanova {kolskog odbora iz reda zaposlenih".
Tako|e, u ~lanu 42 poslodavac je du‘an da omogu}i predstavniku sindi-
kata prisustvovawe sednicama {kolskog odbora bez prava odlu~ivawa.
U ~lanu 46 regulisano je nekoliko pitawa. S obzirom da u nekim {ko-
lama mo‘e biti problem otvarawa novog ‘iro-ra~una sindikata, ovde se
izri~ito ka‘e da je "poslodavac du‘an da omogu}i da se sredstva koja za-
posleni od zarade izdvajaju na ime sindikalne ~lanarine, upu}uju na ra-
~un organizacije sindikata". Predstavnici organizacije sindikata mogu
da isti~u svoja obave{tewa u prostorijama {kole i direktor je du‘an da
omogu}i da se zaposlenima dostavqaju sindikalne informacije, bilteni,
publikacije, leci i druga dokumenta sindikalne organizacije koja su u
funkciji vr{ewa sindikalne aktivnosti. Tako|e je utvr|eno pravo pred-
stavnicima sindikalne organizacije da odsustvuju sa posla da bi prisu-
stvovali sindikalnim konferencijama, sednicama, kongresima i semina-
rima.
Ovo su samo neka elementarna prava koja imaju sindikat i svi oni koji
su sindikalno organizovani i nikome ne bi trebalo dozvoliti da ova
prava prisvaja i kr{i. Svaki poku{aj takve vrste treba osujetiti prozi-
vawem svih koji to ~ine i pozivawem na zakonsku za{titu tih prava po-
mo}u intervencije inspektora rada koji postoje u svim op{tinama.
U principu, mnoge te{ko}e stoje pred nezavisnim sindikatima. Me|u-
tim, ono {to treba da posebno motivi{e sve u nezavisnim sindikatima je
34 Koreni obrazovawa u Srbiji
fakti~ko stawe na terenu. Naime, dr‘avni sindikat ima celu infra-
strukturu, ali brzo gubi ~lanstvo, dok nezavisni sindikati nemaju ni-
{ta osim ~lanstva re{enog i spremnog za borbu. Jasno je kome pripada
budu}nost i ko }e u ovoj pri~i o "gospodaru i robu" iza}i kao pobednik.
Iskustva sindikalne borbe
Govoriti danas u Srbiji o iskustvima sindikalne borbe mo‘e biti
pretenciozno i metodolo{ki neopravdano kada nedostaje iskustvena re-
ferenca, ali po{to ta iskustva postoje u borbi prosvetnih radnika za
dostojanstvo svoje profesije, mislim da je opravdano posebno se na to
osvrnuti. Ta borba prolazi i prolazila je kroz razli~ite etape i kroz
~itav niz problema koji su re{avani u hodu, tako da neka ste~ena isku-
stva mogu biti dragocena svima onima koji su stupili ili }e tek krenu-
ti na taj put. Borba prosvetnih radnika u Srbiji se uglavnom svodi na pi-
tawe poboq{awa materijalnog stawa zaposlenih.
U su{tini, to je borba za povratak dostojanstva i ~asti jedne profesi-
je kojaje po svim parametrima na samom dnu dru{tvene lestvice. Da bi se
neko borio za vra}awe dostojanstva, mora najpre to dostojanstvo imati,
pa ga izgubiti. Onaj ko to dostojanstvo nikad nije imao, nema ose}aj da je
bilo {ta izgubio i wega ta borba ne doti~e. Wegovo sticawe ili gubqe-
we je pitawe koje je u ovom radu samo dotaknuto i mo‘e da predstavqa po-
sebnu temu za razmi{qawe. Ono {to je ~iwenica koja treba da zabrine to
je da u jednoj profesiji koja je stub dru{tva ima dobar deo onih koji su
prema ovom pitawu prosto ravnodu{ni, a u~estvuju u stvarawu budu}no-
sti jedne zemqe i jednog naroda.
U tom smislu, borba za dostojanstvo, ~ast i status jedne profesije koju
~ine takve li~nosti kao {to su u~iteqi, nastavnici i profesori, uvek
mora po~ivati na realnim procenama i na visokim eti~kim osnovama. Tu
ne bi smelo biti mesta ni za kakve li~ne ambicije niti se ta borba sme
svoditi na li~ni nivo. Iskustva dosada{we sindikalne borbe pokazuju
da ako biv{i direktor postane predsednik sindikata ili ako neko po-
stane predsednik sindikata da bi posle toga bio direktor (kao {to je bi-
la dugogodi{wa socijalisti~ka praksa), to mo‘e biti velika prepreka u
radu i borbi sindikata, jer se sve svodi na li~ni nivo, a sindikalna bor-
ba je pre svega kolektivna akcija.
Prelazak sa li~nog na op{ti principijelni nivo nije lako posti}i,
pa je tu uloga qudi koji vode sindikate velika i zato je va‘no u svakoj or-
35Koreni obrazovawa u Srbiji
ganizaciji izabrati principijelne, odgovorne i tolerantne qude u sin-
dikalni odbor. Za{to je va‘na uloga qudi koji vode sindikat? Pre svega,
oni nose odre|enu inicijativu, imaju ideje za re{ewe problema i svojim
primerom osloba|aju druge od straha. Tako|e je va‘no u svim akcijama
ukqu~ivati {to vi{e qudi, jer se tako prevladava li~ni nivo i posti‘e
se maksimalna iskori{}enost snaga i ideja kojima struka i te kako ras-
pola‘e.
Pripreme za po~etak {trajka
Dosada{wa iskustva pokazuju da je najboqi period za po~etak {trajka
po~etak drugog polugodi{ta. Ovo ne mora biti neko strogo pravilo, pogo-
tovo kada se zna daje situacija u prosveti posledwih nekoliko godina ne-
podno{qiva. Ipak, ovde je prisutan psiholo{ki momenat: mnogo je lak{e
prosvetnim radnicima ne po~iwati nastavu nego prekinuti zapo~etu.
Tako|e, Vlada uvek novac revnosnije daje pred po~etak {kolske godine
nego u toku rada. Oni su svesni {ta je za wih povoqnije, ali svi prosvet-
ni radnici nisu. Ono ~ega zaposleni u prosveti moraju biti svesni to je
da je wihova sudbina u ovome sistemu da, pored toga {to po{teno urade
svoj posao, uvek moraju da se izbore da im se i ta beda od plata isplati.
Svi dosada{wi {trajkovi bili su iznu|eni jer, jednostavno re~eno, Vla-
da Republike Srbije nikad ni{ta nije sama, dobrovoqno i planski ura-
dila za poboq{awe polo‘aja prosvete i prosvetnih radnika.
Dodu{e, Vlada o tome "razmi{qa", ali samo kako da prevari prosvetne
radnike, {to je posebna pri~a u svemu ovome.
Obi~no pred po~etak {kolske godine ili paralelno sa najavama {traj-
ka kre}e propaganda Vlade. S jedne strane, ministar prosvete u {tampi
najavquje da Vlada ~ini "napore da se, prema realnim mogu}nostima, po-
boq{a polo‘aj zaposlenih u prosveti", a s druge strane pozivaju se pred-
stavnici dr‘avnog sindikata na "pregovore", ~ime se stvara iluzija veli-
ke brige o prosveti. ^ak i dr‘avni sindikat izlazi u javnost sa liciti-
rawem odre|enih procenata "koje oni tra‘e i koje daje Vlada", ~ime ~ita-
va farsa postaje stvarna. U stvari, to nisu nikakvi pregovori, ve} samo
"razgovori" sa ministrom prosvete, koji o pove}awu plata i ne odlu~uje,
ve} neki drugi koji se tu nikad ne pojavquju. Dokaz za to je i ~iwenica da
Vlada nikad nije iza{la sa jasnom ekonomskom ra~unicom finansirawa
obrazovawa niti je do kraja po{tovala svoje odluke o ceni rada na godi-
{wem nivou za sve one koji su na buyetu, pa i za prosvetu. Ciq svega toga
36 Koreni obrazovawa u Srbiji
je da se "uspavaju" zaposleni i da misle da neko ve} brine o wima, da se sve
to samo odvija i da nema potrebe da oni bilo {ta ~ine. Iskustva sa po~et-
ka drugog polugodi{ta {kolske 1998/99. godine upravo to i potvr|uju.
Naime, pune dve godine, po~ev od 1997, nije mewana cena rada, a tada je na-
javqeno pove}awe koeficijenta za 20% i potpisivawe novog kolektivnog
ugovora. Borbu za pove}awe plate najavqivali su i "dr‘avni" i tada po-
stoje}i nezavisni sindikat. U dr‘avnom sindikatu su imali obe}awe
ministra prosvete da je to gotovo i onda su pravili farsu sa izja{wava-
wem svih {kola o tome da li su za {trajk, ako se to ne ispuni. Navodno su
pripremali {trajk, ali su ra~unali da ga sigurno ne}e biti, jer je pove-
}awe plate sigurno. Neki nezavisni sindikati i pojedine {kole u Srbi-
ji su ve} bili stupili u potpunu obustavu rada i upozoravali su da bez
borbe i sindikalne akcije ne}e biti ni{ta, jer Vlada i ministar prosve-
te u ranijim situacijama nisu po{tovali ni svoj potpis, a kamoli neka-
kva obe}awa. I upravo je tako bilo. Kad je Vlada videla da su nezavisni
sindikati neorganizovani, a dobro zna s kim ima posla u svom sindika-
tu, od pove}awa plate nije bilo ni{ta i zaposleni u prosveti su celu
1998. i 1999. godinu radili sa istom platom. O kakvim se "u{tedama"
buyeta radi i za koliko su radnici u prosveti o{te}eni te{ko je i zami-
sliti. Tako izgleda "briga" Vlade za prosvetu i tako se ona pona{a kad
god se najavi neki {trajk nezadovoqnih prosvetnih radnika. Da bi se ovo
spre~ilo, sindikalne organizacije na nivou {kole, regiona i cele Srbi-
je treba unapred i na vreme da iza|u sa svojim zahtevima. Te zahteve i pro-
cenu nezadovoqstva zaposlenih treba ista}i krajem juna za po~etak na-
redne {kolske godine. Time se poslodavcu daje vreme da ne{to preduzme,
a sa druge strane priprema se ~lanstvo da stane iza svojih zahteva i da
odr‘i ono {to je unapred najavqeno.
Kada se tra‘i pove}awe plate, iskustva pokazuju da ne treba izlaziti
sa nekim procentualnim zahtevima. Naime, u nekim {trajkovima, kao
npr. u {trajku iz februara i marta 2000, kamen spoticawa me|u sindika-
tima upravo su bili procenti. Neki su smatrali da su zahtevi mali i da
se za to ne vredi boriti. Pravi na~in je da lokalne sindikalne organiza-
cije ({kolske, op{tinske i regionalne) samo tra‘e pove}awe plate, a da
procente prepuste republi~kim odborima svojih sindikata. ^lanstvo }e
svoje mi{qewe izneti tek kad se ne{to dobije, a svaka pri~a pre toga ne
zna~i ni{ta. Na kraju krajeva, iskustva sindikalne borbe pokazuju da je
"stepen ostvarqivosti sindikalnih zahteva proporcionalan pritisku
koji se vr{i na poslodavca". Prema tome, masovno ~lanstvo u odzivu na
{trajk daje dobru poziciju pregovara~ima, a ~itava pri~a da su zahtevi
37Koreni obrazovawa u Srbiji
mali i takvi da se za wih ne vredi boriti postaje samo alibi za be‘awe
i nespremnost za akciju.
Ako ve} treba pomiwati i neke principe, mislim da je zahtev iz posled-
weg {trajka, s prole}a 2000, da se cena rada u prosveti ve‘e za neki pro-
cenat od prose~ne plate u Srbiji veoma po{ten, korektan i ekonomski
opravdan. Za wega }e prosvetni radnici i svi na buyetu morati da se bo-
re u narednom periodu, bez obzira koja i kakva vlada bude ispred wih.
Dono{ewe odluke o {trajku
Veoma va‘no pitawe u svakoj sindikalnoj akciji jeste i dono{ewe od-
luke o {trajku. Naime, mnoge {kole i sredine ne mogu to da prebrode, jer
se sapli}u o proceduralna pitawa. Najva‘nija stvar je kako se donosi od-
luka o {trajku u samoj osnovnoj sindikalnoj organizaciji, tj. {koli.
Sindikati nisu politi~ke partije, ali normalno da se moraju pridr-
‘avati odre|ene demokratske procedure. Me|utim, ta procedura je kod
sindikata osobena s obzirom na ulogu koju oni imaju. Uloga sindikata je
da omogu}i ~lanovima da izraze nezadovoqstvo svojim statusom ili ne-
kom odlukom koja se odnosi na wih. Ovo je osnovna postavka od koje se po-
lazi kada se govori o procedurama dono{ewa odluka o {trajku. Druga~i-
je re~eno, sindikat treba da podsti~e radnike na protest, a ne da ih spre-
~ava u tome.
Kako posti}i da se u jednoj {koli, tj. osnovnoj sindikalnoj organizaci-
ji, demokratski donese odluka o {trajku? Termin demokratski ovde ima
druga~ije i mnogo bogatije zna~ewe od onoga koje ima u svakodnevnom govo-
ru. Na osnovu analize odre|enog stawa ili situacije i na osnovu mi{qe-
wa radnika, predsednik sindikalne organizacije predla‘e odre|enu od-
luku u ime sindikalnog odbora. U praksi je mogu}e da se dogodi nekoliko
situacija. Mo‘e se desiti da odre|eni vid protesta, tj. predlog sindikal-
nog odbora, prihvati samo jedan radnik. U tom slu~aju, polaze}i od osnov-
ne uloge sindikata, uz wega staje ceo sindikalni odbor koji ima od tri do
pet ~lanova i to je ve} ~etiri do {est qudi u protestu {to je za po~etak
sasvim dobro. Kada se ova situacija prenese na nivo op{tine, ako u svakoj
op{tini u Srbiji {trajkuje bar po jedna {kola, to je ve} skoro 150 {kola
u {trajku. To je dobra osnova i na~in da sindikat bude pravi sindikat.
U praksi se ~esto de{ava, ~ak i u nezavisnim sindikatima, da u ova-
kvim situacijama ni sindikalni odbor ne ulazi u {trajk upravo zbog
proceduralnih razloga. Naime, ve}ina nije za {trajk i oni se priklawa-
38 Koreni obrazovawa u Srbiji
ju tome. Ovakav na~in rada je potpuno pogre{an, jer da je prvi put kada se
to desilo sindikalni odbor izdr‘ao dva dana u protestu, ve} slede}i
put bi to bio primer da odluku prihvati vi{e radnika. Iskustva poka-
zuju da tamo gde ima 30 do 40 odsto radnika koji su za protest, akcija je
uspe{na jer rad ne mo‘e normalno da se odvija, a to i jeste ciq sindikal-
ne akcije.
Tako|e, iskustva iz onih sredina koje su pro{le kroz ovo jasno pokazu-
ju da se u svakoj slede}oj akciji i broj u~esnika u samoj {koli, a i me|u
{kolama u jednoj op{tini uvek pove}ava.
Najve}i problem koji se ovde javqa jeste podela kolektiva. Jedni su za
protest, a drugi nisu i onda dolazi do mogu}ih konfliktnih situacija.
Da bi se to izbeglo, treba zanemariti li~ni nivo. Naime, svako donosi od-
luku po svojoj savesti i to treba po{tovati. Ne treba spre~avati one ko-
ji ho}e da rade, ali ne treba ni omalova‘avati one koji se bune. Ne treba
be‘ati ni od situacija u kojima dolazi do podele kolektiva, jer iskustva
pokazuju da je u svakoj slede}oj akciji sve vi{e onih koji ‘ele da se bo-
re i koji su prevladali neke svoje razloge za{to prethodni put nisu u~e-
stvovali u tome.
Da bi se spre~ila podela kolektiva, mo‘e se bukvalno pristupiti gla-
sawu i "skup{tinskoj demokratiji". Naime, vrlo ~esto ~lanovi kolekti-
va koji nisu za protest i koji ‘ele iz raznih razloga da osujete sindikal-
nu akciju predla‘u da se glasa o predlogu sindikalnog odbora, nadaju}i
se da on ne}e dobiti ve}inu i da }e propasti. Ovakav zahtev je samo pri-
vid demokratije i wena zloupotreba. Ovakvo glasawe treba sprovesti, ali
samo pod slede}im uslovima. Prvo se utvrdi ta~an broj ~lanova sindika-
ta ili kolektiva koji glasaju, pa se onda tra‘i odluka proste ve}ine ko-
ja }e biti obavezuju}a za sve. To zna~i da je ve}inska odluka obavezuju}a
za sve koji su glasali. Ovde se rizikuje da se akcija ne}e izvesti, ako oni
koji su za protest ostanu u mawini, ali sa druge strarie se, ako se dobije
ve}ina, pridobija ceo kolektiv za akciju. Ovakav po{ten i demokratski
pristup spre~ava "cepawe" kolektiva. Ali, u praksi se de{ava da oni ko-
ji tra‘e da se ovako glasa ne prihvataju ponu|ena pravila, jer ne ‘ele ni
pod kakvim uslovima da {trajkuju i protestuju. Ovim se wihove namere
otkrivaju i u tom slu~aju se pokazuje da glasawe i demokratija u sindi-
katu imaju punije zna~ewe nego u politi~kim borbama. Vodi se ra~una o
mi{qewu i stavu mawine, ali se ne dozvoqava pojedincima, pogotovo
onima koji su apriori protiv bilo kakve akcije, da spre~avaju sindikat
da deluje.
Iz svega ovoga je jasno da demokratija u sindikatima po~iva na uva‘a-
39Koreni obrazovawa u Srbiji
vawu stava svakog pojedinca i po{tovawu onih koji su u mawini. Mi smo
kroz dugogodi{wu "socijalisti~ku demokratiju" navikli da je ona teror
ve}ine nad mawinom i prosta igra matemati~kog nadvladavawa. U sindi-
kalnoj borbi to ne mo‘e biti tako, jer sindikat koji prihvata takva "de-
mokratska" pravila nikada nijednu akciju ne}e izvesti. Kada se odluka o
{trajku donese onda se javno objavquje i sa wom upoznaju rukovodstvo
{kole, kolege i javnost. Tako|e se formira i {trajka~ki odbor. Iskustva
pokazuju da je najboqe da on ima {to vi{e, ako treba i 15 ili 20 ~lanova.
Naime, u sredinama koje prvi put izvode ovakvu sindikalnu akciju si-
gurno }e po~eti razni vidovi pritiska na sindikalni odbor. Na primer,
razgovori sa direktorom ili {kolskim odborom u kojima u~estvuju je-
dan ili dva radnika mogu biti izlo‘eni nepotrebnom pritisku ili uce-
nama. Ovako, ako se taj razgovor organizuje sa deset ~lanova {kolskog od-
bora, naspram wih }e biti 15 do 20 ~lanova iz redova zaposlenih i svaki
pritisak ili li~ni pristup bi}e nemogu}. Mada, ako se radi o {trajku
za pove}awe plata ili ispuwewu nekih materijalnih zahteva, razgovor sa
direktorom ili {kolskim odborom o tome je bez zna~aja, jer oni o tome
ni{ta ne odlu~uju. Oni jedino mogu, ako ho}e, da sve to ubrzaju i da se za-
lo‘e kod Ministarstva prosvete i Vlade da se problem re{i. U tom slu-
~aju razgovore sa rukovodstvom {kole ne treba izbegavati, a sve ostalo
vaqa dovesti na nivo da svako radi svoj posao. Sindikat daje mogu}nost
radnicima da se bore, a direktor, {kolski odbor i Vlada nastoje da ih u
tome spre~e.
Mogu}i pritisci rukovodstva {kola
U poku{ajima da spre~e ili ugu{e {trajk, direktori {kola i {kol-
ski odbori slu‘e se u po~etku raznim "metodama". Prvo idu pri~e o "mo-
ralu", zloupotrebi dece i sli~no. Ovakve argumente treba jasno odbaciti.
U~iteqi, nastavnici i profesori ne vole da {trajkuju, ali ih je muka na-
terala. Oni se bore za ‘ivot i opstanak svojih porodica, pa sve pri~e o
tome da }e deca biti o{te}ena, gube smisao. Kao da nastavnici nemaju de-
cu i da oni treba da ‘rtvuju sopstvene porodice, da bi druga deca mogla
da u~e lekcije o pade‘ima, glagolima ili beski~mewacima.
Ako te pri~e ne uspeju, preti se otkazima rukovodstvu sindikata. Me|u-
tim, to su samo prazne pretwe, jer upravo takav gest bi jo{ vi{e pro{i-
rio {trajk i nikako ne bi re{io problem koji postoji. Uporedo sa ovim,
40 Koreni obrazovawa u Srbiji
pomiwe se i ideja da }e Vlada raspustiti i ukinuti {kolu, a zatim osno-
vati novu u koju ne}e primiti "{trajka~e". Taj potez bi za sindikalnu ak-
ciju bio izuzetno koristan, jer bi potvrdio ono {to sindikat uporno po-
kazuje - da Vlada ‘eli da ukine {kole, a ne da re{ava nagomilane proble-
me u prosveti. Takav ~in bi morali izvesti konkretni qudi koji bi time
crnim slovima bili zapisani u istoriji srpske prosvete.
Zanimqivo je da se ove "ideje" nigde ne pomiwu zvani~no, ve} se preko
odre|enih qudi plasiraju sa ciqem da zapla{e buntovnike. Me|utim, is-
kustva pokazuju da ovakvi postupci, pogotovo me|u qudima takve inte-
lektualne strukture, samo izazivaju kontraefekat, a ako se na wih ne re-
aguje, brzo nestaju i gube svaki smisao.
Svi ovi pritisci }e se lak{e savladati ako se ima jasna strategija ak-
cije i ako se realno procewuje situacija i u osnovnoj sindikalnoj orga-
nizaciji, i u gradu, i u ~itavoj Srbiji. U tom smislu je veoma va‘no odr-
‘avati sindikalnu komunikaciju i uvek imati informacije iz prve ru-
ke, tj. od sindikalnih aktivista o stawu na terenu. Ako se uz sve to zna da
je borba prosvetnih radnika potpuno opravdana i da je ta borba ~asna, po-
{tena i pravedna, onda je nikakvi pritisci ne mogu pokolebati. Napro-
tiv, sve "metode", osim stvarnih koraka ka re{ewu problema, jo{ vi{e }e
tu borbu oja~ati i motivisati.
Informisawe o {trajku
Informisawe treba da ide u dva pravca: jedan prema kolegama u gradu
i ~itavoj Srbiji, a drugi prema {iroj javnosti. [to se informisawa sa-
mih prosvetnih radnika ti~e, to je najboqe raditi direktno na sastanci-
ma sindikalnih organizacija na nivou {kole i grada. Na takvim skupo-
vima dobijaju se potpune informacije o odzivu ~lanstva i spremnosti za
borbu, pri ~emu se javqa mno{tvo ideja iz razli~itih sredina o na~ini-
ma razre{ewa problemati~nih situacija. Va‘no je stvoriti situaciju u
kojoj {to vi{e qudi u~estvuje i tu akciju do‘ivqava kao svoju.
U obave{tavawu {ire javnosti o uzrocima i ciqevima protesta mogu
se koristiti razli~iti na~ini, npr. mogu se putem proglasa uputiti od-
re|ene poruke javnosti. U tom smislu, iskustva sindikalne borbe pokazu-
ju da je veoma dobro da u jednom gradu u kojem je vi{e {kola u {trajku
svaki dan druga {kola organizuje konferenciju za {tampu, na kojoj }e
obave{tavati javnost o situaciji u {trajku.
41Koreni obrazovawa u Srbiji
Primer jednog proglasa koji je Sindikat obrazovawa ^a~ka uputio ko-
legama i javnosti u vreme {trajka u februaru i martu 2000. godine.
Po{tovane kolege i gra|ani,Opet smo, na‘alost, prinu|eni da objavimo ono {io i sami znate,o~ekuju}i va{u pomo} u osudi onih koji su iznudili ovaj {trajk.Vlada Srbije nastoji da obnovi zemqu, ali izgleda i da sahrani pro-svetu. Po~ela je najpre zale|ivawem na{ih plata i ‘ivota, a ondaodbila da to vidi, ~uje i u~ini ne{to da nas o‘ivi. Odabrala je igrobara. Na tu ne~asnu ulogu pristao je ministar prosvete. Svima-je odavno poznato da on ne po{tuje ne samo one koje predstavqa, ve}ni samog sebe, odnosno ni svoje potpise, ni svoje re~i. On doista nijemnogopismen ni re~it, ali odli~no zna govor koji Vlada nastoji dai nama nametne, drevni kineti~ki govor koji se sastoji u klimawuglavom, odnosno odobravawu onoga {to ni kao ~ovek ni kao ministarne bi smeo da odobri. On nije, i to vam je poznato, nadle‘an za pro-svetu, ali je nadle‘an da nas optu‘i, zato {to tra‘imo da nasVlada smatra ako ne u~iteqima a ono bar qudima, da smo produ‘e-na ruka NATO-a. Za prosvetu }e, izgleda, biti nadle‘an ministarpolicije ~iji qudi ve} po~iwu da ulaze u {kole sa pretwom da nesmemo da tra‘imo da ‘ivimo od svog rada. A mi, na wihovu ‘alost,nismo ~arobwaci da opstanemo sa dnevnom zaradom od 2 DEM. Zato{trajkujemo.
Ne {trajkujemo mi samo zbog sebe, ve} i zbog kwige iz koje va{a de-ce u~e i zbog wihove sudbine koja }e biti kao i na{a. Vlada Srbije nevoli ni kwigu ni u~iteqe ni va{u decu. Zato vam deca i odlaze u tu-|e zemqe da tamo ostvare ono {to ovde ne mogu. Ako vidite nekogprosvetnog radnika da ne {trajkuje, ne {aqite kod wega svoju decu,jer rob ne mo‘e da izgradi slobodnog ~oveka. Ko ne po{tuje sebe ne po-{tuje ni drugog, pa ni va{e dete. Odluku o {trajku je du‘an da po-{tuje i na{ Sindikat koji je tu odluku i doneo, ali i mi ostali ko-ji smo ~lanovi Sindikata. Zato }emo obustavom rada opomenutiVladu Srbije da se odgovorno odnosi prema na{im zahtevima, jer sedo sada nije tako pona{ala. O~ekujemo i od vas, po{tovani gra|ani,da nas u tome podr‘ite i da zajedno imenujemo krivce koji imajumo}, ali nemaju pravo.
U svakoj {koli i svakoj sindikalnoj organizaciji treba imati qude
koji }e da sa~ine proglas i one koji }e to da predstave javnosti. Na taj na-
42 Koreni obrazovawa u Srbiji
~in se sve vi{e qudi direktno i konkretno ukqu~uje u protest i to vi{e
nije li~na, ve} principijelna borba za struku i esnaf. Tako|e je veoma
va‘no raskrinkati one novinare i medije koji se o protestu iskqu~ivo
informi{u kod direktora {kola. Sindikat ne mo‘e nikome zabraniti
gde }e da prikupqa informacije, ali pravo mesto gde se one mogu dobiti
jeste sam sindikat.
Jedan od vidova obave{tavawa javnosti o uzrocima i ciqevima sindi-
kalne borbe su i javni skupovi na koje se pozivaju kolege, u~enici, rodi-
teqi i svi koji su zainteresovani za informacije o protestu. Ovakvi sku-
povi se mogu organizovati na nivou grada, na koje se mogu kao gosti pozva-
ti predstavnici sindikata iz drugih gradova. Iskustva sindikalne bor-
be pokazuju da masovno odla‘ewe kolega iz jednog grada u drugi na javni
protest nema nikakve svrhe, jer tu pre svega treba da do|u prosvetni rad-
nici iz grada u kojem se protest organizuje. Ovo se posebno odnosi na sku-
pove u Beogradu ispred Vlade ili Ministarstva prosvete, koji se ~esto
organizuju za vreme {trajkova prosvetnih radnika. Na‘alost, takvi sku-
povi su slabo pose}eni i na wima ima znatno vi{e qudi iz drugih sredi-
na nego iz Beograda. Zato ovakve akcije treba organizovati ali da za wih
bude odgovoran gradski sindikat koji }e na osnovu odziva ~lanstva izvo-
diti odgovaraju}e zakqu~ke o svojim sposobnostima i spremnosti za ak-
ciju.
Takozvani "zakonski {trajk"
Svaki iole pa‘qiviji ~italac primetio je do sada da koristim termi-
ne {trajk i protest gotovo kao sinonime. Me|utim, oni to nisu. Postoje
razli~iti vidovi protesta, a {trajkom se mo‘e nazvati samo potpuna ob-
ustava rada. Ovo se mora naglasiti po{to u na{oj sindikalnoj praksi po-
stoji i ne{to {to se zove "Zakonski {trajk". Naime, to je {trajk koji za-
kon podr‘ava i kojim se, na‘alost, zadovoqavaju mnoge kolege u Srbiji.
Po{to je to pravo ~udo, kao "okrugao kvadrat" ili "drveno gvo‘|e", on zah-
teva posebnu analizu. Ali, pre toga da razjasnim razliku izme|u {trajka
i protesta. Protest je kada sindikalne organizacije donesu odluku da ne-
}e raditi jedan dan, da ne}e voditi evidenciju o svom radu, da ne}e zakqu-
~iti ocene i odr‘ati odeqenska i nastavni~ka ve}a, da }e dr‘ati ~as 30
minuta. Sve su to do sada upra‘wavani vidovi protesta prosvetnih rad-
nika. Me|utim, {trajkom se mo‘e nazvati samo vi{ednevna obustava ra-
da. Za{to "zakonski {trajk" nije {trajk i kakav je wegov smisao i zna~aj?
43Koreni obrazovawa u Srbiji
Pre svega, to je {trajk u kojem {trajkujem, a radim i to je pravo ~udo!
Iskustva sredina u Srbiji koje godinama i mesecima tako "rade" ili tako
"{trajkuju" (ne znam {ta je boqe re}i), pokazuju da Vlada i Ministarstvo
prosvete to opravdavaju i pri‘eqkuju. Tako|e, iskustva sredina u Srbi-
ji koje su po nekoliko sedmica potpuno prekidale rad, poka‘uju da ih ta-
mo uprave {kola "mole" da rade 30 minuta. [ta to pokazuje?
Pre svega, o~ito je da je Vlada svesna da je materijalni polo‘aj prosvet-
nih radnika ispod svog nivoa. Ovakvim "{trajkom" Vladi se daje argument
da ka‘e "malo ste pla}eni, malo i radite" i tu je kraj pri~e. Ako bi {ko-
le u Srbiji tako "radile", poslodavac ne bi ni{ta u~inio da popravi si-
tuaciju. U tom smislu zakonski {trajk ne zna~i ama ba{ ni{ta. On mo‘e
imati smisla samo kao etapa za one {kole i one sredine koje se tek ukqu-
~uju u sindikalnu borbu. Me|utim, istrajavati u zakonskom {trajku me-
secima i godinama mo‘e biti pogubno za sindikate, a licemerno prema
profesiji i u~enicima. Naime, posebno pitawe u svemu ovome je da li se
u {koli koja je u zakonskom {trajku zvoni na 30 ili 45 minuta. Ako se
zvoni na 45 a ~asovi dr‘e 30 minuta, to izaziva konfliktne situacije i
nezadovoqstvo kod u~enika koji vi{e vremena provode po hodnicima i
{kolskom dvori{tu nego u u~ionici. To upravo svodi {kolu na mesto za
~uvawe dece, a to nije {kola. S druge strane, ako se zvoni na 30 minuta sve
se svodi na to da se otaqava posao, ispuni forma i da se ide na neki dru-
gi posao od kojeg se mo‘e ‘iveti. Ovo je pogubno za srpsku prosvetu i
upravo su se rezultati takvog vi{emese~nog rada pokazali ove godine na
prijemnom ispitu za sredwe {kole. Ovakav "rad", tj. ovakav "{trajk" nepo-
{tewe i prema u~enicima i prema wihovim roditeqima. Sve je prividno
normalno, deca idu u {kolu, {kole rade, a u stvari se svaki dan izgube
po dva {kolska ~asa, svaka tri dana po jedan dan, a ako {kolska godina
ima 150 nastavnih dan, izgubi ih se 50.
Iskustva iz onih sredina koje su napustile ovaj vid protesta pokazuju
da se sa strategijom "ili radimo kako treba, makar i yabe, ili ne radimo
uop{te" potpuno pridobijaju i u~enici i roditeqi. Na kraju krajeva, is-
kustva iz posledweg protesta u martu 2000. godine, pokazuju da je Vlada
reagovala na sindikalne zahteve ve} drugog dana po odluci o generalnom
{trajku koju su doneli nezavisni sindikati.
Sve ovo pokazuje da zakonski {trajk u na{im uslovima ne zna~i ni{ta,
a vrlo je poguban za samo obrazovawe. Najpametnije bi bilo da se ukine
"zakonski {trajk" i da se ozakoni pravo na {trajk kako je to ura|eno u
svim normalnim zemqama.
Od oblika protesta analizu zaslu‘uju i "jednodnevni {trajkovi opo-
44 Koreni obrazovawa u Srbiji
mene" koji su do sada praktikovani. Naime, obi~no na nivou {kole, grada
ili ~itave Srbije, pozivaju se zaposleni da jedan dan obustave nastavu da
bi se opomenuo poslodavac. Me|utim, ovakvi {trajkovi su neozbiqni, jer
upravo oni pokazuju nemo} sindikata i {aqu jasnu poruku Vladi da ne-
ma ~ega da se pla{i, jer }e ve} narednog dana sve biti normalno.
Razlika izme|u protesta i {trajka ne zna~i da ove vidove izra‘avawa
nezadovoqstva treba zanemariti. Naprotiv, treba ih upra‘wavati, ali se
ne treba wima zadovoqavati. Treba stalno imati u vidu da samo potpuna
obustava rada mo‘e ispuniti sindikalne ciqeve, a od svega ostalog ne
treba mnogo o~ekivati.
Za{tita ~lanova od represije
Postoje razli~iti na~ini za{tite radnika koji su u protestu ili
{trajku od eventualnih represivnih mera koje mo‘e primeniti posloda-
vac.
Kao prvo, sindikati polaze od toga da je borba prosvetnih radnika pot-
puno opravdana i da ima za ciq poboq{awe op{teg stawa prosvetnih
radnika. S obzirom da Vlada Republike Srbije nezavisne sindikate u
prosveti ne priznaje, iskqu~ivi krivac za sve {trajkove i proteste po-
sledwih godina je Vlada Republike Srbije. Takvim stavom Vlada ne ‘eli
da sa sindikatima podeli odgovornost za stawe u srpskoj prosveti, ve} za-
dr‘ava apsolutni monopol nad sudbinom obrazovawa u Srbiji. U takvim
uslovima nezavisnim sindikatima ostaje da stalno budu neprijatni sve-
doci arogancije i nesposobnosti jedne vlade i da se svim sindikalnim
sredstvima bore za svoj status znawa u ovoj zemqi. To su plemeniti i uz-
vi{eni ciqevi koji se ne mogu suzbiti nikakvim represivnim metodama.
^est primer zastra{ivawa radnika da ne po~iwu nikakav protest jeste
pretwa da }e im, ako primene zakonski {trajk, odbiti od plate 30 odsto.
U nekim sredipama su direktori {kola to samovoqno i radili. Va‘no je
u takvim slu~ajevima da sindikalni predstavnici tra‘e od direktora
{kole zvani~nu odluku koja mora biti obrazlo‘ena i potpisana bilo od
ministra prosvete bilo od direktora {kole. Takva odluka naj~e{}e ne-
}e ni postojati, ali ako i postoji, ona je dovoqna da se na osnovu we sud-
skim putem, a uz pomo} advokata, povede postupak za weno poni{tavawe.
Ipak, po{to je kod nas "pravda spora", najboqi na~in da se spre~i bilo
kakvo odbijawe od ionako bedne plate, jeste odluka o potpunoj obustavi
rada. Takvom odlukom zaposleni vrlo brzo dobijaju obe}awe da im se ni-
45Koreni obrazovawa u Srbiji
{ta ne}e odbiti i ~ak ih mole da rade 30 minuta.
U stvari, sudska za{tita u na{im sada{wim uslovima ne mo‘e biti
pravilo, ve} samo izuzetak. Pravi na~in za{tite ~lanstva i svih zapo-
slenih je samoza{tita koja po~iva na masovnosti i solidarnosti radni-
ka. Ovaj nivo za{tite najboqe funkcioni{e na nivou osnovne sindikal-
ne organizacije ({kole) i na nivou grada. Iskustva sindikalne borbe po-
kazuju da je solidarnost radnika samo u jednoj {koli u jednom gradu sa-
svim dovoqna da se svi oni za{tite od bilo kakvih posledica. Zato je ve-
oma va‘no da se prilikom po~iwawa bilo kakvog protesta ili {trajka u
jednoj {koli postigne da ve}ina u~estvuje u wima. Tako }e i oni koji su
kolebqivi i mawe hrabri osetiti da su deo kolektiva i da su samim tim
za{ti}eni.
Tako|e, u nekim situacijama va‘an element za{tite mogu biti i foru-
mi roditeqa, a i sami u~enici. Naime, u nekim sredinama za vreme {traj-
kova direktori su poku{avali da organizuju nastavu sa penzionisanim
nastavnicima, kvalifikovanim qudima iz drugih firmi ili, pak, dovo-
|ewem nadzornika da dr‘e nastavu. Ovo su klasi~ni primeri {trajkbre-
hera i sindikati moraju javno da iznose imena tih qudi sa apelom na wih
da to ne ~ine. Na kraju krajeva, sve su to privremena re{ewa, a i sami u~e-
nici i wihovi roditeqi ne}e dozvoliti da se sa wima na takav na~in eks-
perimenti{e da bi se direktor pokazao kao "sposoban" da organizuje na-
stavu. Ovo pokazuje da takvi direktori nemaju osnovno razumevawe za sam
nastavni proces i odnose izme|u u~enika i u~iteqa. Ovakvi postupci se
obi~no zavr{avaju {trajkom u~enika koji ne ‘ele da idu u {kolu dok se
wihovi profesori ne vrate na posao i sami donesu odluku o prekidu
{trajka.
Ovo su samo neki na~ini za{tite ~lanstva od represije. Ostali na~ini
spadaju pod druge vidove sindikalne borbe i wih smi{qaju i izvode sa-
mi zaposleni onda kada ovi prethodni ne daju rezultate. O wima neka raz-
mi{qaju oni koji stawe u srpskoj prosveti misle da re{avaju samo si-
lom, a ne onako kako prili~i obrazovanim i ~asnim qudima.
Umesto zakqu~ka
Iskqu~ivi krivac za sunovrat srpske prosvete krajem, XX veka, u vre-
menu u kojem se obrazovawe u visoko razvijenim zemqama sveta progla{a-
va za najva‘niji resurs XXI veka, jeste Vlada Republike Srbije. Ve} godi-
nama qudi istih ideolo{kih shvatawa organizuju {kolski sistem i ru-
46 Koreni obrazovawa u Srbiji
kovode prosvetom tako da u~iteqe, nastavnike i profesore tretiraju kao
suvi{ne i nepotrebne, pokazuju}i mla|im generacijama da je "pravi put"
u ‘ivotu put kra|e, la‘i i prevara, a ne put koji }e po~ivati na radu i
po{tewu. Posledice ovakvog odnosa ose}amo i tek }emo ose}ati, jer ova
agonija predugo traje. San na{e omladine nije da svoje znawe ula‘e za do-
brobit svoga naroda i svoje zemqe. Na‘alost, hiqade mladih qudi odla-
ze iz zemqe, tamo gde }e se wihov rad i znawe ceniti.
[ta da se radi?
Prosveta u Srbiji ne sme biti svedena na formu i improvizaciju, ve}
mora biti ozbiqna briga celog dru{tva. Svaka pametna i racionalna
vlada mora da izvr{i decentralizaciju obrazovnog sistema. Ministar-
stvo prosvete i Vlada bi trebalo da postave samo osnovne okvire obrazov-
nog sistema, dok mnogo ve}e obaveze i prava moraju imati regije i op{ti-
ne. Na taj na~in }e o funkcionisawu {kolstva brinuti nastavnici, ro-
diteqi i sami u~enici koji }e biti pravi subjekat obrazovawa, ~ime }e
{kola mo}i da ispuni svoje osnovne funkcije.
Mora se izvesti ozbiqna reforma {kolstva koja podrazumeva dobru
pripremu i ukqu~ewe svih relevantnih iskustava {kolskih sistema
razvijenih zemaqa i nama sli~nih i srodnih dr‘ava. U reformi {kol-
stva osnovnu ulogu moraju imati sami nastavnici koji izvode te progra-
me i najboqe znaju sve wihove vrline i mane. U novoj {koli mora biti
mnogo vi{e mesta za kreativan i individualan rad sa u~enicima. To pod-
razumeva smawewe obima gradiva, dok bi broj ~asova morao da ostane isti
s obzirom da u~enike ne preoptere}uje boravak u {koli, ve} preobimni
nastavni sadr‘aji i na~in wihove obrade i proveravawa.
[kola mora stvarati kreativne li~nosti i qude koji }e imati odre|e-
na znawa i koji }e biti u stawu da ta znawa primene. ^itav nastavni pro-
ces treba da bude u duhu dijaloga, tolerancije i podsticawa samostalnog
i kriti~kog mi{qewa. Vaspitavawe pojedinaca da budu poslu{ni i rade
samo ono "{to }e im trebati u ‘ivotu" ima dugotrajno negativne posledi-
ce. Ono treba da bude usmereno ka tome da u~enik u‘iva u u~ewu, da bude
kriti~an prema stvarnosti i svestan vrednosti znawa.
Sa promenama u {kolskom sistemu koje su neminovne promeni}e se i
uloga sindikata. Iz pozicije "neprijatnog svedoka nesposobnosti vlade"
pre}i }e u odgovornog i ravnopravnog ~inioca koji brine o prosveti i
budu}nosti ovog naroda. U ovom trenutku nezavisni prosvetni sindika-
47Koreni obrazovawa u Srbiji
ti su jedini koji ukazuju na alarmantno stawe srpske prosvete. Na sve
apele prosvetnih radnika Vlada je gluva i slepa.
Izgleda da se pokazuje da glavni problem sa kojim se na{ narod u ovom
trenutku suo~ava nije ona jevrejska kletva "dabogda imao pa nemao", ve}
ona gr~ka koja ka‘e da je od svih kazni najve}a ona "da se bude pod vla{}u
goreg od sebe". Ako smo ovoga svesni, onda sve ovo {to nam se de{ava i ni-
je toliko stra{no. Naime, ako ostajemo u relaciji imati-nemati, onda
nam spasa nema, jer }emo i kao zajednica i kao pojedinci ostati bez igde
i~ega. Ovako, ako su oni na vlasti gori od nas, zna~i da ovaj narod ima
mnogo boqe qude od onih koji ga predstavqaju i u tom smislu ukazuje se
nada za sve nas, a samim tim i za prosvetu u Srbiji.
2000. godine
48 Koreni obrazovawa u Srbiji
Profesor dr Emil Kamenov
REFORMA [KOLSTVA: DA,
ALI KAKO?
(Prosveta u doba
mondijalista)
49Koreni obrazovawa u Srbiji
PRAVNO REGULISAWE DRU[TVENE BRIGE O DECI NAKON UKIDAWA ISTOIMENOG ZAKONAEmil Kamenov
Apstrakt. - Sistem dru{tvsne brige o deci razvijao se u na{oj zemqi
paralelno sa wenim ekonomskim razvojem i mogu}nostima da bi 1992. go-
dine bio celovito konstituisan dono{ewem Zakona o dru{tvenoj bri-
zi o deci. Zakon je, izme|u ostalog, imao za ciq da reguli{e i unapredi
sve delatnosti pred{kolskih ustanova (negu i vaspitno-obrazovni rad,
preventivno-zdravstvenu i socijalnu za{titu) poma‘u|i porodicama
u ostvarivawu wihove za{titne, reproduktivne i vaspitne funkcije.
Na taj na~in su u delatnost pred{kolskih ustanova, pored prosvetnih,
uvr{tene i mere socijalne i populacione politike, kojima treba da se
pomogne roditeqstvo i podstakne ra|awe dece u Srbiji. Tako je postig-
nuta su{tinska multifunkcionalnost dru{tvene brige o deci, koja je
u punoj meri ostvarivana dok su de~je jaslice i vrti}i bili pod inge-
rencijom republi~kog Ministarstva za brigu o porodici. Ukidawem
ovog ministarstva, pod prili~no neubedqivim obrazlo‘ewem o "racio-
nalizaciji" i stavqawem van snage pomenutog zakona, do{lo je do znat-
nih promena. Pred{kolstvo je stavqeno u iskqu~ivu nadle‘nost Mi-
nistarstva prosvete i sporta, a deo onoga {to je podrazumevala dru-
{tvena briga o deci regulisano je Zakonom o finansijskoj podr{ci po-
rodici sa decom. To je umawilo dru{tvenu pomo} porodici u podizawu
dece i razdvojilo kqu~ne funkcije ove pomo}i, ~ine}i je tako neefika-
snijom.
Ukidawem Zakona o dru{tvenoj brizi o deci stvorena je anomija kojom
su unaza|ene funkcije pred{kolskih ustanova. Nepostojawe zakonske re-
gulative samo je delimi~no ubla‘ilo dono{ewe Zakona o osnovama si-
stema obrazovawa i vaspitawa. Mane pomenutog Zakona su: zapostavqawe
u odredbama Zakona svih funkcija koje po svojoj prirodi imaju pred-
{kolske ustanove, osim vaspitno-obrazovne, s tim {to su nega dece i de~-
je jaslice sasvim izostavqeni. Ako se uzme u obzir samo ~iwenica koli-
ko su jaslice potrebne zaposlenim roditeqima, mo‘e se zakqu~iti da
wihovo ukidawe mora ote‘ati roditeqstvo, i tako uticati i na motiva-
ciju za ra|awe.
50 Koreni obrazovawa u Srbiji
Pomenuto zapostavqawe multifunkcionalnosti pred{kolskih usta-
nova odrazilo se na kadrovska i druga re{ewa predvi|ena u Zakonu o ko-
me je re~. Na primer, kao profili stru~nih saradnika nisu predvi|eni
socijalni i zdravstveni radnici, koji su se do sada starali o ostvariva-
wu funkcija za koje su osposobqeni, a znatno je smawen i broj profila
stru~waka koji mogu biti direktori pred{kolske ustanove.
Nije iskori{}ena ni mogu}nost da se u {to ve}oj meri u oblasti bri-
ge o pred{kolskoj deci anga‘uju "druga pravna lica" (odnosno, privatni-
ci) tamo gde postoji potreba za to i analogno sa re{ewima na|enim za
druge prosvetne ustanove. Smawena su i prava dece u odnosu na ranije va-
‘e}i Zakon o dru{tvenoj brizi o deci, uskla|en sa Konvencijom o pravi-
ma deteta UN.
Analizirani Zakon sadr‘i i niz drugih re{ewa koja se mogu oceniti
kao lo{a, a suprotna su proklamovanoj depolitizaciji, decentralizaci-
ji i demokratizaciji.
Deo onoga {to je ranije podrazumevala "dru{tvena briga o deci" regu-
lisan je Zakonom o finansijskoj podr{ci porodici sa decom, ali na
znatno izmewenim osnovama. Umawena je pomo} dru{tva porodici u po-
dizawu dece i razdvojene su kqu~ne funkcije ove pomo}i koje su, po svo-
joj prirodi komplementarne.
Zanemarena je i funkcija koju pred{kolske ustanove mogu imati u po-
pulacionoj politici Republike Srbije, {to je nedopustivo s obzirom na
socijalnu ugro‘enost velikog broja wenih stanovnika i "belu kugu" koja
kao tempirana bomba ugro‘ava opstanak nacije.
Podaci govore da je stawe u oblasti dru{tvene brige o deci lo{ije ~ak
i u onim aspektima koji nisu neposredno zavisni od materijalnih mogu}-
nosti dru{tva.
Pred{kolstvo i mere populacione politike u novim zakonima
Da bi u jednoj oblasti bio red i poredak, i ona se u bilo kom pogledu
razvijala i napredovala, potrebni su zakoni. Wima se reguli{e status
delatnosti, odnosi me|u wenim ~iniocima i organima dr‘ave, a ekspli-
citno i implicitno izra‘avaju i vrednosti dru{tvene zajednice koja
ih je donela, odnosno op{ti interesi i ciqevi. Ako su oni, na koje se za-
koni odnose, spremni da ih ozbiqno shvate i dosledno sprovode, u wima
je va‘na svaka odredba, zahtev, preporuka, zabrana, odre|uju}i sudbinu
51Koreni obrazovawa u Srbiji
kako oblasti na koju se odnose, tako i sudbinu qudi koji u woj rade, pa i
~itavog naroda.
Naravno, ima zakona koji su dobri i koji su lo{i, zasnovani na pravnoj
nauci ili improvizovani, sprovodqivi i nesprovodqivi, vo|eni name-
rom da doprnnesu op{tem dobru ili interesima grupe qudi, pa i jednog
~oveka. Zavisno od toga, kao i doslednosti kojom se sprovode, zakoni mo-
gu da budu kqu~ni agens napretka odre|ene oblasti, ali i wegova ko~ni-
ca, zapravo uvod u bezakowe.
Osim re~enog o pojedina~nim zakonima, treba imati u vidu i sistem za-
konskih propisa u celini. Ukoliko su me|usobno uskla|eni i zasnovani
na ustavu oni su komplementarni - podr‘avaju i dopuwuju jedni druge i
ne stvaraju nedoumice kod onih ~ija je du‘nost da ih sprovode.
Prosveta je, nema sumwe, jedna od izuzetno zna~ajnnh delatnosti za ~i-
je je vaqano obavqawe potrebno da ss reguli{e mno{tvom propisa koji
obuhvataju sve stupweve sistema vaspitawa i obrazovawa, u~esnike u
ostvarivawu ciqeva tog sistema, standarde kojima se upravqa, a zatim i
ocewuje wegova efikasnost, prava i du‘nosti dece i omladine, prava za-
poslenih i dr. Budu}i da je delatnost koja zahteva kreativan pristup i
entuzijazam onih koji pripremaju mlade generacije za ‘ivot i aktivno
ukqu~ivawe u dru{tvenu zajednicu, regulativa prosvetne delatnosti,
pored jasnog odre|ivawa svega {to treba zakonski propisati, treba da
ostavi dovoqno prostora za stvarala{tvo i li~ne inicijative kadrova
koji vaspitavaju i obrazuju, uva‘avaju}i wihovo iskustvo i integritet
li~nosti.
Ako se baci letimi~an pogled na zakone kojima je u pro{losti reguli-
sana prosveta u na{oj zemqi mogu}e je uo~iti slede}e karakteristike:
- Vrednosni sistem, ciqevi, sadr‘aji i na~in wihovog ostvarivawa, no-
sioci vaspitno-obrazovne delatnosti i ve}ina va‘e}ih propisa imali
su ideolo{ku provinijenciju, odnosno, slu‘ili su nominalno socijali-
sti~koj dru{tvenoj zajednici, ustvari, wenoj avangardi, odnosno KPJ.
Stru~waci za oblast prosvete, pre svega - pedagozi, nisu imali odlu~uju-
}i uticaj na zbivawa u ovoj oblasti, zbog ~ega je bilo mnogo gre{aka, lu-
tawa i dubioza. Vrhunac zastrawewa bila je [uvareva reforma koja je na-
nela ogromnu {tetu prosvetnoj delatnosti.
- U skladu sa konstrukcijom o "bazi" i "nadgradwi", prosveta je (budu}i
"neproizvodna delatnost") bila marginalizovana ~ekaju}i da baza stvori
sredstva kojima }e se nadgradwa unaprediti. Ekstenzivno razvijeni si-
stem {kolstva to nije do~ekao, ali su ga sna{le neke druge nevoqe: kva-
litet vaspitno-obrazovne delatnosti je stagnirao, pa i opadao, do{lo je
52 Koreni obrazovawa u Srbiji
do negativne selekcije me|u prosvetnim radnicima, profesionalne ori-
jentacije je nestalo, prakti~na osposobqenost diplomiranih |aka i stu-
denata se smawila... mo‘e se slobodno re}i da su mnoge sredwe stru~ne
{kole i fakulteti po~eli davati diplome bez pokri}a.
- Iako je sistem vaspitawa i obrazovawa tretiran kao stepenasti po
nivoima, od pred{kolskog, preko osnovno{kolskog i sredwo{kolskog,
do univerzitetskog obrazovawa, on je samo u jednom periodu (i to u
Vojvodini) bio celovit sistem, zasnovan na jedinstvenim principima i
regulisan jedinstvenim zakonom. Pred{kolstvo je, ina~e, prelazilo u
socijalu, u dru{tvenu brigu o deci i brigu o porodici, da bi se u razn-
im vidovima vra}alo pod ingerencije Ministarstva prosvete, a pojedini
stupwevi sistema definisani su i razvijeni ~esto nezavisno jedan od
drugih i sa razli~itim, nikad sasvim uobli~enim i stru~no zasnovanim
koncepcijama.
Demokratska vlast, kojom je smewen prethodni politi~ki sistem,
zatekla je prosvetu u prili~no jadnom stawu: osiroma{enu do nivoa
prosja~kog {tapa, zastarelu u svakom pogledu, sa prosvetnim radnicima
duboko poni‘enim polo‘ajem u kome se nalaze i |acima koji ne vole
{kolu, neretko korumpiranu... O pravom sistemu, kao {to je ve} ukazano,
jedva da se moglo govoriti... O rezultatima {kolovawa, wegovoj
funkcionalnosti i svrsishodnosti jo{ mawe...
U takvom {kolstvu trebalo je sve hitno mewati. Formirani su timovi
eksperata (delimi~no po stru~nom kriterijumu, delimi~no da bi se
zadovoqio strana~ki pluralizam ideja i interesa), pozvane su u pomo}
razne nevladine organizacije (nije mogu}e utvrditi po kojem kriteriju-
mu), a {iroko su otvorena vrata raznim dobrotvorima iz sveta (kogod je
doneo novaca omogu}eno mu je da srazmerno sumi uti~e na zbivawa u srp-
skoj prosveti).
Reforma prosvete se odvija u kontekstu nacionalne strategije vra}awa
u Evropu, uva‘avawa iskustava i dostignu}a razvijeni zemaqa i te‘we
da se radikalno i hitno prekine sa postoje}im stawem. u skladu sa ovom
te‘wom, na brzinu i bez javne rasprave, izra|en je i usvojen Zakon o osno-
vama sistema obrazovawa i vaspitawa (Slu‘beni glasnik RS, 62/03, u
daqem tekstu: Zakon). Wime je trebalo da se urede pitawa programa
vaspitawa i obrazovawa, institucija za podr{ku obrazovawu, osnivawa
ustanova, uslova za rad i prava, obaveza i odgovornosti nastavnika,
vaspita~a i stru~nih saradnika, nadzora nad radom ustanova i finan-
sirawa delatnosti obrazovawa. Izra‘ena je i namera da se na ovom
zakonu zasnuju "pred{kolsko, osnovno i sredwe vaspitawe i obrazovawe,
53Koreni obrazovawa u Srbiji
ukqu~uju}i i muzi~ko i baletsko obrazovawe i vaspitawe, obrazovawe
dece sa smetwama u razvoju i obrazovawe odraslih", s tim {to }e se speci-
fi~nosti koje se odnose na pojedine oblasti obrazovawa urediti posebn-
im zakonima.
Kad je u pitawu pred{kolstvo, dono{ewem Zakona prestala je va‘nost
najve}eg broja ~lanova Zakona o dru{tvenoj brizi o deci (Slu‘beni glas-
nik RS 49/92, 29/93, 67/93, 28/94, 48/94, 25/96 i 29/01), odnosno stavqene su
van snage odredbe Zakona o dru{tvenoj brizi o deci koje je uredio novi
zakon. Istovremeno je neoro~eno najavqeno dono{ewe posebnog zakona o
pred{kolskom vaspitawu i obrazovawu kojim }e se urediti preostala
pitawa u ovoj oblasti.
Dono{ewe Zakona obrazlo‘eno je namerom da se upravqawe, rukovo|e-we i kontrola rada pred{kolskih usptanova i {kola demokratizuje,decentralizuje i depolitizuje, {to treba posti}i izme|u ostalog,zabranom diskriminacije dece po svim osnovama, zabranom strana~kogorganizovawa i delovawa, po{tovawem prava deteta, davawem prava naosnivawe ustanova obrazovawa i vaspitawa drugim pravnim ili fizi~-kim, doma}im ili stranim licima, kao i te‘wom da se obezbedi auto-nomija ustanovama u obavqawu delatnosti.
Analizom odredaba Zakona poku{a}emo da utvrdimo koliko su stvore-
ne pravne pretpostavke da se navedene namere ostvare, imaju}i pri tom u
vidu i zahtev koji bi se morao podrazumevati, a to je da se prava dece ste-
~ena prethodnim zakonima ne umawuju, da se vaqana re{ewa iz prethod-
nog zakona zadr‘e, a u delatnost, koja se reguli{e, unese vi{e reda i or-
ganizacije i obezbedi wen daqi razvoj. Ukoliko taj zahtev nije zadovoqen
trebalo je zadr‘ati postoje}u zakonsku regulativu uz neophodne poprav-
ke umesto korenitih izmena. Evolucija ima mnoge prednosti nad revolu-
cijom, naro~ito kada su pitawu slo‘eni sistemi kao {to je sistem vas-
pitawa i obrazovawa i dru{tvene brige o deci, povezan sa merama koje se
preduzimaju u okviru populacione politike.
Ukidawe ministarstva za brigu o porodicii stavqawe van snage Zakona o dru{tvenoj brizi o deci
Godine 1992. stupio je na snagu novi Zakon o dru{tvenoj brizi o deci
(Slu‘beni glasnik RS 49/92). Ovaj Zakon, kao i wegove kasnije dopune,
imao je, izme|u ostalog, za ciq da reguln{e i unapredi sve delatnosti
54 Koreni obrazovawa u Srbiji
pred{kolskih ustanova koje, pored vaspitawa i obrazovawa igraju i zna-
~ajnu ulogu u sistemu mera dru{tvene brige o deci. Briga o deci treti-
rana je u sklopu pomo}i porodici da ostvaruje svoju za{titnu, reproduk-
tivnu i vaspitnu ulogu. Na taj na~in je delatnost pred{kolskih ustano-
va, pored prosvetnih, uvr{tena i u mere socijalne i populacione poli-
tike kojima treba da se olak{a roditeqstvo i podstakne ra|awe dece u
Srbiji. Tome je dodato i starawe o zdravqu podmlatka, izra‘eno kroz
mnoge povlastice, {to sve ukazuje da js uobli~ena strategija multifunk-
cionalnosti dru{tvene brige o deci, uo~qiva u zakonima, i kona~no, u
osnivawu republi~kog Ministarstva za brigu o porodici. Ono je, uprkos
kratkom postojawu i nepovoqnim ekonomskim i politi~kim uslovima u
kojima je delovalo, uspelo da opravda razloge svog postojawa. Zahvaquju-
}i Ministarstvu za brigu o porodici, pred{kolstvo je i u najte‘im vre-
menima op{te dru{tvene krize, pa ~ak i u ratnim uslovima, uspelo da
odr‘i solidan nivo u ostvarivawu ve}ine svojih funkcija, iako u celi-
ni re{ewe, prema kojem su se o wemu starala tri ministarstva (pored Mi-
nistarstva za brigu o porodici, Ministarstvo zdravqa i Ministarstvo
prosvete), nije bilo najboqe.
Me|utim, promene u dru{tvenom ure|ewu, koje su se odigrale 2001. go-
dine, navodno zbog ekonomi~nosti, dovele su do ukidawa Ministarstva
za brigu o porodici, a pred{kolstvo je nominalno stavqeno u iskqu~i-
vu nadle‘nost jednog ministarstva - Ministarstva prosvete i sporta, ko-
je se do tada staralo o programima vaspitno-obrazovnog rada i wihovom
ostvarivawu. Deo onoga {to je podrazumevala dru{tvena briga o deci
2002. godine je regulisan Zakonom o finansijskoj podr{ci porodici
(Slu‘beni glasnik RS, 16/02) ali na znatno izmewenim osnovama, {to je
umawilo pomo} dru{tva porodici u podizawu dece i razdvojilo kqu~ne
funkcije ove pomo}i koje su, po svojoj prirodi - komplementarne.
Nakon ukidawa Ministarstva za brigu o porodici i preno{ewa svih
delatnosti pred{kolske ustanove u nadle‘nost Ministarstva prosvete
i sporta, moglo se o~ekivati dono{ewe nove zakonske regulative koja }e,
uva‘avaju}i dobra re{ewa prethodne, doprineti da se delatnost pred-
{kolskih ustanova daqe unapre|uje. Na‘alost, to se nije dogodilo. "Eks-
pertski tim", koga je imenovalo Ministarstvo, posle pet-{est neuspe-
{nih verzija Prednacrta Zakona o pred{kolskom vaspitawu i obrazova-
wu, a nespreman da prihvati ponu|enu pomo} sa strane (od Aktiva direk-
tora pred{kolskih ustanova), kao da je odustao od tog posla iznena|en
ekspresnim usvajawem Zakona o osnovama sistema obrazovawa i vaspita-
wa. Ujedno su ovim zakonom ukinute odredbe Zakona o dru{tvenoj brizi
55Koreni obrazovawa u Srbiji
o deci, od koga se razlikuje jer sadr‘i samo deo ingerencija vezanih sko-
ro iskqu~ivo za vaspitno-obrazovnu funkciju pred{kolskih ustanova.
Regulisawe ostalih funkcija je prepu{teno Zakonu o finansijskoj podr-
{ci porodici sa decom, ili jednostavno - zanemareno.
Terminologija
Iako su vaspitawe i obrazovawe glavna tema Zakona, u ~itavom tekstu
nedostaje wihovo jasno pojmovno odre|ewe i razgrani~ewe od ostalih de-
latnosti koje obavqaju pred{kolske ustanove i {kole. Samo na jednom
mestu, u stavu 1. ~lana 143. obja{wava se da se pod delatno{}u pred{kol-
skog vaspitawa i obrazovawa podrazumeva "poludnevni i celodnevni bo-
ravak, ishrana, nega i preventivna za{tita" {to nesumwivo prevazilazi
okvire obrazovawa i vaspitawa i potvrda je ranije priznavane multi-
funkcionalnosti delatnosti pred{kolskih ustanova. Me|utim, ovaj
stav nije dosledno sproveden jer se vi{e nigde u Zakonu ne spomiwe, a ni-
je ni eksplicirano ni da li se "za{tita" odnosi na zdravstvenu i socijal-
nu za{titu, ili jednu od te dve. Osim toga, porodica se potpuno zanemaru-
je, {to iznena|uje ako se ima u vidu zna~aj sme{tawa dece u ustanove dok
su im roditeqi na poslu.
Pitawe terminologije u bilo kom zakonu, pa i u ovom, nije bez zna~aja
i, ako nije re{eno kako treba (a to zna~i u skladu sa naukom), mo‘e stvo-
riti mnoge nesporazume, dovesti do proizvoqnih tuma~ewa i tako pokva-
riti wegovu regulativnu funkciju bez koje zakon nema smisla.
Naj~e{}e kori{}eni termini u Zakonu su "obrazovawe" i "vaspitawe".
U svakom pedago{kom re~niku mogu se na}i wegove definicije koje uka-
zuju da ih nije mogu}e razdvojiti, da se pojam "vaspitawa" prete‘no vezu-
je za delovaqe na razvoj deteta (razvoj po‘eqnih osobina li~nosti, soci-
jalizaciju, formirawe stavova i sl.) dok "obrazovawe" podrazumeva stica-
we znawa, informisawe, ali samo ono koje ima razvojni u~inak. Otuda su
ova dva termina zapravo nerazdvojna s tim da prioritet ima vaspitawe.
Obrazovawe koje nema vaspitni u~inak nije obrazovawe. Neki od svetskih
jezika, ~ak bogatijih od srpskog, i nemaju posebne termine za procese o
kojima je re~, nego izrazom "education" pokrivaju zna~ewe i jednog i dru-
gog. Uostalom, etimolo{ki gledano, oba termina o kojima je re~, kao i
termin "prosveta", prvobitno su imali druga~ije zna~ewe od onog koje im
je nespretno pridala socijalisti~ka pedagogija.
Kad se uzme u obzir re~eno, ne mo‘e da ne ~udi i dovodi u nedoumicu
56 Koreni obrazovawa u Srbiji
kori{}ewe izraza "vaspitawe" i "obrazovawe" u Zakonu. U nekim slu~aje-
vima u redosledu wihovog navo|ewa javqa se prvo "vaspitawe", u nekim je
prvo "obrazovawe", u nekim se "vaspitawe" izostavqa. Ako bi se to i moglo
opravdati tvrdwom da je delovawe na razvoj u nekim periodima ‘ivota
deteta prioritetnije, dok je u drugim va‘nije u~ewe, pomiwawe "obrazo-
vawa" (bez "vaspitawa" kao termina zna~ajnijeg i op{tijeg po sadr‘aju)
prosto nema smisla.
Radikalno raskidawe sa tradicijom, karakteristi~no za smele re-
formatore, revolucionare (ali i skorojevi}e) mo‘da je najvi{e do{lo
do izra‘aja u Zakonu kada je izjedna~avawem termina "pred{kolska usta-
nova" i ,de~ji vrti}" prakta~no likvidiran termin "de~je jaslice", odno-
sno, ~itava jedna delatnost sa svim specifi~nostima koje podrazumeva
institucionalno vaspitawe dece odre|enog uzrasta. To je dosledno spro-
vedeno u ~itavom tekstu Zakona, tako da se jasleni uzrast i ne pomiwe, a
kadar, kakav su medicinske sestre-vaspita~i, prosto je nestao iz popisa
osobqa koje mo‘e raditi u pred{kolskim ustanovama. To nije ispravno
iz vi{e razloga. Pre svega, na taj na~in se izostavqaju de~je jaslice" kao
ustanove u kojima se neguju i vaspitavaju deca do navr{ene tre}e godine
‘ivota. Zatim, zakonskim tekstom se zanemaruje terminologija pred-
{kolske pedagogije kao nau~ne discipline, i to terminologija prihva}e-
na u svetu. Kona~no, ignori{e se posebnost uzrasta veoma izra‘ena do
trs}e godine ‘ivota, i od tre}e godine do polaska u {kolu, koja bitno od-
re|uje specifi~ne na~ine rada sa tom decom, izbor kadrova, programa ra-
da (koji su do sada bili razdvojeni) i dr.
Ostaje nejasno da li je u pitawu nepoznavawe stru~ne terminologije
"eksperata" iz Ministarstva prosvete, koji su pisali Zakon, ili se
jaslice iskqu~uju iz sistema vaspitawa i obrazovawa. Me|utim, bilo
{ta da je u pitawu, kada ss radi o ustanovama koje se brinu o najmla|ima,
to je, iz razumqivih razloga - nedopustivo. Postojawe de~jih jaslica ima
svoje pedago{ko, socijalno, ekonomsko i dr. opravdawe jer je za roditeqe
od najve}eg zna~aja da mogu nekom stru~nom i pouzdanom poveriti svoje
malo dete dok su na poslu, a to mo‘e biti i jedan od presudnih motiva ka-
da se odlu~uju da pro{ire porodicu novim ~lanovima. Dodajmo jo{ i to
da termin de~je jaslice (najverovatnije po ugledu na prvi le‘aj na{eg
Spasiteqa Isusa Hrista), postoji u prevodu u jezicima svih naroda koji
po{tuju svoju kulturu i tradiciju, pa ni srpski ne bi trebalo da pred-
stavqa izuzetak. Me|utim, {teta naneta wihovim ukidawem znatno pre-
vazilazi okvire rasprave o terminologiji.
57Koreni obrazovawa u Srbiji
Tri prosvetna Saveta, sedam centarai mno{tvo organizacionih jedinica
Tema, kojoj je posve}eno najvi{e pa‘we u Zakonu, tako da je detaqno raz-
ra|ena, su tela i organi Ministarstva. Pored tri vrste prosvetnih save-
ta, koji imaju mno{tvo nadle‘nosti prilikom dono{ewa razli~itih
programa obrazovawa i vaspitawa, stru~nog usavr{avawa prosvetnih
radnika, propisivawa standarda o svemu i sva~emu, davawa mi{qewa
Vladi, Ministarstvu i drugim organima, predlagawa zakona i drugih
akata, vrednovawa svega, sva~ega i svakoga ko radi u prosveti, uybenika,
svih aspekata i pitawa od zna~aja za stru~no obrazovawe, kao i u pogledu
usagla{avawa stavova u odnosu na zakone, obrazovne strategije, pokrenu-
te inicijative i dr, Zakon predvi|a i mno{tvo centara "kao ustanova za
obavqawe razvojnih, savetodavnih, istra‘iva~kih i stru~nih poslova" u
oblasti prosvete. Wih je ~ak sedam i bave se evaluacijom, akreditacjom,
profesionalnim razvojem zaposlenih u prosveti, obrazovawem odraslih,
umetni~kim obrazovawem, programima obrazovawa i uybenika i obrazo-
vawem lica kojima je potrebna dru{tvena podr{ka. Centri mogu u svom
sastavu imati organizacione jedinice, i obrazovati stru~ne timove, a,
nadle‘nost svakog od centara do detaqa je razra|ena. U prosveti se vi{e
ni{ta ne mo‘e dogoditi bez wihove evaluacije, akreditacije, kontrole i
odobrewa, a tome se pridru‘uje i obavqawe stru~no pedago{kog nadzora
u posebno organizovanim organizacionim jedinicama Ministarstva
prosvete.
^ak i ovako redukovano nabrajawe raznih tela i organa Ministarstva
prosvete, kao i wihovih nadle‘nosti koje nisu propustile da odrede
svakom deli}u, ~iniocu i aspektu prosvetne delatnosti kakav }e biti i
ko }e ga kontrolisati, uz mno{tvo nadle‘nosti koje se prepli}u, dupli-
raju i tripliraju, daje sliku impozantnog birokratskog aparata koji, po
nekim zakonitostima zapa‘enim u ‘ivotu, mo‘e samo da raste i razm-
no‘ava se, slu‘e}i vi{e sebi nego delatnosti kojom vlada. Ako se sve
dogodi kako je predvideo Zakon, postavqa se pitawe {ta }e biti sa
proklamovanom demokratizacijom i decentralizacijom koje se ne mogu
(~ak i kada postoji iskrena namera da se uvedu "odozgo") oktroisati.
Ono {to jo{ za~u|uje u vezi sa prosvetnim savetima ~ije ~lanove
imenuje Vlada (samo po tri ~lana u wima imenuje se na predlog reprezen-
tativnih sindikata) je wihova dugove~nost. Mandat im traje {est godina,
{to }e re}i, iako ih je naimenovala Vlada, verovatno }e trajati du‘e od
58 Koreni obrazovawa u Srbiji
svake vlade, naro~ito u nestabilnim vremenima u kojima ‘ivimo. [ta
vi{e, Zakonom nije predvi|en slu~aj smewivawa ~lanova prosvetnih
saveta, niti procedura smewivawa, {to ih ~ini nedodirqivim.
To zna~i da umesto dosada{weg jednog, postoje tri prosvetna saveta sa
mno{tvom ~lanova, koje skoro sve bira Vlada ({to podrazumeva sna‘an
politi~ki uticaj stranke na vlasti uz minimalan uticaj sindikata). Kad
se tome doda {estogodi{wi mandat ~lanova i analizira posledica takve
zakonske odredbe postaje jasno da se radi o u~vr{}ivawu na vlasti bez
presedana. Imaju}i u vidu da je prosvetni savet izabran krajem 2003.
godine, kad se ve} znalo da prestaje mandat tada aktuelne Vlade ({to je
ura|eno na brzinu, a i bez dovoqnog uva‘avawa stru~nih kriterijuma),
postaje jasno da se radi o svojevrsnoj zloupotrebi polo‘aja ~ije je ne-
povoqne posledice te{ko predvideti.
Postoji jednostavno obja{wewe zbivawa u Ministarstvu prosvete u
posledwe tri godine, koja su dovela do opisanog stawa uprkos svim
proklamovanim te‘wama za decentralizaciju, demokratizaciju, depoli-
tizaciju i {tedwu (zbog koje je navodno i ukinuto Ministarstvo za
porodicu). Posle ustanovqavawa Ministarstva prosvete i sporta po~ela
su da pristi‘u nov~ana sredstva iz inostranih donacija koja su
prili~no lagodno utro{ena na radioni~ke skupove po skupim hotelima,
letovali{tima i zimovali{tima. Zatim su ovi izvori sredstava
presu{ili i brojni ~inovnici (umno‘eni po Marfijevom zakonu koji
glasi: ukoliko se ima vi{e ~inovnika to je potrebno jo{ vi{e ~inovni-
ka) potra‘ili su nove izvore prihoda. Na{li su ih u licencirawu i ak-
reditovawu na koje su Zakonom obavezali sve zaposlene u prosvetnoj
struci, a sami sebi dodelili nadle‘nost za te poslove (kao da, na primer,
ne postoje stru~ne vi{e i visoke {kole i fakulteti i qudi u ovim
{kolama i fakultetima kompetentniji od wih). Naravno, radi se o dobro
pla}enim poslovima koji idu na teret ustanova, a ~inovnici koji ostva-
ruju programe dobijaju za svaku seansu od dva do tri dana (pa ~ak i jedan
dan) honorar u visini prose~ne plate u Srbiji. Nije ni ~udo {to su se
akreditori i licencijatori tako umno‘ili, a neki od wih u posao su
ukqu~ili i rodbinu.
Uprkos nameravanoj decentralizaciji u Zakonu je primetna te‘wa da
se sve stavi pod kontrolu, da se sve propi{e, sve uredi osim, mo‘da fi-
nansirawa prosvetne delatnosti, prava zaposlenih u prosveti i obaveza
onih koji upravqaju prosvetom. Da je tako svedo~i, na primer, ~lan 43. o
autonomiji ustanove, svedenoj takore}i na unutra{wu organizaciju pod
budnim okom Ministarstva, kao i ~lanovi koji se odnose na izbor, nadle-
59Koreni obrazovawa u Srbiji
‘nost, odgovornost i prava direktora ustanove, koji mo‘e biti smewen
zbog svake insinuacije, a ~ija su prava u velikoj nesrazmeri sa obaveza-
ma.
"Strogost" Zakona ilustruje i poduga~ak spisak te‘ih povreda radnih
obaveza (du‘i nego u svim ranijim zakonima), koje se ka‘wavaju u raspo-
nu od nov~ane kazne, u visini 20-35% plate u trajawu od tri do {est mese-
ci, do prestanka radnog odnosa. Neke od "te‘ih povreda" zvu~e ~udno: "vre-
|awe dece, u~enika i zaposlenih koje se ponavqa ili uti~e na proces
obrazovawa", a neke je te{ko izbe}i s obzirom na mogu}nost proizvoqne
interpretacije. Na primer, stav 8. kao te‘u povredu navodi "politi~ko
organizovawe i delovawe u prostorijama ustanove", za {ta je mogu}e pro-
glasiti bilo kakav razgovor na politi~ke teme, dakle - "verbalni delikt".
Visoke kazne su predvi|ene i ako se u ustanovi vr{i ogled bez odobre-
wa ministra (~lan 145). Imaju}i u vidu {ta se sve podrazumeva pod ogle-
dom i da to mo‘e biti svaka kreativna inovacija, poku{aj ili mali pro-
jekat, ovom odredbom je mogu}e uko~iti svaku inicijativu ~iji je smisao
isprobavawe novih re{ewa kojima treba da se poboq{a vaspitno-obra-
zovni rad. U izvesnom smislu tako se sasvim marginalizuje pedago{ko-
psiholo{ka slu‘ba u ustanovama, odnosno izra‘ava nepoverewe u stru~-
nost i odgovornost qudi zaposlenih u toj slu‘bi iako im kvalifikaci-
je i iskustvo ne moraju biti mawi od onih koje imaju ~inovnici Mini-
starstva.
U svakom slu~aju, iz svega {to u wemu pi{e, proizlazi da Zakon obezbe-
|uje maksimalnu vlast Ministarstvu prosvete, a minimalna prava onima
kojima Mnnistarstvo vlada. To se, pored odredbi kojima se prakti~no one-
mogu}ava svaka inicijativa i postupak koji nisu odobreni i kontrolisa-
ni od Ministarstva, posti‘e onim {to u Zakonu pi{e, {to je ostavqeno
za kasnije da se propi{e posebnim zakonima i odlukama ministra, do ~i-
jeg se usvajawa namerava vladati dekretima, privremenim merama i slo-
bodnim (~esto usmenim) tuma~ewima ~inovnika.
Tako je zaokru‘en jedan, do neslu}enih granica predimenzioniran, si-
stem upravqawa, kontrole i odre|ivawa {ta da se radi u svim segmenti-
ma prosvete, sa glomaznim birokratskim aparatom i slu‘bama ~ije se de-
latnosti mnogostruko preklapaju i zahtevaju nove slu‘be za koordina-
ciju i pronala‘ewe poslova kojima }e opravdati svoje postojawe. To je sa-
svim u suprotnosti sa proklamovanom demokratizacijom, depolitizaci-
jom i decentralizacijom, sa potrebom da se {tedi, a naro~ito sa zahtevom
da se za poslove koji postoje u Ministarstvu anga‘uju najboqi stru~wa-
ci.
60 Koreni obrazovawa u Srbiji
Akreditori, evaluatori i licencijatori
U Zakonu js naro~ito primetna te‘wa da se "edukuju" (ba‘dare po kri-
terijumima Ministarstva) i stave pod ~vrstu kontrolu oni koji rade u
prosvetnoj struci. To se namerava posti}i obavezom polagawa specijal-
nih programa, sticawa i produ‘avawa licenci, kao i propisanim pona-
{awem pod pretwom ostajawa bez posla. Ova, ina~e op{ta obaveza, ne od-
nosi se samo na one koji rukovode Ministarstvom prosvete, koji su ~la-
novi prosvetnih saveta, centara i timova koje organizuju centri, ali sa-
mo do nivoa prosvetnih savetnika. Savetnici pola‘u ispit za svoje rad-
no mesto kao i svi ostali ispod wih u hijerarhiji vlasti. Me|utim, od
obaveza koje ako se ne izvr{e povla~e najte‘e konsekvence, oslobo|ene su
sve nevladine organizacije koje itekako u~estvuju u poslovima obrazova-
wa i vaspitawa, ali ra~une pola‘u nekom drugom. ^ak je i najavqena oba-
veza polagawa akreditovanog programa obuke za direktore prosvetnih
ustanova, koji, ako ga ne polo‘e, tako|e gube posao (~lan 161), {to je i
zgodna prilika da Ministarstvo otpusti neposlu{ne direktore.
U Zakonu je jasno odre|eno da su za dobijawe i produ‘avawe licence za
nastavnika, vaspita~a ili stru~nog saradnika, jedino va‘ni savladani
programi stru~nog usavr{avawa koje je propisalo Ministarstvo, o koji-
ma vodi ra~una Centar za razvoj zaposlenih, u ~ijoj je to apsolutnoj nad-
le‘nosti. Svi ostali pokazateqi ne~ije stru~ne osposobqenosti, npr.
sticawe akademskih titula (specijalizacije, magistrature, doktorati),
reference prema kojima se procewuje ne~ija stru~na i nau~na vrednost
(objavqene kwige, patenti, indeks citiranosti, u~estvovawe u nau~nim
projektima, ste~eno iskustvo i ugled u struci, itd.), mawe su va‘ni (uop-
{te nisu va‘ni) u pore|ewu sa akreditovanim programima stru~nog usa-
vr{avawa i mi{qewem ~inovnika iz pomenutog Centra. Ovi ~inovnici,
naravno, nisu obavezni da poseduju pomenute kvalitete, a ne treba im ni
licenca (akreditori, evaluatori i licencijatori se ne evaluiraju i ne
licenciraju). Dovoqna im je licenca {to su imali sre}e da se zaposle u
Ministarstvu prosvete po logici izreke: "Kome je Alah dao vlast, dao mu
je i pamet da se wome slu‘i..." Oni }e ostati nedodirqivi, ako ne u Mini-
starstvu, onda u dugove~nim prosvetnim savetima, koji su predvi|eni da
opstanu i posle onih koji su ih doveli na vlast.
Po{to se u Ministarstvu prosvete resori i polo‘aji ~esto dele prema
politi~koj pripadnosti (katkad i po ro|a~kim vezama) onda na mala vra-
ta ponovo ulazi kriterijum "podobnosti" koji smo ‘eleli da elimini{e-
mo u demokratskom dru{tvu, zbog ~ega smo se vaqda i opredelili za takvo
61Koreni obrazovawa u Srbiji
dru{tvo. On je naro~ito poguban kada politi~ka stranka nema u svojim
redovima qude odgovaraju}e stru~nosti. Treba samo pogledati kvalifi-
kacije qudi koji su primqeni na rad u Ministarstvo u posledwe tri go-
dine i iznenaditi se koliko je me|u wima malo doktora nauka, istaknu-
tih nau~nika, iskusnih prakti~ara i, uop{te, qudi koji su se dokazali
svojim radom.
Karakteristi~an je ~lan 120 Zakona kojim se predvi|a napredovawe u
slu‘bi za one koji se licenciraju, odslu{av{i akreditovane programe.
Wima su namewena zvawa pedago{kog savetnika, mentora, instruktora i
vi{eg pedago{kog savetnika, a predvi|ena je i odre|ena nov~ana stimula-
cija. Ovo napredovaws se obezbe|uje iskqu~ivo poha|awem programa
stru~nog usavr{avawa koje propisuje Ministarstvo. Kadrovske {kole i
fakulteti se u ovakvom sistemu stru~nog usavr{avawa i ne pomiwu, osim
{to im se pru‘a mogu}nost da i sami akredituju neke programe kod Mi-
nistarstva. U ovom slu~aju ~inovnici dolaze u polo‘aj da odlu~uju o naj-
stru~nijim pitawima i imaju prvu i posledwu re~ ~ak i u slu~aju nastav-
no-nau~nih institucija, u kojima se nalaze qudi stru~niji od wih. Da
stvar bude gora ~itav sistem stru~nog usavr{avawa je zami{qen "odozgo
na ni‘e", kao transmisija ideja, namera, kriterijuma i vrednosti kojima
raspola‘e nedodirqive ~inovni~ki kolegijum Ministarstva, mo}an zbog
raspolagawa licencama bez kojih se gubi posao, a sa kojima se sti~u zva-
wa, dok se stru~no samousavr{avawe i samoorganizovawe i ne pomiwu, ni-
ti imaju {anse da za‘ive u takvom sistemu. Me|utim, ako stru~no usavr-
{avawe ne pre|e u samausavr{avawe, ma kako bilo dobro organizovano,
ono nema {anse da dovede do trajnije pozitivnih rezultata. Nastavni~ka
masa, tretirana kao masa izvr{ilaca i poslu{nika ucewenih sticawem
licenci na}i }e na~ina da pasivnim otporom zaustavi svaku, ~ak i dobro
zami{qenu inicijativu. Iskustva iz pro{losti daju dovoqno svedo~an-
stava o tome.
Trebalo bi razraditi, sistematazovati i uobli~iti sistem stru~nog
usavr{avawa prosvetnih radnika tako da bude jasno ko su mu izvo|a~i,
{ta su mu programi, ko je obavezan da ga finansira i kakva je korist od
wega. Treba proceniti naro~ito da li su tro{kovi koje iziskuje u skla-
du sa finansijskim mogu}nostima na{e dru{tvene zajednice i koristi
koju osnovna delatnost ima od wega. Osim toga, pored sistema stru~nog
usavr{avawa vr{enog "odozgo", od strane Ministarstva, treba razraditi
i sisteme vr{ene ca "strane" (od kadrovskih {kola i fakulteta) i "odo-
zdo" (stru~no samousavr{avawe u ustanovama).
62 Koreni obrazovawa u Srbiji
Neadekvatna i nekonzistentna kadrovska re{ewa
U ~lanu 6 Zakona predvi|eno je da "obrazovno-vaspitni rad obavqaju:
nastavnik, vaspita~, stru~ni saradnik, pomo}ni nastavnik i drugo lice,
u skladu sa zakonom". Kada se ova odredba pove‘e sa onim {to je re~eno o
stru~noj spremi ovih profila, ostaju neke dileme. Npr. {ta je to "pomo}-
ni nastavnik" u {koli i gde su se denule medicinske sestre-vaspita~i iz
pred{kolskih ustanova. Naravno, mogu}e je re}i da su oni ona "druga li-
ca... u skladu sa zakonom", ali {ta je sa wihovim licencama, stru~nim usa-
vr{avawem, zahtevima za {kolsku spremu i dr, {to je sve navedeno za
predvi|ene profile, ali ne i za wih.
To nije jedina nedore~enost i nelogi~nost u ~lanovima Zakona koji se
odnose na kadrove. ^lanom 107 je, na primer, predvi|eno da stru~ne po-
slove u osnovnoj {koli mogu obavqati defektolog, logoped, andragog,
socijalni ili zdravstveni radnik, dok ovi profili nisu predvi|eni i
za rad u pred{kolskoj ustanovi, za {ta nema nikakvog opravdawa. [ta
vi{e, imaju}i u vidu specifi~nost pred{kolskog uzrasta i razvojnu
problematiku koja proizlazi iz ove specifi~nosti, sasvim je sigurno
da je prisustvo, npr. logopeda, socijalnog i zdravstvenog radnika jo{
potrebnije u de~jim jaslicama i de~jem vrti}u nego u osnovnoj {koli,
{to je do sada bila tradicija u iole razvijenijim pred{kolskim usta-
novama.
Problemati~no je i odre|ewe ko mo‘e, i pod kojim uslovima, biti di-
rektor pred{kolske ustanove, koje odudara od dosada{we prakse i ne
uzima u obzir konkretno stawe i mogu}nosti.
U principu, prirodno je da direktor ustanove mo‘e biti svako lice
koje je stru~wak za obavqawe neke od wenih osnovnih funkcija, ima vi-
soku stru~nu spremu (odnosno - vi{u, za vaspita~e) kao i odre|en broj
godina radnog iskustva u struci. Me|utim, kada je u pitawu direktor
de~jeg vrti}a, Zakon predvi|a samo pedagoga, psihologa, stru~nog sarad-
nika i vaspita~a, dok su ostale struke (socijalnog i zdravstvenog sme-
ra) jednostavno izostavqene, {to do sada nije bio slu~aj. Ve} sam zahtev
postavqen u ~lanu 48 da direktor mora imati "pet godina sta‘a na po-
slovima obrazovawa i vaspitawa" iskqu~uje postavqawe na to radno me-
sto pomenutih struka, a ako se dosledno primeni, iskqu~uje i psiholo-
ge (jer ne obavqaju poslove obrazovawa i vaspitawa). Ve}ina psihologa
~ak nema nikakvo pedago{ko obrazovawe. Uprkos tome, prema ~lanu 90,
63Koreni obrazovawa u Srbiji
stav 5, proveru spremnosti deteta za upis u {kolu vr{i psiholog, dok
je pedagog, suprotno dosada{woj praksi timskog rada, izostavqen. U raz-
re{avawu vrlo zna~ajnog pitawa - ko }e {ta raditi u pred{kolskoj
ustanovi i {koli, ne mogu pomo}i ni ~lanovi 108 i 109 u kojima su za-
daci nastavnika, vaspita~a i stru~nih saradnika formulisani {turo
i nepotpuno.
Me|utim, najve}i problem kada su u pitawu kadrovi, koji }e se uskoro
javiti kao posledica primene Zakona, ni na koji na~in nije re{en. Nai-
me, izmene u sistemu {kolstva i programa rada neminovno }e neke profi-
le kadrova u~initi suvi{nim. Iznena|uje da o qudima, koji }e ostati bez
posla u pred{kolskim ustanovama, osnovnim i sredwim {kolama, nema
ni re~i, ~ak ni u prelaznim i zavr{nim odredbama Zakona.
Defavorizovani privatnici
Iako je ~lan 31 Zakona predvideo da, pored Republike, pokrajine i jedi-
nice lokalne samouprave, ustanovu mo‘e osnovati i neko drugo pravno
lice, o tome u daqem tekstu nije re~eno skoro ni{ta, mada su za funkci-
onisawe ovih ustanova neophodni propisi koji uva‘avaju wihovu speci-
fi~nost. Sem jednog, svi ostali ~lanovi Zakona nameweni su regulisawu
delatnosti pred{kolskih ustanova ~iji je osniva~ Republika, autonom-
na pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, a oni u najve}em broju
slu~ajeva nisu primenqivi za delatnost ustanove ~iji je osniva~ drugo
pravno ili fizi~ko lice, zajednica ili udru‘ewe. Na taj na~in se u
praksi javqa podvajawe, karakteristi~no za situaciju kada su postojale
favorizovane "dr‘avne" i dafavorizovane "privatne" ustanove. Te{ko da
se u ovim drugim ustanovama mogu sprovesti u delo i odredbe stava 2, ~la-
na 5 Zakona koji predvi|a da se na osnivawe i rad pred{kolskih ustano-
va primewuju propisi o javnim slu‘bama, kao i ~lana 6 kojim je propisa-
no da zaposleni u ustanovi ostvaruju svoja prava, obaveze i odgovornosti
u skladu sa zakonom kojim se ure|uju radni odnosi u dr‘avnim organi-
ma.
Me|utim, zanemarivawe privatnog sektora nema opravdawa naro~ito u
uslovima op{teg siroma{tva kada dr‘ava i lokalna dru{tvena zajedni-
ca ne mogu u postoje}nm uslovima da obezbede mesta za svu decu kojoj je to
potrebno (~ak ni decu godinu dana pred polazak u {kolu). Jedna od real-
nih mogu}nosti da se pro{iri mre‘a pred{kolskih ustanova, kako na
gradskom, tako i u seoskom podru~ju, je da se zakonom jasno i precizno re-
64 Koreni obrazovawa u Srbiji
guli{e status, osnivawe i finansirawe delatnosti pred{kolskih usta-
nova ~iji je osniva~ drugo pravno ili fizi~ko lice, zajednica ili udru-
‘ewe, uz uva‘avawe wihovih specifi~nosti i omogu}avawe da deluju
komplementarno (a ne konkurentski) sa pred{kolskim ustanovama ~iji
je osniva~ Republika, autonomna pokrajina i jedinica lokalne samou-
prave. Posebno bi trebalo stimulisati me{ovite oblike ovih ustanova u
kojima bi se kona~no prevazi{lo suprotstavqawe izme|u "privatnog" i
"dr‘avnog" sektora.
Ono {to "privatne" ustanove definitivno stavqa u lo{iji polo‘aj
od ,dr‘avnih" je posebna odredba ~lana 33 po kojoj se, pored op{tih
uslova za osnivawe ustanove (koji se odnose na dovoqan broj dece, pro-
gram, prostor, opremu, kadrove, sredstva za rad i higijensko-tehni~ke
uslove) za ustanovu ~iji je osniva~ drugo pravno ili fizi~ko lice,
tra‘i garancija banke da su obezbe|ena sredstva za tri godine (kada je
u pitawu {kola) a godinu dana -vrti}.
Navedena garancija se tra‘i diskriminativno, ote‘avaju}i uslove
za otvarawe ustanove, i eksplicitno izra‘avaju}i nepoverewe u "pri-
vatnike". To je vrlo lo{e ako se ima na umu da jedino procvatom privat-
ne inicijative u oblasti pred{kolstva mo‘e da se po~ne re{avati po-
menuti hroni~ni nedostatak slobodnih mesta u ustanovama ~iji je
osniva~ Republika, pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, sa
perspektivom da ustanove ~iji su osniva~i druga pravna ili fizi~ka
lica, zajednice ili udru‘ewa, zadovoqavaju bar polovinu potreba,
{to je karakteristi~no i za niz zemaqa razvijenijih i bogatijih od Sr-
bije.
U ovom pogledu kod nas postoji pravi haos budu}i da je razvoj "privatnih"
ustanova tekao "divqe" i van zakona, ~ijem ra{~i{}avawu nije ni najmawe
doprineo Zakon o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa.
Zanimqivo je da se pomenuti diskriminativni uslovi ne postavqaju
kada je u pitawu strano pravno ili fizi~ko lice (ne treba mu garanci-
ja banke niti mora da pro|e strogo razra|enu proceduru ogleda kakvu
propisuje ~lan 93, a koji ima za ciq unapre|ivawe kvaliteta i osavre-
mewivawe obrazovno-vaspitnog rada, kao i uvo|ewe novih sadr‘aja
programa i organizacionih novina). Strancu, koji bi da uvede pred-
{kolski program koji }e se izvoditi prema posebnim pedago{kim na-
~elima, dovoqno je da ga je priznalo neko me|unarodno udru‘ewe, od-
nosno da ima program akreditovan u inostranstvu. U pitawu je tzv.
"otvorenost" prema svemu, svakome i sva~emu, ako dolazi iz inostran-
stva, koja je dobila zakonsku podr{ku. Pre}utna podr{ka za to je po-
65Koreni obrazovawa u Srbiji
stojala kod nas jo{ od 1995. godine, kada je na Prosvetnom savetu usvo-
jen tzv. "Model A" (nastao skra}enim prevodom jedne verzije kanadskog
programa). U me|uvremenu su na{i vrti}i "otvoreni" za Montesori
program koji finansira jedna crkvena organizacija iz inostranstva, a
u nekim ustanovama se radi i po koncepciji teozofa [tajnera. Ko zna
kakva sekta, stranka ili mafija mo‘e ve} sutra da otvori ustanovu za
na{u decu i omladinu, pod uslovom da je program akreditovala u ze-
mqi svog porekla?
Smawena prava deteta
U ~lanu 2. Zakona ka‘e se da se sistemom obrazovawa i vaspitawa
obezbe|uje "mogu}nost za obrazovawe i vaspitawe pod jednakim uslovi-
ma i na ekonomski nedovoqno razvijenim podru~jima, kao i socijalno,
odnosno kulturno mawe podsticajnim sredinama", a u ~lanu 4 da "svako
ima pravo na obrazovawe i vaspitawe" bez obzira na svoje imovno stawe.
Me|utim, u istom ~lanu, kao i u ~lanu 83 koji reguli{u pravo na bes-
platno obrazovawe, ne pomiwu se pred{kolske ustanove niti sredwe
{kole, ~ak ni ostvarivawe programa pripreme za {kolu u godini pred
polazak u {kolu ~etiri sata dnevno, najmawe {est meseci, koje je prema
~lanu 85 obavezno. Naime, prema ~lanu 89 besplatno je samo poha|awe
pripremnog programa, a ne i pred{kolske ustanove. Ovde se postavqa
pitawe - {ta ako roditeqi nemaju ili ne}e da plate tro{kove poha|a-
wa ustanove, {ta ako ustanova nema dovoqno mesta za prijem deteta, {ta
ako u mestu u kome dete ‘ivi nema ustanove? Ako se jedna obaveza utvr-
di onda je potrebno imati odgovore i na takva pitawa. O~igledno je da
je na~in finansirawa delatnosti pred{kolskih ustanova, kao i posto-
jawe {kola u kojima se pla}a {kolarina, u neskladu sa citiranim ~la-
novima, kao i ~lanom 95 koji glasi: "Prava deteta i u~enika ostvaruju se
u skladu sa potvr|enim me|unarodnim ugovorima, ovim i posebnim za-
konima". Postavqa se pitawe {ta je sa po{tovawem principa Konvenci-
je o pravima deteta UN; i drugim dokumentima me|unarodne zajednice
koji reguli{u dru{tvenu brigu o deci, {to podrazumeva uva‘avawe
osnovnih prava sve dece na vaspitawe i obrazovawe, zdravstvenu za{ti-
tu i socijalnu ravnopravnost. Zakon se bavi samo vaspitno-obrazovnom
funkcijom de~jih vrti}a, pa ni wu ne reguli{e na celovit i konzisten-
tan na~in, ili bar na~in koji bi predstavqao pomak napred u odnosu na
prethodno stawe.
66 Koreni obrazovawa u Srbiji
U Zakonu je primetno da se najve}i deo nov~anih sredstava, naro~ito
kada su u pitawu pred{kolske ustanove, obezbe|uje iz buyeta jedinice
lokalne samouprave, a ne iz buyeta Republike. Rezultat ovog re{ewa, ko-
ji nije te{ko predvideti, bi}e da siroma{nije lokalne samouprave ima-
ju siroma{nije (ili nemaju nikakvo) pred{kolsko vaspitawe i obrazo-
vawe, {to je dijametralno suprotno kompenzatorskoj funkciji ovih
ustanova kojom bi trebalo te‘iti da se solidarno pomogne svoj deci
prilikom wihovog starta u {kolu i ‘ivot. Imaju}i u vidu {tete po raz-
vojne potencijale dece, koje ovakvo re{ewe mora da uzrokuje, ne mo‘emo
se nikako sa wime slo‘iti, naro~ito imaju}i u vidu nivo usluga koje su
pred{kolske ustanove pru‘ile deci i porodicama u prethodnom peri-
odu.
Sa nostalgijom se moramo setiti vremena kada se vaspitawe i obrazova-
we nije pla}alo, jer je jedino tada i tako pravo na obrazovawe i vaspitawe
moglo da se zaista i ostvari. Naravno, nema vi{e socijalisti~ke bole}i-
vosti prema sirotiwi, me|utim, ona nije jedini argument kojim se brani
besplatno {kolovawe. Ono je i (dugoro~no gledano) ekonomski isplativo
jer se {koluju sposobni, a ne imu}ni.
Osim navedene nepravde koja, makar i nenamerno, mo‘e da vodi diskri-
minaciji dece po socijalnom poreklu, postoji i jedno re{ewe u ~lanu 7.
Zakona koje mo‘e dovesti do nacionalne segregacije. ^lan je posve}en
upotrebi jezika i predvi|a obrazovno-vaspitni rad na srpskom jeziku, a
za nacionalne mawine - na materwem (izuzetno na srpskom) jeziku. Pred-
vi|en je i rad na stranom jeziku, samo je ostao nepomenut dvojezi~ni rad
u nacionalno me{ovitim sredinama koji je, do sada bio najrasprostrawe-
niji u pred{kolskim ustanovama. Tako je negirana jedna praksa koja ve}
dugo postoji u Vojvodini, koja je na{la svoje puno kulturno, pedago{ko,
pa i politi~ko opravdawe. Naime, ovom praksom se deci omogu}ava da iz-
begnu opredeqivawe za jedan jezik (jednu naciju), a istovremeno daje pri-
lika da nau~e dva jezika u uzrastu kada se jezici najboqe u~e, a komuni-
kacija najlak{e uspostavqa.
Dekomponovawe dru{tvene brige o deci
Dok je Zakon o dru{tvenoj brizi o deci ovu delatnost regulisao in-
tegralno i integrativno, uzimaju}i u obzir sve wene funkcije, regula-
tiva brige o deci sada je razlo‘ena na dva zakona (Zakon o osnovama
67Koreni obrazovawa u Srbiji
sistema obrazovawa i vaepitawa, o kome je do sada bilo re~i, i Zakon
o finansijskoj podr{ci porodici sa decom) s tim {to su neke oblasti
ostale neobuhva}ene. Da bi se sagledale posledice takvog postupka
upore|ene su wihove teorijske osnove i polazi{ta, proklamovani ci-
qevi, predvi|ene mere, broj korisnika i obuhva}ene dece, kao i visi-
na materijalne pomo}i porodicama sa decom. Tako|e je izra~unat iz-
nos pomo}i pretpostavqenim modelima porodice koji bi se ostvari-
vao u junu 2003. godine i modelima porodice sa decom za vreme trajawa
porodiqskog odsustva i posle wegovog prestanka prema Zakonu o dru-{tvenoj brizi o deci i Zakonu o finansijskoj podr{ci porodici sadecom.
68 Koreni obrazovawa u Srbiji
KOMPARATIVNI PRIKAZ MERA POPULACIONE POLITIKE
Tab. 1. Komparativni prikaz teorijskih osnova - polazi{ta
Çàêîí î ä ðóø òâåíî� áðèçè î ä åö è èç 1992. ãîä èíå
Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîä ðø ö è ïîðîäèö è ñ à ä åö îì èç 2002. ãîä èíå
- Î áåçáåäè òè è í òåãðàòèâí è ï ðè ñòóï èçì å� ó ì åðà ñî öè¼àëí å è ï î ï óëàöèî í å ï î ëè òèêå - Ñ î áçèðî ì í à óòâð� åí å öèš åâå äåì î ãðàô ñêî ã ðàçâèòêà (ï ðî ñòà ðåï ðî äóêöè¼à ñòàí î âí èø òâà, ðàâí î ì åðàí ðåãè î í àëí è ðàçâî ¼ ñòàí î âí èø òâà, ï î áî š ø àœå çäðàâñòâåí î ã ñòàœà è ñì àœåœå èñåš àâàœà ñòàí î âí èø òâà), êàî ï î æåš àí ì î äåë ï î ðî äèöå èäåí òèô èêî âàí à ¼å ï î ðî äèöà ñà òðî ¼å äåöå è î í à ¼å î ñí î âí è ñóá¼åêò çàø òèòå ñà ï î ñåáí èì ì åðàì à ï î äðø êå çà òðå� å äåòå - Ó î ï ø òèí àì à ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à ñòàí î âí èø òâà ñòàòóñ òðå� åã äåòåòà, çà êî ðèø � åœå ï ðàâà í à äî äàòàê í à äåöó è í àêí àäó òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè , è ì àëî ¼å è ñâàêî í àðåäí î äåòå ó ï î ðî äèöè - Ì åðå ñó áè ëå äèô åðåí öèðàí å ñ î áçè ðî ì í à ï ðèðî äí è ï ðè ðàø ò༠ñòàí î âí èø òâà ó î ï ø òèí è , î äí î ñí î í àñåš ó
- Î áåçáåäè òè ó ø òî ¼å ì î ãó� å âå� î ¼ ì åðè ðàçäâà¼àœå ñî öè¼àëí å è ï î ï óëàöèî í å êî ì ï î í åí òå ó ì î äåëó ô èí àí ñè¼ñêå ï î äðø êå ï î ðî äèöè ñà äåöî ì - Ï î âå� àòè çí à÷༠ï î ï óëàöè î í î ã åëåì åí òà êî í öåòðàöè¼î ì ô èí àí ñè¼ñêå ï î äðø êå ó ¼åäàí è í ñòðóì åí ò - È í ñòðóì åí òî ì ï î ï óëàöèî í å ï î ëè òèêå ó ì î äåëó ô èí àí ñè¼ñêå ï î äðø êå ï î ðî äèöè ñà äåöî ì ñòèì óëèñàòè ðà� àœå äðóãî ã, òðå� åã è ÷åòâðòî ã äåòåòà - Äå÷¼è äî äàòàê êî ¼è èì à êàðàêòåð ñî öè¼àëí å ì åðå, î áåçáå� èâàòè ï î ä î äðå� åí è ì óñëî âèì à, çà ÷åòâî ðî äåöå - Ì åðå ñï ðî âî äèòè óí èâåðçàëí î í à öåëî ¼ òåðèòî ðè¼è öåí òðàëí å Ñðáè¼å è Âî ¼âî äèí å, ï î ø òî í è ¼åäí à î ï ø òèí à í å áåëåæè âè ñî êó ñòî ï ó í àòàëèòåòà
Çàêîí î ä ðóø òâåíî� áðèçè î ä åö è èç 1992. ãîä èíå
Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîä ðø ö è ïîðîä èö è ñ à ä åö îì èç 2002. ãîä èíå
Òåîðè�ñ êè îñ íîâ: Äðæàâà áë àãîñ òàœ à Ï îëàçèø òå: - Ðà� àœå ¼å ï î òï óí î ñëî áî äí î - Ï ðàâî ¼å è äóæí î ñò ðî äè òåš à äà ñå ñòàðà¼ó î ï î äèçàœó è âàñï èòàœó ñâî ¼å äåöå, ï ðàâî ¼å äåòåòà í à óñëî âå æèâî òà êî ¼è î ì î ãó� àâà¼ó œåãî â ï ðàâèëàí ï ñèõî -ô èçè÷êè ðàçâî ¼, î áàâåçà ¼å äðæàâå äà è ì ó òî ì å ï ðóæè ï î ì î � - Äðæàâà èì à ï ðàâî äà î äãî âàðà¼ó� èì , í åðåï ðåñèâí èì ì åðàì à óòè÷å í à î äëóêå ï î ¼åäèí àöà î ðà� àœó - Ï î ï óëàöèî í à ï î ëèòèêà ñå ì î ðà ñï ðî âî äè òè ñàì î ï î äåì î ãðàô ñêèì êðèòåðè¼óì èì à
Òåîðè�ñ êè îñ íîâ: Í åîë èáåðàë èçàì Ï îëàçèø òå: - Ðà� àœå ¼å ï î òï óí î ñëî áî äí î - Ï ðàâî ¼å è äóæí î ñò ðî äè òåš à äà ï î äèæó è âàñï èòàâà¼ó äåöó, ï ðàâî ¼å äåòåòà í à óñëî âå æèâî òà êî ¼å ì ó î ì î ãó� àâà¼ó ï ðàâèëàí ðàçâî ¼ è î áàâåçà ¼å äðæàâå äà ï î äðæè äî áðî áèò ï î ðî äèöå è äåòåòà è áóäó� èõ ãåí åðàöè¼à - Äðæàâà èì à ï ðàâî äà î äãî âàðà¼ó� èì , í åðåï ðåñèâí í ì ì åðàì à óòè÷å í à î äëóêå ï î ¼åäèí àöà î ðà� àœó - Ï î ï óëàöèî í à ï î ëèòèêà ñå ì î ðà ñï ðî âî äè òè ñàì î ï î äåì î ãðàô ñêèì êðèòåðè¼óì èì à
69Koreni obrazovawa u Srbiji
Tab. 2. Komparativni prikaz ciqeva
Çàêîí î ä ðóø òâåíî� áðèçè î ä åö è èç 1992. ãîä èíå
Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîä ðø ö è ïîðîäèö è ñ à ä åö îì èç 2002.
- Ñòâàðàœå î ñí î âí èõ óñëî âà çà ï ðèáëèæí î ó¼åäí à÷àâàœå í èâî à çàäî âî š àâàœà ðàçâî ¼í è õ ï î òðåáà äåöå - Ï î ì î � ï î ðî äèöè ó î ñòâàðèâàœó œåí å ðåï ðî äóêòèâí å, çàø òèòí å, âàñï èòí å è åêî í î ì ñêå ô óí êöè¼å - Ï ðåäø êî ëñêî âàñï è òàœå è î áðàçî âàœå äåöå - Äí åâí è áî ðàâàê, âàñï è òàœå è î áðàçî âàœå, ï ðåâåí òí âí à çäðàâñòâåí à çàø òè òà, è ñõðàí à, î äì î ð, ðåêðåàöè¼à, êóëòóðí å, ñï î ðòñêå è ñòâàðàëà÷êå àêòèâí î ñòè äåöå - Î äãî âà¼ó� à ñàäðæèí à ðàäà ñà äåöî ì áåç ðî äè òåš ñêî ã ñòàðàœà, äåöî ì ñà ñì åòœàì à ó ðàçâî ¼ó, äåöî ì í à äóæåì á î ëí è÷êî ì ëå÷åœó è äåöî ì èç ñî öè¼àëí î óãðî æåí è õ ï î ðî äèöà - Ï î ñåáí à çàø òèòà òðå� åã äåòåòà èç ï î ðî äèöå ñà òðî ¼å äåöå
- Ï î á î š ø àœå óñëî âà çà çàäî âî š àâàœå î ñí î âí èõ ï î òðåáà äåöå - Ï î ñåáàí ï î äñòèö༠ðà� àœó äåöå - Ï î äðø êà ì àòåðè¼àëí î óãðî æåí èì ï î ðî äèöàì à ñà äåöî ì , ï î ðî äèöàì à ñà äåöî ì î ì åòåí î ì ó ðàçâî ¼ó è äåöè áåç ðî äè òåš ñêî ã ñòàðàœà
70 Koreni obrazovawa u Srbiji
Tab. 3. Komparativni prikaz mera
Kad je re~ o komparativnom prikazu mera, zna~ajno je napomenuti da su
Zakonom o finansijskoj podr{ci porodici sa decom u~iwene izmene u
samom definisawu mera i u uslovima za wihovo kori{}ewe. Neke izme-
ne su na boqi na~in uredile pojedine mere, a neke su postavile restrik-
tivnije uslove za wihovo kori{}ewe. U~iwene promene sastoje se u sle-
de}em:
Çàêîí î ä ðóø òâåíî� áðèçè î ä åö è èç 1992. ãîä èíå
Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîä ðø ö è ïîðîäèö è ñ à ä åö îì èç 2002.
- Í àêí àäà çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã, ï ðî äóæåí î ã ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà çàï î ñëåí î ã ðî äèòåš à è î äñóñòâà ñà ðàäà óñâî ¼è î öà ðàäè í åãå äåòåòà (Î òàö ¼å èì àî ï ðàâî í à î äñóñòâî óì åñòî ì à¼êå ñàì î ï î ä î äðå� åí è ì óñëî âèì à) - Ì àòåðèí ñêè äî äàòàê - Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà - Äî äàòàê í à äåöó - Í àêí àäà òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè çà òðå� å äåòå (è ñâàêî í àðåäí î ó î ï ø òèí àì à - í àñåš èì à ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à ñòàí î âí èø òâà) - Ï ðåäø êî ëñêî âàñï è òàœå è î áðàçî âàœå çà: - äåöó áåç ðî äèòåš ñêî ã ñòàðàœà, - äåöó ñà ñì åòœàì à ó ðàçâî ¼ó è - äåöó í à äóæåì áî ëí è÷êî ì ëå÷åœó - Âàñï èòí î -î áðàçî âí è ï ðî ãðàì ó ãî äèí è ï ðåä ï î ëàçàê ó î ñí î âí ó ø êî ëó ó òðà¼àœó î ä òðè ñàòà äí åâí î ó ø êî ëñêî ¼ ãî äèí è - Áî ðàâàê, ï ðåäø êî ëñêî âàñï èòàœå è î áðàçî âàœå è ï ðåâåí òèâí à çäðàâñòâåí à çàø òè òà äåöå ï ðåäø êî ëñêî ã óçðàñòà, è áî ðàâàê äåöå î ñí î âí î ø êî ëñêî ã óçðàñòà äî 10 ãî äèí à ñòàðî ñòè - Î ä ì î ð è ðåêðåàöè¼à äåöå ä î 15 ãî äèí à ñòàðî ñòè ó äå÷¼åì î äì àðàëèø òó - Ðåãðåñèðàœå òðî ø êî âà áî ðàâêà äåöå ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè , î äì î ðà è ðåêðåàöè¼å
- Í àêí àäà çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà, î äñóñòâà ñà ðàäà ðàäè í åãå äåòåòà è î äñóñòâà ñà ðàäà ðàäè ï î ñåáí å í åãå äåòåòà (Î òàö ì î æå êî ðè ñòèòè ï ðàâî í à î äñóñòâî óì åñòî ì à¼êå ï î ñëî á î äí î ¼ âî š è) - Ðî äèòåš ñêè ä î äàòàê - Äå÷¼è äî äàòàê - Í àêí àäà òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè çà: - äåöó áåç ðî äèòåš ñêî ã ñòàðàœà, - äåöó î ì åòåí ó ó ðàçâî ¼ó (ï î ä î äðå� åí è ì óñëî âèì à) - äåöó í à äóæåì áî ëí è÷êî ì ëå÷åœó - Ðåãðåñèðàœå òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè äåöå èç ì àòåðè¼àëí î óãðî æåí èõ ï î ðî äèöà
71Koreni obrazovawa u Srbiji
- Naknada zarade za vreme porodiqskog odsustva, odsustva sa rada radi
nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta jednaka je zaradi
bez obzira na redosled ro|ewa deteta zbog kojeg se koristi porodiqsko
odsustvo. Prema prethodnom zakonskom re{ewu zaposlene ‘ene su pri-
male naknadu jednaku zaradi za prvo, drugo i tre}e dete, a za ~etvrto i
svako naredno 80% zarade. U op{tinama ili naseqima sa negativnom sto-
pom prirodnog prira{taja naknada je bila jednaka zaradi i za ~etvrto
dete. Prema prethodnom zakonu, maksimalna naknada nije bila ograni~e-
na, a prema postoje}em naknada je limitirana na nivou od pet prose~nih
zarada u Republici.
- Roditeqski dodatak je zamenio meru "Pomo} za opremu novoro|en~e-
ta", a visina sredstava koja se dobija je: za drugo dete 50.000, za tre}e dete
90.000 i za ~etvrto dete 120.000 dinara, za razliku od prethodnog re{ewa
kada se za svako od prva ~etiri deteta dobijala pomo} u visini prose~ne
plate po zaposlenom u privredi Republike, prema posledwem objavqenom
podatku organa nadle‘nog za statistiku.
- Pravo na materinski dodatak je ukinuto, a nezaposlena majka ga je
ostvarivala u trajawu od 365 dana i u visini od 30% prose~ne zarade po
zaposlenom u privredi Republike.
- De~ji dodatak je izgubio karakter populacione mere, zna~ajno je zao-
{tren cenzus i zna~ajno su smaweni iznosi.
- Prava na naknadu tro{kova boravka u pred{kolskoj ustanovi za decu
bez roditeqskog starawa i decu ometenu u razvoju kao i na regresirawe
tro{kova boravka u pred{kolskoj ustanovi dece iz materijalno ugro‘e-
nih porodica re{ena su nepovoqnije nego u prethodnom zakonu.
- Posmatrano u celini va‘e}i Zakon o finansijskoj podr{ci poro-
dici sa decom i pored poboq{awa nekih mera, restriktivniji je od pret-
hodnog, obezbe|uje ni‘i nivo pomo}i od prethodnog i mawi broj mera od
prethodnog.
- Du‘ina porodiqskog odsustva smawena je Zakonom o radu za 45 dana
za svako dete osim tre}eg za koje je smawewe 13,5 meseci.
72 Koreni obrazovawa u Srbiji
PRAVNO REGULISAWE DRU[TVENE BRIGE O DECI NAKON UKIDAWA ISTOIMENOG ZAKONA
Tab. 4. Komparativni prikaz broja korisnika i obuhvata **
** Podaci o broju korisnika mera po Zakonu o dru{tvenoj brizi o deci su sa stawem na dan
31. maja 2002. godine, a za mere po Zakonu o finansijskoj podr{ci porodici sa decom sa sta-
wem na dan 31. maja 2003. godine, a ustupilo ih je Ministarstvo za socijalna pitawa.
* Prava pod rednim brojem 9, 10. i 11. finansiraju se iz op{tinskih buyeta.
Çàêîí î äðóø òâåíî� áðèçè î ä åöè è� 1992. Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîä ðø öè ïîðîäèöè ñ à ä åö îì è� 2002.
Ì åðà Áðî ¼ Î áóõâàò Ì åðà Áðî ¼ Î áóõâàò
1.
Í àêí àäà çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã, ï ðî äóæåí î ã ï î ðî äèš ñêî ã î äñòóñòâà çàï î ñëåí î ã ðî äèòåš à è î äñóñòâà ñà ðàäà óñâî ¼èî öà ðàäè í åãå äåòåòà
24.520
100%
Í àêí àäà çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà, î äñóñòâà ñà ðàäà ðàäè í åãå äåòåòà è î äñóñòâà ñà ðàäà ðàäè ï î ñåáí å í åãå
24.491
100%
2. Ì àòåðèí ñêè äî äàòàê 34.479 - - 3.
Ï î ì î � ì à¼êàì à èçáåãëèöàì à ñà äåöî ì äî ¼åäí å ãî äèí å ñòàðî ñòè
1.050
Ï î ì î � ì à¼êàì à èçáåãëèöàì à ñà äåöî ì äî ¼åäí å ãî äèí å æèâî òà
727
4.
Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà (ï ðî ñå÷í î ì åñå÷í î )
6.670
Ðî äèòåš ñêè äî äàòàê (ï ðî ñå÷í î ì åñå÷í î )
2.584
5. Äî äàòàê í à äåöó 682.315 Äå÷è¼è äî äàòàê 504.815 6.
Í àêí àäà òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè çà òðå� å äåòå
14.659
-
-
7.
Ï ðåäø êî ëñêî âàñï èòàœå è î áðàçî âàœå -çà äåöó áåç ðî äèòåš ñêî ã ñòàðàœà -çà äåöó ñà ñì åòœàì à ó ðàçâî ¼ó -çà äåöó í à äóæåì áî ëí è÷êî ì ëå÷åœó
79
726
960
Í àêí àäà òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè -çà äåöó áåç ðî äèòåš ñêî ã ñòàðàœà -çà äåöó î ì åòåí ó ó ðàçâî ¼ó
127
185
8.
Âàñï èòí î -î áðàçî âí è ï ðî ãðàì ó ãî äèí è ï ðåä ï î ëàçàê ó ø êî ëó
59.343
Ï ðåí åòî ó ñèñòåì î áðàçî âàœà è âàñï èòàœà
9.
Áî ðàâàê, ï ðåäø êî ëñêî âàñï èòàœå è î áðàçî âàœå è ï ðåâåí òèâí à çäðàâñòâåí à çàø òèòà äåöå ï ðåäø êî ëñêî ã óçðàñòà è áî ðàâàê äåöå î ñí î âí î ø êî ëñêî ã óçðàñòà äî 10 ãî äè í à ñòàðî ñòè*
-
10.
Î äì î ð è ðåêðåàöè¼à äåöå äî 15 ãî äè í à ñòàðî ñòè ó äå÷¼åì î äì àðàëèø òó*
-
11.
Ðåãðåñèðàœå òðî ø êî âà áî ðàâêà äåöå ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè , î äì î ðà è ðåêðåàöè¼å*
Ðåãðåñèðàœå òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè äåöå èç ì àòåðè¼àëí î óãðî æåí èõ ï î ðî äèöà
12. ÓÊÓÏ Í Î 825.306 592.272
73Koreni obrazovawa u Srbiji
Tab. 5. Komparativni prikaz visine iznosa materijalne pomo}i*
Ì åðà Èçí î ñ Ì åðà Èçí î ñ Í àêí àäà çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã, ï ðî äóæåí î ã ï î ðî äèš ñêî ã î äñòóñòâà çàï î ñëåí î ã ðî äèòåš à è î äñóñòâà ñà ðàäà óñâî ¼èî öà ðàäè í åãå äåòåòà
Ó âèñèí è çàðàäå çà 1,2, 3. è 4. äåòå ó î ï ø òèí àì à (í àñåš è ì à) ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðè ðàø òà¼à, 80% çà 4. è ñâàêî í àðåäí î , ó î ï ø òèí àì à ñà ï î çèòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðè ðàø òà¼à
Í àêí àäà çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà, î äñóñòâà ñà ðàäà ðàäè í åãå äåòåòà è î äñóñòâà ñà ðàäà ðàäè ï î ñåáí å í åãå
Ó âèñèí è çàðàäå áåç î áçèðà í à ðåä ðî � åœà, à í à¼âèø å äî ï åò ï ðî ñå÷í èõ ì åñå÷í èõ çàðàäà ó Ðåï óáëèöè
Ì àòåðèí ñêè ä î äàòàê 2.059 çà ì åñåö, à çà 12 ì åñåöè 30.110, ï î ä ï ðåòï î ñòàâêî ì äà çàðàäå í å ðàñòó
-
-
Ï î ì î � ì à¼êàì à èçáåãëèöàì à ñà äåöî ì äî ¼åäí å ãî äè í å
2.091 çà ì åñåö, à çà 12 ì åñåöè 25.092, ï î ä ï ðåòï î ñòàâêî ì äà çàðàäå í å ðàñòó
Ï î ì î � ì à¼êàì à èçáåãëèöàì à ñà äåöî ì äî ¼åäí å ãî äè í å æèâî òà
2.091 çà ì åñåö, à çà 12 ì åñåöè 25.092, ï î ä ï ðåòï î ñòàâêî ì äà çàðàäå í å ðàñòó
Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà
8.364
Ðî äèòåš ñêè ä î äàòàê - çà 2. äåòå - çà 3. äåòå - çà 4. äåòå
50.000 90.000 120.000
Äî äàòàê í à äåöó - çà 1. äåòå - çà 2. äåòå - çà 3. äåòå Óâå� àí è èçí î ñ çà äåöó áåç ðî äèòåš à è äåöó ñàì î õðàí èõ ðî äèòåš à - çà 1. äåòå - çà 2. äåòå - çà 3. äåòå
1.672 2.091 2.509
2.173 2.718 3.261
Äå÷¼è äî äàòàê - çà 1,2,3. è 4. äåòå Óâå� àí è èçí î ñè çà ñàì î õðàí å ðî äèòåš å, õðàí èòåš å, ñòàðàòåš å è ðî äèòåš å äåöå î ì åòåí å ó ðàçâî ¼ó - çà 1,2,3. è 4 äåòå
Ï î 900
Ï î 1.303
Í àêí àäà òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè çà òðå� å äåòå - ó öåëî äí åâí î ì - ó ï î ëóäí åâí î ì
3.146 1.221
-
Ï ðåäø êî ëñêî âàñï èòàœå è î áðàçî âàœå - çà äåöó áåç ðî äèòåš ñêî ã ñòàðàœà - çà äåöó ñà ñì åòœàì à ó ðàçâî ¼ó (ï î âàñï . ãðóï è) - çà äåöó í à äóæåì áî ëí è÷êî ì ëå÷åœó (ï î âàñï . ãðóï è)
1.221
14.197
11.421
Í àêí àäà òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè çà äåöó áåç ðî äèòåš ñêî ã ñòàðàœà. Í àêí àäà òðî ø êî âà áî ðàâêà ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè çà äåöó î ì åòåí ó ó ðàçâî ¼ó
Âàñï èòí î -î áðàçî âí è ï ðî ãðàì ó ãî äè í è ï ðåä ï î ëàçàê ó ø êî ëó (ï î â.ã.) - ó ñåäèø òó óñòàí î âå - âàí ñåäèø òà óñòàí î âå
8.792 9.326
-
Ðåãðåñèðàœå òðî ø êî âà á î ðàâêà äåöå ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè
80% î ä åêî í î ì ñêå öåí å ï ðî ñå÷í î ï î äåòåòó
Ðåãðåñèðàœå òðî ø êî âà á î ðàâêà äåöå ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè äåöå èç ì àòåðè¼àëí î óãðî æåí èõ ï î ðî äèöà
74 Koreni obrazovawa u Srbiji
Zakon o dru{tvenoj brizi o deci iz 1992. Zakon o finansijskoj podr{ci porodici sa decom iz 2002.
* Visina iznosa ra~unata je na osnovu posledweg objavqenog podatka o visini prose~ne ne-
to zarade u privredi Republike pre stupawa na snagu Zakona o finansijskoj podr{ci poro-
dici sa decom, a to je prose~na neto zarada za april 2002. godine koja js iznosila 8.364 dina-
ra, dok js nivo pomo}i zami{qenom modelu prose~ne porodice ra~unat na bazi podataka o
prose~noj neto zaradi po zaposlenom u privredi Republike za maj 2003. godine, koja jeobja-
vqena u junu 2003. godine (Slu‘beni glasnik RS, broj 63/2003) i koja je iznosila 10.491,00 di-
nara.
75Koreni obrazovawa u Srbiji
Ï ðåòïîñ òàâš åíè ìîä åëè ïîðîäèö å ñ à çàðàäîì çàïîñ ëåíèõ �ëàíîâà êî�à �å íà íèâîó ïðîñ å�íå çàðàä å ïî çàïîñ ëåíîì ó ïðèâðåäè Ð åïóáëèêå
Çàêîí î ä ðóø òâåíî� áðèçè î ä åö è - âðñ òå ïðàâà è âèñ èíà ïîìî�è
Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîä ðø ö è ïîðîä èö è ñ à ä åö îì – âðñ òà ïðàâà è âèñ èíà ïîìî�è
1. 2. 3.
Ì î äåë 1 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà êî ¼è ñó ó ðàäí î ì î äí î ñó è í î âî ðî � åí î äåòå.
1. Ì à¼êà áè î ñòâàðèâàëà í àêí àäó çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äóñòâà ó âèñèí è çàðàäå è ó òðà¼àœó î ä 13,5 ì åñåöè . Ó èçóçåòí è ì ñèòóàöè¼àì à ï î ðî äèš ñêî î äñóñòâî áè ì î ãàî êî ðè ñòèòè è î òàö.
1. Majêa áè î ñòâàðèëà í àêí àäó çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà ó âèñèí è çàðàäå êî ¼à ¼å ëè ì èòèðàí à í à í à¼âèø å äî ï åò ï ðî ñå÷í èõ ì åñå÷í èõ çàðàäà ó Ðåï óáëèöè è ó òðà¼àœó î ä 12 ì åñåöè . Í àêí àäó çàðàäå ì î æå äà î ñòâàðè è î òàö êàäà ñå î äëó÷è äà î í óì åñòî ì à¼êå êî ðè ñòè î äñóñóñòâî ðàäè í åãå äåòåòà
Ì î äåë 2 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è äâî ¼å äåöå. Äðóãî äåòå ¼å í î âî ðî � åí î . Î áà ðî äèòåš à ñó ó ðàäí î ì î äí î ñó.
1.Í àêí àäà çàðàäå - êàî è ó ì î äåëó 1 2.Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà èçí î ñèëà áè 10.491 äè í àð
1.Í àêí àäà çàðàäå - êàî è ó ì î äåëó 1 2.Ðî äèòåš ñêè äî äàòàê èçí î ñè î áè 56.751 äè í àð
Ì î äåë 3 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è òðî ¼å äåöå. Òðå� å äåòå ¼å í î âî ðî � åí î . Î áà ðî äèòåš à ñó ó ðàäí î ì î äí î ñó.
1.Ì à¼êà áè î ñòâàðèâàëà í àêí àäó çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà ó âèñèí è çàðàäå è ó òðà¼àœó î ä 25,5 ì åñåöè . Ó èçóçåòí è ì ñèòóàöè¼àì à ï î ðî äèš ñêî î äñóñòâî áè ì î ãàî êî ðè ñòèòè î òàö äåòåòà. 2.Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà èçí î ñèëà áè 10.491 äè í àð 3.Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñè î áè ì åñå÷í î - çà 1. äåòå – 2.098 äè í , - çà 2. äåòå – 2.622 äè í , - çà 3. äåòå – 3.147 äè í . Óêóï í î : 7.867. 4. Ï î ï ðåñòàí êó ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà òðå� å äåòå áè ì î ãëî êî ðè ñòèòè ï ðàâî í à ï î òï óí î ðåãðåñè ðàí áî ðàâàê ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè ø òî èçí î ñè î êî 90% ï ðî ñå÷í å çàðàäå ï î çàï î ñëåí î ì ó ï ðèâðåäè Ðåï óáëèêå, î äí î ñí î 9.441 äè í àð
1.Í àêí àäà çàðàäå ó ñâåì ó êàî ó ì î äåëó 1 2.Ðî äèòåš ñêè äî äàòàê èçí î ñè î áè 102.151 äè í àð - -
Ì î äåë 4 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è ÷åòâî ðî äåöå. ×åòâðòî äåòå ¼å í î âî ðî � åí î . Î áà ðî äèòåš à ñó ó ðàäí î ì î äí î ñó.
1.Ì à¼êà áè î ñòâàðèëà í àêí àäó çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà ó âèñèí è çàðàäå ï î ä óñëî âî ì äà æèâè ó î ï ø òèí è (í àñåš ó) ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à ñòàí î âí èø òâà, î äí î ñí î ó âèñèí è î ä 80% î ä çàðàäå àêî æèâè ó î ï ø òèí è (í àñåš ó) ñà ï î çèòèâí î ì ñòî ï î ì ó òðà¼àœó î ä 13,5 ì åñåöè. Ó èçóçåòí èì ñèòóàöè¼àì à î äñóñòâî áè ì î ãàî êî ðèñòèòè î òàö äåòåòà.
1.Í àêí àäà çàðàäå ó ñâåì ó êàî ó ì î äåëó 1 2.Ðî äèòåš ñêè äî äàòàê èçí î ñè î áè 136.201 äè í àð
76 Koreni obrazovawa u Srbiji
Tab. 6. Iznos pomo}i pretpostavqenim modelima porodice
koji bi se ostvarivao u junu 2003.
Ï ðåòïîñ òàâš åíè ìîäåëè ïîðîäèöå ñ à çàðàäîì çàïîñ ëåíèõ �ëàíîâà êî�à �å íà íèâîó ïðîñ å�íå çàðàäå ïî çàïîñ ëåíîì ó ïðèâðåäè Ð åïóáëèêå
Çàêîí î ä ðóø òâåíî� áðèçè î ä åö è – âðñ òå ïðàâà è âèñ èíà ïîìî�è
Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîäðø ö è ïîðîä èö è ñ à ä åö îì – âðñ òà ïðàâà è âèñ èíà ïîìî�è
1. 2. 3.
2.Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà èçí î ñèëà áè 10.491 äèí àð ï î ä óñëî âî ì äà äåòå æèâè ó î ï ø òèí è (í àñåš ó) ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à ñòàí î âí èø òâà 3.Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñèî áè ì åñå÷í î : - çà 1. äåòå – 2.098 äèí àðà, - çà 2. äåòå – 2.627 äèí àðà, - çà 3. äåòå – 3.147 äèí àðà, - çà 4. äåòå – 3.147 äèí àðà Óêóï í î : 11.014 äèí àðà Ï î ï ðåñòàí êó ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà òðå�å è ÷åòâðòî äåòå èì à¼ó ï ðàâî í à ï î òï óí î ðåãðåñèðàí áî ðàâàê ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè ï î ä óñëî âî ì äà æèâå ó î ï ø òèí è (í àñåš ó) ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à. Òðî ø êî âè öåëî äí åâí î ã áî ðàâêà èçí î ñèëè áè 18.882 äèí àðà.
Ì î äåë 5 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è ï åòî ðî äåöå. Ï åòî äåòå ¼å í î âî ðî � åí î . Î áà ðî äèòåš à ñó ó ðàäí î ì î äí î ñó.
1.Ì à¼êà áè î ñòâàðèëà í àêí àäó çàðàäå çà âðåì å ï î ðî äèš ñêî ã î äñóñòâà êàî ó ì î äåëó 4 2. Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñè î áè ì åñå÷í î : - çà 1. äåòå – 2.098 äè í àðà, - çà 2. äåòå – 2.622 äè í àðà, - çà 3. äåòå – 3.147 äè í àðà, - çà 4. äåòå – 3.147 äè í àðà - çà 5. äåòå – 3.147 äè í àðà. Óêóï í î : 14.161 äè í àðà 3.Ï ðàâî í à ï î òï óí î ðåãðåñè ðàí áî ðàâàê ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè , êàî ó ì î äåëó 4, çà òðå� å, ÷åòâðòî è ï åòî äåòå, ø òî áè èçí î ñèëî 28.323 äè í àðà.
1.Í àêí àäà çàðàäå ó ñâåì ó êàî ó ì î äåëó 1 2.Äå÷¼è äî äàòàê èçí î ñè î áè 1.017,40 äè í àðà ï î äåòåòó, î äí î ñí î çà ÷åòâðòî äåòå óêóï í î 4.069,6 äè í àðà
Ì î äåë 6 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è ¼åäí î äåòå. Ì à¼êà ¼å í åçàï î ñëåí à.
1.Ì à¼êà áè î ñòâàðèëà ï ðàâî í à ì àòåðèí ñêè äî äàòàê ó òðà¼àœó î ä ãî äè í ó äàí à, ó âèñèí è î ä 3.147 äè í àðà. 2.Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà èçí î ñèëà áè 10.491 äè í àð. 3.Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñè î áè 2.098 äè í àðà.
-
Ì î äåë 7 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è äâà äåòåòà. Ì à¼êà ¼å í åçàï î ñëåí à.
1.Ì à¼êà áè î ñòâàðèëà ï ðàâî í à ì àòåðèí ñêè äî äàòàê, êàî ó ì î äåëó 6, î äí î ñí î ó âèñèí è î ä 3.147 äè í àðà. 2.Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà èçí î ñèëà áè 10.491 äè í àð. 3.Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñè î áè : - çà 1. äåòå – 2.098 äè í àðà - çà 2. äåòå – 2.622 äè í àðà. Óêóï í î : 4.720 äè í àðà.
2.Ðî äèòåš ñêè äî äàòàê èçí î ñè î áè 56.751 äè í àðà 3.Äå÷¼è äî äàòàê èçí î ñè î áè 1.017,40 äè í àðà çà ñâàêî äåòå, î äí î ñí î óêóï í î 2.034,80 äè í àðà.
77Koreni obrazovawa u Srbiji
Ï ðåòïîñ òàâš åíè ìîä åëè ïîðîäèö å ñ à çàðàäîì çàïîñ ëåíèõ �ëàíîâà êî�à �å íà íèâîó ïðîñ å�íå çàðàä å ïî çàïîñ ëåíîì ó ïðèâðåäè Ð åïóáëèêå
Çàêîí î ä ðóø òâåíî� áðèçè î ä åö è – âðñ òå ïðàâà è âèñ èíà ïîìî�è
Çàêîí î ôèíàíñ è�ñ êî� ïîäðø ö è ïîðîä èö è ñ à ä åö îì – âðñ òà ïðàâà è âèñ èíà ïîìî�è
1. 2. 3.
Ì î äåë 8 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è òðè äåòåòà. Ì à¼êà ¼å í åçàï î ñëåí à
1.Ì à¼êà áè î ñòâàðèëà ï ðàâî í à ì àòåðèí ñêè äî äàòàê ó âèñèí è î ä 3.147 äè í àðà. 2.Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà èçí î ñè ëà áè 10.491 äè í àð. 3.Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñè î áè : - çà 1. äåòå – 2.098 äè í àðà - çà 2. äåòå – 2.622 äè í àðà - çà 3. äåòå – 3.147 äè í àðà. Óêóï í î : 7.867 äè í àðà. Òðå� å äåòå áè , î ä èçâðø åí å ï ðâå ãî äè í å æèâî òà ì î ãëî êî ðè ñòèòè ï ðàâî í à ï î òï óí î ðåãðåñèðàí áî ðàâàê ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè , ø òî áè èçí î ñèëî 9.441 äè í àð.
2.Ðî äèòåš ñêè äî äàòàê èçí î ñè î áè 102.151 äè í àð 3.Äå÷¼è äî äàòàê èçí î ñè î áè 1.017,40 äè í àðà çà ñâàêî äåòå, î äí î ñí î óêóï í î 3.052,20 äè í àðà.
Ì î äåë 9 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è ÷åòèðè äåòåòà. Ì à¼êà ¼å í åçàï î ñëåí à
1.Ì à¼êà áè î ñòâàðèëà ï ðàâî í à ì àòåðèí ñêè äî äàòàê, êàî ó ì î äåëó 6 (3.147 äè í àðà) ï î äóñëî âî ì äà è ì à ï ðåáèâàëèø òå ó î ï ø òèí è ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðè ðàø òà¼à. 2.Ï î ì î � çà î ï ðåì ó í î âî ðî � åí ÷åòà ì î ãëà áè ñå êî ðè ñòèòè ï î ä óñëî âî ì äà ì à¼êà äåòåòà è ì à ï ðåáèâàëèø òå ó î ï ø òèí è (í àñåš ó) ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðè ðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à. 3. Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñè î áè ì åñå÷í î : - çà 1. äåòå – 2.098 äè í àðà, - çà 2. äåòå – 2.622 äè í àðà, - çà 3. äåòå – 3.147 äè í àðà. Äî äàòàê í à äåöó çà ÷åòâðî äåòå êî ðèñòèî áè ñå àêî ï î ðî äèöà è ì à ï ðåáèâàëèø òå ó î ï ø òèí è (í àñåš ó) ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à è èçí î ñè î áè 3.147 äè í àðà. Óêóï í î : 7.867 + 3.147 äè í àðà çà ï î ðî äèöå èç í àâåäåí èõ î ï ø òèí à (í àñåš à) = 11.014 äè í àðà. 4.Òðå� å è ÷åòâðòî äåòå î ä í àâðø åí å ï ðâå ãî äè í å æèâî òà ì î ãëî êî ðèñòèòè ï ðàâî í à ï î òï óí î ðåãðåñèðàí áî ðàâàê ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè , ø òî áè èçí î ñèëî 18.882 äè í àðà.
2.Ðî äèòåš ñêè äî äàòàê èçí î ñè î áè 136.201 äè í àðà 3.Äå÷¼è äî äàòàê èçí î ñè î áè 1.017,40 äè í àðà çà ñâàêî äåòå, î äí î ñí î óêóï í î 4.069,60 äè í àðà.
Ì î äåë 10 Ï î ðî äèöó ÷èí å î òàö è ì à¼êà è ï åòî ðî äåöå. Ì à¼êà ¼å í åçàï î ñëåí à
1.Äî äàòàê í à äåöó èçí î ñè î áè : - çà 1. äåòå – 2.098 äè í àðà - çà 2. äåòå – 2.622 äè í àðà - çà 3. äåòå – 3.147 äè í àðà. Óêóï í î : 7.867 äè í àðà. Äî äàòàê çà ÷åòâðòî è ï åòî äåòå î ñòâàðèâàî áè ñå ï î ä óñëî âî ì äà ï î ðî äèöà è ì à ï ðåáèâàëèø òå ó î ï ø òèí è (í àñåš ó) ñà í åãàòèâí î ì ñòî ï î ì ï ðèðî äí î ã ï ðèðàø òà¼à è èçí î ñè î áè : - çà 4. äåòå – 3.147 äè í àðà, - çà 5. äåòå – 3.147 äè í àðà. Ï î ðî äèöå ó í àâåäåí è ì î ï ø òèí àì à (í àñåš è ì à ï î î ñí î âó ä î äàòêà í à äåöó, çà ï åòî ðî äåöå î ñòâàðè ëå áè ï ðàâî í à óêóï í î 14.161 äè í àð. 2.Òðå� å, ÷åòâðòî è ï åòî äåòå, î ä í àâðø åí å ï ðâå ãî äè í å æèâî òà ì î ãëè áè êî ðè ñòèòè ï ðàâî í à ï î òï óí î ðåãðåñèðàí áî ðàâàê ó ï ðåäø êî ëñêî ¼ óñòàí î âè , ø òî áè èçí î ñèëî 28.323 äè í àðà.
1.Äå÷¼è äî äàòàê èçí î ñè î áè 1.017,40 äè í àðà çà ñâàêî äåòå, î äí î ñí î óêóï í î 4.069,60 äè í àðà.
78 Koreni obrazovawa u Srbiji
Tab. 7. Uporedni prikaz finansijske pomo}i pretpostavqenim
modelima porodice sa decom za vreme trajawa porodiqskog odsustva i
posle wegovog prestanka prema Zakonu o dru{tvenoj brizi o deci i
Zakonu o finasijskoj podr{ci porodici sa decom
* U op{tinama (naseqima) sa negativnom stopom prirodnog prira{taja stanovni{tva.
Na osnovu pore|ewa i analize oba zakona mo‘e se uo~iti da je Zakon o
finansijskoj podr{ci porodici sa decom razdvojio (u praksi te{ko
odvojive) mere socijalne i populacioie politike, predvidev{i posebno
stimulisawe ra|awa drugog, tre}eg i ~etvrtog deteta, dok se de~ji doda-
tak u svojstvu socijalne mere obezbe|uje samo za porodice koje imaju do
~etvoro dece, ukoliko zadovoqe odre|ene uslove.
U Zakonu o dru{tvenoj brizi o deci bila je nagla{ena pomo} porodi-
ci u ostvarivawu wene reproduktavne, za{titne, vaspitne i ekonomske
funkcije i regulisana delatnost pred{kolskog vaspitawa i obrazovawa
uz dnevni boravak, preventivnu zdravstvenu za{titu, ishranu, odmor, re-
kreaciju, kulturne, sportske i stvarala~ke aktivnosti dece. U Zakonu o
osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa se od pomenutih funkcija ne
pomiwu odmor, rekreacija, kulturne, sportske i stvarala~ke aktivnosti
Çà âðåìå òðà�àœ à îäñ óñ òâà
ïîðîäèš ñ êîã óêóïíî
Ï î èñ òåêó îäñ óñ òâà
ïîðîäèš ñ êîã ìåñ å�íî
Ì î äåëè
Çàêî í î ÄÁÄ Çàêî í î ô èí . ï î äðø öè ï î ðî äèöè
Çàêî í î ÄÁÄ Çàêî í î ô èí . ï î äðø öè ï î ðî äèöè ñà äåöî ì
Ì î äåë 1 152.119,5 ñà äåöî ì - -
Ì î äåë 2 152.119,5 182,643 - -
Ì î äåë 3 384.216,5 228.043 17.308 -
Ì î äåë 4 219.507,3 301.180*
262.093 7.867 29.896
-
Ì î äåë 5 219.507,3 304.476,3
174,727,2 7.867 42.484
4.069,60
Ì î äåë 6 73.881 - 2.098 -
Ì î äåë 7 105.345 87.924,0 4.720 2.034,80
Ì î äåë 8 143.109 138.777,4 7.867 17.308*
3.052,20
Ì î äåë 9 94.404 180.873*
185.036,2 4.867 29.896*
4,069,60
Ì î äåë 10 94.404 169,932*
48.835,2 7.867 42.484*
4,069,60 4,069,60
79Koreni obrazovawa u Srbiji
dece, dok su ostale nabrojane u ~lanu 143. O pomo}i porodici u podizawu
dece i potrebama porodice o kojima treba povesti ra~una, tako|e, nema
ni re~i.
U pogledu mera koje se odnose na decu, neke od mera koje js predvi|ao Za-
kon o dru{tvenoj brzi o deci predvi|ene su u Zakonu o finansijskoj po-
dr{ci porodici sa decom, a neke u Zakonu o osnovama sistema obrazova-
wa i vaspitawa, me|utim, gledano u celini, uprkos izvesnim poboq{awi-
ma, postavqeni su restriktivniji uslovi za kori{}ewe ovih mera, {to
prakti~no zna~i da je obim dru{tvene brige o deci (koji ni u prethod-
nom periodu nije bio optimalan) ustvari smawen. Izvr{ena pore|ewa
dokumentuju ovu tvrdwu nad kojom bi trebalo da se zamisle svi koji ima-
ju mogu}nosti da odlu~uju o dru{tvenoj brizi o deci.
Potreba da se donese zakon o pred{kolskoj ustanovi
Namera da se sve propi{e i stavi pod kontrolu u oblasti vaspitawa i
obrazovawa, kao i u ustanovama u kojima se obavqaju, nije konsekventno
sprovedena u pred{kolstvu. [ta vi{e, dok je u prethodnom zakonu Mi-
nistarstvo prosvete imalo potpune i iskqu~ive ingerencije nad pro-
gramom vaspitno-obrazovnog rada, u novom Zakonu ono propisuje prili~-
no nedefinisane "op{te osnove pred{kolskog programa". Ima razloga da
se pretpostavi da }e one nalikovati na tzv. "Model A" sveden mawe-vi{e
na op{ta na~ela koja sve obuhvataju, a ni{ta ne doti~u, navode}i vaspi-
ta~e (u ime kreativnosti) na improvizacije, za ~ije procene uspe{nosti
~ak nisu definisani kriterijumi. Ako svaka ustanova, polaze}i od "op-
{tih osnova" donosi svoj pred{kolski program koji obuhvata ciqeve,
vrste, obim, oblike i trajawe vaspitno-obrazovnog rada, onda je malo od
toga ostalo da bude definisano "op{tim osnovama pred{kolskog pro-
grama".
Te{ko je shvatiti za{to je za razliku od osnovnog i sredweg obrazova-
wa i vaspitawa, za koje je predvi|eno da se ostvaruju polaze}i kako od
op{tih, tako i posebnih osnova {kolskog programa, za pred{kolstvo
predvi|eno dono{ewe samo vrlo neprecizno odre|enih op{tih osnova
prsd{kolskog programa. Osnove {kolskog programa me|utim obuhvata-
ju, izme|u ostalog, ciqeve nastave i ishode po ciklusima, obrazovne
oblasti, nastavne predmete, standarde znawa, broj ~asova, preporu~ene
80 Koreni obrazovawa u Srbiji
vrste nastave, module sa na~inom ostvarivawa, plan materijalnih sred-
stava, itd. [to{ta od toga, prilago|eno specifi~nostima vaspitno-
obrazovnog rada sa najmla|ima, potrebno je i onima koji }e obavqati
ovaj rad. Nosiocima vaspitno-obrazovne delataosti u pred{kolskim
ustanovama treba tako|e obezbediti usmerewe i pomo} u vidu osnova
programa bar toliko razra|enih kao {to su osnove programa za rad u
{kolama.
Ministarstvo prosvete se ne bi smelo lako odre}i neophodnog utica-
ja na delatnost koja se odvija u pred{kolskim ustanovama, kao {to to
nije u~inilo kad su u pitawu {kole. To zna~i da Osnove programa vas-
pitno-obrazovnog rada koje se propi{u, uz ostavqawe velikog prostora
za prilago|avawe konkretnoj deci i uslovima rada, kao i kreativnosti
vaspita~a i pedagoga, moraju predstavqati i branu protiv ne‘eqenih
uticaja na decu, {tetnih i neprihvatqivih sa stanovi{ta op{tih
principa na kojima se temeqi ia{ sistem vaspitawa i obrazovawa i
vrednosti sadr‘anih u nacionalnom programu na{e zemqe. Ove vredno-
sti mogu biti pluralisti~ke, ali istovremeno imati zajedni~ki imeni-
lac. Otuda novi oblici i sadr‘aji rada, koji se uvode po ugledu na re-
{ewa iz drugih zemaqa, moraju pro}i proveru kojom se utvr|uje nisu li
u suprotnosti sa na{im Osnovama programa i proceduru ogleda ~iji je
ciq unapre|ivawe kvaliteta i osavremewivawe vaspitno-obrazovnog
rada.
Me|utim, potencijalno ve}i problem, od svih do sada navedenih, je {to
Ministarstvo prosvete nije u stawu (a i ne}e) da vr{i nadzor nad onim
funkcijama pred{kolske ustanove koje ne spadaju u vaspitawe i obrazo-
vawe, niti se Zakon bavi wima. To su, neizostavno, socijalna i preventiv-
no-zdravstvena funkcija, a u de~jim jaslicama i vrti}ima se deca jo{ ~u-
vaju, neguju, hrane, spavaju, sa wima se obavqa korektivni rad i dr. To su
funkcije koje ne spadaju u domen Ministarstva prosvete, a vrlo je va‘no
da se obavqaju u pred{kolskim ustanovama. Otuda bi, polaze}i od onoga
{to kao potrebu diktira sam ‘ivot (i za {ta je u Zakonu o dru{tvenoj
brizi o deci postojalo re{ewe) trebalo prihvatiti postojawe ovih
funkcija i propisati ko je du‘an da se stara o wihovom ostvarivawu. Bu-
du}i da ih je Zakon o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa potpuno
zanemario, nisu predvi|eni ni kadrovi potrebni za wihovo ostvarivawe,
kadrovi koji su radili, a rade i danas u pred{kolskim ustanovama. To su
pored medicinskih sestara-vaspita~a, stru~ni saradnici za fizi~ko,
muzi~ko, likovno i dramsko vaspitawe, defektolozi, vi{e medicinske
sestre, lekari-pedijatri, nutricionisti, socijalni radnici, sa vi{om i
81Koreni obrazovawa u Srbiji
visokom stru~nom spremom, sociolozi, andragozi i drugi profili, zavi-
sno od programa koji se ostvaruju u pred{kolskoj ustanovi, koji pru‘a-
ju razloge za wihovo zapo{qavawe.
Nije mogu}e oteti se utisku da je kod tvoraca Zakona postojao jedan pot-
cewiva~ki odnos prema pred{kolstvu i nerazumevawe za funkcije koje
se obavqaju u pred{kolskoj ustanovi. To se ne zapa‘a samo u pogledu zah-
teva za program i zanemarivawu svih funkcija osim vaspitno-obrazovne,
nego i u ma}ehinskom odnosu prema vaspita~ima, nosiocima osnovne de-
latnosti. Na primer, u ~lavu 125. Zakona, kojim se odre|uje norma trajawa
neposrednog rada sa decom, odnosno u~enicima, predvi|eno je da nastav-
nik u okviru nedeqnog punog radnog vremena ima 20 sati (~asova), a vas-
pita~ 30 sati, {to je nesrazmerno velika razlika koja vaspita~u ostavqa
premalo vremena za pripremu za rad, saradwu sa roditeqima i dru{tve-
nom sredinom i dr. Na taj na~in se on preoptere}uje, a wegov rad potce-
wuje, uprkos ~iwenici da se obavqa sa decom u razvojnom periodu kada
im od strane odraslih treba najvi{e pru‘iti.
Me|utim, najve}e ogre{ewe o pred{kolstvo i interese najmla|ih uzro-
kovano je te‘wom da se vaspitno-obrazovna funkcija de~jih jaslica i vr-
ti}a odvoji od wihove socijalne funkcije, a ova, opet - od mera koje se
preduzimaju u okviru populacione politike, za {ta nema primera ni u
zemqama znatno bogatijim od na{e.
Velika stopa nezaposlenosti stanovni{tva u Srbiji, niske zarade, te-
{ko re{ivi stambeni problemi mladih bra~nih parova, neizvesnost u
pogledu budu}nosti, porast kriminaliteta i sl. nesumwivo se odra‘ava-
ju na fertilitet stanovni{tva {to zahteva, pored odgovaraju}e pronata-
litetne, i vaqano organizovanu i dosledno sprovo|enu socijalnu poli-
tiku. Ne mo‘e se zanemariti ~iwenica da, iako su pred{kolske ustano-
ve tokom svog razvoja stekle jo{ neke, ve} pomenute funkcije, osim zbri-
wavawa dece dok su im roditeqi na poslu, ova funkcija je ostala jedan od
najva‘nijih razloga zbog kojih se roditeqi odlu~uju da deca poha|aju ja-
slice i vrti}e. One tako postaju faktor emancipacije ‘ena koje, oslobo-
|ene jedan broj sati tradicionalne ‘enske uloge starawa o podmlatku,
mogu da se posvete svom napredovawu u struci i dru{tvenoj afirmaciji.
U vaspitnom pogledu zna~ajno je {to pred{kolske ustanove doprinose
socijalizaciji dece koja ih poha|aju, a pru‘aju im, tako|e, i neophodnu
pripremu za {kolu.
U svakom slu~aju, pred{kolske ustanove, pored zadovoqavawa niza vi-
talnih potreba dece, treba da zadovoqavaju i odre|ene potrebe roditeqa,
odnosno porodica, {to je zapravo neodvojivo u ‘ivotnoj praksi. Otuda
82 Koreni obrazovawa u Srbiji
ih ne treba tretirati samo kao po~etnu stepenicu celovitog sistema vas-
pitawa i obrazovawa, nego i sistema dru{tvene pomo}i deci i roditeqi-
ma, odnosno, porodici, kao i sistema mera dugoro~ne populacione poli-
tike. Ove sisteme treba shvatiti i kao ulagawe u budu}nost, meru koja
ima i ekonomsko opravdawe, jer ulagawe u decu predstavqa jedinu inve-
sticiju koja ne mo‘e da proma{i. Me|utim, weno uskra}ivawe nema od-
mah uo~qive posledice, ali kada se one pojave, te{ko ih je ili nemogu}e
otklawati i to uz mnogostruko ve}u cenu nego da su predupre|ene na vre-
me.
Imaju}i sve to u vidu, kao boqe re{ewe od dono{ewa Zakona o pred-
{kolskom vaspitawu i obrazovawu, ima smisla predlo‘iti izradu Zako-
na o pre{kolskoj ustanovi, kojim bi se obuhvatile i me|usobno uskladi-
le sve funkcije koje se u ustanovi vr{e, pored vaspitawa i obrazovawa.
Ovako postoji stalna opasnost da se neka od wih zanemari jer je prepu-
{teno da se reguli{e nekim drugim propisima i da ih ostvaruju neke
druge institucije. U svakom slu~aju, prilikom dono{ewa novog zakona,
kojim }e se regulisati funkcionisawe pred{kolskih ustanova, treba
uva‘iti dobra re{ewa prethodnog zakona, odnosno Zakona o dru{tvenoj
brizi o deci, {to je va‘no zbog kontinuiteta u radu ustanova i podiza-
wa kvaliteta svih wihovih funkcija na vi{i nivo.
Zakqu~ak
Zakon o dru{tvenoj brizi o deci boqe je re{avao niz pitawa poveza-
nih sa celovito shva}enom brigom o deci u sklopu pomo}i porodici u
ostvarivawu wene za{titne, reproduktivne i vaspitne uloge. Osim toga,
vaspitno-obrazovna funkcija pred{kolskih ustanova nije bila ve{ta~-
ki razdvojena od socijalne i preventivno-zdravstvene funkcije, kao {to
je to u~iweno u Zakonu o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa i Za-
konu o finansijskoj podr{ci porodici sa decom.
Pored niza drugih nedostataka, Zakon o osnovama sistema... ima i taj da
neukim kori{}ewem pedago{ke terminologije ~ini niz svojih odredbi
nedovoqno jasnim, a izostavqawem termina "de~je jaslice" (wegovim svo-
|ewem na termin "de~ji vrti}") dovodi u pitawe opstanak pred{kolske
ustanove koju poha|aju deca do navr{ene tri godine ‘ivota.
U Ministarstvu prosvete je za posledwe tri godine stvoren impozantan
birokratski aparat koji je Zakonom o osnovnim sistema... poku{ao da
83Koreni obrazovawa u Srbiji
stvori alibi za svoje postojawe, kao i da sve {to se zbiva u prosvetnoj de-
latnosti dr‘i pod kontrolom. Umesto najavqene decentralizacije, demo-
kratizacije i depolitizacije, re{ewa koja sadr‘i Zakon o osnovama si-
stema... i ~itavo pona{awe qudi zaposlenih u Ministarstvu (po~ev od
ministra i wegovih pomo}nika, do ~inovnika sa najmawom funkcijom)
govori o dijametralno suprotnim ishodima. Naime, onima koji su sebi
dali za pravo da akredituju, licenciraju i evaluiraju sve i svakoga, ne
treba nikakva licenca ili akreditacija (osim, mo‘da -politi~ke ili
ro|a~ke).
Jedan zakon, koji ima ambicija da postavi osnove sistema, morao bi
posebno da se pozabavi pitawem kadrova i re{i ta na najboqi na~in. Za-
kon o osnovama sistema... je ovo pitawe re{io lo{e, nepotpuno i nekon-
zistentno (predvi|aju}i neke kadrove kojih nema, a jo{ vi{e - izosta-
vqaju}i neke kadrove kojih ima) ~ime, umesto reda i sistema u pogledu
kadrovskih re{ewa, mo‘e da stvori samo konfuziju. Najgore posledice
takvog Zakona tek slede - da po~ne otpu{tawe suvi{nih kadrova do ~e-
ga }e do}i nakon uvo|ewa sistema {kolovawa 3+3+3.
Jedna od najve}ih promena i zaokreta u procesu tranzicije - privatiza-
cija, jedva da je dotaknuta u Zakonu o osnovama sistema... [ta vi{e, nasle-
|ena sumwi~avost prema privatnom sektoru uz favorizovawe "dr‘avnog"
nije ustupila mesto te‘wi da se podstakne privatna inicijativa. Osim
toga, najve}i broj ~lanova namewen regulisawu rada ustanova ~iji je
osniva~ Republika, pokrajina ili lokalna zajednica nije sasvim prime-
qiv na ustanove koje bi da osnuju druga pravna ili fizi~ka lica, zajed-
nice ili udru‘ewa. Restriktivnih odredbi nema jedino prema stranci-
ma koji za otvarawe ustanova u na{oj zemqi ne moraju program po kome }e
raditi dati na proveru i odobrewe na{em Ministarstvu.
Zakon o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa, kao i Zakon o fi-nansijskoj podr{ci porodici sa decom u mawoj meri po{tuju odredbeKonvencije o pravima deteta UN od ukinutog Zakona o dru{tvenoj bri-zi o deci, odnosno, obim dru{tvene brige o deci i pomo}i porodici je u
globalu smawen, a funkcija pred{kolskih ustanova u populacionoj po-
litici zemqe zanemarena. To je nedopustivo, naro~ito u zemqi u kojoj su
vi{e od polovine stanovni{tva socijalni slu~ajevi, a "bela kuga" pred-
stavqa tempiranu bombu koja ugro‘ava opstanak nacije.
U Zakonu o osnovama sistema... najlo{ije je pro{lo pred{kolstvo jer
su, osim vaspitno-obrazovne, zanemarene sve ostale funkcije pred{kol-
skih ustanova, a ustanove za decu do navr{ene tri godine ‘ivota - de~je
jaslice i kadar osposobqen da radi u wima su izostavqeni. Izostavqeni
84 Koreni obrazovawa u Srbiji
su i drugi kadrovi koji su svojim dosada{wim radom potvrdili potrebu
svog prisustva u pred{kolstvu, npr. logopedi, socijalni radnici, socio-
lozi, nutricionisti, vi{e medicinske sestre, lekari i dr.
* * *
Najva‘niji razlog zbog kojeg su izvr{ene krupne dru{tvene promene u
na{oj zemqi - op{te nezadovoqstvo postoje}im stawem i ‘eqa da se ono
popravi, {to je trebalo da se dogodi i u oblastima prosvete i dru{tvene
brige o deci, zanemaren je dono{ewem Zakona o osnovama sistema obrazo-
vawa i vaspitawa i Zakona o finansijskoj podr{ci porodicama sa de-
com. Naime, stawe u ovim oblastima je u globalu lo{ije, ~ak i u onim do-
menima koji ne zavise neposredno od materijalnih mogu}nosti dru{tva,
kao {to je na primer, izrada vaqane zakonske regulative, nastavnih pla-
nova i programa, planova stru~nog usavr{avawa i dr.
Iz svega navedenog proizlazi da je Zakon o osnovama sistema vaspitawa
i obrazovawa toliko lo{e ura|en da ga je lak{e praviti iznova nego po-
pravqati. Osim ~lanova koji reguli{u ingerencije Ministarstva za
prosvetu i brojnih centara, komisija i ~inovnika u slu‘bi ovog Mini-
starstva, sve ostalo je nedore~eno, ostavqeno za zakone i propise koji }e
naknadno biti doneseni ili zameweni privremenim odlukama. Najve}i
nedostatci Zakona ogledaju se u onome {to nije propisao, {to je ostalo
otvoreno pitawe, omogu}avaju}i svakojaka, pa i {tetna re{ewa i impro-
vizacije, odnosno, vladawe dekretima za jednokratnu upotrebu i u skladu
sa jednostranim interesima birokratije koja ne ‘eli da deli vlast ni sa
kime.
Osnovni uzrok proma{aja, u~iwenih ne samo u zakonskoj regulativi,
nego i oblastima kojima je ona namewena, je {to se vlast izabrana vi{e
po politi~koj pripadnosti, a mawe po stru~nim kvalitetima svojih no-
silaca, postavila iznad struke i nauke, uz prate}e pojave kao {to su is-
kqu~ivost (nedemokrati~nost), grupa{ewe, nepotizam, stvarawe vrzinog
kola birokratskih procedura radi za{tite svog polo‘aja i dono{ewe
propisa kojima je osnovna funkcija pro{irivawe i u~vr{}ivawe svojih
prava i ingerencija, a su‘avawe istih kod svih ostalih u~esnika u pro-
svetnoj delatnosti.
Usvajawe Zakona je proteklo prili~no nezapa‘eno, mnogo nezapa‘eni-
je nego {to bi to zahtevala wegova va‘nost. Pretpostavqamo da glavni
razlog za to nije nezainteresovanost javnosti (naro~ito stru~ne) za taj
Zakon nego ~iwenica da nije bio dostupan javnosti u fazi nacrta, niti je
85Koreni obrazovawa u Srbiji
(osim poslanicima) ikome ponu|eno da o wemu da mi{qewe, a da nije iz
uskog kruga qudi u koje ima poverewe Ministarstvo prosvete.
Tekst Zakona, o kome je re~, sam za sebe govori i o onima koji su ga pisa-
li, a upozorava i na potrebu da zakonske tekstove pi{u afirmisani
stru~waci i prakti~ari sa iskustvom, bez ~ega ih nije mogu}e vaqano sa-
~iiiti. Osim toga, neophodno je da zakoni, pre nego {to u|u u skup{tin-
sku proceduru, pro|u odre|enu javnu raspravu, {to zna~i da se o wima
izjasne (a ako je mogu}e i u~estvuju u wihovoj izradi) oni na koje }e se
primewivati i koji }e ih sprovoditi. Raspravu bi trebalo povesti i me-
|u stru~wacima, pri ~emu posebnu pa‘wu treba obratiti na razli~ita
mi{qewa, kriti~ke primedbe, pa i neslagawa, jer se samo tako mogu ot-
kriti slabosti predlo‘enih nacrta zakona i popraviti {ta se popravi-
ti mo‘e.
86 Koreni obrazovawa u Srbiji
REFORMA [KOLSTVA - Pro et contra
Nema sumwe da su tradicionalna {kola i razredno-~asovni sistem ka-
kav je ustanovqen u Sredwem veku, pre‘iveli, nefunkcionalni i zreli
za korenite promene. Ove promene su trasirali ve} reformni pravci u
prvoj polovini XX veka, ali iz raznih razloga nisu sprovedene do kraja,
nego ih je tradicionalna {kola mawe-vi{e nad‘ivela.
Posledwih decenija, naro~ito posle pada Berlinskog zida, ose}a se na
~itavoj planeti sna‘an pokret sveop{teg "osloba|awa", ~ija je svrha da
se stvori "otvoreno dru{tvo" sastavqeno od qudi "otvorena uma". Na meti
su tradicionalni moral, tradicionalna porodica, tradicionalna reli-
gija, tradicionalno shvatawe patriotizma i, naravno, tradicionalna
{kola.
Tradicionalnoj {koli se ponajvi{e zamera wen konzervativizam i "za-
tvorenost". Zatvorena je prema poku{ajima da se promeni na~in vaspita-
vawa i obrazovawa dece, polo‘aj u~enika u nastavnom procesu, stav pre-
ma u~eni~kim interesovawima i inovirawu nastavnih programa, a tako-
|e i prema porodici, dru{tvenom okru‘ewu, de~jim autenti~nim isku-
stvima, ste~enim u ‘ivotu i za ‘ivot, itd. \aci su u takvoj {koli izlo-
‘eni mnogim stresovima i frustracijama i pritisnuti raznim predra-
sudama i tabuima.
Najgore je, isti~e se u kritikama tradicionalne {kole, {to se u "zatvo-
renoj" {koli ne vodi ra~una o tome {ta je interesantno u~enicima i {ta
im pri~iwava zadovoqstvo. Umesto toga, u woj vlada neoprostiva dosada.
U~enik, po pravilu, nema prilike da se afirmi{e kao li~nost i stekne
poverewe u sopstvenu pamet i mogu}nosti koje narastaju, jer je u pasivnom
polo‘aju u odnosu na nastavnika, koji pak mora ~inovni~ki da "realizu-
je" nastavni plan i program, propisan iz nekog dr‘avnog centra na najne-
demokratskiji na~in. On je jo{ pritisnut i {kolskom disciplinom, ko-
ja gu{i svaku inicijativu, a odr‘ava se ocenama "kao ucenama", odnosno,
nagradama i kaznama.
Poseban je problem, {to se tzv. "nau~ne istine" predaju |acima kao ap-
solutne istine, {to zna~i da oni u wima ne mogu ni{ta da mewaju; wihov
zadatak je samo da im poveruju bez rezerve, zapamte ih i ponavqaju kao pa-
pagaji kada budu pitani. Wihovo li~no iskustvo (koje poseduje svaki ~o-
vek, ali ga ne mora biti svestan) se u potpunosti zanemaruje za ra~un
{kolskih, kwi{kih znawa, koja im naj~e{}e nisu potrebna i nemaju veze
87Koreni obrazovawa u Srbiji
sa stvarno{}u. Na taj na~in se gu{e i potiskuju kao li~nosti, samopo-
{tovawe i pretvaraju u "buntovnike bez razloga".
Umesto {to se glava |aka puni balastom mno{tva informacija, prezen-
tiranih u gotovom vidu (problemati~nih, jer zastarevaju, a mo‘da mu ni-
su potrebne), treba ga osposobqavati da samostalno traga za wima, zakqu-
~uje, oslawaju}i se na svoju pamet i ne povode}i se za autoritetima. Tako-
|e ga treba nau~iti da uva‘ava druga~ija, pa i suprotna mi{qewa od svo-
ga, ~ak i ako mu izgledaju nelogi~na i neprihvatqiva, jer ne mora biti u
pravu. Zapravo, budu}i da ne postoji jedna op{ta i nepromenqiva istina,
svako ima svoju istinu. Svaki ~ovek ima prava da misli svojom glavom, ve-
ruje i ~ini ono {to ‘eli, {to ga interesuje i pri~iwava mu zadovoqstvo.
Umesto da usvajaju "tu|e" istine, u~e iz kwiga i od autoriteta, deca tre-
ba da "osveste" svoje iskustvo, tragaju za istinama u sebi i budu spremna
za ravnopravnu raspravu sa svakim autoritetom, ne konformiraju}i mu
se. Umesto zastarelog na~ina {kolskog pou~avawa, treba ih pustiti da
izra‘avaju svoju li~nost u procesu partnerske interakcije sa nastavni-
kom. "U ime demokratizacije {kolstva prakti~no je priznata i potvr|e-
na ~iwenica da vi{e nema u~enika... Obrazovni model koji treba da odne-
se prevagu... je televizijski talk-show gde svako mo‘e 'demokratski' da iz-
nese svoje mi{qewe. Tako sve postaje stvar interakcije me|u subjektima;
nema vi{e kriti~kog napora koji zahteva da se napusti vlastito gledi-
{te u korist drugih, sveobuhvatnijih, temeqnijih, razlo‘nijih, argu-
mentovanijih stavova. Profesor koji neprekidno podsti~e |ake na kri-
ti~ko razmi{qawe postao je neprihvatqiva pojava. On je neprijateq pro-
tiv koga se treba boriti, jer ne po{tuje stanovi{te mladih. Mnogi peda-
gozi obja{wavaju, navodno reaguju na nedoli~ni profesorski autoritet...
(\aci) su formirani tako da izbegavaju borbu argumentima i mukotrpni
put razlo‘nog i kriti~kog mi{qewa" (Difur: 2002,11).
Na ~asovima u tradicionalnoj {koli preovla|uje frontalni oblik
rada i verbalna metoda, kori{}ena u prete‘no jednosmernoj komunika-
ciji. Vaspitna uloga {kole se uglavnom ne ostvaruje, budu}i da mnogi na-
stavnici nisu za to osposobqeni, a mnogi pod "vaspitawem" podrazumeva-
ju manipulisawe li~no{}u, usa|ivawe u wu jednog pre‘ivelog morala
mawe-vi{e bliskog sredwovekovnom. Taj moral je ispuwen ograni~ewima
i zabranama, a uva‘avawe zahteva koje sadr‘i kontrolisano je spoqa (di-
sciplinskim pravilima) i iznutra (ose}awima krivice, stida i straha
od reakcija odraslih).
U takvoj {koli u~enik nije "subjekat" nego "objekat" nastavnog procesa,
{to zna~i da je pasivan i podre|en voqi nastavnika; wegovo nije da bira
88 Koreni obrazovawa u Srbiji
i odlu~uje, nego da slu{a, pamti i izvr{ava {ta mu se ka‘e. Posledica
toga je da deca ne vole {kolu, da be‘e sa ~asova i izbegavaju {kolske oba-
veze, zbog ~ega iz we iznose malo znawa upotrebqivog u ‘ivotu van {ko-
le. Sistem kontrole, ocewivawa i ispita ih frustrira do te mere da se, u
najdrasti~nijim slu~ajevima, javqaju i samoubistva dece koja nisu uspe-
la da izdr‘e (izbegnu) pritisak {kolskih obaveza, naro~ito ako nisu
nai{la na razumevawe svojih roditeqa.
Kriti~ari sada{we {kole smatraju da se svi pomenuti, i jo{ mnogi
drugi, nedostaci stare {kole (u kojoj mnogi ne vide ni{ta dobro i vred-
no da se sa~uva) mogu izbe}i primenom radioni~arskog oblika nastave i
aktivnostima organizovanim "korak po korak", ~ije uvo|ewe nov~ano i na
druge na~ine potpoma‘e Institut za otvoreno dru{tvo ameri~kog do-
brotvora \er|a Soro{a. Pomenutim oblikom i specifi~nim aktivnosti-
ma posti‘e se aktivizacija dece, prilago|avawe onoga {to se u~i wiho-
vim interesovawima i razvoj de~jeg samopo{tovawa, {to je sve pra}eno
spremno{}u da se samostalno misli i u svemu oslawa na sopstvene snage.
Me|u u~esnicima takve nastave razvija se saradwa, nastavnik postaje
partner sa kojim se mo‘e ravnopravno komunicirati, a sve je to zabavno
i prijatno, zbog ~ega se poja~avaju edukativni efekti primewenih na~i-
na rada.
Radioni~arskim oblikom treba da se zamene klasi~ni individualni
grupni i kolektivni oblici rada, a zahvaquju}i redukcijama nastavnih
programa i uvo|ewu mno{tva izbornih predmeta, ukine pre‘iveli raz-
redno-~asovni sistem, zasnovan na u~ewu propisanog gradiva. Nova {ko-
la predvi|a i promenu na~ina na koje se deca "edukuju": "u~i se igrawem
uloga, simuliranim aktivnostima, metodama zabave, psiho i komunika-
tivnim tehnikama; vrednosti se deci ne smeju nametati, jer je sve podjed-
nako dobro i prihvatqivo - treba im samo ponuditi {irok izbor, odabra-
}e sama..." (Vukadinov: 2002, 26).
Na velika vrata uvodi se "aktivna {kola" u kojoj deca "sama biraju sa-
dr‘aje, nastavni ~as se pretvara u edukativnu radionicu u kojoj se u~e-
nik mo‘e 'poigravati sa neprikosnovenim nau~im istinama, znawima,
tuma~ewima...", subjekat nastave je dete (a ne u~enik!), nastavnik je na ~asu
voditeq koji dizajnira ~as, a u~enici - u~esnici; odnos me|u wima je
partnerski; ocewivawa nema; zahtevi nastavnika (voditeqa) izgledaju
kao poziv na igru; ciq nastave je podsticawe razvoja i boga}ewe iskustva
deteta a ocewuje se zadovoqstvo deteta preduzetim aktivnostima, napre-
dak pore|ewu sa wegovim po~etnim stawem i razvoj wegove li~nosti, uva-
‘avaju se sve ideje, ma koliko izgledale u po~etku besmislene i ~udne; de-
89Koreni obrazovawa u Srbiji
te naj~e{}e radi samo ono {to ho}e, samo donosi sudove i zakqu~ke... Sva-
ko mi{qewe je jednako dobro i prihva}eno, a na kraju se svima aplaudi-
ra... Va‘no samo biti kreativan i zabavqati se..." (Vukadinovi}: 2002, 42).
Da bi se ostvario takav, kopernikanski obrt u {kolstvu, potrebno je
razbiti konzervativizam "stare {kole", koji se ogleda u vezanosti odre-
|enog sistema {kolstva za tradicije svoje zemqe i kulture ({to podrazu-
meva ignorisawe kulturnih i drugih dostignu}a razvijenijih zemaqa),
kao i u zanemarivawu ~iwenice da se svet pretvara u "globalno selo" (u
kojem granice predstavqaju anahronizam opasan po razvoj i put u boqu
budu}nost). Ovaj konzervativizam se ispoqava ne samo u otporu su{tin-
skim promenama i novinama koje su ve} za‘ivele i potvrdile se u prak-
si razvijenijih zemaqa, nego i u nespremnosti da se usvoji jedan novi re~-
nik koji simbolizuje energi~an raskid sa pro{lo{}u, sastavqen od re-
~i kao {to su "edukacija", "implementacija", "akreditacija", "evaluacija"
itd. Wima se potiskuju termini kao {to su "vaspitawe", "obrazovawe",
"prosveta" i dr., ~ije je konfesionalno poreklo te{ko sakriti.
Da bi navedene, revolucionarne promene, postale stvarnost, potrebno
je, pre svega, osloboditi se svih onih koji ih ometaju. To su (katkada udru-
‘eni u jedinstven front protiv svega novog) birokrati nekada zaposle-
ni u dr‘avnoj upravi i "ba‘dareni" stru~waci (sa akademskim titulama,
fakultetskim zvawima, objavqenim kwigama i drugim nau~nim referen-
cama...) nespremni da prihvate dobronamerne inicijative talentovanih
amatera, nesu|enih doktora nauka i nevladinih organizacija, a naro~i-
to uticaja koji dolaze od "spoqa", iz drugih zemaqa, makar one bile razvi-
jenije i spremne da nesebi~no plate za ostvarivawe onoga {to predla‘u.
Sve do sada re~eno bi mogli biti razlozi za korenitu promenu {kol-
skog sistema, uz neke ideje kako bi to trebalo u~initi. Karakteristi~no
za ove ideje je da su predstavqene u obliku crno-belih antinomija. Adul-
tocentrizmu je alternativa pedocentrizam, u~malosti i konzervativi-
zmu stare {kole - otvorenost nove {kole prema svemu i sva~emu, autori-
tetu nastavnika zasnovanom na boqem poznavawu sadr‘aja koji su nastav-
nim programom progla{eni za va‘ne - egalitarizam koji izjedna~ava
vrednost svakog i sva~ijeg znawa i iskustva. [kolskoj disciplini je
opozit "sloboda bez granica" (tako se reklamiraju i cigarete!), zahtevima
koji dolaze iz sredine u kojoj se dete kre}e - neprikosnoveno pravo dete-
ta na izbor, planirawu - improvizacija, redu - nered.
Predlozi na~ina na koje treba reformisati prosvetu postavqaju se u
obliku antinomije "ili-ili": preuze}e se {kolski sistem od neke razvi-
jenije zemqe i, zahvaquju}i tome, postati deo razvijenijeg sveta, ili zbog
90 Koreni obrazovawa u Srbiji
vernosti sopstvenim tradicijama ostati van wega, biti izop{ten i zao-
stao; ili }e se opredeliti za novine ili biti protiv wih, odnosno, biti
savremen ili zastareo; ili }e {kolski sistem slu‘iti dr‘avi, ili
emancipovanom pojedincu; ili }e se uva‘avati postulati antipedagogi-
je, koja je protiv manipulisawa decom, ili }e se wima pedago{ki manipu-
lisati; ili }e se {kolska reforma sprovoditi odozdo, ili odozgo; ili }e
se de~jim razvojem upravqati od spoqa, ili }e se on prepustiti mehani-
zmima prirodnog sazrevawa; ili je neko dete, ili je u~enik; ili je u~enik
subjekat nastave, ili objekat; ili se u~i za ‘ivot, ili za {kolu; ili se
u~i iz ‘ivota, ili iz kwiga; ili je ciq nastave podsticawe razvoja i bo-
ga}ewe iskustva deteta, ili sticawe znawa iz pojedinih nastavnih pred-
meta; ili se u {koli prati de~je napredovawe u razvoju, ili ocewuje {ta
su u~enici zapamtili; ili }e ss deca educirati, ili vaspitavati i obra-
zovati; ili }e se prioritet davati de~jem socio-emocionalnom, ili kon-
gitivnom razvoju; ili }e se deca odgajati na sadr‘ajima "gra|anologije",
ili }e se wihovo vaspitavawe oslawati na hri{}ansku etiku; ciq nasta-
ve je ili upoznavawe na~ina na koje se sti~u saznawa, ili preno{ewe zna-
wa sa nastavnika na u~enike; ili }e se {kola prilago|avati detetu, ili
dete {koli; ili }e {kolski sistem biti decentralizovan, ili }e se wi-
me upravqati iz jednog (dr‘avnog) centra; ili }e nastavni program biti
fleksibilan tako da se mo‘e kreativno mewati, ili }e biti isti za sve
i te{ko promenqiv, budu}i da je propisan "odozgo"; ili }e |aci dolaziti
do saznawa "osve{}ivawem" sopstvenog iskustva i otkrivawem, ili slu-
{aju}i {ta pri~a nastavnik; ili }e se u nastavi uva‘avati spontana
de~ja interesovawa, ili }e im se nametati gradivo propisano programom;
ili }e motivacija za u~ewe u {koli biti unutra{wa ili spoqa{wa; ili
}e se u nastavi koristiti aktivne metode, ili }e se ona svoditi na recep-
ciju onoga {to se ~uje na predavawima; ili }e se nastava izvoditi na sa-
vremeni, radioni~arski na~in, ili putem prevazi|enog, frontalnog ob-
lika rada; ili }e nastavnik biti partner i organizator ("dizajner") na-
stave, ili predava~ i ocewiva~.
Naravno, kada se stvari tako postave, svima koji su siti "starog" ono
"novo", koje ga poni{tava, izgleda kao spasonosno re{ewe, nada i {ansa za
boqe sutra, koju ne treba propustiti. Me|utim, nau~na opreznost i inte-
lektualno po{tewe nala‘u da se pre usvajawa nekog stava ispitaju, po-
red razloga "za", i razlozi "protiv" wega, kao i da se sa~uva zna~ajna rezer-
na u odnosu na ekstremna, finalna re{ewa. Takvoj mudrosti nas u~i is-
kustvo jednog proteklog vremena i na~ina pona{awa, kojih bismo ‘ele-
li da se {to pre oslobodimo. Re~ je, naime, o obi~aju da se o {kolskim re-
91Koreni obrazovawa u Srbiji
formama, koje su se pripremale ili bile u toku, pi{e i naglas govori sa-
mo najlep{e. Kasnije se otkrivalo i da su imale neke mane, da su se mogle
sprovesti boqe nego {to je to u~iweno, pa se o tome moglo pro~itati i ~u-
ti u ranijim glasilima, ali kasno... Uostalom, u toku je ve} bila nova re-
forma u ~iju se bezgre{nost opet nije sumwalo...
Obi~aj, koji je pomenut, odr‘ao se mawe-vi{e sve do na{ih dana, uprkos
demokratskom postulatu koji ka‘e da treba imati i saslu{ati qude ko-
ji druga~ije misle, biti im ~ak zahvalan za ukazivawe na slabosti pro-
svetne i svake druge politike. Samo na taj na~in se gre{ke mogu otkriti,
a mo‘da i izbe}i pre nego {to se dogode...
To je razlog {to, pored argumenata u prilog promenama koje sa sobom
nosi na{a najnovija reforma {kolstva, treba obelodaniti i argumente
protiv wih, bez obzira {to ih je neprijatno ~uti, a mogu i da unesu nesi-
gurnost i nepoverewe me|u one koji treba reformu da prihvate i sprove-
du.
[ta se zapravo zamera idejama i re{ewima navedenim "za" reformu
{kolstva, onakvu kakva je zami{qena? Kakva su iskustva zemaqa u koji-
ma su ove ideje i re{ewa ve} na{li primenu, s obzirom da, osim u na{oj
i jo{ nekim zemqama u tranziciji, ne predstavqaju neku naro~itu novi-
nu? Setimo se samo ~iwenice da je parola o "popustqivom odgajawu dece"
(permissive upbringing) u{la u modu u SAD jo{ pedesetih godina pro{log
veka. Zna~ila je zalagawe za osloba|awe mladih od svega i sva~ega, svih
stega u porodici, {koli i dru{tvu. Vilhelm Rajh, jedan od glavnih ideo-
loga seksualne revolucije, bio je protiv patrijarhalnog autoriteta na-
stavnika i izneo stavove da je svaki {kolski ispit "oblik nasiqa", kao
{to je to i obavezno prisustvo u~enika ~asu! Javio se ~itav pokret kod
ameri~kih psihoterapeuta koji su u ovom op{tem osloba|awu videli put
za postizawe sre}e i optimizma kod svojih pacijenata, odnose}i se i pre-
ma drugim qudima mawe-vi{e kao prema pacijentima.
Posebne promene su se zatim odigrale u porodici. Pod uticajem nove
vaspitne ideologije desilo se to da od dece vi{e nije zahtevan nikakav
red, rad i disciplina. "Glavno pravilo je bilo: ne frustrirati decu, ne
zahtevati disciplinu, pu{tati im na voqu..." (Bor|evi}: 2000, 55-6).
Osnovna postavka vrednosnog sistema, na kome je zatim uspostavqeno
ameri~ko obrazovawe, ogledala se u stavu da "ne postoje moralne norme
koje nisu stvar li~nog izbora. Ako ti ne{to pri~iwava zadovoqstvo, to
je OK". U skladu sa ovom postavkom i disciplina u {koli je shva}ena kao
prevazi|eno nasle|e autoritarne, patrijarhalne preistorije. U u~ioni-
ce se uselio nekontrolisani i nepodno{qivi haos, zbog koga se moralo
92 Koreni obrazovawa u Srbiji
pribe}i drugom drasti~nom re{ewu: deca su progla{avana za hiperak-
tivnu i u {koli dobijala lekove za umirewe i to bez obaveze {kolske
uprave da za takav postupak zatra‘i odobrewe od roditeqa.
Takva obrazovna filosofija i organizacija {kole je ve}ini Amerika-
naca "sposobnost koncentracije srubila na segmente od po nekoliko mi-
nuta, stvoriv{i do‘ivotnu potrebu za ubijawem dosade koja je poistove-
}ena sa nedostatkom spoqnih ~ulnih stimulansa... To je kraj kulture, ko-
ja postaje izli{na kao mehanizam odr‘avawa dru{tvene dinamike i in-
tegracije. Materijalno bogatstvo, profesionalni uspeh i fizi~ko zdra-
vqe jedina su istinska dobra u ameri~kom, sve vi{e globalnom tehnosu...
I sama kultura je fosilizovana, puki produkt koji se konzumira, a ne
pro‘ivqava" (Trifkovi}: 2002, 7-9).
Takav obrazovni sistem doveo je do toga da su ameri~ki sredwo{kolci
me|u najnepismenijima na svetu, o ~emu govori Alen Blum u kwizi Su-
mrak ameri~kog uma. Najbogatija zemqa na svetu ima skoro 30 miliona po-
lupismenih qudi i |ake koji zaostaju u pogledu poznavawa sadr‘aja iz
matematike i prirodnih nauka za |acima drugih razvijenih zemaqa.
Istovremeno, po ocenama koje dobijaju u {koli, reklo bi se da je sve u re-
du, me|utim, to je posledica svojevrsne inflacije ocena. U ime izgra|i-
vawa "samopo{tovawa" sistematski se nagra|uje osredwost i deca uvera-
vaju u svoju jedinstvenost, zbog ~ega se javqa dubok jaz izme|u wihovog
utiska o sopstvenim sposobnostima i stvarnog stawa stvari (Trifkovi}:
2002, 5-6).
[kola, o kojoj je re~, ipak nije namewena svoj deci, nego samo deci {i-
rih slojeva. Privatne i crkvene {kole u SAD se bitno razlikuju od dr-
‘avnih upravo po tome {to u wima ima reda, u~ewa i discipline. To zna-
~i da se po ceni {kolarine od 30.000 dolara godi{we stvara i obnavqa
Dru{tvena elita i to zahvaquju}i klasi~nom modelu usvajawa znawa bez
pedago{kih inovacija (Difur: 2002, 12). Ova ~iwenica razotkriva jedan
od ciqeva koji stoje iza fasade lepe pri~e o "osloba|awu" i "pravima de-
ce" i upozorava na potrebu opreznosti prilikom ugledawa na ameri~ki
sistem obrazovawa.
Na jo{ ve}u opreznost upozoravaju glasovi koji promene, uo~qive na
planetarnom planu u svim va‘nim sistemima, pa i sistemu obrazovawa,
tuma~e zaverom mondijalisti~ke oligarhije. Smatra se da graditeqi naj-
novijeg svetskog poretka ispravno shvataju da }e onaj, ko svoju kulturnu
matricu nametne drugima, mo}i wima i da vlada. Uticaj na jednu popula-
ciju izvr{en preko sistema obrazovawa, proizvodi posledice na najdu-
‘i mogu}i rok, a "jedna pogre{no {kolovana generacija mo‘e upropasti-
93Koreni obrazovawa u Srbiji
ti celu epohu... Kapitalizam sawa da svoje tr‘i{te pro{iri na ~itavo
podru~je zemaqske kugle ({to se i ostvaruje kao mondijalizacija) tako da
sve postaje roba (pravo na vodu, genom, ‘ivotiwske i biqne vrste, kupovi-
na i prodaja dece i organa... priroda, ‘iva bi}a, stvarni i izmi{qeni
svet)..." (Difur- 2002, 13).
Za globalizaciju je karakteristi~no odbacivawe svih tradicionalnih
vrednosti, pre svega tradicionalnog rodoqubqa i tradicionalnih reli-
gija. U globalnom selu, koje vi{e ne}e imati granice, nepotrebne multi-
nacionalnim kompanijama, "multikulturalizam" }e se sve vi{e pretva-
rati u "unikulturalizam", {to se ve} doga|a. Kulture malobrojnih i eko-
nomski slabijih naroda se tope, gase i nestaju sli~no izumirawu ugro‘e-
nih ‘ivotiwskih vrsta, potisnute kulturom koja je samo tehnolo{ki su-
periornija, a karakteri{u je agresivnost i bezobzirnost prema drugim,
naro~ito ako nisu spremni da se prilagode.
Logika punog stomaka i prazne du{e maskira se u pri~e o toleranciji
i qudskim pravima, depolitizaciji, decentralizaciji i demokratizaci-
ji, a "radi se upravo o suprotnom, tj. o neskrivenoj globalisti~koj poli-
tizaciji svih nastavnih sadr‘aja, po{to se prethodno izvr{i nasilno
brisawe nacionalne i verske svesti... Ciqevi su o~igledno stari, samo su
metode suptilnije, naro~ito zamagqene novogovorom reformatora, koji
sav vrvi od edukacije, evaluacije, implementacije, participacije, demo-
kratizacije... {to na neupu}ene ostavqa utisak stru~nosti i superiorno-
sti" (Vukadinov: 2002, 27).
Ukazuje se da su "... fraze o samopo{tovawu dece samo paravan za wiho-
vu pripremu za tr‘i{te radne snage u kome }e poluobrazovani i lo{e
obrazovani mladi qudi brzo nau~iti da se povinuju uzusima globalne
ekonomije...". Osim uskog sloja bogatih i ne{to visoko obrazovane tehni~-
ke inteligencije, deca ostalih slojeva "idu u drobilicu iz koje izlaze
krotki, za radno mesto vazda zapla{eni, proizvo|a~i i potro{a~i".
(Trifkovi}: 2002,8).
Profesor Pariskog univerziteta, dr D.R. Difur govori o "zastra{uju-
}em poduhvatu" ~iji je ciq "serijsko fabrikovawe jedinki bez ~vrstog
identiteta i mo}i rasu|ivawa" i sistematsko slabqewe kriti~ke mo}i
pojedinca, ~iji su nosioci televizija i {kola (Difur, 2002, 9, 12). Ni{ta
se ne doga|a slu~ajno, nego su "tehnologiju zaglupqivawa dece smislili
veoma inteligentni qudi. Naru{avaju}i tradicionalni princip od
prostog ka slo‘enom oni svesno ko~e intelektualni razvoj deteta. Kod
wega u glavi javqa se zbrka, ozbiqnih znawa - nema, ali pri tome dete umi-
{qa da je akademik, zato {to je nau~ilo da 'neustra{ivo' razmi{qa na
94 Koreni obrazovawa u Srbiji
bilo koju temu. Rezultat je, kako se jasno izrazio V. Levi, to da dobijemo
'salonskog idiota'. Vrlo dobrog gra|anina, ali neke druge dr‘ave, a ne Ru-
sije" (I. Medvedeva i T. [i{ova, u [ta se desilo...: 2002,16).
"Princip zadovoqstva", ~ijim se bezuslovnim uva‘avawem revolucio-
ni{e dru{tvo, dovodi do {kolskog sistema koji je "neka vrsta ~udne me-
{avine omladinskog doma kulture, institucije za socijalno starawe i
bolni~ku negu, {kolsko-zabavnog parka". U takvoj {koli u~iteq zapravo
postaje priu~eni psihoterapeut koji sprovodi ideje psihologa, a najva-
‘nije je da deci ni{ta ne name}e i ni{ta ne zahteva, naro~ito misaoni
napor i disciplinu shva}enu kao suprotnost slobodi. Decu treba zaba-
viti i zainteresovati; dopustiti im da po svojoj voqi, u interaktivnim
razmenama, neprekidno mewaju ugao posmatrawa dr‘e}i se tako 'demo-
kratskih' na~ela; omogu}iti im da ispri~aju svoj ‘ivot, pokazati im da
su tekovine logike zapravo zloupotreba mo}i. Ali, pre svega im vaqa do-
kazati da ne postoji ni{ta {to zaslu‘uje promi{qawe, da nema predme-
ta podlo‘nih misaonim procesima: sve se svodi na samopotvr|ivawe i
odbranu vlastitog ega u odnosima me|u jedinkama..." (Difur: 2002, 12).
"Antiautoritarne" i "antirepresivne" antipedago{ke teorije, prime-
wene u de~jim vrti}ima, stvorile su haos i anarhiju, a u {kolama su pro-
uzrokovale vrtoglavo opadawe nivoa znawa. Otuda je javno {kolstvo, po
oceni {vajcarskog filosofa @aka Mi{ea, postalo puko "predavawe ne-
znawa" (navod, Vukadinov: 2002, 20). To je u skladu sa postavkom da nema
kriterijuma istine, niti objektivne istine koja bi se mogla upoznati u
{koli, nego se insistira na toleranciji, razli~itosti i drugoja~ijosti,
~ime se stvaraju uslovi za ukidawe logi~kog mi{qewa: ne pravi se vi{e
razlika izme|u va‘nog i sporednog, sasvim se mirno prihvata neko gle-
di{te, ali u istom trenutku i ono {to mu je sasvim suprotno... To podra-
zumeva onu vrstu obrazovawa koja kod jedinki iskoreni smisao za kri-
ti~ki pristup stvarnosti, da bi postale podlo‘ne svim potro{a~kim
izazovima i pritiscima... Stoga }e nastavnici biti prevaspitani... "ne}e
vi{e ni~emu nodu~avati, nego }e samo povla|ivati trenutnim ose}awi-
ma i wihovom korisnom preusmeravawu" (Difur: 2002, 12). Najgore od sve-
ga je {to se u atmosferi koju stvara geslo "sve je dozvoqeno, ni{ta nije
istinito" (v. roman Alamut pisca V. Bartola), moral svodi na stav "u se, na
se i poda se", a otvorenost tretira kao vrednost po sebi (kao i bezgrani~-
na sloboda), stvara spremnost za prihvatawe svake izopa~enosti - duhov-
ne, moralne i polne.
^ak i najja~i argument zagovornika nove {kole - da se u woj izbegava pa-
sivnost tradicionalne {kole i zamewuje aktivno{}u, dovodi se u pita-
95Koreni obrazovawa u Srbiji
we tvrdwom da se radi o pseudoaktivnosti u~enika (aktivnost je spoqa-
{wa, a ne mentalna). Uostalom i u tradicionalnoj {koli je negovan grup-
ni rad (v. kwigu V. Lustenbergera [kolski rad po grupama), ali organi-
zovan stru~no i usmereno, {to zna~i da se nije svodio na igru idejama, ne-
go zahtevao kori{}ewe logike i umni napor. Osim toga, grupe su formi-
rane vrlo smi{qeno, uzimaju}i u obzir sklonosti, sposobnosti i potre-
be u~enika. U radioni~arskom grupnom radu zanemaruje se princip in-
dividualizacije. Osim toga, inicira se kolektivno stvarala{tvo, {to
nije u skladu sa ~iwenicom da je pravo stvarala{tvo uvek individualno.
Budu}i da pojedini u~enici vide samo deli}e onoga {to se radi, te{ko
da }e se kod wih razvijati kreativnost (Vukadinov: 2002, 46).
Radioni~arski na~in rada, nominalno namewen "relaksaciji",
"sekspresiji emocija" i "prevladavawu frustracija i inhibicija", nekim
protivnicima uno{ewa opisanih novina u sistem vaspitawa i obrazova-
wa li~ni na okultne i brainwashing tehnike (psiho-igre u stilu Sylvamind kontrole uma i indijske metode kontrole disawa uz meditirawe, dr-
‘awe za ruke, grqewe, trqawe le|ima u ritmu muzike, vo|enu fantaziju i
sl.). Sve to neodoqivo podse}a na uvo|ewe u predhipnoti~ko stawe kada
jedan ~ovsk (moglo bi se re}i "guru") ovladava umom i ose}awima velike
grupe subjekata, ukloniv{i svaki otpor pravilima igre koju je smislio
za wih.
***
Kada se argumenti pro et contra novotarija u na{em {kolskom sistemu
izlo‘e na na~in na koji je to u~iweno u prethodnom tekstu, onaj ko bi
bio u prilici da se opredequje i odlu~uje, ako je li~nost odgovorna za
svoje postupke, mogao bi samo da od te uloge odustane. To je situacija
sli~na onoj u pri~i o tamnom vilajetu: "ko uzme kaja}e se, ko ne uzme kaja-
}e se". Do takvog apsurda zapravo dovodi navedena crno-bela {ema u kojoj
postoje samo krajnosti. One se me|usobno poni{tavaju, ne ostavqaju}i ni
malo prostora za kompromis ili sintezu kojom bi se iskoristile predno-
sti i jednih i drugih re{ewa, a izbegli nedostaci koje sa sobom nosi re-
volucionarna iskqu~ivost. Za sve revolucionare je karakteristi~no da
su po~iwali kao beskompromisne "paliku}e" oko{talih i pre‘ivelih
sistema, da bi u nekoj narednoj fazi postalo o~igledno da su "sa prqavom
vodom iz kadice izbacili i dete", posle ~ega su postajali "vatrogasci",
ugro‘eni od nekih novih revolucionara. Narodi koji su na taj na~in od-
bacivali sve {to je prethodilo velikim promenama, sasecali su svoje ko-
96 Koreni obrazovawa u Srbiji
rene, odricali se dostignu}a dotada{weg razvoja, gubili su istorijsku
perspektivu i kriterijume svake vrste, postaju}i jadni skorojevi}i koji
se stide dotada{wih i aktuelnih sebe, uz sklonost da veruju kako je sve
{to drugi ~ine boqe od onoga {to su ~inili i ~ine oni.
Filosofska (a tako i pedago{ka) mudrost nala‘e mnogo oprezniji pri-
stup promenama, ~uvawe od krajnosti, nala‘ewe mere, ugledawe na druge,
bez izneveravawa sopstvenih tradicija i dostignu}a. To je, u na{em slu-
~aju svetosavsko bi}e o~uvano kroz istoriju, zahvaquju}i kojem smo se
ve} jednom uvrstili u prosve}ene evropske narode, ali sa~uvav{i ono
{to je vredno u svojoj kulturno-prosvetnoj ba{tini, nacionalno dosto-
janstvo i integritet.
Literatura:
Vukadinov, N. (2002): Sa Zapada ni{ta novo, u Reforma {kole..., 40-48
Vukadinov, N. (2002): Pravci udara na na{u {kolu - {kola za globalno dru{tvo,
u Reforma {kole..., 19-28
Difur, D. R. (2002): Nezahvalna uloga dana{weg {kolskog sistema - proizvodwa
postmodernog deteta, u Reforma {kole..., 9-13
\or|evi}, R. (2000): Putokazi za tre}i milenijum, Ihtis, Hri{}anska kwiga,
Beograd
Reforma {kole - novi poku{aj obezobra‘ewa na{e dece, @i~ki blagovesnik,
~asopis Eparhije ‘i~ke, vanredni broj, decembar 2002.
Medvedeva, J. i T. [i{ova (2002): [ta se desilo sa ruskom {kolom?, u Reforma{kole...: 2002, 13-17.
Trifkovi}, S. (2002): Zastra{uju}i primer, nikako uzor, u Reforma {kole..., 5-9
97Koreni obrazovawa u Srbiji
GA[INA REFORMA [KOLSTVA
[ta je prethodilo reformi
Imali smo ekstenzivan {kolski sistem, osiroma{en i zapu{ten u
skoro svakom pogledu, razli~it od sistema drugih, razvijenijih zema-
qa, ~ijim rezultatima smo bili sve nezadovoqniji. ^iwenica da je bilo
na{ih pobednika na me|unarodnim olimpijadama znawa i da su na{i
stru~waci bili tra‘eni na svetskim tr‘i{tima radne snage, samo je
donekle popravqala sliku koju smo imali o na{em {kolskom sistemu.
Wihovi uspesi su obi~no pripisivani wihovim talentima (mi smo ta-
lentovana nacija), a ne toliko {kolama koje su zavr{ili.
Pre toga, u doba samoupravnog socijalizma, kao da je vladalo nekakvo
samozadovoqstvo; sa svojim originalnim idejama o dru{tvenom ure|ewu,
pa i ure|ewu {kolstva, ose}ali smo se va‘ni i uspe{ni, naro~ito upo-
re|eni sa svojim susedima. Uostalom, bili smo jedna od najbogatijih i
najliberalnijih socijalisti~kih zemaqa.
Raspad zemqe, rat i siroma{tvo pokvarili su ovu idilu. Ako je ta~no
da "ni{ta ne uspeva kao uspeh", onda se na dijametralno analogan na~in
predvideti ~emu vodi ose}awe op{teg i definitivnog neuspeha. Ovo ose-
}awe se odnosilo na sliku o svom nacionalnom bi}u, sistem vrednosti,
o~ekivawa od budu}nosti, sve oblasti dru{tvenog ‘ivota... Prosveta ni-
je ~inila izuzetak. Stvoreno je raspolo‘ewe za radikalnu reformu si-
stema vaspitawa i obrazovawa, u kojoj od starog sistema ne}e ostati ni
kamen na kamenu nego }e se sve pretvoriti u sopstvenu suprotnost. U ovoj
crno-beloj {emi nije bilo vi{e mesta za kompromise i spore procese po-
stepenih promena. Nastupio je trenutak velikog "osve{}ivawa" i koreni-
tog prekida sa pro{lo{}u.
Kako je reforma zapo~ela
Pred mase prili~no zbuwenih, ali za promene raspolo‘enih prosvet-
nih radnika, od strane ‘reca novog prosvetnog vjeruju (edukovanih u ze-
mqama kojima zavidimo na svemu i sva~emu) postavqeno je mno{tvo dile-
ma, izme|u kojih ipak nije bilo te{ko odlu~iti se. Ko bi se umesto za pe-
98 Koreni obrazovawa u Srbiji
docentrizam odlu~io za adultocentrizam, branio u~malost i konzerva-
tivizam stare {kole umesto da bude za otvorenost nove {kole prema sva-
~emu i svakome, smatrao da je autoritet (autoritarnost) nastavnika va-
‘niji od povoqne slike koju }e u~enici stvarati o sebi zahvaquju}i ega-
litarizmu! Za{to bi dr‘ava propisivala {ta u~enici da u~e (intereso-
valo ih to ili ne) a kruta {kolska disciplina im uskra}ivala pravo da
rade {ta za‘ele, kada za‘ele i kako za‘ele? Rusoova krilatica da }emo
"dete najboqe vaspitati ako ga uop{te ne vaspitavamo", da dete najboqe
zna {ta je za wega dobro, da je posao vaspita~a samo da ukloni prepreke
wegovom "prirodnom" razvoju, kao da je dobila smisao i opravdawe u re-
formi {kolstva koja se pripremala.
U tom stilu je definisano mno{tvo antinomija izme|u kojih nije te-
{ko opredeliti se, budu}i da su se me|usobno iskqu~ivale:
- ili }e se {kolski sistem preuzeti iz neke razvijenije zemqe (pa smo
zahvaquju}i tome postati deo razvijenijeg sveta), ili }emo, zbog vernosti
sopstvenim tradicijama, ostati van wega, izop{teni i zaostali;
- ili }emo se opredeliti za novine ili biti protiv wih, odnosno, savre-
meni, "u trendu" ili van wega, demodirani;
- ili }e {kolski sistem da slu‘i dr‘avi (koja svakako treba da odu-
mre) ili pojedincima, {to vi{e emancipovanim od dr‘ave i nacije;
- ili }e se uva‘avati postulati antipedagogije, ~iji naziv dovoqno go-
vori o tome na ~emu se zasniva, ili }e se pedago{ki manipulisati decom
{to je vrlo ru‘no;
- ili }e se {kolska reforma sprovoditi odozgo, od grupe osve{}enih i
u belom svetu edukovanih eksperata, ili odozdo, kada se same pokrenu
inertne mase zaostalih prosvetara;
- ili }e u centru pa‘we reforme koja se zagovara biti dete, ili }e, na-
suprot tome, u centru ostati nastavnik (odnosno, reformisati wegov od-
nos prema detetu);
- ili je neko dete, ili je u~enik ("jesmo li qudi ili kaplari");
- ili je u~enik subjekat nastave, ili objekat;
- ili se u~i za ‘ivot, ili za {kolu (non scholae sed vitae discimus);- ili se u~i iz ‘ivota ili iz kwiga;
- ili }e u {koli da se prati napredovawe dece u razvoju, ili ocewuje
sposobnost da memori{u;
- ili }e se deca educirati, ili vaspitavati i obrazovati;
- ili }e se edukatori edukovati, ili ne}e dobiti licencu;
- ili }e se prioritet davati de~jem socio-emocionalnom, ili kognitiv-
nom razvoju;
99Koreni obrazovawa u Srbiji
- ili }e se deca odgajati na sadr‘ajima "gra|anologije", ili }e se wiho-
vo vaspitavawe oslawati na hri{}ansku etiku;
- svrha nastave je da u~enici upoznaju na~ine na koje se sti~u znawa,
ili preno{ewe na wih znawa sa nastavnika;
- ili }e se {kola prilago|avati deci ("{kola po meri deteta"), ili de-
ca {koli;
- ili }e {kolski sistem biti decentralizovan, demokratizovan i depo-
litizovan, - ili }e se wime birokratski upravqati iz jednog (dr‘avnog)
centra;
- ili }e nastavni program biti fleksibilan do te mere da se mo‘e me-
wati u svakom pogledu po voqi onih koji ga ostvaruju, prilago|avaju}i
se svakom u~eniku, ili rigidan i te{ko promenqiv, a to zna~i i isti za
sve;
- ili }e |aci saznavati "osve{}ivawem" sopstvenog iskustva, ili slu-
{aju}i {ta im pri~a nastavnik;
- ili }e se u nastavi uva‘avati i zadovoqavati autenti~na i spotana
de~ja interesovawa, ili }e im se nametati gradivo propisano {kolskim
programom;
-ili }e motivacija za u~ewe u {koli (i pona{awe uop{te) biti unutra-
{wa, ili spoqa{wa, postizana ocenama kao ucenama i sistemom nagrada
i kazni;
-ili }e se u nastavi koristiti aktivne metode i one izvoditi na savre-
meni, radioni~arski na~in, ili }e se ona svoditi na recepciju nastav-
ni~kih predavawa izvo|enih prevazi|enim, frontalnim oblikom rada;
- ili }e nastavnik biti u~eni~ki partner i organizator ("dizajner") na-
stane, ili predava~ i ocewiva~.
Naivni, povr{ni i neuki naseli su na trik i opredelili se bez rezerv-
e na sva re{ewa koja su zna~ila novinu, nesvesni svih wihovih implika-
cija. Oni kolebqivi pla{eni su metodom "carevog novog odela" (ko je pro-
tiv totalne reforme, taj je zaostao, a mo‘da i ne{to gore), oni sujetni
privu~eni su ponekom licencom ili izgledom za napredovawe u slu‘bi
bez mnogo truda, a oni lakomi prilikom da i do wih do|e poneka mrvica
od velikog kola~a koji se delio (dodu{e, prili~no interno) u Ministar-
stvu prosvete. Oni najsre}niji su i sami postali voditeqi radionica,
osve{}iva~i, akreditori, licencijatori, evaluatori i treneri, zaposli-
li se, a zatim zaposlili i nekog svog.
Prema rezultatima ankete, koju je sprovelo Ministarstvo prosve me|u
prosvetnim radnicima, svi reformski potezi bili su prihva}eni odu-
{evqewem. Od nekoliko hiqada anketiranih, samo se troje-~etvoro izja-
100 Koreni obrazovawa u Srbiji
snilo protiv reforme {kolstva, dakle, jedva par promila. Takvu koli~i-
nu prihvatawa nije imao svojevremeno ni Enver Hoya, protiv koga je na
predsedni~kim izborima glasalo ~ak 10 promila wegovih sunarodnika.
^uo se tek poneki disonantan glas od ve~itih bunyija - sindikata, od
Pravoslavne crkve, od nekih pedagoga...
Kriti~ko preispitivawe reforme
Tiho nezadovoqstvo me|u prosvetnim radnicima postepeno je bivalo
glasnije. Ono je bilo qudska reakcija na samodovoqnost i aroganciju re-
formatora, ali i posledica otkri}a "da je car go", da su tekstovi na koji-
ma se zasnivala reforma prisutni i u drugim biv{im jugoslovenskim re-
publikama i da u zemqama od kojih su preuzimana re{ewa za {kolski si-
stem, vlada prili~no nezadovoqstvo rezultatima primene tog istog si-
stema. Pomenuti tekstovi bili su skoro iskqu~ivo prepisivani od dru-
gih, prevo|eni ili dobijani kao pomo} i instrukcija od zemaqa koje su
se prihvatile da se brinu o nama, popravqaju nas, demokratizuju, civili-
zuju..., ne zaboravqaju}i pri tome ni sopstvene interese.
Prosvetna javnost se naro~ito uzburkala kada je na brzinu i bez ikakve
javne rasprave donesen Zakon o osnovama sistema obrazovawa i vaspita-
wa. Nezadovoqstvo se javilo zbog onoga {to je pisalo, a jo{ vi{e zbog
onog {to nije pisalo u wemu. Praznine, koje je Zakon sadr‘ao, omogu}ava-
le su znatnu samovoqu vlasti, a neka re{ewa u wemu svedo~ila su da je
(uprkos proklamovanoj decentralizaciji, demokratizaciji i depoliti-
zaciji) najva‘nije bilo sve staviti pod kontrolu i na vlasti ostati {to
du‘e, makar: putem Prosvetnog saveta sa {estogodi{wim mandatom, iza-
branim vrlo selektivno od odlaze}e Vlade.
Ipak, najvi{e uznemirewa u javnost unela je sumwa da se iza totalne de-
kompozicije na{eg {kolskog sistema, i u promenama koje se vr{e po uzo-
ru (a mo‘da i diktatu) spoqa, krije ista ona sila koja nam je rasturila
dr‘avu, a koja u okviru globalizma, novog poretka, dodequje uloge dr‘a-
vama i narodima, uloge gospodara i uloge slugu, a ~emu treba da pomogne
i {kolstvo. [kolstvo je ina~e uvek slu‘ilo reprodukciji socijalnih
slojeva, naro~ito u kapitalisti~kom dru{tvu.
Ima dokaza da su se takve uloge delile i dele se u novom svetskom po-
retku. Navodimo samo primer austrijskog propisa prema kome deca ga-
starbajtera, ~ak i kada su ro|ena u toj zemqi, mogu da upi{u elitnu {ko-
lu, kakva je gimnazija, tek ako pretekne mesta koja nisu popunili pravi
101Koreni obrazovawa u Srbiji
Austrijanci. Deci gastarbajtera namewene su razne zanatske {kole, {ko-
le ni‘eg ranga za radni~ka zanimawa... U pitawu je, nema sumwe ~itava
strategaja koja, kada se prenese na makroplan, govori kakva se sudbina
priprema pojedinim narodima.
Idejnu pozadinu takve strategije mo‘emo na}i u re~ima tvorca pojma
Neues Ordnung-a, najve}eg zlo~inca svih vremena. On je otvoreno kazao da
rasama i narodima, koje su po wegovom mi{qewu "ni‘e", ne treba omogu-
}iti u nauku i kulturu. Nauka i kultura treba da postanu sredstva koji-
ma }e Herrenvolk gospodariti wima. Otuda deci pomenutih rasa i naroda
treba dati "da u~e {ta ih interesuje."
Upravo tako glasi jedna od temeqnih postavki na{eg novog obrazovnog
sistema - deca treba da u~e samo ono {to ih interesuje.
Naravno, niko ne mo‘e biti protiv toga da |aci budu motivisani za
u~ewe, ako se pri tome motivacija ne svede na interesovawa koja se spon-
tano javqaju, jer se tako mo‘e propustiti sticawe potrebnih i korisnih
znawa, a ~in u~ewa postaje haoti~an. "Nastavnik treba da polazi od de~-
jih interesovawa, ali i da ih stvara" ka‘e tvorac pokreta "Aktivne {ko-
le" A. Ferijer, a tvorac na{e savremene pred{kolske pedagogiije dr A.
Marjanovi}: "Vaspita~ treba da uva‘ava de~ja interesovawa, ali ne i da
se zaustavi na wima". Me|utim, kod propisiva~a ideja pomenute {kole
~esto izostaje dodatak interesovawima kao polaznoj osnovi, uz ni~im ne-
potvr|eno uverewe da }e u svim situacijama deca spontano (nagonski)
najboqe umeti da odaberu {ta je dobro za wihov rast i razvoj. U takvoj
konstelaciji uloga odrasli samo treba da uklawa prepreke i obezbe|uje
uslove za ispoqavawe de~jih ‘eqa i prohteva, deca }e uraditi sve osta-
lo. Zaboravqa se na pedago{ku postavku koja ka‘e: "Prepustiti decu se-
bi ne zna~i osloboditi ih, nego zarobiti u wihov infantilizam" (A. Mi-
{le).
Ve}ina ideja o kojima je re~, a koje su na{i psiholozi na ~elu sa dr I.
Ivi}em otkrili kao lek za sve boqke na{eg zastarelog {kolskog siste-
ma, lansirane su od tzv. reformnih pedago{kih pravaca izme|u dva svet-
ska rata. Me|u wima jebio i pomenuti pokret "Aktivne {kole", pedocen-
trizam izra‘en u ideji da je XX vek "vek deteta", sovjetski "brigadno-la-
boratorijski sistem", "centri interesovawa" O. Dekrolija, zagovornika
"{kole po meri" i dr. Reformne pravce je neko vreme pratilo op{te odu-
{evqewe prosvetnih radnika nezadovoqnih {kolom kakvu je utemeqio
J. A. Komenski, a onda je ono splaslo tako da se na wih po~elo zaboravqa-
ti.
Oni koji poku{avaju da o‘ive ideje pomenutih pravaca trebalo bi, po-
102 Koreni obrazovawa u Srbiji
red wihovih vrlina, da poznaju i wihove mane da bi, pre nego {to ih po~-
nu primewivati, mogli da odgovore na pitawe: za{to su se te ideje poka-
zale neefikasne, nezadovoqavaju}e i, u mnogim detaqima - prakti~no neo-
stvarqive. Ovaj odgovor bismo morali dati pre nego {to se u skladu sa
wima ne reformi{e ~itav {kolski sistem.
Kod nas su navedene ideje do{le iz najmo}nije zemqe na svetu, vero-
vatio budu}eg gazde novog svetskog poretka. Tamo su se naglo pro{iri-
le sredinom pro{log vska i napravile pravi haos, prvo u porodi~nom
vaspitawu, a zatim i u obrazovnom sistemu. Evo {ta o tome ka‘e svedok
iz prve ruke, R. \ur|evi}, autor kwige Putokazi za tre}i milenijum: "A
{ta sam video u Americi 1950-tih? Bila je to era zvana permissive up-bringing, popustqivo odgajawe dece... Od malih nogu nikakav red i di-
sciplina nisu se zahtevali od dece. Mogli su da vi~u, ska~u, tr~e po
ku}i, jedu kad ho}e, izlu~uju izmet kako im je voqa. Glavno pravilo je
bilo: ne ,frustrirati' decu, ne zahtevati disciplinu, pu{tati im na
voqu... Kad su odrasla, ova deca su se pokazala kao buntovni slabi}i,
beski~mewaci, moralno neuobli~eni, beskrupulozni". Isti autor uka-
zuje i na vrednosne razlike koje se javqaju izme|u predstavnika nave-
denih ideja i naroda koji svoje vrednosti temeqe na Jevan|equ. On ka-
‘e: "Hristos je bio usredsre|en na nebesko Carstvo, a Evro-Amerikan-
ci su se opredelili za zemaqsko carstvo, za sticawe blaga neduhovne
vrste: materijalnog blagostawa i sigurnosti, uspeha i pohvala za ze-
maqska postignu}a, ~ulnih u‘ivawa i slobode od ograni~ewa i zabra-
na koje Jevan|eqe postavqa. Utonulost u ‘eqe i zadovoqstva ovoga sve-
ta, sticawe znawa a ne vrlina, starawe za telo, a zapostavqawe onoga
{to je potreba du{e - to su oblici duhovne zastrawenosti koja se ~esto
javqa u bezbo‘nom ~oveku".
Zanemarimo li vrednosti, duhovni aspekt temeqa na kojima treba
graditi {kolski sistem ({to nikako ne bi trebalo u~initi) ostaje
pragmati~no pitawe wegove efikasnosti, svrhe i ishoda. Naravno, za
pouzdaniji odgovor na wega trebalo bi sa~ekati da bar dve-tri genera-
cije budu i{kolovane po tom sistemu, a tek onda suditi, {to je vrlo ne-
racionalno i {tetno re{ewe. Mo‘da je dovoqno videti kako sistem o
kome je re~ funkcioni{e u zemqi u kojoj je nastao. ^iwenica je da iz
ameri~kih dr‘avnih {kola u kojima se u~i ono {to interesuje u~eni-
ke, a nastavnici su svedeni na partnera bez autoriteta, izlaze polupi-
smeni regruti za ni‘a proizvodna zanimawa. Ko god ima da plati dese-
tak hiqada dolara godi{we za {kolarinu, daje svoje dete u privatne
103Koreni obrazovawa u Srbiji
ili konfesionalne {kole, vrlo klasi~ne po ustrojstvu, iz kojih se za-
tim stvara sloj koji vlada. [kola tako slu‘i za reprodukovawe soci-
jalnih slojeva. Srpska {kola, reformisana po ugledu na ameri~ku, ve-
rovatno je trebalo da slu‘i dodeqivawu uloga slugu novog svetskog po-
retka. Oni koji su poku{ali da je reformi{u u tom pravcu bili su za
to posebno obu~eni, a na neki na~in i - potpla}eni. Hvala Bogu da im
se stalo na put!
Kukavi~ja jaja
Me|utim, zagovornike {kolskog sistema korisnog novom svetskom po-
retku, oli~ene u nosiocima prethodne prosvetne vlasti, nije lako neu-
tralisati, a u prosveti obnoviti wenu osnovnu funkciju - da budu u slu-
‘bi budu}nosti i sopstvenih nacionalnih interesa. Novim prosvetnim
vlastima su podmetnuli nekoliko kukavi~jih jaja sa kojima one, budu}i
da su zakleti legalisti, te‘e izlaze na kraj.
Prvo kukavi~je jaje
Predimenzioniran ~inovni~ki aparat sa mno{tvom funkcija inkom-
patibilnim sa proklamovanom decentralizacijom, demokratizacijom i
politizacijom, a naro~ito sa najavqenom racionalizacijom. Najve}i
broj novoprimqenih ~inovnika nije imao neke naro~ite kvalifikacije,
osim lojalnosti onima koji su ih anga‘ovali i poneke prijateqske ili
ro|a~ke veze. Sada ovaj aparat blokora, pa i sabotira ono {to preduzima-
ju nove prosvetne vlasti, naro~ito ako na neki na~in ugro‘ava privile-
gije koje je stekao.
Drugo kukavi~je jaje
Ukqu~ivawe u poslove Ministarstva prosvete nevladinih organiza-
cija (a preko wih i lobija, interesnih grupa i organizacija iz zemqe i
inostranstva, mo}nika iz senke). Sprega vladinih sa nevladinim orga-
nizacijama postigla je da se iz zbivawa u prosveti iskqu~i skoro sva-
ka {ira, posebno stru~na javnost, i da se zna~ajne odluke donose u naj-
u‘em krugu qudi, koji za wih nikome nisu bili odgovorni. Ova konsta-
tacija ne zna~i da je delovawe svake nevladine organizacije bilo {tet-
no ili i{lo samo u korist uske grupe qudi, ali je bilo nekontrolisa-
104 Koreni obrazovawa u Srbiji
no i regulisano pravilima koja i mafiju ~ine "nevladinom", a ne i ne-
profitnom organizacijom.
Tre}e kukavi~je jaje
Zakon o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa, donet na brzinu,
bez jasne i celovite koncepcije, pun nedoslednosti i praznina koje omo-
gu}avaju samovoqu prosvetnih vlasti i takore}i totalno vladawe svim,
sva~im i svakim u oblasti pred{kolstva i {kolstva. Ciq mu je bio da
opravda zapo{qavawe pomenutog ~inovnikog aparata i obezbedi mu
{to ve}e prihode u saradwi, naravo, ca nevladinim organizacijama, do-
natorima i mentorima iz inostranstva. Zakon prosvetne radnike, naro-
~ito preko sistema licenzirawa, akreditovawa i evaluirawa, stavqa u
zavisan polo‘aj od ~inovnika od kojih se ne tra‘e takve provere. Pri
tome je naro~ita pa‘wa posve}ena direktorima (za koje je smi{qen ~ak
poseban ispit i mno{tvo razloga zbog kojih mogu da budu smeweni).
^etvrto kukavi~je jaje
Prosvetni savet sa {estogodi{wim mandatom, izabran na brzinu od
svoji qudi i to onda kada se znalo da je Vlada ve} pala. Nije te{ko pogo-
diti da je to tako u~iweno zbog o~uvawa kontiniteta sa potezima pret-
hodne prosvetne vlasti. Takav Prosvetni savet, udru‘en sa odanim ~i-
novni{tvom i kooperativnim nevladinim organizacijama, trebalo je da
cementira Ga{inu {kolsku reformu u navedenom predugom periodu. Po-
sle toga se ina~e vi{e ni{ta ne bi moglo popraviti.
Peto kukavi~je jaje
Odobrewe koje je dr Ga{o Kne‘evi} dao 1. 3. 2004. godine (dakle, odlaze-
}i sa vlasti) iskqu~ivo beogradskoj Vi{oj {koli za obrazovawe vaspi-
ta~a da sa dvogodi{weg pre|e na na trogodi{we {kolovawe po programu
za koji se najbla‘e mo‘e re}i da je anacionalan (imaju}i u vidu odnos
prema srpskom jeziku, kulturi, veri i tradiciji). Na taj na~in je naru{e-
na celovitost mre‘e {kola za obrazovawe vaspita~a u na{oj Republici
i u~iwena {teta ostalim {kolama, stvoriv{i haos u pripremawu kadro-
va za rad sa {kolskom decom i to u trenutku kada {kole raspisuju kon-
kurse za prijem novih studenata.
105Koreni obrazovawa u Srbiji
***
U ovom trenutku su nove prosvetne vlasti na{le re{ewe samo za pome-
nuti prosvetni savet, a donekle je popravqen i Zakon o osnovama sistema
obrazovawa i vaspitawa. Bilo je boqe, umesto wega, doneti sasvim nov za-
kon, ali je procedura preduga, pa se ‘urilo... Qude primqene u radni od-
nos u Ministarstvu prosvete posledwe tri godine, te{ko je mewati (ipak,
oni "vr{e pos'o"), nevladine organizacije su u{le u skoro sve pore delo-
vawa Ministarstva, srasle sa wegovim organima, uglavile se... a demokra-
tija ne dopu{ta nedemokratske smene i raskide... [to se ti~e beogradske
{kole za vaspita~e, nije te{ko obrazovati stru~nu komisiju koja }e pre-
ispitati odluku prethodnog ministra i odobreni Program. Ako ocena
komisije bude negativna, zna se {ta treba u~initi. Oni u ~ijim je rukama
prosvetna vlast, du‘ni su wome i da se poslu‘e.
2004.
106 Koreni obrazovawa u Srbiji
RASPRAVA O METODI("AKTIVNA NASTAVA" I RADIONICE)
Obrada narodne pesme"Hasanaginica"
Napomena: Pesma Hasanaginica nije vi{e u programu zaosnovnu {kolu u Srbiji, mada je ostala u programu za Cr-nu Goru ali smo je zbog potreba seminara iskoristilikao primer edukativne radionice za analizu pesme. Veru-jemo da se sli~an scenario mo‘e primeniti za obradu ineke druge pesme.
a) CiqOsnovni ciq ove radionice jeste obrada i analiza balade "Hasanagini-
ca". Aktivnim u~e{}em, saradwom i razmenom sa drugima, u~enici re{a-
vaju raznovrsne zadatke, kojima se u procesu rada ostvaruju i slede}i ci-
qevi: razvijawe govorne kulture (ve{tina vo|ewa dijaloga, prezentacija
i javno nastupawe); razvijawe pismene i kwi‘evne kulture (ve‘bawe pi-
sawa u formi deseterca, eksperimentisawe sa drugim oblicima pisme-
nog izra‘avawa); podsticawe kriti~kog duha (ve‘bawe u argumentova-
nom brawewu stava, analizi, ra{~lawivawu sadr‘aja na jedinice zna~e-
wa i u sintezi u nove celine). Svi zadaci ukqu~uju i razvijawe stvarala-
{tva i negovawe moralnih i estetskih ose}awa.
6) Materijal* tekst pesme Hasanaginica, za svakog u~esnika;
* kratak izvod o karakteristikama balade, za svakog u~esnika;
* kartice za podelu u grupe.
v) Podela na grupeKartica (za podelu na grupe) bi trebalo da bude onoliko koliko ima
u~enika. Po{to je u daqem radu potrebno formirati {est grupa, treba
izabrati {est poznatih narodnih pesama, koje imaju i svoju melodiju, tj.
107Koreni obrazovawa u Srbiji
mogu se otpevati (npr. na{ izbor su bile pesme: Je~am ‘wela Kosovka de-
vojka, Poqam se vije oj'zor delija, Karanfil se na put sprema, Udaralo
mom~e u tamburu, Promi~e mom~e kroz selo, Raslo mi je badem drvo...). Na
svakoj kartici ispisan je po jedan stih izabranih pesama. Broj kartica,
odnosno stihova jedne pesme, uskladiti sa brojem u~enika, tako da u sva-
koj od {est grupa bude ujedna~en broj u~enika. Kada svako izvu~e po jed-
nu karticu (koje su prethodno dobro izme{ane), treba da prona|e sve
ostale koji imaju druge stihove te iste pesme. Kada se ~lanovi grupa na-
|u, zadatak im je da stihove pesme slo‘e u pravilan redosled. Na kraju,
svaka grupa otpeva svoju pesmu ostalima.
g) Glavni koraci:1. formirawe 6 grupa na osnovu kartica sa stihovima narodnih pesama
i pevawe pesama;
2. izra‘ajno ~itawe pesme;
3. davawe razli~itih zadataka svakoj grupi;
4. svaka grupa istovremeno radi svoj zadatak;
5. prikazivawe rezultata svake grupe ostalima.
1. Ovaj korak detaqno je opisan kod navo|ewa materijala.
2. Da bi se svi upoznali sa sadr‘ajem pesme, svako od u~enika dobije
tekst pesme. Zatim neko od u~enika, za koga se zna da izra‘ajno ~ita, pro-
~ita pesmu naglas, a ostali pa‘qivo slu{aju.
3. Voditeq daje zadatke jednoj po jednoj trupi, vode}i ra~una da sve gru-
pe saslu{aju sve zadatke.
Napomena: Na osnovu procene voditeqa, odnosno nastavnika koji do-bro poznaje svoje u~enike i wihove sposobnosti i talente, odre|uje sekoja }e grupa dobiti koji zadatak.
Ovde su instrukcije date kako su zadavane na seminarima sa nastavni-
cima, za rad sa decom treba ih prilagoditi.
I Grupa dobija zadatak da se stavi u ulogu tu‘ioca Hasanaginice, u ime
Hasanage. Wima se ka‘e: Zamislite se u ulozi branioca Hasanage, odno-
sno wegovih postupaka. Vi treba da se {to vi{e u‘ivite u ovu ulogu za-
stupnika Hasanage da biste ga, krajwe pristrasno, ali argumentovano
branili. Koristite sva svoja znawa i iskustva: kulturolo{ka, sociolo-
108 Koreni obrazovawa u Srbiji
{ka, psiholo{ka, istorijska da biste u potrazi za agrumentima vaqano
odbranili Hasanagu, odnosno zasnovano na~inili optu‘nicu Hasanagi-
nici. Naro~ito obratite pa‘wu na momenat u pesmi kada Hasanaga poru-
~uje Hasanaginici: "Ne ~ekaj me u dvoru bjelomu, ni u dvoru ni u rodu mo-
mu". Za{to je Hasanaga tako odlu~io? Vodite ra~una o tome kako }ete pre-
zentovati va{u odbranu Hasanage.
II Grupa dobija zadatak da se stavi u ulogu braniteqa Hasanaginice.
Wima se ka‘e: Zamislite se u ulozi branioca Hasanaginice. Vi treba da
se {to vi{e u‘ivite u ovu ulogu zastupnika Hasanaginice da biste je,
krajwe pristrasno, ali argumentovano branili. Koristite sva svoja zna-
wa i iskustva: kulturolo{ka, sociolo{ka, psiholo{ka, istorijska da
bis{e u io{razi za agrumen{ima vaqano odbranili Hasanaginicu. U
svojoj argumentaciji treba da re{ite kqu~ni momenat u pesmi: za{to Ha-
sanaginica od stida nije oti{la da obi|e mu‘a. I vi treba da vodite ra-
~una o na~inu na koji }ete prezentovati svoju odbranu.
III Grupa dobija zadatak da napi{e nastavak pesme: Va{ zadatak je da u
formi deseterca smislite druga~iji nastavak pesme od momenta (stiha)
kada Hasanaga ka‘e: "Ne ~ekaj me u dvoru bjelomu, ni u dvoru ni u rodu
momu". Prvo se dogovorite o sadr‘aju nastavka pesme, a zatim to prevedi-
te u deseterac. Imate potpunu slobodu da kreirate sled doga|aja onako
kako ‘elite. Pesma ne mora vi{e imati tu‘an kraj, zna~i to ne}e vi{e
biti balada, ali je bitno da ispo{tujete formu deseterca.
IV Grupa dobija zadatak da sadr‘aj pesme prevede u formu novinske re-
porta‘e: Vi treba da doga|aj koji se desio u pesmi opi{ete na na~in ka-
ko {to ~ine novinari kroz formu reporta‘e. Zamislite sebe kao savre-
menike tog vremena u kome se pri~a o Hasanaginici de{avala. Opi{ite
detaqno uslove u kojima se doga|aj zbio, ta~no vreme i mesto; opi{ite li-
kove, kako su izgledali, kako su bili obu~eni, kako su ‘iveli, wihove ka-
raktere i {ta se desilo.
V Grupa dobija zadatak da izvu~e {to vi{e poruka (pouka) iz pesme i
da ih uobli~i u vidu narodnih umotvorina (pitalica, poslovica): Va{
zadatak je da pesmu ra{~lanite na {to sitnije celine - jedinice zna~e-
wa, koje mogu biti stih ili deo stiha, pesni~ka slika i sl. i preto~ite ih
u formu narodne umotvorine. Te poruke koje budete nalazili mo‘ete is-
kazati kroz ve} poznate pouke, poslovice i sl. ili ih mo‘ete vi sami kre-
irati. Isto tako, te poruke mogu biti vezane za sam sadr‘aj ove pesme, ali
mogu imati i zna~ewe samo asocijativno povezano za stih na koji se odno-
se. Poku{ajte da prona|ete i sastavite {to vi{e takvih poruka.
109Koreni obrazovawa u Srbiji
VI Grupa dobija zadatak da napi{e baladu o Hasanagi: Va{a grupa ima
zadatak da sastavi potpuno novu pesmu, i to baladu, ~iji }e glavni lik bi-
ti Hasanaga. Doga|aji koje }ete opisati u va{oj pesmi mogu se de{avati
istovremeno sa zbivawima u originalnoj pesmi ili mo‘ete svoju pesmu
zapo~eti smr}u Hasanaginice odnosno krajem originalne pesme. U‘ivi-
te se {to vi{e u lik Hasanage. Prvo se dogovorite o ~emu }e pesma govo-
riti, pa onda stvarajte stihove u desetercu. Ne zaboravite da balada mo-
ra imati tu‘an kraj.
4. Grupe na izradi svojih zadataka rade oko pola sata.
5. Prezentacija radova grupa odvija se istim redosledom kojim su do-
bijali zadatke. Posle prezentacije prve i druge grupe predvi|eno je vre-
me za wihov dijalog, odnosno grupe imaju mogu}nost da svojim kontraar-
gumentima odgovaraju na argumente suprotne grupe. Zadatak voditeqa je-
ste da vodi ra~una da se ova diskusija vodi u atmosferi me|usobnog uva-
‘avawa, bez upadawa u re~, bez napada na drugu stranu... ^lanovima osta-
lih grupa dozvoqeno je da se ukqu~e u diskusiju.
110 Koreni obrazovawa u Srbiji
ISTINE I ZABLUDE O "AKTIVNOM U^EWU"Dr Miroqub Vu~kovi}
Sti~e se utisak da na{oj {iroj stru~noj javnosti nije posebnu pa‘wu
skrenuo "konkretan scenario" za "obradu narodne balade Hasanaginica",
~iji je autor Slobodanka Jovanovi}, psiholog iz Beograda. Iako ta "obra-
da" predstavqa eklatantan primer nepoznavawa su{tinskih nastavnih
~inilaca u metodi~kom pristupu jednoj tako vrednoj kwi‘evnoj tvorevi-
ni (pred kojom su zastajali vode}i evropski kwi‘evni autoriteti Vuko-
va vremena i koja i danas zadivquje svojim neprolaznim umetni~kim sja-
jem sve poklonike lepe re~i!) - niko se nije oglasio s namerom da uka‘e
na svu pogubnost takvog diletantizma i me{etarewa u nastavnom prou~a-
vawu vrhunskih kwi‘evnih dela. Razlozi za pre}utkivawe verovatno se
nalaze u ~iwenicama da prvi broj pomenutog ~asopisa nije bio dostupan
ve}em broju ~italaca, da je prilog jedan u nizu drugih kojima se pokazu-
je "kako ne treba raditi", i naro~ito, da je wegov autor psiholog, te ne tre-
ba ozbiqno ni shvatiti raznorazne "edukacije" po raznorodnim "radioni-
cama" i sli~ne nastavne proizvoqnosti - kojima se, eto, po~e{e da bave i
psiholozi, kao {to su to ve} godinama ~inili pedagozi, a sve u nameri da
"pomognu" nastavniku materweg jezika.
Me|utim, kada se krajem pro{le godine i zvani~no pojavio "Priru~nik
za primenu aktivnih metoda nastave/u~ewa" pod nazivom "Aktivno u~ewe"
(autori: Ivan Ivi}, Ana Pe{ikan, Slobodanka Jankovi} i Svetlana Ki-
jev~anin.,Aktivno u~ewe, priru~nik za primenu aktivnih metoda u~ewa,
Institut za psihologiju, Beograd, 1997. str. 149) i kada se vidi da iza ova-
kvog "jednog od radnih instrumenata za promenu na~ina rada u na{im
{kolama, ali i u drugim, van{kolskim oblicima obrazovawa" stoje takve
institucije kakve su Ministarstvo prosvete Republike Srbije, Mini-
starstvo prosvjete i nauke Republike Crne Gore i UNICEF - Kancelari-
ja u Beogradu, - onda je jasno da nare~ene - "edukativne radionice" u nasta-
vi materweg jezika i nisu tako bezazlene, naivne i sporadi~ne pojave. Na-
protiv!
Simptomati~na je, tako|e, ~iwenica da autori Priru~nika nisu zatra-
‘ili potrebno mi{qewe o svojim namerama od na{ih eminentnih stru~-
waka iz oblasti metodike nastave srpskog jezika i kwi‘evnosti koji su
111Koreni obrazovawa u Srbiji
svojim brojnim uybenicima, priru~nicima i ostalim nau~nim i stru~-
nim radovima, dostupnim naj{iroj javnosti, postavili ~vrste temeqe sa-
vremenoj nastavi ovog predmeta, zasnovanoj upravo na stvarala~kom, pro-
blemskom i istra‘iva~kom pristupu wenim raznovrsnim i razgranatim
programskim sadr‘ajima.
[ta, dakle, nude autori priru~nika Aktivno u~ewe? Najpre su ve{to
ali tendenciozno smislili "scenario" za wegovu strukturu a kasnije i
upotrebu. Iz kabinetske perspektive, bez neophodnog temeqnog empirij-
skog uvida u postoje}i nivo nastave srpskog jezika i kwi‘evnosti (a ka-
ko }e i znati o tome kada se nisu potrudili da do|u do proverenih i na-
u~no utemeqenih izvora koji su im bili na dohvat ruke!) - oni "otkriva-
ju", svima ostalima nepoznatu, "istinu": kompletna nastava u na{im {ko-
lama (od prvog razreda osnovne, do ~etvrtog razreda sredwe {kole) jeste
zastarela, prevazi|ena, u najve}oj meri neprihvatqiva, optere}ena una-
pred sa~iwenim planovima i programima(?!), koju izvode neuki nastavni-
ci, a ovi samo "predaju", tra‘e od u~enika da "bubaju" i reprodukuju samo
ono {to su ~uli od nastavnika, "prozivaju" ih da bi ih ocenili... Re~ju, to
pripada tradicionalnoj {koli (za autore Priru~nika to je T-{kola!) ko-
ja nema nikakvog razumevawa za u~enika (koji se u frazeologiji autora
naj~e{}e pomiwe kao dete!), jo{ mawe za "inovacije", "edukacije", "radio-
nice" i wima podobna "otkri}a" savremene pedagogije i psihologije, te je
kao takvu treba {to pre ukinuti (naravno, to bi se najefikasnije posti-
glo nekim dekretom!) i zameniti novom. A ta "nova" {kola, koja se u pri-
ru~niku nudi kao na tawiru, prevashodno je "aktivna" {kola (A-{kola), a
u woj - te~e med i mleko: u~enici i sami biraju nastavne sadr‘aje (kakva
kolosalna besmislica!), nastavni ~as se pretvara u "edukativnu radioni-
cu" u kojoj u~enik (dete) mo‘e da radi naj~e{}e samo ono {to ho}e (o~i-
gledno, autori Priru~nika nisu skoro boravili u {kolskoj u~ionici!),
sami donose sudove i zakqu~ke...
Na{i uva‘eni psiholozi su se, zatim, poslu‘ili verbalnim trikom o
istinama i zabludama koji se odnose na wihovu A-{kolu stvoriv{i, ta-
ko, pravo zame{ateqstvo u kome samo dobro obave{ten ~italac mo‘e da
razlu~i istinu od zablude i koji, na kraju, uvidi da su autori Priru~ni-
ka, u stvari, mnoge istine olako proglasili za zablude i jo{ vi{e zablu-
da promovisali u "istine". Tako se u pravoj poplavi hipoteti~nih kon-
strukcija, proizvoqnosti, nedore~enosti, nau~ne neutemeqenosti i, iz-
nad svega, kardinalnog nepoznavawa korpusa problema u vezi sa nastavom
srpskog jezika i kwi‘evnosti gubi ili zamagquje i ono malo vaqanog
razmi{qawa (ne i prakti~nog utemeqewa!) o nekim mogu}nostima daqeg
112 Koreni obrazovawa u Srbiji
poboq{awa i usavr{avawa ove nastave o kojoj, hvala Bogu, ima ko da bri-
ne!
Osnovna ali neoprostiva zabluda koju nepromi{qeno i krajwe neargu-
mentovano lansiraju autori Priru~nika (i ugra|uju je u same wegove te-
meqe) jeste to {to nastavu materweg jezika utapaju u iskonstruisanu si-
vu masu "T-{kole", te se shodno tome, u wihovim iskqu~ivo teorijskim
pretpostavkama pomiwu i mnoge druge iluzije - koje se, iz razumqivih
razloga, ovde ne mogu detaqno prikazati.
Istina je, pak, ne{to drugo, ali i wu ne treba posebno dokazivati jer je
ona vi{estruko potvr|ena u na{oj nastavnoj teoriji i praksi, odnosno
nau~no utemeqena u brojnim uybenicima, priru~nicima i jo{ brojnijim
nau~nim i stru~nim radovima u okviru metodike nastave ovog vode}eg
{kolskog predmeta. Naime, podse}awa radi, jo{ pre vi{e od sto godina
znameniti Bogdan Popovi} trasirao je nove nastavne puteve kojima vaqa
i}i u do‘ivqavawu i prou~avawu (ne i "predavawu"!) kwi‘evnosti, ne-
{to kasnije Ilija Mamuzi} otvara nove vidike za mogu}nosti svestrani-
jeg aktivirawa u~enika u nastavi kwi‘evnosti i jezika, a pre vi{e od
trideset godina Milija Nikoli} je otpo~eo sa utemeqewem nove, moderne
i savremene metodike nastave srpskog jezika i kwi‘evnosti, stvoriv{i
ubrzo tzv. "beogradsku {kolu" u metodi~kim pristupima kwi‘evnom de-
lu i jeziku i okupiv{i uskoro oko sebe mnoge inventivne, kreativne i
vredne metodi~are. Oni i danas predano rade svoj posao i nastoje da u
{to ve}oj meri podstaknu sve nastavnike ovog predmeta da jednako imaju
na umu neizostavne nastavne ~inioce (posebno u nastavi kwi‘evnosti) i
wihovu interakcijsku povezanost: kwi‘evno delo (wegovu slojevitost,
vi{ezna~nost, ukupnu umetni~ku datost) - u~enika (wegovu receptivnu
mo}, intelektualne mogu}nosti, radoznalost, slobodu istra‘ivawa, mi-
{qewa i zakqu~ivawa) - nastavnika (wegovu inventivnost, kreativnost,
svestranu obave{tenost i, pre svega, pouzdanu metodi~ku osposobqe-
nost).
Ugradiv{i ih u same temeqe svoje slo‘ene strukture, nastava kwi‘ev-
nosti i jezika, tako, postaje u svemu istra‘iva~ka, problemska, stvara-
la~ka (ako nekome vi{e zna~i - kreativna), uspostavqaju}i skladne,
osmi{qene, funkcionalne i vazda nove saodnose u wihovom neraskidi-
vom jedinstvu. A da bi se sve to i prakti~no ostvarilo - metodika nastave
ovog predmeta nau~no je vaspostavila slo‘ene (ali ne shematizovane) si-
steme motivisawa, podsticawa, usmeravawa, ohrabrivawa u~enika da na-
stavnim sadr‘ajima (a iznad svega - kwi‘evnoumetni~kom delu) prilaze
slobodno, radoznalo, otvoreno, kriti~ki, te da u wima, uz neophodnu i
113Koreni obrazovawa u Srbiji
osmi{qewu nastavnikovu pomo}, otkrivaju, uo~e, izdvoje su{tinske wi-
hove datosti i da, potom, samostalno, ubedqivo, prihvatqivo donose svo-
je vrednosne sudove i zakqu~ke, argumentovano se zala‘u}i za svoje vi|e-
we, shvatawe i ukupno promi{qawe.
To su primarne odrednice nastave ovog predmeta i ve}ina nastavnika
materweg jezika upravo na wima zasniva svoj ~astan i nimalo lak posao.
Za one druge, koji su izvan takvih nastavnih tokova (a kojih je, na sre}u
sve mawe), ka‘e se da su zalutali u nastavne vode i za wih, na nesre}u, ne-
ma pomo}i, a pogotovu im ne mo‘e "pomo}i" projekat kakav je Aktivno u~e-
we.
Skandalozna je, upravo, takva zabluda (promovisana u formu apodik-
ti~ne "istine") autora ovog priru~nika da }e wihove "inovatorske" ide-
je biti oslowene "na nastavnike koji nisu izgubili entuzijazam". A neu-
godna je istina, zapravo, da takve nebuloze, za kwi‘evnost i jezik ne-
stru~nih psihologa, zdu{no mogu prihvatiti samo oni nastavnici ma-
terweg jezika koji ne poznaju dovoqno prirodu svoga posla, bla‘e re~e-
no, koji ne}e vaqano da ostvaruju svoje radne obaveze. Za takve je, kako se
pokazalo, nare~eni projekat o "aktivnom u~ewu" primamqiv mamac, {a-
rena la‘a, spasonosno re{ewe: da postanu ~lanovi putuju}eg pozori-
{ta (u kome mogu dobiti samo epizodnu ulogu!), da se zabavqaju sa decom
(~itaj: u~enicima), pa da sa sebe skinu te{ko i odgovorno breme pripre-
mawa, organizovawa i ostivarewa istinske i u svemu vaqane nastave je-
zika i kwi‘evnosti koja zahteva goleme napore, stalnu metodi~ku bud-
nost i neprekidno stru~no usavr{avawe. Jer, autori Priru~nika (u
Uvodnim napomenama) i vele da im je "bilo jasno da su ti tekstovi (mi-
sli se na" prvobitnu verziju "prakti~nog priru~nika - prim. M. V.) u
prili~noj meri nedore~eni i nesavr{eni (a to va‘i i za verziju koja se
ovde predstavqa)". Zatim su se mudro dosetili (svakako, uz nezanemari-
vu finansijsku podr{ku Unicefove Kancelarije u Beogradu) "koopera-
tivnih seminara" "na kojima su autori iznosili svoje jo{ nedovoqno ar-
tikulisane ideje", te bla‘eno i samozadovoqno zakqu~uju: "Tako su, svi
ovi tekstovi, u velikoj meri, zajedni~ko delo svih onih koji su se wima
bavili... u~iteqa, predmetnih nastavnika, {kolskih psihologa i peda-
goga, direktora {kola, {kolskih nadzornika/inspektora, saradnika
ministarstava prosvete... pa postaju neka vrsta novog prosvetarskog
folklora a autori zajedno sa u~enicima seminara stvaraju "akcionar-
sko dru{tvo" u koje svako unosi svoje profesionalno iskustvo, a dobit
je obostrana i vi{estruka". A kakva je zaista, i kolika "dobit" za nasta-
vu srpskog jezika i kwi‘evnosti, koju nude i obe}avaju "akcionari"
114 Koreni obrazovawa u Srbiji
ovog "projekta"? Na‘alost, ne samo da je mala, nego je i zabriwavaju}a i
zastra{uju}a! Dosta, primamqiva mudrovawa pretencioznih psihologa
o tome kako "inovirati" nastavu kwi‘evnosti ne mogu da pokolebaju
mnoge nastavnike ovog predmeta da i daqe, kao {to su to i vazda ~ini-
li, odgovorno, dosledno, sistemati~no i u svemu vaqano izvr{avaju svo-
je radne zadatke. Ali, ako se u ove "projekte", dovitqivo, s predumi{qa-
jem i aktivno{}u na "duge staze", postepeno ali sigurno uvuku i oni "ak-
cionari" koji u neko dogledno vreme mogu imati i presudnu ulogu u od-
lu~ivawu o mogu}im druga~ijim kretawima u na{em obrazovnom siste-
mu - onda se ovaj Projekat, u najmawu ruku, mora primiti kao signal za
uzbunu!
No, prema onoj narodnoj o kozi i wenim rogovima, da vidimo kako gospo-
da psiholozi "podu~avaju" srbiste. U delu Priru~nika koji ima naslov
Primeri edukativnih radionica dati su primeri nastavnih ~asova, me-
|u kojima je i Obrada narodne pesme "Hasanaginica".
Otkuda ba{ "Hasanaginica" za "edukativnu radionicu"?! Ako je to sa-
mo "zbog potrebe seminara" (kako stoji u uvodnoj napomeni) za{to auto-
ri ne izabra{e narodnu pesmu "Sme{no ~udo" jer bi bila mnogo pri-
kladnija za wihove "potrebe", a odgovarala bi i wihovoj ideji (iznetoj
u uvodnom delu pomenutog poglavqa) po kojoj "zahtevi koje nastavnik u
radionici postavqa pred u~enika mogu izgledati kao poziv na igru" (!).
"Radionica" bi se, tako, pretvorila u abayijsku radwu, te bi zec mogao
dobiti i prikladniju ode}u od dimija, kad se vere - makar da je ne izde-
re! Ali, poigravati se tako sa jednim od vrhunskih dela na{eg usmenog
narodnog neimarstva - to je, najbla‘e re~eno, krajwe neukusno! U napo-
meni se jo{ veli da ova pesma "nije vi{e u programu za osnovnu {kolu
u Srbiji",-ali se ne ka‘e u kom je to programu sada. (Zna~i, kreatori
"radionice" i ne znaju u kom je od nastavnih planova i programa pred-
vi|eno prou~avawe "Hasanaginice", jo{ mawe, dakle, znaju da upravo uz-
rasnom nivou u~enika vaqa prilagoditi sve interpretativne tokove u
pristupu datom kwi‘evnom delu!).
U odeqku koji je naslovqen kao Ciq (~asa) stoji: "Osnovni ciq ove ra-
dionice jeste obrada i analiza (podvukao M.V.) balade Hasanaginica".
(Bez komentara!) A daqe se, kao jedan od ciqeva, najavquje "ve‘bawe pisa-
wa u formi deseterca" kako bi se postiglo "razvijawe pismene i kwi‘ev-
ne kulture". Dakle, u~enici }e na jednom ~asu sti}i da se "poigraju" ne-
sre}nom Hasanaginicom, a osta}e im vremena da se poka‘u i kao pesni-
ci!
U Materijalu za ~as (slede}i pasus) predvi|en je "kratak izvod o karak-
115Koreni obrazovawa u Srbiji
teristikama balade, za svakog u~esnika" (vaqda - u~enika). Eto kako za
kwi‘evnost neuki psiholozi upadaju u sopstvene zamke! Zala‘u se teo-
rijski za u~eni~ko slobodno, samostalno, individualno istra‘ivawe
datog problema a potom i adekvatno zakqu~ivawe, a kada takva postupa-
wa treba prakti~no prikazati, oni ne izlaze iz zadwih klupa T-{kole! A
svakom na{em nastavniku srpskog jezika i kwi‘evnosti odavno je znano
kako se usvajaju kwi‘evnoteorijski (a i ostali funkcionalni) pojmovi:
svestranim prou~avawem reprezentativnih kwi‘evnih dela u kojima je
dati pojam uzorno ostvaren, te simultanim i imanentnim uo~avawem i
obrazlagawem wegove kwi‘evnoumetni~ke (stilske) funkcije.
I ni{ta vi{e o pripremama za nastavni ~as! [ta je sa motivisawem
u~enika za ~itawe balade? Gde su istra‘iva~ki zadaci i podsticaji i
usmerewa da to u~eni~ko do‘ivqajno ~itawe ove znamenite narodne pe-
sme bude u funkciji sveobuhvatnog suo~avawa, saznajnog, analiti~kog,
estetskog. moralnog, sa za~u|uju}im tokovima wene slo‘ene umetni~ke
strukture? Ko }e na ~asu ne{to re}i o zapisivawu balade? Kome je pove-
ren poseban zadatak da govori o prevo|ewu na strane jezike i objavqiva-
wu pesme? [ta }e u~enici saznati i od koga o tome kako je pesma uzbur-
kala naj~uvenije evropske duhove onoga vremena? Ko li, kada i kakve
vrednosti napisa dramsko delo sa istoimenim nazivom - "Hasanaginica"?
Ali, to su ozbiqni zadaci, i takvu pripremu mogu da obave samo pravi
znalci ovoga posla, uz mnogo ulo‘enog napora, stvarala~ke inventivno-
sti i istinske metodi~ke brige da se na predstoje}em ~asu dosegne potre-
ban nastavni nivo. Izumiteqi "edukativnih radionica", pak, nemaju vre-
mena (~itati: ne znaju) za tako ne{to jer ‘ure da br‘e-boqe upute "poziv
na igru" svojim izabranicima - nastavnicima "entuzijastima". Zabava mo-
‘e da otpo~ne!
Me|utim, ono {to sa~initeqi ovog "scenarija" nude u odeqku "Podela
na grupe" vi{e nije ~ak ni zabava, ve}e besprimerna besmislica! Na neka-
kvim karticama, "koje su prethodno dobro izme{ane" (?1) ispisani su sti-
hovi "poznatih narodnih pesama, koje imaju i svoju melodiju, tj. mogu se
otpevati" (me|u kojima su i "Udaralo mom~e u tamburu" i "Promi~e mom-
~e kroz selo"!). Potom nastaje prava "tarapana" oko grupisawa u~enika
prema stihovima iz ponu|enih pesama (koja mo‘e i neslavno da zavr{i
ako u~enicima nisu poznati stihovi tih pesama, a ne zna se da li ih u~e-
nici znaju, jer se ne zna o u~eni~kom uzrasnom nivou, a za to se i ne mo‘e
znati ako se ne zna u kojoj {koli i u kom je razredu Hasanaginica pro-
gramska obaveza). Ako se kojim slu~ajem, ipak, sve to nekako i zna, i "kada
se ~lanovi grupe na|u", nastaje pravo slavqe: "Na kraju, svaka grupa otpe-
116 Koreni obrazovawa u Srbiji
va svoju pesmu ostalima". Genijalno! A {ta ako, opet, u~enici (ili ti de-
ca) ne znaju da "otpevaju" te pesme (jer su, kao slobodne li~nosti, svoj mu-
zi~ki ukus izgra|ivali na turbo-folku i wemu podobnim melodijama)?
No, za sve ove kreatore-utopiste svima dobro poznati nastavni principi
(me|u kojima posebnu determinantnu funkciju ima princip uslovqenos-
ti) i ne zna~e ni{ta jer i oni, verovatno, pripadaju T-{koli! Kona~no,
kakvu nastavnu funkciju ima takav "muzi~ki" deo ~asa, kada je o~igledno
da izabrane pesme, ni tekstualno ni melodijski, ne korenspondiraju sa
ovom baladom? Na pitawe, pak, kako se korelativno dodiruju kwi‘evna i
muzi~ka umetnost, naravno, u nastavnim okolnostima, - metodika nastave
na{eg predmeta odavno nudi brojna osmi{qena i funkcionalna re{ewa.
Sada dolaze "Glavni koraci", ali ~italac ovog besprizornog galimati-
jasa ubrzo uvidi da je to - kora~awe unazad! Sa nedosti‘ne umetni~ke
(ali i psiholo{ke, eti~ke, etni~ke, i mnoge druge) visine, koje se na vol-
{eban na~in domogao anonimni narodni pesnik, osigurav{i svome delu
ve~iti hod kroz vreme i prostor, - nare~eni "inovatori" ovu uzvi{enu sa-
gu o bezmerno golemoj porodi~noj i qudskoj tragediji spu{taju na nivo
cirkuske zabave koja je za jednokratnu upotrebu! "Da bi se svi upoznali sa
sadr‘ajem pesme, svako od u~enika dobije tekst pesme". (Zna~i, pesma je
potpuno nepoznata u~enicima, {to je sa stanovi{ta tuma~ewa kwi‘ev-
nog teksta u nastavnim okolnostima apsolutno nedopustivo!). "Zatim'ne-
ko od u~enika, za koga se zna da izra‘ajno ~ita, pro~ita pesmu naglas, a
ostali pa‘qivo slu{aju". (Takav zahtev, napre~ac postavqen, ne bi mogao
vaqano da ostvari ni profesionalni pozori{ni glumac, a kamoli u~e-
nik o ~ijem se uzrastu jo{ uvek ni{ta ne zna!)
Zatim se grupama (ima ih {est) daju zadaci. Radi potpunijeg uvida u
svu apsurdnost i prizemnost ovakvog "scenarija", citiramo ve}i deo tek-
sta sa "zadacima" za prvu grupu:
I grupa dobija zadatak da se stavi u ulogu tu‘ioca Hasanaginice, u ime
Hasanage. Wima se ka‘e: Zamislite se u ulozi branioca Hasanage, odno-
sno wegovih postupaka. Vi treba da se {to vi{e u‘ivite u ovu ulogu za-
stupnika Hasanage da biste ga, krajwe pristrasno, ali argumentovano(podvukao M.V.) branili. Koristite sva svoja znawa i iskustva: kulturo-
lo{ka. sociolo{ka, psiholo{ka, istorijska da biste u potrazi za argu-
mentima vaqano odbranili Hasanagu, odnosno zasnovano na~inili optu-
‘nicu Hasanaginici... (?!)
Potom se od slede}e grupe tra‘i da igra ulogu "branioca Hasanagini-
ce"; od naredne "da u formi deseterca" smisli "druga~iji nastavak pesme"
od unapred odre|enog momenta u wenom tekstu, pod uslovom da to vi{e i
117Koreni obrazovawa u Srbiji
ne bude balada (a {ta ako ispadne srema~ka posko~ica?!); jo{ daqe da "do-
ga|aj koji se desio u pesmi" (!) u~enici "opi{u" (vaqda - prika‘u) "na na-
~in kako to ~ine novinari kroz formu reporta‘e" (?!); daqe od daqeg - da
grupa "ra{~lani" pesmu "na {to sitnije celine - jedinice zna~ewa", pa da
se to "preto~i" "u formu narodne umotvorine", tj. "da izvu~e {to vi{e po-
ruka (pouka) iz pesme"; i najdaqe: {esta grupa ima zadatak da sastavi pot-
puno novu pesmu, i to baladu, ~iji }e glavni lik biti Hasanaga (!) I tako
daqe, i tome sli~no...
Ako neko misli da su u~enici dobili i neko optimalno vreme da ispu-
ne zadate obaveze - grdno se vara. Jer, na{i "inovatori" i "kreativci" de-
cidirano vele: "Grupe na izradi svojih zadataka rade oko pola sata". Osta-
tak vremena do kraja ~asa (koliko li je to kada je silno vreme pro}erda-
no na formirawe grupa i pevawe pesama na po~etku ~asa?!) vaqa rezervi-
sati za "prezentaciju radova" i "diskusiju".
[ta re}i na sve to nego da se radi o kolosalnim besmislicama i neu-
kusnim podvalama. A jedna od tih prevara jeste i ta {to su na{e svezna-
lice akrobatski izbegle da poka‘u i {ta se to mo‘e dobiti od takvog mu-
drovawa. I ko su ti imaginarni u~enici (te se mogu tako lako prevesti
‘edni preko vode), koja je to iracionalna {kola (koja }e se udarcem ~a-
robnim {tapi}em pretvoriti u onu jedino pravu - A-{kolu), koji li su,
pak, ti srbisti {to }e poverovati da se iz kukavi~ijeg jajeta mo‘e izle-
}i soko?!
Ali, ako sve to, i mnogo {ta sli~no {to se odnosi na nastavu materweg
jezika, ne znaju oni koji su sebi uzeli za pravo da se bave i poslovima iz-
van svoje (ina~e, cewene) struke, - "znaju" wihovi "seminaristi"! Jedna od
takvih "radionica" proradila je i u O[ "Bra}a Je~menica" u U‘icu, a na-
stavna jedinica je bila "Doma}a lektira: Sava Nemawi} - sveti Sava u
kwi‘evnosti i narodnoj tradiciji".
I tamo su formirane radne grupe u~enika pomo}u kartica "slu~ajnim
izborom", opet se pevalo, ali ovoga puta "kada u~enici formiraju grupe,
svaka od wih dobija zadatak da smisli melodiju i otpeva stihove iz pome-
nutih pesama" (re~ je o pesmama o svetom Savi na{ih poznatih pesnika),
pisani su memoari o na{em prvom patrijarhu, vo|eni intervjui sa Sveti-
teqem, pravqene ukr{tene re~i "na temu - sv. Sava", pisane pesme o wemu...
U zavr{nom delu ~asa: "Svaka grupa javno prezentira ono {to je uradila.
Izlagawe grupa se proprate aplauzom... Nastavnica pohvaquje rad svake
grupe." O~igledno, postprazni~na atmosfera i na ~asu srpskog jezika! A
"realizator ~asa", o~ito zadovoqan onim {to je postignuto na wemu, za-
kqu~uje: "Na ovom ~asu u~enici su, po na{em mi{qewu, bili veoma krea-
118 Koreni obrazovawa u Srbiji
tivni tako da smo wihove produkte prikazali u prilogu".
Umesto komentara takvog ~asa, citiramo neke delove iz samo jednog
"produkta" - "Intervjua sa sv. Savom":
"Kako se danas ose}ate? - Ose}am se mrtvo.Kada se vra}ate na nebo? - Prvim JAT-ovim avionom.Ko Vam je napravio tu je‘ frizuru? - Ilija Gromovnik.Gde Vam je oreol? - Ostao u ma{ini za prawe.[ta mislite o prosvetnim radnicima? - @ao mi je {to moraju da
prose izme|u ~asova."
Ipak, moramo se zapitati: Za{to ba{ sveti Sava? [to ne Domanovi}
ili Nu{i} ili, ako ho}ete, Dobrica ]osi}? (Bar bi oni imali {ta da ka-
‘u u intervjuima ovakve vrste!) Otkud moralno pravo zanatlijama? Zar
nije dovoqno {to mu "turski" Turci satre{e mo{ti, pa treba da ga do-
kraj~e ovi na{i "srpski", i to duhovno, potiru}i ovo malo se}awa na ve-
li~inu wegova dela koje svaki Srbin treba da ~uva u svom pam}ewu kao
{to se ~uva i po{tuje retka amajlija?!
Umesto rezimea i zakqu~ka - predla‘emo da Ministarstvo prosvete Re-
publike Srbije organizuje nau~ni skup na kome bi na{i eminentni
stru~waci iz oblasti nastave srpskog jezika i kwi‘evnosti o ovom pro-
jektu govorili op{irnije, argumentovanije i ubedqivije no {to se moglo
re}i u osvrtu ovakve vrste. Zakqu~ci sa takvog savetovawa morali bi bi-
ti obavezuju}i za realizatore projekta Aktivno u~ewe. Istovremeno, tre-
ba da preduzme odgovaraju}e diplomatske korake radi korisnijeg preu-
smeravawa jednog dela nov~anih sredstava kojim Unicefova Kancelari-
ja podr‘ava ovaj projekat: da se kupe odgovaraju}e korisne kwige za bi-
blioteku onih {kola koje wima ne raspola‘u. U tim kwigama ima svega
onog vaqanog ~ega nema u priru~niku "Aktivno u~ewe".
119Koreni obrazovawa u Srbiji
"SVE SE MEWA, ALI SE [KOLE NE DAJU,BRANE SE, ODOLEVAJU..." - D. RADOVI]Qubinko Zlati}, Jelena Stefanovi}
Po{tovani kolega Vu~kovi}u,
Neprijatno nas je iznenadio ~lanak ISTINE I ZABLUDE O "AKTIV-
NOM U^EWU" ~iji ste autor, a koji je objavqen u ~asopisu [kolski ~as
srpskog jezika i kwi‘evnosti br. 1-2/1998. god. Po{to u delu teksta u ne-
gativom kontekstu pomiwete O[ "Bra}a Je~menica" iz U‘ica koja je cen-
tar za prakti~nu primenu i razvijawe aktivnih metoda nastave/u~ewa
osetili smo se prozvanim da odgovorimo, prvenstveno zbog {ire ~itala~-
ke publike, koja nije dovoqno upoznata sa idejama projekta AKTIVNO
U^EWE, pa na osnovu pomenutog ~lanka mo‘e zakqu~iti da smo mi neka
vrsta dru{tvenih (~itaj {kolskih) neprijateqa. Nadamo se da }ete obja-
viti ovo pismo jer ste u istom broju pomenutog ~asopisa (u kome ste glav-
ni i odgovorni urednik) pozvali ~itaoce i saradnike na su~eqavawe mi-
{qewa.
Posebno su nas pogodile kvalifikacije poslate na adresu svih onih
koji su na neki na~in anga‘ovani u realizaciji projekta AKTIVNO
U^EWE. Nazivate ih: diletantima zalutalim u nastavne vode, neradni-
cima, ~lanovima putuju}eg pozori{ta. zanatlijama, srpskim Turcima.
Zar je to akademski nivo i zar je doktorska titula koju nosite spojiva sa
etiketirawem kolega (koji su, gospodine, ma {ta Vi mislili, stru~ni za
obavqawe svog posla)?
Potpuno smo svesni da ‘ivimo i radimo u sredini koja se gr~evito
opire svakoj promeni i da je veoma te{ko u tim uslovima sprovesti ne-
ku novu ideju, ali nas brine {to pojedini eminentni stru~waci za
oblast metodike zatvaraju o~i pred zabriwavaju}im stawem u na{im
osnovnim {kolama i {to a priori odbacuju projekat ~iji je ciq una-
pre|ivawe nastave
Ta~no ste primetili da samo dobro obave{ten ~italac mo‘e razumeti
Priru~nik, {to je logi~no kada se zna da Priru~nik slu‘i kao radni
materijal seminarima (trodnevnim i petodnevnim), ali Vam to nije sme-
talo da se poduhvatite wegove "analize" mada se prava slika o projektu
120 Koreni obrazovawa u Srbiji
mo‘e ste}i samo na seminaru. Organizovana su dva takva seminara na
U~iteqskom fakultetu u U‘icu, ali nas niste udostojili svojim prisu-
stvom. Mo‘da zato Va{ ~lanak vrvi od neta~nih podataka i zabluda.
Izme|u ostalog, tvrdite da se za projekat AKTIVNO U^EWE opredequ-
ju nastavnici koji ‘ele da izbegnu pripremawe, organizovawe i ostvari-
vawe vaqane nastave, a upravo je obrnuto jer se u ovom projektu akcenat
stavqa na nastavnika kao motivatora i organizatora, a ne ocewiva~a i
predava~a, za {ta je potrebna i te kakva priprema. Znatno je lak{e u}i u
razred i ispri~ati pri~u nego organizovati i realizovati ~as na kome
}e u~enici vlastitom aktivno{}u do}i do novih znawa.
Tako|e, autori Priru~nika ne tvrde da je "kompletna nastava u na-
{im {kolama (od prvog razreda osnovne do ~etvrtog razreda sredwe
{kole) zastarela... i da ona pripada tradicionalnoj {koli..." za {ta ih
optu‘ujete. Naime, u Priru~niku, u tekstu gde se govori o tradicional-
noj naspram aktivne {kole jasno se ka‘e da se "u wemu ne opisuju real-
no postoje}e {kole", ve} je re~ o "namerno zao{trenom su~eqavawu dve
razli~ite op{te koncepcije, dva duha koji mogu vladati u {koli". Za-
tim se ponavqa da tradicionalna i aktivna {kola u ovako ~istom vidu
ne postoje i da je mogu}e da Vam je ovo promaklo? Upravo se od u~esnika
seminara tra‘i da procewuju karakteristike na{e realne {kole. Zar
bi se odu~esnika seminara, u jednoj aktivnosti, tra‘ilo da se sete svih
onih postupaka, na~ina, procedura koji se koriste u nastavi, a kojima
se mogu konkretno aktivirati u~enici, ako se prethodno tvrdi (kao {to
iznosite) da je kompletna nastava u na{im {kolama zastarela i da tu
ni{ta ne vaqa?
Zaista mislimo da nastava koja preovla|uje u na{oj osnovnoj {koli po-
kazuje ozbiqne mawkavosti od kojih su najozbiqnije: lo{ kvalitet i ni-
zak nivo usvojenih znawa. Tako se do ideje o aktivnoj nastavi do{lo pr-
venstveno iz pedago{kih razloga tj. "da ono {to deca u~e u {koli nau~e
kvalitetnije i boqe i da ta znawa budu smislenija, trajnija i upotrebqi-
vija." Dakle, projekat AKTIVNO U^EWE podstaknut je upravo pedago-
{kom neefikasno{}u i neuspe{no{}u postoje}eg i preovla|uju}eg mo-
dela rada u {koli.
O slabim rezultatima nastave govore istra‘ivawa koja su se bavila
evaluacijom efekata osnovnog obrazovawa u na{oj zemqi. U kwizi "Efek-
ti osnovnog {kolovawa" gde su prikazani rezultati jednog obimnog is-
tra‘ivawa (ispitivawem, pod vo|stvom N. Havelke, je obuhva}eno sto ode-
qewa osmog razreda, odnosno 2800 u~enika je testirano kriterijskim te-
stovima iz osam osnovno{kolskih predmeta) do{lo se do zakqu~ka "da su
121Koreni obrazovawa u Srbiji
obrazovna postignu}a na svim testovima ispod o~ekivanih, i da su izra-
zito najslabiji rezultati postignuti u prirodno-nau~nom podru~ju."
Tako|e je konstatovano da je dve tre}ine ispitanika osnovnu {kolu za-
vr{ilo sa odli~nim i vrlo dobrim uspehom, a isto toliko ih je u grupi
u~enika koji nisu ovladali osnovnim, op{tim i nu‘nim znawima za pro-
duktivno ukqu~ivawe u sredwo{kolski nastavni proces, {to zna~i da
veliki broj u~enika zavr{ava osnovnu {kolu sa prazninama u elemen-
tarnim znawima.
Rezultati analiza Instituta za pedago{ka istra‘ivawa vr{ena to-
kom 1992/93. i 1995/96. godine, o znawima osnovaca ni‘ih razreda ukazu-
ju na neophodnost rastere}ewa nastavnih planova i programa i izmene
na~ina izvo|ewa nastave. Tu su i mnoga druga istra‘ivawa stavova u~e-
nika o nastavi, radu na ~asovima... Zar to nisu dovoqni argumenti za
promenu na~ina realizacije nastave?
Zamerate autorima Priru~nika {to "iz kabinetske perspektive bez
neophodnog temeqnog empirijskog uvida u postoje}i nivo nastave srp-
skog jezika i kwi‘evnosti" dolaze do zakqu~ka da je nastava u na{im
{kolama zastarela i prevazi|ena da biste ih zatim kritikovali, vaqda
zaboravqaju}i {ta ste prethodno rekli, {to su u radni materijal ukqu-
~ili stavove, mi{qewa i zapa‘awa prakti~ara.
Na kraju bismo se osvrnuli na kritiku koju ste uputili na{em sce-
nariju za ~as doma}e lektire "Sava Nemawi} - sveti Sava u kwi‘evno-
sti i narodnoj tradiciji". To je radna verzija scenarija koja nije pod-
vrgnuta tzv. konstruktivnoj kriti~koj analizi i koja je namewena in-
ternoj upotrebi. Nameravali smo da ideje koje u wemu postoje doradi-
mo, preciziramo pa tek onda scenario i objavimo. Ne znamo kako je taj
scenario dospeo do Vas, ali smo zaprepa{}eni ~iwenicom da na osno-
vu radne verzije scenarija za jedan {kolski ~as zakqu~ujete o ukup-
nom projektu i wegovim navodnim slabostima. Smatramo da zadaci ko-
je su dobile grupe (1. Da napi{u odlomak iz memoara svetog Save, 2. In-
tervju sa svetim Savom, 3. Ukr{tene re~i tematski vezane za svetog Sa-
vu, 4. Da napi{u pesmu o svetom Savi, 5. Da dramatizuju odlomak iz na-
rodne pripovetke "Sveti Savo i |avo"), kao i ostala re{ewa scenarija,
ne predstavqaju skrnavqewe li~nosti i dela svetog Save, ne predsta-
vqaju omalova‘avawe"svega onoga {to sveti Sava zna~i za srpsku kul-
turu.
Ti zadaci su, po na{em mi{qewu, veoma zahtevni, podsticajni, stva-
rala~ki... Tako|e smatramo da su u~enici na ovom ~asu bili kreativ-
ni. Pro~itali ste pesmu koju je napisala ~etvrta grupa:
122 Koreni obrazovawa u Srbiji
@ITIJE SVETOG SAVE
Rastao je u odori kraqeva, ~ar{af svilen i bela kadifa. Cela Zeta beja{e wegova. Princ Rastko.
Pobegao od o~inskog skuta da poslu{a Bo‘ijega glasa. Spremio se za ‘ivot isposnika i shvatio da u ~oveka stasa. Monah.
Ispunio je ‘equ svog ‘ivota da obrati Srbiju i Srbe, da se pored Hrista me|u svece vine. Sveti Sava.
Pro~itali ste i odlomak iz memoara svetog Save, ali ni taj odlomak
kao ni pomenutu pesmu ne komentari{ete. Smeta Vam intervju. U wemu su
u~enici, na svoj na~in, bili duhoviti i aktuelni (osvr}u}i se na stu-
dentske proteste i lo{ materijalni polo‘aj prosvetnih radnika).
Ne sla‘emo se ni sa kvalifikacijama koje ste izneli na ra~un scena-
rija "Hasanaginica". Verovatno }e Vam u vezi sa tim odgovoriti wegovi
autori.
U zakqu~ku pomenutog ~lanka zala‘ete se za organizaciju nau~nog sku-
pa "na kome bi na{i eminentni stru~waci iz oblasti nastave srpskog je-
zika i kwi‘evnosti o ovom projektu govorili op{irnije, argumentova-
nije... Zakqu~ci sa takvog savetovawa morali bi biti obavezuju}i za rea-
lizatore projekta AKTIVNO U^EWE." Ali zar na tom nau~nom skupu ne
bi trebalo da u~estvuju i eminentni pedagozi i psiholozi, i pre svih
wih, prosvetni radnici - prakti~ari koji realizuju nastavu u na{im
{kolama? Tako|e, ube|eni smo da ono {to ne funkcioni{e samo privre-
meno mo‘e biti spaseno "obavezuju}im zakqu~cima" i "dekretima".
Svakako treba ista}i da su autori projekta priznati nau~ni radnici,
da je re~ o projektu Instituta za psihologiju i da su ga odobrili Mini-
starstvo prosvete Republike Srbije i Ministarstvo prosvete i nauke Re-
publike Crne Gore. Eksperti UNICEF-a proglasili su projekat AKTIV-
123Koreni obrazovawa u Srbiji
NO U^EWE najuspe{nijim i najkvalitetnijim me|u projektima ove agen-
cije UN i zato ga finansiraju. Zahvaquju}i tome odre|en broj na{ih
osnovnih {kola je opremqen najsavremenijim nastavnim sredstvima.
Projekat je "izvezen" i realizuje se i u drugim zemqama. Prosvetni radni-
ci koji su u~estvovali na seminarima su skoro jedinstveni u oceni da se
radi o veoma kvalitetnom i korisnom projektu. Vi, me|utim, ovaj projekat
nazivate {arenom la‘om, kolosalnim besmislicama i neukusnim podva-
lama. Svakako da mo‘e biti i suprotnih mi{qewa. Kriti~ki odnos pre-
ma AKTIVNOM U^EWU je po‘eqan, posebno ako je konstruktivan, {to se
za Va{ ~lanak ne mo‘e re}i.
Po~eli smo re~ima Du{ka Radovi}a, wima }emo i zavr{iti:
"[KOLA SE MORA OSAVREMENITI I DEMOKRATIZOVATI;
BA[ NA TAJ NA^IN [TO ]E VI[E LI^ITI
NA [KOLSKU VE]INU - \AKE NEGO NA MAWINU
PROSVETNIH RADNIKA I WIHOVE DAQE
I BLI@E MLADOSTI, IDEALE I JUNAKE."
124 Koreni obrazovawa u Srbiji
ZA[TO SU NAM OGLEDALA KRIVA...Dr Miroqub Vu~kovi}
Ko istinu gudi, gudalom ga po prstima biju.(Narodna poslovica)
Uva‘eni kolega Zlati}u,
cewena koleginice Stefanovi},
Obradovao sam se va{em "pismu" jer sam strepeo od mogu}nosti da }e mo-
je upozorewe na svu pogubnost nare~enog "projekta" za nastavu srpskog je-
zika i kwi‘evnosti ostati nezapa‘eno. Ali, avaj! Umesto da neoborivim
dokazima poka‘ete u ~emu je vaqanost onoga {to sam ja ozna~io kao nedo-
voqnost, te da doka‘ete da nisam u pravu, vi istro{enim frazama, pau-
{alnim ocenama, protivure~nim konstrukcijama i, iznad svega i na‘a-
lost, nepoznavawem su{tine problema koje pokre}e tzv. "aktivno u~ewe" u
domenu nastave materweg jezika - poku{avate da odbranite ono {to je
neodbrawivo. Zato ne ostavqate utisak ozbiqnog sagovornika u raspra-
vqawu o ovako ozbiqnoj problematici u nastavi ovog vode}eg predmeta
na nivou osnovne i sredwe {kole. Ipak, "prvenstveno zbog {ire ~itala~-
ke publike", kako rekoste, da podsetim na neke ~iwenice koje same za sebe
dovoqno govore, nezavisno od va{eg ili mog vi|ewa problema oko kojih
se sporimo. I na~ina na koji o wima kazujemo!
... A ~itaj kako je napisano (Adelung - Vuk)
Nemate posebne razloge da brinete, uva‘ena koleginice i ceweni kole-
ga, da }e vas ta {ira ~itala~ka publika proglasiti za "{kolske neprija-
teqe". "[kolski ~as srpskog jezika i wi‘evnosti" je stru~ni ~asopis za
metodiku nastave ovog predmeta, te su, po prirodi stvari wegovi ~itaoci
pre svega, srbisti, zatim ve}ina u~iteqa i poneki student sa nastavni~-
hih fakulteta. Ve}ini wih, pak, budite uvereni, i te kako je stalo do va-
qanosti nastave koju su izabrali kao ‘ivotni poziv. Isto tako, uveren
sam, oni umeju da ~itaju "kako je napisano", {to se ne bi moglo re}i i za
vas. Naime, moja reagovawa na neprihvatqive postavke u pomenutom "pri-
125Koreni obrazovawa u Srbiji
ru~niku" iskqu~ivo se odnose na nastavu srpskog jezika i kwi‘evnosti,
{to je posebno nagla{eno u 2. fusnoti:
Provokativnost ovog priru~nika iziskuje sveobuhvatan i multidi-sciplinarni pristup u kriti~kom sagledavawu onoga {to on nudi. Uovom osvrtu, po prirodi stvari, bi}e re~i samo o najuo~qivijim wego-vim delovima - sagledanim sa stanovi{ta metodike nastave kwi‘evno-sti i jezika. Stru~waci za druge nastavne oblasti neka ka‘u {ta mi-sle o wegovim smerawima. Vaqda je to i prirodno: da se svako bavi onimposlom za koji je stru~no osposobqen!
("[kolski ~as...", 1-2/98, str. 112)
No, zarad te iste "~itala~ke publike, koja nije dovoqno upoznata sa ide-
jama projekta Aktivno u~ewe" (a za{to nije upoznata, po{tovana gospodo,
zbog ~ega je va{ "projekat" namewen samo posve}enima, okupqenim u ka-
mernim sastavima, i zar nije normalno da wegove "sjajne" ideje budu do-
stupne svima onima kojima su, po va{em dubokom uverewu, neophodne i
takve "edukacije" kakve on nudi?!) - dakle, radi novog saznawa {ta se sve
mo‘e "dizajnirati" u va{im "radionicama", obelodawujemo delove jo{
jednog "bisera" koji je tamo zgotovqen, ovoga puta, za potrebe nastave isto-
rije. (Naravno, i ovde usmeravam pa‘wu ~italaca na one delove "scenari-
ja" za ~as istorije, koji se ti~u nastave kwi‘evnosti. O ostalome neka
brinu istori~ari!)
Elem, ~as istorije predvi|en je u VII razredu osnovne {kole, a "ova ra-
dionica ima za ciq evaluaciju nau~nog gradiva, ponovno utvr|ivawe na-
u~enog, kao i sticawe uvida u horizontalnoj povezanosti gradiva, odno-
sno povezanosti nekoliko lekcija koje ~ine jednu celinu, poglavqe"
(Evropa od XV do XVIII veka, Priru~nik, str. 93). Po{to se formiraju
grupe u~enika, pa se rasformiraju, a zatim se opet formiraju (!), "nastav-
nik svima daje instrukciju", a posebno upzorava: "Pazite, to gradivo tre-
ba da izu~ite tako da se mo‘ete smatrati ekspertom, stru~wakom za ovu
oblast... Za ovo imate deset minuta". Sjajno! (Napomena: ^etiri grupe su
usmerene na "izu~avawe" u‘ih tematskih celina iz datoga gradiva, ali
"zadatak za petu grupu je da se najpre upozna sa sadr‘ajem svih lekcija a
zatim da pristupi tragawu kroz dodatnu literaturu... Wu, pak, ~ine "ra-
zne istorijske i umetni~ke kwige, mape, dakle razna zanimqiva literatu-
ra koja se odnosi na ovaj period... , (Priru~nik, str. 94). Naravno, i oni }e
postati "eksperti za ovu oblast" i, dakako, to }e postati za "deset minuta".
Kolosalno! (Mo‘e se samo naga|ati {ta bi o svemu tome rekli na{i aka-
126 Koreni obrazovawa u Srbiji
demici - Kresti}, Popov, Ekmeyi} i dr. kada bi, kojim slu~ajem, saznali
za ovaj "ingeniozni" projekat i ako bi imali vremena da se pozabave wego-
vim smerawima.)
No, vratimo se onim delovima ovog nastavnog ~asa, koji se odnose na
srbistiku a oni, na‘alost, ispuwavaju ve}i deo tog surogata sa~iwe-
nog od istorije i kwi‘evnosti. Jer, od pet grupa u~enika, samo se jed-
na neposredno bavi istorijskom problematikom ("Tre}a grupa dobija
zadatak da napravi kviz iz ove oblasti"), dok u~enici iz ostale ~eti-
ri grupe, pored toga {to su prethodno postali "eksperti za ovu
oblast", sada treba da postanu i "kriti~ari", pisci kwi‘evno-nau~nih
dela, prozni pisci, pesnici... (Pesnik mo‘da nije ni slutio da }e, mno-
go br‘e nego {to je pri‘eqkivao, do}i vreme kada }e svi qudi pisati
pesme!) Dakle, prva grupa ima zadatak "da pi{e kritiku ovog perioda"
(dakako, sledi neizbe‘no "usmerewe": ... "pristrasno: ali argumentova-
no, ocrnite ovaj period"...); "druga da napi{e hvalospev (!) o ovom peri-
odu' ... (Podrazumeva se, i to mora biti u~iweno "pristrasno, ali argu-
mentovano"...!); "~etvrta grupa dobija zadatak da napi{e spev o ovom pe-
riodu u bilo kojoj pesni~koj formi"... ("deseterac, rimovani stih"...)!;
"peta grupa dobija zadatak da napi{e biografiju jednog gra|anina iz
tog perioda ili pri~u o wemu"... Ali, to nije sve. "Ukoliko za to ima mo-
gu}nosti deca se upu}uju da odu do {kolske biblioteke i tamo prona-
|u jo{ neku kwigu koja bi im pomogla pri ispuwewu zadataka". Ima
jo{. Sve to "mo‘e se uraditi (i) u toku jednog ~asa" u ~ijem zavr{nom
delu "grupe izve{tavaju jedna za drugom". Mole se ~itaoci za malo str-
pqewa, dolazi "{lag": "Naknadno se mo‘e, na osnovu speva, (Koga li to
kada ih ima u zama{nom broju i raznovrsnih?!) napraviti i pozori-
{na predstava u kojoj }e u~estvovati svi u~enici" (Priru~nik, str.
95). E pa, ako je i iz "priru~nika" - mnogo je!)
"Gre{na misao" nikako da me ostavi na miru: ako bi, ne daj bo‘e, va{e
"aktivno u~ewe", nama znana i neznana gospodo "projektanti", "za‘ivelo" u
svim na{im {kolama, a ne samo u "centrima za prakti~nu primenu i raz-
vijawe aktivnih metoda nastave/u~ewa", ubrzo bi nas "obradovali" toli-
ko ‘eqeni "kreativni" u~enici koji bi, na primer, na ~asu likovne umet-
nosti za~as nacrtali brkove Mona Lizi ili bi, jo{ hitrije, na ~asu mu-
zi~kog vaspitawa, "podstaknuti" Odom radosti - zaigrali rokenrol! Ali...
[to se, pak, "kvalifikacija" i "etiketa" ti~e kojima sam, navodno, po-
vredio sve one "koji su na neki na~in anga‘ovani u realizaciji projekta
Aktivno u~ewe", one su iznu|ena odgovaraju}im wegovim kontekstom, ali,
isto tako, istrgnute iz konteksta u kome su jezi~ki i stilski upotrebqe-
127Koreni obrazovawa u Srbiji
ne, i tako ogoqene - poprimaju konotacije kakve ste ‘eleli da im vi date,
ceweni kolega Zlati}u i uva‘ena koleginice Stefanovi}! No, uveren
sam da nema mesta tolikom va{em strahu. "Prejake re~i" mogu ubiti samo
pesnike ili, jo{ preciznije, samo neke od wih. Vi }ete, svakako, pre‘ive-
ti ali u i{~ekivawu da se o "projektu" za koji se tako zdu{no zala‘ete
~uju, mo‘da, jo{ i o{trije re~i. I da se, u skladu sa potrebnim obrazova-
wem i neophodnim vaspitawem, ~itaju kako su napisane!
Ima mnogo stvari na nebu i zemqio kojima va{a mudrost i ne sawamoj Horacio.
([ekspir: Hamlet, I, 5)
Dozvolite mi, predani po{tovaoci "aktivnog u~ewa", da podlegnem
ube|ewu (ili, mo‘da, zabludi) da se va{a zabrinutost "{to i pojedini
eminentni stru~waci za oblast metodike zatvaraju o~i pred zabriwa-
vaju}im stawem u na{im osnovnim {kolama i {to a priori odbacuju pro-
jekat ~iji je ciq unapre|ivawe nastave" - makar i jednim delom odnosi i
na mene, te da vam, samo uzgred, uka‘em na ~iwenice, koje su mnogim srbi-
stima i u~iteqima dobro znane, da se ~itavog svog radnog veka, i re~ju i
delom, upravo zala‘em za unapre|ivawe, poboq{awe i usavr{avawe na-
stave kwi‘evnosti i jezika, a {to vama, po svemu sude}i, nije znano. U
svojoj "Metodici nastave srpskog jezika i kwi‘evnosti u mla|im razre-
dima osnovne {kole" (Zavod za uybenike i nastavna sredstva, Beograd), ko-
ju studenti i u~iteqi koriste kao uybenik za ovaj predmet jo{ od 1984. go-
dine, u delu o ciqevima i zadacima nastave materweg jezika, zapisao sam
i ovo:
"Posebno je va‘no da se u toku ostvarivawa svih zadataka nastave ma-
terweg jezika u~enik {to vi{e osamostaquje i podsti~e na kreativnost,
da se u wemu zanala~ki pobu|uje istra‘iva~ka radoznalost i da se navi-
kava na slobodno i kriti~ko mi{qewe i zakqu~ivawe" ("Metodika"..., str.
18).
A daqe, govore}i "o u~eniku kao ~iniocu u nastavi kwi‘evnosti", po-
sebno isti~em:
"Jedna od bitnih komponenata moderne i savremene organizacije nasta-
ve materweg jezika u celini i posebno ovog predmetnog podru~ja svakako
je aktivan odnos prema u~eniku kome se odre|uju posebno mesto i uloga u
svakodnevnom nastavnom procesu. Na wega se ne mo‘e vi{e gledati kao
na pasivnog posmatra~a u dobrom delu nastave, koji }e u odre|enom tre-
128 Koreni obrazovawa u Srbiji
nutku reprodukovati "nau~no gradivo". On postaje aktivni subjekt koji se
stvarala~ki ukqu~uje u sve nastavne tokove.
U~eni~ka aktivnost se svakodnevno ostvaruje kroz tri radne etape: pre
~asa, u toku ~asa i posle ~asa. Svaka od tih etapa ima svojih specifi~no-
sti (o kojima }e posebno biti re~i) ali im je zajedni~ko jedno: u~enik se
mora sistematski navikavati da u toku ~itawa i analize samostalno re-
{ava brojna pitawa i zadatke koji od wega tra‘e punu misaonu i emoci-
onalnu anga‘ovanost, ali mu pru‘aju i zadovoqstvo i bude istra‘iva~-
ku radoznalost bez kojih nema prave motivacije za rad, pa ni uspeha u we-
mu. To, u stvari, zna~i da u~eniku treba omogu}iti da: uo~ava, otkriva, is-
tra‘uje, upore|uje, procewuje, zakqu~uje, ali uz u~iteqevu osmi{qenu
pomo} koja se ogleda u podsticawu, usmeravawu, negovawu individual-
nih sklonosti i sposobnosti kao i u adekvatnom vrednovawu u~eni~kih
napora i rezultata u svim oblicima tih aktivnosti, odnosno - u aktiv-
nom odnosu prema wemu u svakom nastavnom trenutku" (str. 59-60).
I jo{ daqe, zala‘u}i se "za u~iteqa kao nastavnog ~inioca" "da se me-
todi~ki osposobi za organizovawe moderne nastave koja ~itawu i anali-
zi teksta vaqa da prilazi stvarala~ki, ostvaruju}i principe metodi~ke
adekvatnosti i nastavne uslovnosti" - nagla{avam:
"Tako }e, na primer, u~iteq u toku ~itawa i analize samo jednog teksta
dati usmerene i problemske zadatke, organizovati frontalni, grupni i
individualni rad, koristiti dijalo{ku metodu, metodu rada na tekstu,
heuristi~ku metodu itd. [ta }e, kako i u kom nastavnom trenutku ostva-
riti - zavisi od wegove metodi~ke spremnosti, a to se posti‘e ne jednom
zauvek (sticawem diploma i uverewa), ve} neprekidnim stru~nim usavr-
{avawem: pra}ewem novih teorijskih shvatawa i wihovom proverom u
svakodnevnoj nastavnoj praksi" (str. 60).
Nedavno, pak, u metodi~kom priru~niku za nastavnike "Nastava srp-
skog jezika i kwi‘evnosti u petom razredu osnovne {kole" (Zavod za
uybenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997), u zakqu~nim napomenama,
iznova podse}am na "izuzetnu odgovornost i slo‘enost nastavnikovog po-
sla" i podvla~im:
"On }e ga obaviti na svoje zadovoqstvo i u korist svojih u~enika ako mu
u svim wegovim brojnim i razu|enim etapama prilazi metodi~ki otvore-
no, znati‘eqno i stvarala~ki. Jednako }e na svog u~enika gledati kao na
ravnopravnog saputnika na putu ka osvajawu novih znawa, umewa i navi-
ka, ali i ka sticawu sopstvenih novih i zna~ajnih stru~nih iskustava.
Podstica}e ga i usmeravati, pomagati i upu}ivati, razvijati i negovati
wegove prirodne sposobnoati i sklonosti, podr‘ava}e ga i ohrabrivati
129Koreni obrazovawa u Srbiji
- kako bi se ovaj na najboqi na~in osposobio da {to samostalnije i sigur-
nije prilazi kwizi i svim ostalim {kolskim obavezama" (Nastava..., str.
180).
Takve i wima sli~ne metodi~ke zamisli (za koje sam se zalagao i u
ostalim svojim radovima) nastojao sam da ostvarim i u svakodnevnoj
praksi - u radu sa u~enicima i studentima, ali i u stru~nim kontakti-
ma sa srbistima i u~iteqima na brojnim i raznovrsnim stru~nim i na-
u~nim skupovima. (Uostalom, to mogu da vam potvrde i u~iteqi va{e
{kole, sa kojima sam svojevremeno vrlo aktivno i uspe{no sara|ivao, na
obostrano zadovoqstvo, i "bez ikakve" "materijalne podr{ke" a kamoli
UNICEF-ove, i mnogo pre nego {to se pojavilo va{e "mesijansko" Aktiv-
no u~ewe!)
Ko, dakle, uva‘ena gospodo, "zatvara(ju) o~i pred zabriwavaju}im sta-
wem u na{im {kolama", kako jadikujete, i {ta ste vi "u~inili" da u wima
bude neko drugo stawe, a ne "zabriwavaju}e"?!
Ne zatvaram o~i nego, naprotiv, dr‘im ih stalno otvorenim kada je u
pitawu "nastava kwi‘evnosti i jezika". A kada je re~ o va{im "edukativ-
nim radionicama", ne samo da sam vazda budan, nego otvoreno pozivam da
se otvore "~etvore o~i" i sagleda sva besmislenost i besprizornost "mo-
dela" koje nudite kao metodi~ka re{ewa i to (kakve li ironije) za kqu~-
ne programske sadr‘aje u nastavi ovog predmeta. I ne odbacujem proje-
kat a priori, ve} na konkretnim primerima, kao wegovim "produktima", ar-
gumentovano ukazujem na nesagledive, negativne posledice wegove pri-
mene "u nastavi srpskog jezika i kwi‘evnosti". Zato ne razumem otkud
vam tolike hrabrosti (ili niste ni svesni toga) da tvrdite kako sam ana-
lizirao ovaj "znameniti projekat". Zaboga, za wegovu temeqitu (i kako
sam rekao -multidisciplinarnu) analizu potreban je tim stru~waka iz
razli~itih nau~no-nastavnih oblasti i daleko ve}i prostor od onoga
koji mo‘e da ponudi ovaj ~asopis. A vaqda mogu da progovorim koju sa
stanovi{ta nastave materweg jezika. Ili da ga, kao vi, smatram nedodir-
qivim?!
[to se, pak, ti~e va{ih "trodnevnih" ili "petodnevnih" (ili vi{e-
dnevnih) seminara na U~iteqskom fakultetu u U‘icu, na kojima ste
promovisali nare~eni "projekat", stvari stoje ovako: u vreme tih "zname-
nitih" promocija (o kojima sam pone{to i saznao) -"nisam radio na Fa-
kultetu", o ~emu je upoznata i {ira javnost, a posebno u‘i~ka. Pravo je
~udo da vi ne znate za razloge {to vas nisam udostojio svojim prisu-
stvom! A da je bilo mogu}e, budite uvereni da bih se rado odazvao va{em
pozivu.
130 Koreni obrazovawa u Srbiji
Kakvo zvono - takav glas, kakvo ‘ito - takav klas, kakvo drvo - takav klin, kakav otac - takav sin.
(Narodna poslovica)
Tvrdite, uva‘ena gospodo, kako moj "~lanak vrvi od neta~nih podataka
i zabluda". ^ime dokazujete da je tako? Manipulisawem ~iwenicama, pri-
krivawem podataka, prilago|avwem pojedinih iskaza svojim (zlo)namera-
ma! Lako vam je to ~initi kada je "Priru~nik' nedostupan {irokoj javno-
sti, pa mnogi i ne znaju {ta sve on sadr‘i, kada je "radna verzija sadr‘a-
ja" za ~as o sv. Savi u va{oj {koli, tako|e, nepoznanica za mnoge pa i za
stru~no zainteresovane za ovu nastavnu oblast (ne ra~unaju}i zavidan
broj va{ih u~enika koji su "bili kreativni" - ali, ruku na srce, svojski
se i zabavili na ra~un Svetiteqa! - no, oni, po vama, i nisu neka "javnost"
koja bi mogla i kriti~ki da razmi{qa o onome {to joj se nudi na ~asu
srpske kwi‘evnosti i povodom wenog rodona~elnika). I, naro~ito, kada
ste "motivisani" da branite "projekat" po svaku cenu! I sami }ete se slo-
‘iti da bi za ~itaoce ovog ~asopisa bilo zamorno da im se sve {to ste po-
menuli u svom ~lanku podrobno obja{wava. A izgledalo bi i maliciozno.
Tek, mogu se i sami dosetiti da ste mnogo toga "nau~ili" iz "Priru~nika",
a {to naro~ito dolazi do izra‘aja u nedoslednosti i protivure~nosti
va{ih epigonskih zalagawa. Ipak, da im pomognemo u tome.
Evo {ta se, izme|u ostalog, mo‘e pro~itati u "Priru~niku":
- Da je "tehnologija prozivodwe u~eni~kog znawa" u na{oj {koli zasta-
rela - to je op{te mesto u kritici postoje}eg stawa. Na{a {kola nekim
~udom uspela je da izbegne gotovo sve impulse za promenu na~ina rada...
(str. 5).
- Bilo bi nu‘no da se bar budu}i nastavnici pripremaju za modernije
oblike nastavnog rada. (Zna~i, ovi sada{wi ama ba{ ni{ta ne znaju o to-
me! - prim. M. V.) Me|utim, sistem po~etnog {kolovawa na{ih nastavnika
za sve nivoe obrazovawa takav je da ne daje mnogo nade (str. 5).
- ... Na{e obrazovawe poseduje kvalifikovani kadar, (ali) je kqu~ni
problem {to taj kadar ne poznaje dobro moderne aktivne metode nasta-
ve/u~ewa i ne ume da ih primewuje... (str. 9).
- Tradicionalna {kola se zasniva na koncepciji koja je vrlo stara, ali
koja se po mnogim svojim karakteristikama odr‘ava i danas u obrazova-
131Koreni obrazovawa u Srbiji
wu gotovo svih zemaqa. Ona ima slede}e osnovne karakteristike: unapred
definisan plan i program; ciq nastave jeste usvajawe programa; osnovna
metoda nastave je predavawe (verbalno preno{ewe) uz neka pomagala ili
bez wih; uloga u~enika jeste da slu{a, da poku{a da razume i da zapamti
obavezno gradivo ... (str. 11).
- ... samostalno dramsko prikazivawe nekog kwi‘evnog dela... (primer
divergentnog u~ewa) (str. 19).
- ... uva‘avawe svih ideja makar i ~udno izgledale... uzdr‘avawe od kri-
tika i pre}utnog favorizovawa nekih ideja... (neke od "aktiviosti nastav-
nika" u "stvarala~kom u~ewu") (str. 19)
- ... spremnost da se radi ono {to nije tipi~no i {to {tr~i u datoj sre-
dini... tolerantnost za protivure~nosti i za istovremeno bavqewe
idejama koje logi~ki ba{ ne idu jedna sa drugom..." (neke od "aktivnosti
u~enika" u "divergentnom u~ewu" (str. 19).
- ^iwenica je da se aktivnim metodama ne mogu obraditi svi sadr‘aji,
a da bude otpo{tovan princip ekonomi~nosti i racionalnosti nastavnog
procesa ali to nije i neophodno (str. 30).
- (Nastavnik) koncipira, dizajnira svoje ~asove... (str. 32).
- Na~in utvr|ivawa gradiva (str. 50):
- U~eni~ko ponavqawe lekcija vlastitim re~ima.. U~eni~ko samostal-
no dizajnirawe pregleda gradiva... (str. 50).
- Ponekad zahtevi koje nastavnik u radionici postavqa pred u~enike
mogu izgledati kao poziv na igru... (str. 89).
- I to su prednosti radioni~arskog pristupa {to dozvoqava "ozbiqno
poigravawe" sa neprikosnovenim nau~nim istinama, znawima i tuma-
~ewima... (str. 90).
- Umesto detaqnog izlagawa teorijskih postavki (koje su uvek vi{e
ili mawe uverqive i argumentovane deklaracije autora), mnogo je zna~aj-
nije koliko su uspe{no u Priru~niku operacionalizovani i re{eni ne-
ki od kqu~nih problema prakti~ne primene tih ideja, koliko su ta re{e-
wa koherentna i me|usobno usagla{ena, koliko su inspirativna za na-
stavnike prakti~are i koliko su ostvariva u {kolskoj praksi" (str. 133).
A kakve su "prakti~ne primene tih ideja" najboqe pokazuju "modeli"
iliti "produkti" iz "edukativnih radionica" za pru~avawe znamenite
"Hasanaginice" i "kwi‘evne i narodne tradicije" o sv. Savi! Drugim re-
~ima, o~it je katastrofalan nesklad izme|u onog prihvatqivog dela na-
stavne teorije i wegovog ostvarewa u praksi. Ili, jo{ pojednostavqenije
re~eno, jedno se govori, a ne{to sasvmm drugo radi. I zar vam to ne li~i
na "{arene la‘e"?!
132 Koreni obrazovawa u Srbiji
^udno je, uva‘ena koleginice i ceweni kolega, da ne ‘elite da misli-
te svojom glavom, pa ne samo {to na "Priru~nik" gledate kao na svojevr-
stan "Novi zavet" (Bo‘e, oprosti!) u ~ije se nedodirqive dogme ne sme di-
rati, nego ste mehani~ki usvojili i wegove kodove u komunicirawu sa
"{irom ~itala~kom publikom". Tako, za svoje kolege velite kako su
"stru~ni za obavqawe svoga posla" (sa ~ime se, ako ste zapazili, u najve}oj
meri sla‘em, jer sam u svom osvrtu koji vas je toliko "pogodio" upravo
imao na umu najve}i broj srbista i u~iteqa koji ~asno i vaqano obavqa-
ju svoj posao), a zatim i ubrzo tvrdite: "Zaista mislimo da nastava koja
preovla|uje u na{oj osnovnoj {koli pokazuje ozbiqne mawkavosti..." [ta
je, onda istina?! Ili, "otkrivate" nama mnogima nepoznatu "istinu" o tome
kako je "znatno lak{e u}i u razred i ispri~ati pri~u nego organizovati
i realizovati ~as na kome }e u~enici vlastitom aktivno{}u do}i do no-
vih znawa", a u va{im "scenarijima" za takve ~asove ni traga ni glasa od
organizovawa, realizovawa a pogotovu od "novih znawa"! Vama je, po svemu
sude}i, dovoqno {to }ete samozadovoqno, ali - potpuno neubedqivo, kon-
statovati: "Ti zadaci su, po na{em mi{qewu, veoma zahtevni, podsticaj-
ni, stvarala~ki... Tako|e smatramo da su u~enici na ovom ~asu bili kre-
ativni" ("ocena" ~asa o sv. Savi). Ili, smatrate da ste kazali zna~ajnu mu-
drost ako za onako skandalozan "scenario" za nastavni ~as o Hasanagini-
ci izjavite: "Ne sla‘emo se ni sa kvalifikacijama koje ste izneli na ra-
~un scenarija "Hasanaginice". Ili, zamerate "eminentnim stru~wacima"
iz srbistike {to "zatvaraju o~i" pred zabriwavaju}im pojavama u nasta-
vi, a protestvujete protiv ideje da se oni sastanu (jo{ se usu|uju da to
u~ine bez pedagoga i psihologa!) i uka‘e na smerawa i mogu}a "dostignu-
}a" va{ih nadaleko ~uvenih (sada ve} i "izvezenih" u inostranstvo) "edu-
kativnih radionica" u nastavi kwi‘evnosti i jezika, a wihovu brigu za
svoj predmet, pa makar ona bila preto~ena i u "obavezuju}e zakqu~ke" ola-
ko i nepromi{qeno progla{avate za "dekret . Itd.
Matori jedu divqake, a deci trnu zubi(Narodna poslovica)
U jednoj, pak, stvari vaqa vam odati priznawe, gospodo pedagozi i psi-
holozi, kreatori "aktivnog u~ewa": izve{tili ste se da sve ono za {ta se
zala‘ete i {to ne mo‘e tako lako pro}i ili i vama samima nije najjasni-
je - zaodenete u spasonosni za{titni omota~: to i to je ura|eno "iskqu~i-
vo iz didakti~kih razloga"; do ovog ili onog "do{lo (je) prvenstveno iz
pedago{kih razloga", tu su, naravno, i mnogi "psiholo{ki razlozi"... Na{
133Koreni obrazovawa u Srbiji
narod bi jednostavnije ali re~itije za takva i wima sli~na "zavrzivawa"
kazao kako je sve to: "zakukuqeno i zamumuqeno... zadeve}eno i zadese}eno",
"okolo-naokolo", "idi mi-do|i mi", "smuti-pa prospi" i sl. samo zato "da se
Vlasi ne dosete"!
Govorite "na{iroko i naduga~ko" o pedago{kim istra‘ivawima koja
su pokazala "da su izrazito najslabiji rezultati postignuti u prirodno-
nau~nom podru~ju". Od kakvog je to zna~aja za nastavu kwi‘evnosti i je-
zika?! Ili, da "ukazuju na neophodnost rastere}ewa nastavnih planova i
programa i izmene na~ina izvo|ewa nastave". A ko je, cewena gospodo, u
proteklom du‘em vremenskom periodu u nas, sem politi~ara, imao pre-
sudnu ulogu u "kreirawu" celokupnog obrazovnog sistema, pa i nastavnih
planova i programa i na~ina izvo|ewa nastave? Zavirite u wihove struk-
ture, pa }ete se dosetiti, ako niste Vlasi!
A {to se zanosite iluzijom da va{ "projekat" nudi spasonosna re{ewa
te i "promenu na~ina realizacije nastave" - samo je re~it dokaz da nemate
ose}aj za meru, samokontrolu i samokritiku. I, naro~ito, da zaboravqate
na ustaqene norme akademskog opho|ewa u javnom nastupawu (posebno
pred stru~nim auditorijumom!) koje podrazumevaju ne samo vaqano pozna-
vawe svoje struke nego i uzdr‘avawe od me{awa u struku koja se ne pozna-
je. Duboko sam uveren da va{e "radionice" mogu naneti nenadoknadivu
{tetu nastavn srpskog jezika i kwi‘evnosti (a mo‘da i ~itavom obra-
zovnom i vaspitnom korpusu u nas) i to na svim uzrasnim nivoima {ko-
lovawa na{e dece. - Mi stariji i mo‘emo probati divqake ako nam se ~i-
ni da su jestive, ali ~inimo to na takav na~in da od tog "degustirawa" ka-
snije ne trnu zubi na{oj deci! Mi, upravo, nemamo nikakvo pravo (a naj-
mawe moralno) da intelektualno osakatimo ~itave populacije mladih
qudi za ~ije obrazovawe i vaspitawe snosimo svaku odgovornost. Mala je
uteha, gospodo, {to je zahvaquju}i UNICEF-ovim parama "odre|en broj
na{ih {kola opremqen najsavremenijim nastavnim sredstvima" ako nam
deca ostaju duhovno siroma{na!
Ne ~udim se patiki potkovanoj, ni bijeloj guski osedlanoj, nit' vukovoj kapi od samura, ni me|edu zelenoj dolami, ni lisici na wenu |erdanu, no se ~udim, zecu dimijama: kud se vere, kako ne izdere!(Iz narodne pesme "Smije{no ~udo", Vuk, I, 712)
134 Koreni obrazovawa u Srbiji
Ceweni kolega Zlati}u, uva‘ena koleginice Stefanovi}, gospodo "pro-
jektanti' "Aktivnog u~ewa", nadam se da }ete se slo‘iti sa mnom da nema
potrebe iznova dokazivati kako su nare~eni prilozi za nastavno prou~a-
vawe datih kwi‘evnih sadr‘aja (ali i onih iz istorije) klasi~ni pri-
meri proizvoqnog, improvizatorskog i, iznad svega, nestru~nog metodi~-
kog pristupa su{tinskim nastavnim pitawima. Ukoliko, pak, i daqe
ostanete u zabludi da se o takvim temeqnim programskim sadr‘ajima na-
stave kwn‘evnosti i jezika mo‘e promi{qati na na~in kako radite u
svojim "centrima za prakti~nu primenu i razvijawe aktivnih metoda na-
stave/u~ewa" - tu vam ja, zaista, ne mogu pomo}i, a bojim se da to ne}e mo-
}i ni oni mnogo pametniji od mene. Ali, to me mnogo i ne ~udi, jer {to bi-
ste vi, pedagozi i psiholozi, posebno brinuli za nastavu ovog predmeta.
Ta vi ionako malo znate o woj, a jo{ mawe strepite za posledice koje mo-
‘e da joj ostavi u nasle|e "Aktivno u~ewe". Ali me ~udi {to u svojim re-
dovima imate i ponekog srbistu, koji se lako odri~u temeqnih principa
i metodi~kih prilaza u okviru struke kojom se bave i lako podle‘u pri-
mamqivim, ali skoro ni u ~emu prihvatqivim "re{ewima" koja nudi na-
re~eni ,.projekat . Zar se ne boje da }e nastavna praksa ubrzo (kao {to je
ve} i u~inila) zderati {arene pla{tove i prozirne velove...
[to se, pak, ti~e "izvoznih" mogu}nosti "projekta", bojim se da se i ovde
radi o prevarama ili mo‘da zabludama da }e na{a lako kvarqiva roba,
kao i mnogo puta do sada, pro}i na svetskom tr‘i{tu, tim pre {to se on
jedino mo‘e plasirati na geografsko podnebqe gde su tokom ~itave godi-
ne tropske vru}ine. Ali, ko zna, mo‘da se tu i ne{to vi{e mo‘e posti}i,
pogotovu {to su "sertifikat" odobrili "eksperti UNICEF-a"!
Eto, ukazah na istinu i - dobih po prstima!
"Zaokru‘ivawe pojedinih tema mo‘e se obezbediti pitawem: Ima li
jo{ nekog ko ‘eli da ka‘e ne{to o ovome?" (Aktivno u~ewe, str. 171). Ako
ima, neka se slobodno oglasi. I neka ne strepi od sr~e.
Ta ne}emo, zaboga, porazbijati sva ogledala samo zato {to nam pokazuju
- da nam je lice ru‘no!
135Koreni obrazovawa u Srbiji
O REALIZACIJI PROJEKTA "AKTIVNOU^EWE" U NASTAVI SRPSKOG JEZIKA I KWI@EVNOSTI Dr Milka Andri}, Beograd
Metodika nastave kwi‘evnosti ve} nekoliko decenija, teorijski i
prakti~no, razvija i stalno usavr{ava nastavnikov i u~enikov istra‘i-
va~ki, pronalaza~ki, stvarala~ki i satvora~ki odnos prema kwi‘evnou-
metni~kom ostvarewu. Pre vi{e od sto godina (1896), na{ vrsni metodo-
log i metodi~ar, Bogdan Popovi}, ukazivao je na posebnosti nastave kwi-
‘evnosti u odnosu na nastavu svih ostalih predmeta u {koli. Nagla{a-
vao je i argumentovano dokazivao svoje stavove da se kwi‘evnost u {ko-
li ne predaje i ne u~i, ve} ~ita, usvaja, u woj u‘iva i o woj raspravqa. To
su osnovni preduslovi da nastava kwi‘evnosti ostvari svoju plemenitu
misiju - da {iri u~eni~ke duhovne vidike, razvija istra‘iva~ke i stva-
rala~ke sposobnosti u~enika, kriti~ko mi{qewe i umetni~ki ukus, po-
ja~ava i kultivi{e literarni, jezi~ki i ‘ivotni senzibilitet.
Metodika nastave kwi‘evnosti, dakle, decenijama nagla{ava aktivnu
u~enikovu ulogu u svakodnevnom nastavnom procesu, odnosno da on nika-
ko ne sme biti pasivan slu{alac, koji }e u odre|enom trenutku reprodu-
kovati "nau~eno gradivo", ve} aktivni subjekat koji istra‘iva~ki, stva-
rala~ki i satvora~ki u~estvuje u prou~avawu kwi‘evnoumetni~kog
ostvarewa.
U~enikova aktivnost svakodnevno prolazi kroz tri radne etape: pre ~a-
sa, u toku ~asa i posle ~asa. Svim etapama zajedni~ko je da se u~enik mo-
ra sistematski navikavati da u toku ~itawa i prou~avawa kwi‘evnou-
metni~kog dela samostalno re{ava brojna pitawa i zadatke, koji }e ga u
punoj meri emocionalno i misaono anga‘ovati, pru‘iti mu zadovoqstvo
i probuditi istra‘iva~ku radoznalost. Takvi zadaci bi}e najmo}nija
motivacija za rad, {to je osnovni preduslov da se i ostvare predvi|eni
interpretativni dometi. Metodika nastave kwi‘evnosti nastavniku na-
la‘e i poma‘e da postavi zadatke koji }e u~enika podsticati da uo~ava,
otkriva, istra‘uje, upore|uje, procewuje i zakqu~uje. Nastavnikova ulo-
ga jeste u tome da osmi{qeno pomogne u~eniku tako {to }e ga podsticati
i usmeravati, nastoje}i da razvije wegove individualne sklonosti i spo-
136 Koreni obrazovawa u Srbiji
sobnosti, kao i da adekvatno vrednuje u~eni~ke napore i rezultate u svim
oblicima tih aktivnosti.
Da bi nastavnik ispunio navedene zahteve, neophodan preduslov jeste
da on bude metodi~ki osposobqen za realizaciju slo‘enih zahteva mo-
derne nastave kwi‘evnosti, koja prou~avawu kwi‘evnoumetni~kog dela
prilazi istra‘iva~ki, pronalaza~ki, stvarala~ki i satvora~ki, ostva-
ruju}i principe metodi~ke i metodske adekvatnosti i nastavne uslovno-
sti. Ostaje, dakle, samo da nastavna praksa doslednije i stru~nije prihva-
ti i primeni ono {to je metodika nastave kwi‘evnosti teorijski i prak-
ti~no ve} dostigla i re{ila.
Na pitawe - kako u nastavi prou~avati kwi‘evno delo - metodika nasta-
ve kwi‘evnosti, dakle, dala je odgovore, sa nau~nih i stru~nih polazi-
{ta vrhunski zasnovane i razvijene. Teorijska odre|ewa imaju pouzdanu,
uverqivu ravnote‘u i potkrepqewe u interpretacijama konkretnih
kwi‘evnoumetni~kih ostvarewa. Tako razvijena nauka o nastavi kwi-
‘evnosti, u kojoj je postignut sklad teorije i prakse, obavezuje svakoga ko
se sa bilo kojih polazi{ta bavi nastavom kwi‘evnosti i ‘eli da na wu
uti~e, jer, u protivnom, preti da u nastavnu praksu unese zabunu, haos i
neznawe. Upravo takvi nedostaci uo~eni su u realizaciji projekta Ak-
tivno u~ewe u kome psiholozi i pedagozi u~e stru~wake, profesore kwi-
‘evnosti, kako treba obra|ivati programske jedinice iz kwi‘evnosti.
U priru~niku Aktivno u~ewe, koji je objavio Institut za psihologiju,
autori isti~u: "Koncepcija koju zastupaju autori i tekstovi iz ovog pri-
ru~nika pro{li su prakti~nu proveru: o wima je razmi{qalo i iznosi-
lo svoj sud nekoliko hiqada qudi koji rade na razli~itim poslovima u
obrazovawu". Me|u tim "hiqadama qudi" koji su pitani za mi{qewe o
projektu i pozvani da u~estvuju u wegovoj realizaciji, sigurno je da nije
bilo nijednog me|u vode}im stru~wacima koji se nastavom kwi‘evnosti
bave sa nau~nih polazi{ta, odnosno metodikom nastave kwi‘evnosti. Da
je zaista tako, potvr|uju nedopustive proizvoqnosti, nestru~nost i nedo-
re~enost, koji su zapa‘eni u ponu|enim modelima za nastavu kwi‘evno-
sti. Tako|e, da su rukovodioci i tvorci projekta pro~itali vode}u lite-
raturu iz oblasti metodike nastave kwi‘evnosti, {to je bilo obavezno
~im su se poduhvatili toga da ponude modele za obradu programskih jedi-
nica iz kwi‘evnosti, saznali bi da je ve} vi{e decenija u metodi~koj li-
teraturi teorijski obrazlo‘ena. nau~no i stru~no utemeqena aktivna
nastava kwi‘evnosti, odnosno nastava koja podrazumeva, razvija i stal-
no usavr{ava akgiivnu ulogu u~enika i nastavnika, wihov istra‘iva~-
ki, pronalaza~ki i stvarala~ki odnos prema kwi‘evnoumetni~kom
137Koreni obrazovawa u Srbiji
ostvarewu. Saznali bi tako|e da savremena metodika nastave kwi‘evno-
sti, teorijski i prakti~no, afirmi{e problemsku nastavu, zasnovanu na
prou~avawu razlo‘nih, promi{qenih, podsticajnih i bitnih (kqu~-
nih) kwi‘evnoumetni~kih problema, {to omogu}uje da se nastavno pro-
u~avawe kwi‘evnog ostvarewa zasnuje na korelativnosti problemskih,
pronalaza~kih i satvora~kih postupaka. Na taj na~in bi tvorci projek-
ta shvatili da je to {to oni nude nastavi kwi‘evnosti u stvari pseudo-
aktivna nastava i da predstavqa nazadovawe u odnosu na ono {to je meto-
dika nastave kwi‘evnosti, teorijski i prakti~no ve} dostigla i re{i-
la.
U priru~niku "Aktivno u~ewe" ponu|ena je mogu}nost obrade narodne
balade "Hasanaginica" u nastavi, kao svojevrsni model obrade program-
skih jedinica iz kwi‘evnosti, na temequ ideja za koje se zala‘u tvorci
projekta. Model se bez ikakvih nedoumica mo‘e oceniti kao neprihva-
tqiv za nastavu kwi‘evnosti, bilo da se procewuje sa stanovi{ta teori-
je i prakse metodike nastave kwi‘evnosti, bilo, pak, sa polazi{ta aktu-
elnih programskih zahteva za predmet srpski jezik i kwi‘evnost, jer je
u wemu previ{e proizvoqnog, neodmerenog, nestru~nog i zato nedopusti-
vog.
[ta sve nije dobro u ponu|enom modelu obrade Hasanaginice u nasta-
vi? U modelu koji nudi priru~nik Aktivno u~ewe - neprihvatqive su
stru~ne, metodi~ke i didakti~ke komponente. Gotovo sve u ponu|enom mo-
delu mo‘e se staviti pod znak pitawa.
Sa metodi~kih i didakti~kih stanovi{ta nemogu}e je, na primer, obja-
sniti svrsishodnost grupnog oblika rada ostvarenog tako da se formira-
we {est grupa u~enika izvr{i slu~ajnim izborom, uz pomo} kartica na
kojima su ispisani stihovi iz narodnih lirskih pesama: "Je~am ‘wela
Kosovka devojka", "Poqem se vija oj'zor delija", "Karanfil se na put spre-
ma", "Udaralo mom~e uz tamburu" i dr.
Metodika nastave kwi‘evnosti prihvata grupni rad kao jedan od mogu-
}ih oblika nastavnog rada, uz uslov da on bude pouzdano stru~no zasno-
van i ostvaren. Vaqa da postoje promi{qeni razlozi za formirawe gru-
pa, koji proisti~u, pre svega, iz predvi|enih interpretativnih tokova,
ali i uvida u intelektualne mogu}nosti u~enika sa kojima se obra|uje
odre|ena programska jedinica.
Vaqa se najpre zapitati u kakvoj su vezi navedene lirske narodne pesme
sa narodnom baladom Hasanaginica?! Tako|e, i ~emu slu‘i prvi zadatak
koji dobijaju grupe: "Kad se ~lanovi grupe na|u, zadatak im je da stihove
pesme slo‘e u pravilan redosled. Na kraju svaka grupa otpeva svoju pe-
138 Koreni obrazovawa u Srbiji
smu ostalima". Koliko se samo dragocenog vremena za tuma~ewe balade
izgubi ovim uvodnim, a potpuno necelishodnim, u~eni~kim aktivnosti-
ma!
Zadaci koje grupe dobijaju toliko su raznorodni i divergentni da se
nigde ne sastaju. U kakvoj su, na primer, vezi prvi zadatak: "Zamislite se
u ulozi branioca Hasanage, odnosno wegovih postupaka" i ~etvrti: "Vi
treba da doga|aj koji se desio u pesmi opi{ete na na~in kako to ~ine no-
vinari kroz formu reporta‘e"?! Takva neuskla|enost, zadaci koji nagi-
wu banalizaciji kwi‘evnoumetni~kog dela i poigravawu s wim, karak-
teristi~ni su za model u celini. ^emu, na primer, slu‘e zadaci da u~e-
nici budu tu‘ioci Hasanaginice, u ime Hasanage, ili, pak, branioci ju-
nakiwe balade, da napi{u nastavak pesme, da pesmu prevedu u formu no-
vinske reporta‘e (?!), da izvuku (?!) {to vi{e poruka (pouka) iz pesme i
"da ih uobli~e u vidu narodnih umotvorina (pitalica, poslovica)", da na-
pi{u baladu o Hasanagi?! I sve ovo pre nego {to su prou~ili baladu,
potpuno sami, sa svojim nedovoqnim ‘ivotnim i ~itala~kim iskustvom,
i za vreme od pola sata?! A nakon tih trideset minuta, grupe bi trebalo
da prezentuju rezultate svoga rada, "istim redosledom kojim su dobijali
zadatke".
Predlo‘eni zadaci stvaraju samo mogu}nost da se u~enici potpuno
mimoi|u sa estetskim bi}em pesme, a svi ciqevi nastave kwi‘evnosti,
obrazovni, vaspitni i prakti~ni, zasnivaju se na do‘ivqavawu i sazna-
vawu estetskog bi}a kwi‘evnoumetni~kog dela i stvarala~kih postupa-
ka u wegovoj strukturi. Sa stanovi{ta metodike nastave kwi‘evnosti,
obrada kwi‘evnoumetni~kog dela ima tri sredi{wa zadatka (ciqa): da
u~enici delo dubqe do‘ive, da ga svestrano shvate i pouzdano procene.
Zadaci u ponu|enom modelu daleko su od tih ciqeva i zbog toga su nepri-
hvatqivi za nastavnu praksu.
Za{to u~enik treba da bude "branilac ili "tu‘ilac" likova u baladi,
kad kwi‘evnonau~na metodologija, na kojoj se nu‘no zasniva metodika
nastave kwi‘evnosti, nudi proverene metode da u~enik postepeno, pou-
zdano, sistemati~no i istra‘iva~ki, uz nastavnikovu neophodnu pomo},
uo~ava, tuma~i, sa raznih stanovi{ta obrazla‘e: motivisanost postupa-
wa kwi‘evioumetni~kih likova, karakterizaciju likova, emocionalno-
misaone slojeve u pesmi?! Dobro bi bilo da autori modela objasne kako je
i da li je mogu}e da u~enik brani Hasanagu "krajwe pristrasno, ali argu-
mentovano" i ~emu slu‘i takva "odbrana"?! Jer, to je, pre svega, u sistemu
motivacija, posao autora kwi‘evnoumetni~kog dela. Zato se u vaqanoj
analizi kwi‘evnoumetni~kog ostvarewa u nastavi do "odbrane" ili "op-
139Koreni obrazovawa u Srbiji
tu‘be" likova dolazi pre svega pomnim, istra‘iva~kim ~itawem dela,
wegovim prou~avawem iznutra, odnosno izu~avawem sistema unutra-
{wih motivacija. Dakle, potpuno je pogre{no i necelishodno uputstvo
u~eniku da u odbrani Hasanage, ili, pak, Hasanaginice, koristi "svojaznawa i iskustva: kulturolo{ka, socijalna, psiholo{ka, istorijska"(Podvukla M. A.) Koja znawa i iskustva u~enik u ovom vremenu mo‘e ima-
ti i uz pomo} wih tuma~iti narodnu baladu?! Treba, tako|e, naglasiti da
i kad bi u~enik imao tra‘ena znawa i iskustva i na predlo‘en na~in
"tuma~io" baladu, to bi bio klasi~an spoqa{wi pristup kwi‘evno-umet-
ni~kom delu, koji je u nauci o kwi‘evnosti i metodici nastave kwi‘ev-
nosti odavno potisnut i prevazi|en metodologijom onih kwi‘evnonau~-
nih orijentacija koje se zala‘u za unutra{we (imanentno) prou~avawe
kwi‘evnosti.
Zadaci koje dobijaju grupe u grupnom obliku rada, sa stanovi{ta meto-
dike nastave kwi‘evnosti, nu‘no moraju biti me|usobno povezani,
uskla|eni i na kraju ~asa vaqa da imaju zajedni~ku utoku, gde se sastaju
i harmoni~no uskla|uju u vidu koherentne, promi{qeno vo|ene, potup-
no ostvarivane i celovite interpretacije kwi‘evnoumetni~kog ostva-
rewa.
Na osnovu zadataka koje grupe dobijaju treba u~enicima omogu}iti da
imaju u vidu celinu problema u okviru kojeg re{avaju postavqene za-
datke. Upravo, metodika nastave kwi‘evnosti ima u vidu mogu}e vred-
nosti grupnog oblika rada, ali i potencijalne nedostatke/ograni~ewa.
Nauka o nastavi kwi‘evnosti zna da neuka primena grupnog oblika ra-
da mo‘e da iscepka kwi‘evno delo na niz osamostaqenih problema, da
delovawe saznajnog puta rasto~i na razne subjekte, te da misao utera u
sitne korake i ~este raskorake. Metodika nastave kwi‘evnosti poseb-
nu nezgodu vidi u zauzetosti grupa i pojedinaca samo sopstvenim delom
posla, pri ~emu im ukupna problematika kwi‘evnog dela ostaje van vi-
dika. Za{titu od tih nepo‘eqnih mogu}nosti metodika nastave kwi-
‘evnosti pronalazi u povezivawu zadataka koje grupe dobijaju i u dava-
wu zajedni~kih specijalnih zadataka, koje pored op{tih obaveza dobi-
jaju svi pojedinci u kolektivu, da bi svakoga od wih podsticali da uvi-
dom u tekstovne pojedinosti razvijaju i sna‘e misao o celokupnom kwi-
‘evnom delu.
Zadaci ponu|eni u modelu obrade balade "Hasanaginica" u okviru
projekta "Aktivno u~ewe", daleko su od navedenih metodi~kih polazi-
{ta i utemeqewa. Predlo‘ena nastavna "obrada" "Hasanaginice" razbi-
jena je, nekoherentna, nestru~na i proizvoqna, potpuno suprotna ciqe-
140 Koreni obrazovawa u Srbiji
vima izu~avawa kwi‘evnosti - kako sa stanovi{ta nauke o kwi‘evno-
sti i metodike nastave kwi‘evnosti tako i iz perspektive aktuelnih
programskih zahteva. Predlo‘eni model nasilno kida sve veze sa
stru~nom zasnovano{}u nastavne interpretacije kwi‘evnoumetni~-
kog dela, a wegovim prihvatawem i masovnijom primenom, bilo bi pot-
puno onemogu}eno razvijati u u~eniku ~itaoca koji }e imati pouzdane
kriterijume u recepciji kwi‘evno-umetni~kih ostvarewa. Umesto pro-
mi{qenog, stru~no zasnovanog i razvijenog, problemskog, stvarala~kog,
pronalaza~kog i satvora~kog pristupawa kwi‘evnoumetni~kom delu,
za koji se decenijama zala‘e metodika nastave kwi‘evnosti, vladala
bi proizvoqnost, nedoslednost, nedostatak elementarnog stru~nog po-
znavawa prirode kwi‘evnoumetni~kog ostvarewa i mogu}nosti wego-
vog prou~avawa u nastavi, {to bi za posledicu imalo poigravawe sa de-
lom, odnosno, previ|awe i banalizovawe wegovih autenti~nih umetni~-
kih vrednosti.
Na kakve stranputice mo‘e odvesti nekriti~ko prihvatawe ideje tvo-
raca projekta "Aktivno u~ewe", ukazuje i "radna verzija scenarija" za ob-
radu doma}e lektire Sava Nemawi} - Sveti Sava u kwi‘evnosti u sed-
mom razredu osnovne {kole, koja je nastala u "radionicama" Osnovne
{kole "Bra}a Je~menica" u U‘icu, ina~e "centru za prakti~nu primenu
i razvijawe aktivnih metoda nastave u~ewa". Mada se autori scenarija
brane da je to samo radni materijal, da su tek nameravali da ga podvrgnu
"konstruktivnoj kriti~koj analizi", pa tek po{to ideje "dorade i preci-
ziraju", u~ine ga dostupnim i javnosti, jasno je vidqivo da se na posta-
vqenim temeqima oni nikako ne mogu mimoi}i sa proizvoqno{}u, im-
provizovawem, metodolo{kom, metodi~kom i didakti~kom nestru~no-
{}u.
Autori navedenog scenarija predvideli su da se grupe formiraju "slu-
~ajnim izborom", kako su to i savetovali idejni tvorci projekta "Aktiv-
no u~ewe". Kada u~enici formiraju grupe, "svaka od wih dobija zadatak
da smisli melodiju i otpeva stihove iz pomenutih pesama" (podvukla M.
A.), "a re~ je o pesmama "Sveti Sava" Vojislava Ili}a, "Pri~a o Svetom Sa-
vi" Matije Be}kovi}a, "Savin monolog" Desanke Maksimovi}, "Obra}awe
Svetom Savi" Slobodana Rakiti}a, narodnoj pesmi "Sveti Savo". Ostavqa-
mo stru~wacima za muziku da procene koliko su navedene pesme pogod-
ne za pevawe, ali se i laicima ~ini da nisu. Vaqa, tako|e, postaviti pi-
tawe da li je u~enik sposoban i za koje vreme da "smisli melodiju" za ne-
ku od tih pesama. A pogotovu se treba zapitati u.~emu je smisao navede-
nog zadatka?!
141Koreni obrazovawa u Srbiji
Zadaci, nameweni grupama, me|usobno su nepovezani, a wihova funkci-
onalnost, razlo‘nost i promi{qenost pod velikim su znakom pitawa:
"1. Napi{ite odlomak iz memoara Svetog Save.
2. Napi{ite intervju sa Svetim Savom.
3. Napravite ukr{tene re~i na temu - Sveti Sava.
4. Napi{ite pesmu o Svetom Savi.
5. Dramatizujte odlomak iz narodne pripovetke "Sveti Sava i |avo."
Povodom navedenih zadataka dovoqno je samo zapitati se {ta bi u~e-
nik wihovim re{avaqem saznao o Svetom Savi i o kwi‘evnosti u kojoj je
Sveti Sava omiqen lik, a svetosavqe sredi{wi pesni~ki motiv, pa da se
uvidi puni apsurd predlo‘enog modela/scenarija. Daqe, kako su u~eni-
ci pripremani za takav ~as? I mogu li u~enici, bez ikakve pripreme, da
svim tim zadacima odgovore, ~ak i da ne isti~emo u prvi plan razlo-
‘nost i funkcionalnost postavqenih zadataka?! Sigurno je da ne mogu, a
obrada programske jedinice, onako kako je to predlo‘eno na temeqima
ideje tvoraca projekta "Aktivno u~ewe", neprihvatqiva je koliko zbog to-
ga {to se potpuno razilazi sa programskim zahtevima koji se odnose na
prou~avawe kwi‘evnoumetni~kog dela u nastavi toliko i zbog ~iweni-
ce da je najve}i srpski svetiteq i prosvetiteq postao predmet i lakog
u~eni~kog poigravawa i banalizovawa, a ne promi{qawa, do‘ivqavawa,
u‘ivqavawa, razumevawa, pronala‘ewa i stvarala{tva. Za vaqanu pre-
zentaciju rezultata rada svake grupe i vrednovawa tih rezultata potre-
ban je tako|e makar jedan nastavni ~as. U pitawu je, dakle, krajwa neeko-
nomi~nost i previ|awe objektivno potrebnog vremena za odre|ene na-
stavne tokove.
U zavr{nom delu ~asa "svaka grupa javno prezentuje ono {to je uradila.
Izlagawa grupa se proprate aplauzom. Ukr{tene re~i koje je pripremila
tre}a grupa re{avaju ostale grupe. Nastavnica pohvaquje rad svake gru-
pe".
Autori scenarija ponosno citiraju pesmu "@itije Svetog Save", koju su
napisali ~lanovi ~etvrte grupe. Pesma je osredwih vrednosti, a uz to, do-
voqno je samo zapitati se koliko smisla ima kolektivno autorstvo i da
li je ono uop{te mogu}e u nastanku pesni~ke tvorevine, pa da se i to "do-
stignu}e" sasvim relativizuje. Vaqa se zapitati gde je ovde mesto kriti~-
koj analizi rezultata rada i zar je u radu svake grupe sve toliko savr{e-
no da ne podle‘e nikakvoj proveri i proceni?!
Ideje tvoraca projekta "Aktivno u~ewe" u nastavi kwi‘evnosti mogu
142 Koreni obrazovawa u Srbiji
nai}i na odobravawe i prihvatawe samo kod onih nastavnika srpskog je-
zika i kwi‘evnosti koji su nedovoqno upu}eni u dostignu}a metodike
nastave kwi‘evnosti ili nisu sposobni da im udovoqe zbog svoje nedo-
voqne stru~nosti i metodi~ke obu~enosti. Takvim nastavnicima mogu
ideje "Aktivnog u~ewa" izgledati prihvatqive i privla~ne pre svega zbog
toga {to od wih ne zahtevaju stru~nost, znawa i umewa, a ostavqaju najvi-
{e mesta proizvoqnostima i improvizacijama. Kod nastavnika, pak, koji
poznaju svoju struku i metodiku nastave ne sme da izostane odgovorno i
kriti~ko suprotstavqawe haosu i diletantizmu, koje projekat "Aktivno
u~ewe" preti da unese u nastavu kwi‘evnosti.
Apsurdno je, svakako, da psiholozi i pedagozi u~e stru~wake kako va-
qa u nastavi prou~avati kwi‘evnost, ali mu mo‘da mogu pomo}i u onom
delu wegovog posla koji se odnosi na saznajni proces u u~ewu. Me|u za-
dacima u ponu|enim modelima ima i onih koji bi eventualno i mogli
biti zadati u~enicima, ali samo na ~asovima usmenog i pisanog izra‘a-
vawa, dakle, tek po{to delo bude prou~eno u skladu sa zahtevima prove-
rene i usavr{ene metodologije prou~avawa kwi‘evnoumetni~kog ostva-
rewa.
Mislimo da projekat "Aktivno u~ewe" treba svestrano preispitati, a
navodne "novine" koje taj projekat unosi u nastavu vaqa primiti kriti~-
ki, sa velikom rezervom i oprezom. Mo‘da je u nastavi pojedinih stru~-
nih oblasti potrebno aktivirati u~enika, ali to se mora uvek ~initi
oslawawem ~vrsto na odre|enu struku, najpozvanije metodi~are iz tih
oblasti, a svakako ne improvizovawem i samoprogla{avawem psihologa
i pedagoga za sveznaju}e stru~wake, koji mogu suvereno zalaziti u svaku
stru~nu oblast i nuditi pomo}, ~ak i onima koji to od wih ne tra‘e i ko-
jima wihova pomo} nije neophodna. Metodici nastave kwi‘evnosti zai-
sta nije potrebna pomo} autora projekta "Aktivno u~ewe", ali je potrebna
pomo} dr‘ave, odnosno ozakowen i celovit sistem stru~nog usavr{ava-
wa nastavnika, koji bi omogu}io da nastavnici u Srbiji sistemati~no
prolaze kroz metodi~ku obuku da vaqano i stru~no primewuju metodolo-
giju prou~avawa kwi‘evnog dela. Pouzdano poznavawe te metodologije,
koju je uzorno i do najvi{eg stepena razvila metodika nastave kwi‘evno-
sti, najuspe{nije bi {titila nastavu kwi‘evnosti od nestru~no zasno-
vanih projekata, kakav je i "Aktivno u~ewe", odnosno od nekriti~kog pri-
hvatawa ideja koje takvi projekti nude.
143Koreni obrazovawa u Srbiji
"VASPITNO-OBRAZOVNE" SEKTE ILI MAJSTORI PAKLENIH RADIONICASlavica Juri}, Ba~ka Palanka
Po{tovana Redakcijo,
Javqam vam se povodom polemike Vu~kovi} - O[ "Bra}a Je~menica"
(projekat Aktivno u~ewe) koja je zapo~ela u posledwa dva broja "[kol-
skog ~asa" (1-2/1998). Ukqu~uju}i se u wu, ni sama ne znam kom bih se obra-
tila, jednoj ili drugoj strani u polemici, ali sam kao ohrabrewe shvati-
la re~i prof. dr Miroquba Vu~kovi}a da se i pla{io da }e wegova upo-
zorewa ostati nezapa‘ena. Nadam se da to nije samo op{te mesto i retor-
ski po~etak, te da }e ga i ovo ukqu~ivawe u polemiku radovati, a biti od
koristi i ostalim kolegama.
Profesor sam srpske kwi‘evnosti i radim kao nastavnik u jednoj
osnovnoj {koli osam godina. Dovoqno da mi iskustvo poka‘e kako i ko-
liko je ne{to trulo u na{em {kolstvu, ali ne i previ{e da bih izgubi-
la po~etni~ki entuzijazam i stopila se sa postoje}om situacijom bez ‘e-
qe da i{ta mewam. Bilo bi mo‘da prirodno da su mi bli‘a nastojawa,
pretpostavqam - mladih kolega koji sprovode metode "aktivnog u~ewa".
Iskreno, mi u nastavi, iz nerasvetqenih razloga, uvek imamo ne{to pro-
tiv onih koji nam propisuju iz svojih kabineta kako se ista izvodi. Pu-
ni smo opravdawa za sebe i ogra|ivawa tipa: lako je wima da teoreti{u
kad nemaju mnogo veze sa praksom, mada znamo da je ve}ina na{ih metodi-
~ara ispekla zanat rade}i i po {kolama. Kad ne{to zameramo stru~wa-
cima, vaqalo bi imati i svoju viziju, svoj predlog kako u delo sprovesti
to {to nam izgleda kao pusto teoretisawe. S druge strane, i kad imamo
svoje predloge, pogotovo ako su radikalno druga~iji od svega postoje}eg,
moraju ih razmotriti i neki stru~waci, autoriteti u svom poslu.
Nema sumwe, projekat Aktivno u~ewe kreirali su NEKI stru~waci,
~ak autoriteti u svom poslu. Ako su autoriteti u svom poslu, ne zna~i
uop{te da se razumeju u nastavu, metodiku nastave. Svedoci smo da u ovoj
dr‘avi u posledwe vreme svako mo‘e raditi {ta ho}e (~itaj: ono {to mu
donosi korist). Tako se de{ava da lekari sjajno razumeju politiku, seqa-
ci bankarstvo, tehnolozi istoriju, trgovci izdava{tvo, hoh{tapleri al-
144 Koreni obrazovawa u Srbiji
ternativnu medicinu, a psiholozi metodiku nastave srpskog jezika i
kwi‘evnosti. Da bi nesre}a bila ve}a o srpskom {kolstvu najpozvani-
jim se smatraju neki fantomi iz UNICEF-a, koji pored onolike Zapadne
Evrope i wenih finansijera - Amerike, na|o{e ba{ kod nas i nama sli~-
nih nesre}nika da podr‘avaju projekte radioni~kog tipa.
Spadam u red one ~itala~ke publike koja nije detaqno upoznata sa pro-
jektom "Aktivno u~ewe", ali sam se za osam godina nagledala i naslu{ala,
a u nekim i u~estvovala, toliko raznih tezgarewa kojekakvih "radionica"
po {kolama da sebi dajem pravo da o tome govorim. U tome me vodi i odgo-
vornost za ~itave generacije mladih u ~ijem formirawu, kao i sve moje
kolege, u~estvujem. Ne verujem da kolege koje sprovode tzv. aktivno u~ewe
ne ose}aju to isto, samo je na~in koji smatramo vaqanim u postizawu
istog, su{tinski razli~it. Jo{ je uvek, verujem, ve}i broj onih koji {ko-
lu ne vide kao igru, nego kao ozbiqnu instituciju. Ona je po svojoj priro-
di, uslovno re~eno, tradicionalna u onom smislu te re~i po kojem {ko-
la treba da neguje proverene vrednosti i onda kad u dru{tvu ose}amo osi-
pawe tih vrednosti, a ne poput kakve galerije da prati sve trendove i hi-
rove iz belog sveta. To ne zna~i da sam zadovoqna stawem u {kolstvu. Ni
izbliza, ali smatram da promene ne smeju biti sporadi~ni eksperimenti,
nego temeqne i sprovedene onda kad se osnove na kojima }e nastava biti
organizovana ve} provere i budu op{teprihva}ene, tj. na neki na~in i sa-
me postanu tradicija. Kolegama iz O[ "Bra}a Je~menica" i wima sli~ni-
ma ovakvo shvatawe mo‘da li~i na predube|ewa i konzervativnost. Ne
marim, ja wih smatram neozbiqnima, {to su i potvrdili svojim tekstom,
koji su i zapo~eli i zavr{ili, dakle - nekom vrstom motoa, re~ima jednog
humoriste.
Bogu hvala {to {kole nigde i nikad nisu bile ustrojene po ar{inima
humorista i satiri~ara, makar oni bili kalibra Du{ana Radovi}a. Mo-
gu zamisliti situaciju koja nam se re~ima D. Radovi}a preporu~uje: {ko-
la se mora osavremeniti tako {to }e li~iti na |ake, a ne na nastavnike
i wihove ideale i junake iz bli‘e i daqe pro{losti! U tom slu~aju vi-
dim slede}e: nastavnike sa vokmenima na u{ima i ‘vaka}im gumama u
ustima kako u ritmu rep-muzike ulaze u {kole prepune grafita, izgova-
raju}i neke ‘argonske fraze tipa: "Ej, men, al' sam kul! OK". .
Naravno, ja ne dovodim Radovi}eve paradokse u pitawe, ali je smisao za
kori{}ewe i tuma~ewe citata koleginice Jelene Stefanovi}, profesora
srpskog jezika i kwi‘evnosti, ozbiqno doveden u pitawe. Koleginici bi
moralo biti jasno da u re~i D. Radovi}a nastale kad je stvarnost koliko-
toliko bila uzglobqena i kad je postojao kakav-takav poredak vrednosti.
145Koreni obrazovawa u Srbiji
Te su se re~i odnosile na {kole sedamdesetih godina, a kriti~ka nota u
wima je kritika "onda{we" vladaju}e ideologije (onda{we je pod navod-
nicima jer nisam sigurna da u nekom drugom vidu nije prisutna i u {ko-
li devedesetih). ^ast Radovi}u, ali danas wegov komentar nema nikakvu
te‘inu. Mnogo se toga izgubilo i {kole vi{e ne li~e ni na nastavnike,
niti na wihove junake. Ne li~e vi{e ni na {ta! Danak tome da se ne zna
ko pije, a ko pla}a u {kolstvu, uzele su i raznovrsne "radioni~ke majsto-
rije" devedesetih na svim nivoima obrazovawa: od vrti}a (engleskih, eko-
lo{kih i ne znam kakvih sve) do visokih {kola (brzi kursevi za osvaja-
we tr‘i{ta iz "radionice" BK univerziteta).
Po{to smo utvrdili da jedan od glavnih autoriteta, sude}i po ~lanku
kolege Zlati}a i Stefanovi}a - Du{an Radovi}, uop{te nije kompeten-
tan za projekat "Aktivno u~ewe" jer ni{ta o radionicama na na{em tlu
nije znao budu}i da se tad nisu sprovodile u {kolama ({to ne zna~i da
mu se, kao humoristi, ne bi svidele), mogli bismo i}i i daqe: kako kole-
ginica Stefanovi} onda interpretira tekstove na svojim ~asovima; bira
li i na ~asovima tako pogre{ne ilustracije za svoje tvrdwe, potpuno iz-
ba~ene iz {ireg konteksta, lokalizuje li tekst i na koji na~in; ili je to
sve prevazi|eno i staromodno za metode "aktivnog u~ewa"?! Recimo da joj
proma{aj sa D. Radovi}em ne uzimamo za zlo, svako ponekad omane, a s ci-
tatima i statistikom je isto: ako ho}e{, uz wihovu pomo} mo‘e{ na}i
potvrdu za {ta god ho}e{ pa i za besmislice i budala{tine. Slu~ajno
ili namerno, kolege iz O[ "Bra}a Je~menica" svoja sme{na nastojawa "do-
kazuju" ba{ citatima (neprimerenim) i statisti~kim podacima (besmi-
slenim). Pored Radovi}a i statistiku pozivaju se na jo{ dva autoriteta:
Ministarstvo prosvete Srbije i Crne Gore i eksperte UNICEF-a. Jo{
im samo fondacija Soro{ fali pa da do‘ivqaj bude kompletan! Pravo je
~udo da kao autoriteti nisu pozvani i u~enici da procene, demokratski,
referendumom, koji tip nastave im najvi{e odgovara, pa da uvedemo to-
kom cele {kolske godine "Igre bez granica".
Da nisam pro~itala ko su garanti vaqanosti projekta "Aktivno u~ewe"
jo{ bih pomislila da su siroti entuzijasti iz U‘ica grubo napadnuti
od jednog katedarskog profesora koji se brine za pro|u svojih kwiga (ako
se svi preorijenti{u na nove metode). No, pogledajmo ponaosob garante
uspe{nosti projekta.
Pitam se kakav garant za uspe{nost bilo kakvog projekta mo‘e biti te-
lo koje ne garantuje ni koru hleba svojim zaposlenima? Iskreno, mislim
da na{e Ministarstvo prosvete tokom godine jedino brine, pa ni to ne
uspeva, kako da prikupi koji dinar za plate prosvetnim radnicima. To
146 Koreni obrazovawa u Srbiji
{to neko sa strane ho}e da finansira nekakav projekat dobro im do|e,
makar jedina dobit bile krede u boji.
Drugi, pretpostavqam daleko bitniji, garant su UN tj. UNICEF. Pod-
setila bih javnost i prosvetne radnike pre svih (~udi me da su zaboravi-
li) da ti koji se sad tako ‘estoko brinu za srpsku decu, nisu ni trepnu-
li kad su wihovi finansijeri - SAD - bombardovali srpsku decu po Repu-
blici Srpskoj, a ~ini mi se da su i nedavno isto nameravali. To im nije
smetalo da tu istu decu, kad su izbegli u Srbiju, stanu da posmatraju, me-
re stepen agresije, inhibicije... stavqaju}i ih na duge spiskove koji ko
zna kome i za {ta slu‘e, ma{u}i statisti~kim podacima koji, ako nisu
za to da nas predstave nenormalnim narodom, ne znam ~emu drugom slu‘e.
Da ho}e ikako da pomognu, ne bi slali pokvarene konzerve, bu|avo mleko
u prahu i sveske ~iji je papir za nijansu boqi od toalet-papira. Ili, za-
mislite crnohumornu situaciju - nekom ko je gladan poslati novogodi-
{we ~estitke! Najgore u svemu tome je to {to smo im MI pomogli da na{a
deca postanu eksperimentalna zamor~ad! Na{i u~iteqi, na{i vaspita-
~i, predava~i, psiholozi, pedagozi, na{i! Kupili ih za jedan vikend kur-
sa na kome su imali obezbe|ene obede, propagandni materijal (za mene to
nije nikakav stru~ni materijal nego jeftina propaganda), i puno, puno
lepr{ave zabave. Ja razumem da ~itavu deceniju prose~an prosvetni rad-
nik nije imao vaqan seminar, a kamoli nau~ni skup, iz prostog razloga
{to to ko{ta; i da su ~itave generacije prosvetara imale prilike da se
i pou~e i zabave na raznoraznim seminarima, te nekima to sada nedosta-
je.
Ne govorim ovo napamet. I sama sam pro{la obuku za radioni~ki rad s
decom i roditeqima, gde su nas prvo uputili u na~in rada uop{te svih
radionica. Bez obzira na to {to sam se upiwala da shvatim taj kurs, {ta
li je, ozbiqno, nisam se mogla oteti utisku da su se u~esnice - sve odreda
prosvetni radnici i psiholozi i pedagozi - samo zabavqali, odvojiv{i
se na jedan vikend od - doma}ih obaveza, pa i onih {kolskih. Naravno, ka-
ko sve ne bi li~ilo na zabavu, pru‘ena je satisfakcija u vidu mentalne
manipulacije polaznicima kursa. Priznajem, to je stru~no izvedeno po
oprobanom {ablonu verskih sekti. Naime, ta se manipulacija sastojala
u tome da pru‘i privid kako su oni koji su tog vikenda (dva i po dana) i
sami do‘iveli preobra‘aj i kao takvi sad mogu biti pu{teni me|u osta-
le da "misionare". To je ono {to je prof. dr Miroqub Vu~kovi} tako sjaj-
no naslutio (ili je vrlo dobro upoznat sa sistemom rada radionica) re-
kav{i da se "posve}enici" pona{aju kao novi apostoli nekog novog Novog
zaveta. Upravo to! Na kraju tog kursa, zapawuju}e, bilo je i jecawa i izli-
147Koreni obrazovawa u Srbiji
va takvog odu{evqewa da sam se upla{ila da se nisam uvalila u nekakvu
sektu, obrazovnu sektu, "vaspitno-obrazovnu" da budem preciznija. Kao i
verske sekte, poslali su nam i "uybenike"; i dan-danas {aqu kojekakve
upitnike i planiraju nove sastanke, drugim re~ima prate rad svojih vas-
pitanika. "Pastori" ove sekte bile su dve mlade, dra‘esne psihologice
(~udnih nadimaka kojima su zahtevale da ih oslovqavamo) kojima je, bez
preterivawa, svaka tre}a re~ bila: okej. To me je toliko, kao profesora
SRPSKE kwi‘evnosti i jezika, vre|alo da sam im to i rekla; i to i da mi
ceo kurs li~i na neki kultivisan parti. Wihovo obja{wewe je bilo da je
to i smisao svega, a za svoju po{tapalicu su bile vrlo iznena|ene jer uop-
{te nisu svesne da je koriste.
[ta to zna~i, gospodo? Mo‘da da nisu svesne ni kuda vode te paklene
radioni~arske igrarije? Treba li da pomiwem da sam sa svojim odeqe-
wem iz radoznalosti sprovela par radionica i odustala za sva vremena
jer su besmislene? Nisam primetila ni da su u~enici koleginica koje
su doslednije primewivale svoja radioni~ka "znawa" mawe agresivni ni-
ti da efikasnije i bez uobi~ajenih problema izbegavaju sukobe. Radilo
se, naime, o nekoj ~udesnoj radionici dobre voqe koja }e sve qude prepo-
roditi.
Red je da se na{e nezadovoqstvo {kolstvom osloni na istinske autori-
tete, doma}e i u struci. Oprosti}ete, ali za ~oveka u nastavi autoritet
ne mo‘e biti ni UNICEF, ni pisac-satiri~ar (iz biografije ve}ine pi-
saca vidno je da nisu voleli naro~ito {kolu {to je potpuno o~ekivano -
kwi‘evnost i jeste jedna pobuna, jedno veliko kr{ewe konvencionalno-
sti, bar ovovekovna kwi‘evnost). Pogotovo ne mogu inicijatori i pro-
grameri promena u {kolstvu biti na prvom mestu psiholozi koji se pa-
~aju u sva{ta: od smisla ‘ivota, preko porodi~nih problema, do uputsta-
va za vo|ewe ~asa. Pravo je ~udo kako su {kole unazad 10-15 godina, kad ih
je svaka dobila, uop{te funkcionisale. I ne samo {kole. Svedoci smo ka-
ko se bez we vi{e ne izbacuje ni nov proizvod na tr‘i{te, ni kandidat
na izbore... Posledwih decenija ovog veka psihologija pretenduje da zau-
zme mesto religije: deli du{ebri‘ne savete, ispoveda, osloba|a krivi-
ce... te nije nikakvo ~udo {to se na{la kao glavni sto‘er i novonastalih
"projekata" u obrazovawu. Ma koliko na ovim prostorima sve te radioni-
~arske majstorije bile nove, poznate su nam odnekud. Zar ne znamo svi da
u Americi odavno postoje brzometni kursevi, radioni~kog tipa, za sve
‘ivo: za popravku automobila na autoputu, za ostavqawe duvana, osloba-
|awe od stresa, osmi{qavawe ‘ivota, boga}ewa na brzinu itd. Trajawe
ovih kurseva je ne{to du‘e nego kod nas, ali ne zato {to smo mi toliko
148 Koreni obrazovawa u Srbiji
uman narod, nego naprotiv - nebuloze koje serviraju prolaze u SAD posle
par meseci ube|ivawa, ovde nakon par dana. Dodu{e, postoji jo{ jedna
razlika: tamo se sve to, ta obe}ana sre}a, uspeh..., debelo pla}a, a kod nas
je besplatno, ~ak i finansiraju sprovo|ewe svojih paklenih planova. Do-
voqan razlog da ~ovek zdrave pameti posumwa u dobronamernost ovakvih
projekata. Uostalom, isto to se de{ava i u ekonomiji. Seminari M-vej i
ostalih proizvoda nisu ni{ta drugo nego ekonomske sekte. O verskim
sektama da ne govorim.
U svima wima princip rada je isti: isto ose}awe izabranosti, pozvano-
sti i posebnosti u~esnika; isti na~in odbrane i borbe kad neko posumwa
u ispravnost wihovih ube|ewa; sli~nog su mentalnog sklopa ‘rtve i, na-
‘alost, svima wima su naj~e{}a zamor~ad deca. Razlika je jedino u tome
na koga se pozivaju. Tako }e se verske sekte redovno pozivati na neke svo-
je "univerzitete" i teologe "svetskog glasa", ekonomske na bogata{e i uspe-
{ne biznismene, a obrazovnovaspitne sekte, videli smo, na renomirane
psihologe i organizacije koje ne u‘ivaju vi{e ni~ije poverewe (pogoto-
vo ne bismo smeli sada i ovde da im verujemo!) Svi oni, tako|e, barataju
nekim brojkama koje treba da nas uvere kako svuda u svetu imaju ~itavu
vojsku svojih pristalica i da je pitawe dana kad }emo svi morati da pri-
hvatimo wihova mudrovawa. Pritom pomalo u‘ivaju u svojoj nepopular-
nosti jer to poja~ava wihov ose}aj posebnosti, u sredini koja je redovno
takva da (parafraziram) "ne prihvata ni{ta novo i opire se svakoj pro-
meni". Pre bih rekla da smo takvi da sve {to je tu|e prihvatamo bez pod-
vrgavawa ikakvoj kritici i bez filtrirawa i prilago|avawa sopstve-
nim specifi~nostima (u ekonomiji, veri ili {kolskom sistemu). Uosta-
lom, nije li nam istorijsko iskustvo pokazalo da od drugih prihvatamo
ba{ ono najgore?
Bez obzira na sve ja bih ba{ volela da znam, da mi kolege iz O[ "Bra}a
Je~menica" ka‘u, gde to u svetu {kolski sistem po~iva na radioni~kom
tipu rada. Koliko ja znam, najceweniji evropski koleyi i univerziteti
su ba{ tradicionalni. Dodu{e, wihova tradicionalnost je druga~ijeg
tipa nego na{a i podrazumeva negovawe vekovnog nasle|a (zaboga, nismo
mi pametniji od svega {to je iza nas). U na{em {kolstvu, ionako nezavid-
ne tradicije, desilo se u posledwih pola veka da se prekinulo i sa tom
tradicijom i svakih deset godina se eksperimentisalo putem raznora-
znih reformi. Tako su i "radionice" na kraju ovog veka samo prividna no-
vina; zapravo se potpuno uklapaju u ostale bedne poku{aje osavremewi-
vawa nastave ne~im {to je potpuno strano na{oj tradiciji, a da u svetu
ima pro|u samo je izgovor. Mislim da osavremewivawe nastave treba da
149Koreni obrazovawa u Srbiji
vodi ka uspostavqawu veza sa na{om tradicijom, a ne sa ameri~kim br-
zim kursevima.
Pitam se kakvi su to "renomirani" stru~waci koji previ|aju staru pe-
dago{ku istinu, koju svako od nas zna iz svog iskustva, i u~enika i pre-
dava~a, te je ne treba proveravati nikakvim statistikama i drugim nau~-
nim metodama. Ta istina je da mladost tra‘i iskustvo ~ak i onda kad se
buni protiv nosilaca tog iskustva, protiv autoriteta, u pubertetu i ado-
lescenciji. Neretko te bunyije se}aju se jedino onih protiv kojih je ta
pobuna bila usmerena. Ne mogu nikako, osim metafori~no, da shvatim da
dolazi vreme da u~enici prenose svoje iskustvo o stvarima koje ~esto
prevazilaze i nastavnikovo iskustvo; da nastavnik u~i od dece samo je
metafora za prilago|avawe, u razumnim merama, novim generacijama. Ni-
kako ne smemo sadr‘aj prilagoditi wihovim interesovawima jer bismo
u tom slu~aju na ~asu listali sportske i ostale novine. Naj~e{}e u~eni-
ci ni ne znaju {ta im mo‘e biti na korist. Zato smo mi tu.
Razmi{qam kako se slo‘eno iskustvo svetosavqa mo‘e preneti i pri-
lagoditi mladima putem ukr{tenih re~i i intervjua sa svetim Savom.
Ovaj problem me posebno zanima jer je to ionako vrlo te{ko u obezbo‘e-
nim {kolama u kojima je {kolska slava samo forma - do ju~e Tito, odjed-
nom nova slika u starom ramu i novi datum. Sve ostalo je isto. Moj najve-
}i strah je bio da }e se desiti da, ne samo da proslavqawe svetog Save na
na~in kako smo navikli - kao da je narodni junak iz Drugog svetskog rata
- postane forma, nego }emo ga ogaditi deci insistirawem na onome {to
oni ne razumeju, a pitawe je da li i nastavnici razumeju; to je wegova sve-
tost. Pesma koja je nastala nakon prou~avawa doma}e lektire u VII razre-
du metodama "Aktivnog u~ewa", sjajna je, ali iskreno sumwam da je stvore-
na putem prethodnog pisawa intervjua, ukr{tenih re~i, memoara...
Ne govorim ovo zlurado i napamet, nego na osnovu vlastitog iskustva
upravo na ~asovima posve}enim svetom Savi (bilo da je posredi {kolska
i doma}a lektira, bilo kultura izra‘avawa, bilo u okviru vannastav-
nih aktivnosti). Naime, i sama sam eksperimentisala, sre}om ne u svim
odeqewima, nego samo u jednom, upravo na ~asovima posve}enim sv. Savi.
Dobijala sam sme{ne, ali razo~aravaju}e rezultate. Recimo, ako je gru-
pi bila data tema - [ta bi sveti Sava rekao danas - na{la se tu i ovakva
pri~a (parafraziram): sveti Sava je svemirskim brodom stigao na ovaj
svet u "crkvenoj narodnoj no{wi" od koje su se svi pla{ili jer je li~io
na ninyu; autor sastava ga je odveo u kafi} na pi}e i picu, gde se sveti
Sava ~udio svemu i zavideo dana{wim qudima i deci na takvoj hrani,
kompjuterima, poker aparatima i satelitskim programima i izjavio da
150 Koreni obrazovawa u Srbiji
je on sve to imao ne bi be‘ao u manastir... U tom smeru je svoj zadatak - da
podra‘avaju}i na{ stari jezik i konvencije pisawa napi{u tipik ma-
nastirske {kole - obavila i druga grupa; bukvalno su se sprdali, mada i
sami idu u {kolu ~ija je zgrada do 1956. bila katoli~ki samostan. Rado-
vi tre}e grupe, koji su imali zadatak da se poistovete sa Rastkovim sa-
vremenicima i daju svoje vi|ewe wegovog bekstva na Svetu Goru, te da
formiraju {to detaqniji izve{taj u vidu sudskog ili sli~nog zapisni-
ka, li~io je, na {ta drugo, nego na filmski triler: tu se javila i polici-
ja, sveti Sava je po nekima pobegao vozom... Zanimqivo je da grupa koja je
imala zadatak da na osnovu nekoliko arhai~nih re~i, unapred zadatih,
napi{e pesmu (grupa je formirana tako da su se u woj na{la deca sa li-
terarnim talentom, po proceni nastavnika) tako|e nije bila lo{a, ali
je sveti Sava ipak vi{e li~io na malog Budu, nego na pravoslavnog arhi-
episkopa. Li~no mi je najstra{niji bio rad jednog u~enika iz tog odeqe-
wa u kome sam i slede}e godine, kad su bili VIII razred, negde pred Sa-
vindan zahtevala da mi na bilo koji na~in predstave kako oni shvataju
zna~aj svetog Save. De~ak se opredelio za crte‘, verovatno je ilustrovao
legendu "Sveti Sava i |avo", na kome je sveti Sava predstavqen kao nemo}-
na, pogurena senka, a onaj drugi se tako ‘ivopisno i uverqivo kezio s ne-
kakve ograde da me je to upla{ilo. Skre}em pa‘wu da, znaju}i koliko se
dana{woj deci putem filmova, muzike, reklama i dr. prezentuju satani-
sti~ki elementi, ni na koji na~in nisam ni pomiwala ovu legendu. Kao
ilustraciju koliko deca shvataju zna~aj svetog Save nakon ~etiri godi-
ne radioni~kog tipa u~ewa, nave{}u doslovce jo{ jedan odgovor prose~-
nog |aka: "Sveti Sava je nau~io srpski narod da ne izbacuju mrak kanta-
ma, nego da probiju prozor". Da se sve ovo ne bi pripisalo kao proma{aj
nastavniku, a ne metodu, re}i }u samo da sam u ostala dva odeqewa iste
generacije u~enika ~asove vodila na tradicionalan na~in, koriste}i
sve poznate i proverene metode, ali sam mahom ja vodila ~asove. Te godi-
ne su u~enici ova dva odeqewa dobili literarne nagrade na oba Sveto-
savska konkursa na kojima smo u~estvovali: na jednom, u Kikindi, prvu
i tre}u, na drutom, u Novom Sadu - prvu i pohvalu. Zanimqivo je {to su
neke teme bile iste, date i eksperimentalnom odeqewu sa kojim se radi-
lo radioni~ki i ovima, samo je sam pristup i na~in obrade na ~asovima
bio druga~iji - jedne je vodio nastavnik, druge sami u~enici. Te godine,
~ak, jedna je u~enica svoju pesmu izvezla na platnu, starom }irilicom, a
druga je svoj sastav "Da sam ikonopisac" tako lepo ilustrovala da smo iz-
vukli taj list iz sveske po wenom odobrewu. Na wemu je mile{evski iko-
nopisac freskopisao ~uvenu fresku Sv. Save, pored wega su pomo}nici
151Koreni obrazovawa u Srbiji
me{ali malter, pravili boje, a desno se sa zida sme{io Beli an|eo.
Nadam se da izneseno iskustvo dovoqno pokazuje koliko je radioni~ki
tip rada poguban i neefikasan, pogotovo pri obradi tako slo‘enih na-
stavnih jedinica kao onih o svetom Savi. Du‘na sam objasniti da me u
primeni nesvakida{wih metoda u pomenutom odeqewu nisu vodili nika-
kvi metodi~ki zahtevi radionica, nego strah da se uobi~ajeni pristup
gra|i, tako dalekoj od savremenog na~ina ‘ivota, ne stvori kod u~enika
averzija i prema svetom Savi i prema Nemawi}ima i manastirima i sve-
mu u vezi s tim. Nisam, me|utim, sigurna da ideje koje sam pri tome kori-
stila nisu direktna posledica onog {to sam slu{ala na kojekakvim ra-
dionicama, koje nekim svojim naoko ma{tovitostima i kvazikreativno-
{}u znaju da zavedu ~oveka. Pogotovo ~oveka dana{wice ~ija je potreba
za individualizacijom dovedena do apsurda, tolikog da nikad nismo bi-
li mawe li~nosti i vi{e uniformisani. Prirodno da na{i u~enici jo{
nemaju jasno definisane takve potrebe za originalno{}u po svaku cenu,
ali im mi uveliko, svojom potrebom za tim, razvijamo ‘equ i poma‘emo
u tome. Mogu zamisliti u~enika koji je "aktivno saznao" svetog Savu kako
za desetak godina upitan da ka‘e ne{to o wemu uzvikne: Znam ja sve, pra-
vio sam intervju s wim! Jednostavno, postoje nastavni sadr‘aji, ve}ina
ih je takva, koji ne trpe jeftine individualisti~ke egzibicije. Sveti Sa-
va jeste ve~ito aktuelan, ali se ne mo‘e aktuelizovati ukr{tenim re~i-
ma. Podsetila bih da ni drama jednog Kova~evi}a o svetom Savi krajem
osamdesetih nije prihva}ena ne samo od Crkve nego ni {ire publike,
upravo zbog nakaznog poku{aja aktualizacije svetiwe putem kreativno-
individualisti~kih egzibicija. Dakle, jedan Kova~evi} nije uspeo, a mi
sad treba to isto da dozvolimo osnovcima i da blagoslovimo i podr‘ava-
mo wihove ludorije. Napomiwem da sam ~itala Kova~evi}ev scenario kao
student i meni se svideo, ali samo zato {to sam dovoqno znala o svetom
Savi i svetosavqu da mi ni~ije umetni~ke slobode nisu mogle poquqati
svetiwu. Pitam se - {ta znaju na{i u~enici o tome da bi se ve} mogli po-
igravati istim. Stoga se sla‘em sa prof. dr M. Vu~kovi}em (~ak sam i ne-
umoqivija od wega) da je takav na~in rada nedopustiva i neodgovorna
sprdwa sa tradicijom.
Ne iskqu~uje se mogu}nost da se radioni~ki tip rada ipak mo‘e pri-
meniti na nekim ~asovima, onim ~iji se sadr‘aj mo‘e kroz igru usvoji-
ti. Postoje}a metodi~ka literatura je puna takvih predloga te ne znam
{ta one sa vi{kom kreativnosti spre~ava da za po~etak sprovedu i po-
slu‘e se tom literaturom. Ona je svakom dostupna, ne rastura se samo po-
sve}enicima, a weni autori svesni su tla i naroda ~iju decu treba ne~e-
152 Koreni obrazovawa u Srbiji
mu nau~iti daleko vi{e nego "stru~waci" iz UNICEF-a.
Koliko vidim obe strane u polemici su za to da se odr‘i nau~ni skup
na kome bi se preispitale i metode projekta "Aktivno u~ewe". Druga stra-
na se, me|utim, pla{i da ne}e biti pozvana. Ne da ih ne treba pozvati, ne-
go umesto wih treba pozvati pravnike i zakonom zabraniti sva radioni~-
ka sva{tarewa. ^ini mi se da je problem toliko ozbiqan da tu pretera-
noj demokratiji nema mesta. (Oduvek me pora‘avala ~iwenica {to u de-
mokratiji i glas jednog pametnog ~oveka i glas budale jednako vrede.)
Umesto pregawawa s psiholozima i wihovim produ‘enim rukama po
{kolama koje sprovode paklene zamisli iz radionice Novog svetskog po-
retka, na predlo‘enom nau~nom skupu bi se razmatrali ozbiqni predlo-
zi kako unaprediti i poboq{ati postoje}i sistem {kolstva. Budemo li
~ekali da Havelka ili neko drugi s Instituta za psihologiju obavi is-
tra‘ivawe na u~enicima koji su pro{li kurs "aktivnog u~ewa" ili ne-
kog wemu sli~nog, preimenovanog, i, pretpostavqam, utvrdi da za neki
procenat ovi u~enici boqe znaju od onih iz klasi~ne nastave, bi}e ve}
kasno. Ne samo da }e svetog Savu pobediti Ne~astivi, Mona Liza dobiti
brkove, {kolski zidovi grafite kao ukrase, nego se mo‘e lako ostvariti
situacija iz onog prosvetarskog vica: "Be‘ te, nastavnici, evo idu ("ak-
tivni") u~enici!!!"
^italac }e primetiti da, nadovezuju}i se na polemiku, ni izdaleka ni-
sam upoznata sa detaqima projekta "Aktivno u~ewe" kao prof. dr M. Vu~-
kovi}, ali mi je iz li~nog iskustva poznat rad radioni~kog tipa. Profe-
sor, koliko mogu da zakqu~im, nije u~estvovao ni u ~emu sli~nom. To je
samo potvrda one na{e stare pedago{ke izreke da se pametan ~ovek u~i
na tu|im, budala na svojim gre{kama. Profesor pokazuje svojom sumwom
i nepoverewem "aktivnom u~ewu" da pametan ~ovek ne mora da proba, nego
mo‘e i teoretski proceniti vaqanost nekog metoda. Jasno je u koju bih ja
kategoriju qudi iz te izreke spadala. Pitam se koje bi tek fele bili oni
koji svoje gre{ke niti vide niti priznaju.
^italac }e tako|e primetiti da sam problem "radionica" u {kolstvu
pro{irila na celo dru{tvo, tra‘e}i zajedni~ke faktore u sli~nim po-
javama iz ostalih oblasti ‘ivota, ne bez namere. (Zato ovaj moj prilog po-
lemici pre li~i na novinarsku analizu pod jakim uticajem teorije zave-
re, a ne na stru~nu, metodi~ku primedbu celom projektu, {to je uostalom
u~inio profesor.) Namera mi je bila da uka‘em na to da naizgled spora-
di~ne pojave u {kolsvu imaju svoje ekvivalente posvuda i stoga nisu bez-
opasne, nego deo op{te, verovatno dobro smi{qene tendencije parcijali-
zovawa svih sfera ‘ivota, koju zovem, a kako bih druga~ije, sekta{ewe
153Koreni obrazovawa u Srbiji
(bilo da tu re~ shvatimo u zna~ewu - otcepiti se od zvani~nog, ili - sle-
diti nekog slepo). U vezi s tim i budu}i napori s ciqem poboq{awa i
osavremewivawa nastave moraju ra~unati sa svim negativnim pojavama u
dru{tvu i wihovim otklawawem ili sanirawem u kojem {kola mo‘e po-
mo}i. Dotada, sva nastojawa moraju ostati stvar pojedinaca i wihovog en-
tuzijazma. Najgore {to se mo‘e desiti je da se {kole pretvore u kratke
kurseve pod pokroviteqstvom UNICEF-a, a kapu da im kroje ovovekovni
mali bogovi - psiholozi. Kako poklonici pripreme radni materijal zovu
"scenario", nismo daleko od toga da se {kole pretvore u farse i burleske.
Mada, nekakav ozbiqan scenario to jeste, ali pitawe je kome slu‘i, za
{ta i ~iji je. Ne verujem da je to samoniklo nastojawe idealista poput
onih u Samerhilu. Uostalom, nije li i on propao, a da pri tom {kola slo-
bodne dece nije dala nijednog genijalca niti i{ta tome sli~no. Bi}e da
su i na drugim meridijanima zadrti i ne primaju lako budalaste prome-
ne, a ne samo kod nas.
Ne strepe}i od sr~e po prstima!
Slavica Juri} O[ "Veselin Masle{a"
154 Koreni obrazovawa u Srbiji
[TA JE TU NOVOAn|elka Ninkovi}, Novi Sad
Povodom seminara o primeni aktivnih metoda nastave u organizaciji
Instituta za psihologiju iz Beograda, kao i polemike koju je pokrenuo
va{ ~asopis u vezi s tim, ose}am moralnu i stru~nu obavezu da se ogla-
sim i ponudim svoj skromni doprinos svestranijem sagledavawu datog
problema.
Isti~em, na po~etku, doga|aj iz svoje {kole koji nije ni prvi niti po-
sledwi takve vrste: jedan sedmi razred je pobegao sa ~asa izrade pismenog
zadatka iz engleskog jezika. Reagovali smo u skladu sa {kolskim propi-
sima. Usledio je razgovor odeqewskog stare{ine, {kolskog psihologa i
mene kao predstavnika nastavnika, s jedne i predsednika odeqewske za-
jednice, s drute strane.
Pred nas je stao trinaestogodi{wak, pametan, odre{it, re~it, (mo‘e da
slu‘i na ~ast svojoj {koli). Ni za milimetar nije odstupio od svojih
uverewa i stavova (priznajem da me je zadivio: nas tri na jednog) i vrlo
argumentovano branio postupak svojih drugova. ^ak se deklarisao kao vo-
|a "pobune", da je tako nazovem. Prihvatio je da bekstvo nije izlaz iz re-
{ewa problema, da je to prekr{aj, i pred nas izneo svoje argumente: nisu
bili pripremqeni za ~as pismenog; upla{ili su se slabih ocena jer ne
znaju kako da urade pismeni esej; na ~asovima engleskog se igraju, a veoma
malo rade iz kwige, ili malo imaju pismenih ve‘bi. Na na{a detaqnija
pitawa dobili smo ubedqive odgovore i ubrzo smo sebi razjasnili da na-
stavnica engleskog jezika koristi aktivno u~ewe, tj. metodu aktivne na-
stave, i da je igra, u stvari, igra s postavqawem pitawa na engleskom i od-
govorima na engleskom, dakle, ne{to {to savremena {kola ne odbacuje
kao jedan od vidova nastave.
[ta je tu propust? Deca su upu}ivana na savladavawe gradiva na jedan
na~in, kroz igru, a u proveri su pitana na drugi, wima nepoznat na~in.
To me je podsetilo na sve seminare posledwih godina gde je "u trendu"
rad po tzv. radionicama ili aktivna nastava, tj. upoznavawe sa "metoda-
ma aktivne nastave", kako su je predava~i nazvali. Pored nastave, isti
metodi se primewuju i na terenu vaspitawa, ~ine se poku{aji da se tako
ne{to primeni i u radu sa roditeqima. Koliko smo obu~eni za takav
155Koreni obrazovawa u Srbiji
rad, kakve uslove imamo, koliko ga mo‘emo nekriti~ki usvojiti i pri-
meniti, da li je dozvoqeno eksperimentisati ili smo ve} zaostali u to-
me za svetom, koliko je to stvarno ne{to novo, nametnula su mi se pita-
wa. Takva pitawa postavqam sebi ve} nekoliko godina, ta~nije od febru-
ara 1995. Mislila sam da sam usamqena u tome, ali je polemika u "[kol-
skom ~asu" oko tih i sli~nih pitawa, na moje zadovoqstvo, pokazala da
ima jo{ onih koji su zabrinuti za ono {to nam se nudi tzv. aktivnom na-
stavom.
Prise}am se seminara na kome sam bila, a to povezujem sa situacijom u
na{oj {koli i na{oj {kolskoj praksi. ^iwenica je da nam je seminar o
pomenutoj nastavi do{ao sa Zapada. Predava~i na seminarima su bili
pod pokroviteqstvom UNICEF-a. Seminari u obliku radionica okupqa-
li su nastavnike, dakle obrazovane qude i pretvarali ih u u~enike. Nije
moglo da "omane", ~ak i kad nastavnik srpskog jezika u~estvuje u nastav-
nom procesu iz oblasti biologije. Koliko ja znam, nikad nam nisu poka-
zali takve ~asove u u~ionici sa decom, ili |a~kim roditeqima, onako
kako nam predla‘u da mi dr‘imo roditeqske sastanke.
Na seminaru kome sam ja prisustvovala (u februaru 1995) pravila se na
po~etku razlika izme|u klasi~ne {kole i aktivne {kole; negativne poe-
ne u svemu dobila je, dabome, {kola kakva je danas. Se}am se da sam se u jed-
nom trenutku suprotstavila predava~u, eminentnom profesoru sa Filo-
zofskog fakuluteta iz Beograda, jer mi je smetala konstatacija da je sve
{to mi radimo lo{e, nestru~no, zastarelo, a wihove metode aktivne na-
stave su dobre, nove, samo kad bismo ih prihvatili i stvorili uslove za
rad, maltene bi na{a nastava bila vrhunska.
Na seminare idem da ~ujem ne{to korisno, da potvrdim ono {to znam i
primewujem, da ~ujem i tu|a iskustva. Ovoga puta ~ula sam da je u na{oj
{koli uloga u~enika samo da slu{a, poku{a da zapamti obavezno gradi-
vo i da bude ocewen samo po ta~noj reprodukciji gradiva. Aktivna {ko-
la uva‘ava dete, uzima u obzir wegove uzrasne i individualne karakte-
ristike, pro{iruje repertoar nastavnih metoda pri realizaciji nastav-
nog programa, vodi ra~una o motivaciji deteta za u~ewe. A po predava~i-
ma, toga u na{oj {koli nema.
Planula sam zgranuta nepoznavawem na{e prakse, pa ni teorije. Bilo
je to prvog dana seminara. Dobili smo materijal po kome }emo raditi po
"radionicama". Prou~ila sam ga te ve~eri i videla da sve ono {to preda-
va~i nude kao smisleno naspram mehani~kog u~ewa, kako da dete u {ko-
li bude aktivno i sl. nije za moju {kolu, moju praksu ni{ta novo. Pita-
li su, na primer, da li ponekad na ~as donesem ne{to {to je u vezi sa
156 Koreni obrazovawa u Srbiji
onim {to predajem, neku sliku, ise~ak iz novina, fotografiju; pratim
li da li u~enici razumeju ono {to im predajem; kako mogu da odr‘im di-
sciplinu na ~asu ako se na wemu ne ocewuje; u aktivnoj nastavi treba po-
}i od de~jeg predznawa i povezati ga sa novim gradivom; objasniti nove
re~i, podsticati ma{tu, organizovati situaciju koja }e pokazati koli-
ko u~enici mogu primeniti nau~eno. ^ula sam tako|e da u~enike treba
misaono aktivirati u smislu unutra{weg, intelektualnog aktivirawa.
I mnogo drugih "uputstava" kako da vam u~enik bude subjekat u nastavi i
da "prvenstveno bude misaono aktivan" (citiram deo materijala za semi-
nar).
To {to su oni nudili kao ne{to novo, ja sam radila od prvog ~asa u svo-
joj nastavni~koj praksi, tako su me u~ili metodi~ari moje U~iteqske
{kole u Sremskim Karlovcima, metodi~ari na Filozofskom fakultetu
u Novom Sadu, tako ve} godinama pi{e u metodi~koj literaturi. Javila
sam se da to obrazlo‘im. Srpski jezik, predmet koji predajem u osnovnoj
{koli, u najve}oj meri uva‘ava prethodno znawe u~enika, postoji kore-
lacija sa drugim predmetima, u~enici primewuju svoja znawa i iskustvo,
pitaju i dolaze do odgovora istra‘ivawem, upore|ivawem, imaju bezbroj
mogu}nosti da poka‘u svoje stvarala~ke sposobnosti. Ne mo‘e se kwi-
‘evno delo prou~avati a da se izme|u wega i u~enika ne uspostavi emo-
cionalno-misaona veza. Primena grupnog oblika rada odavno je u na{im
planovima i realizaciji.
Se}am se da sam spomenula i rad u~iteqa u svojoj {koli koji od prvog
razreda uvode u~enike, izme|u ostalog, i u prakti~ne ve{tine. Bila sam
u}utkana jer se moje mi{qewe da mi radimo mnogo boqe nego {to nas je
ocrnio predava~, nije uklapalo u koncepciju seminara. Predava~i na se-
minaru nisu poznavali na{u {kolsku praksu. Ili nisu hteli da je po-
znaju. Ili je u svemu bio neki drugi motiv wihovog delovawa.
Do kraja seminara nisam ~ula ni{ta novo. Sve o ~emu su pri~ali odmah
sam u glavi povezivala sa svojim radom i sve to "novo" po wima, videla u
svojoj vi{egodi{woj praksi.
Bila sam u obavezi da aktiv nastavnika srpskog jezika za Ju‘no-ba~ki
okrug upoznam sa radom i zakqu~cima ovog seminara. Vrlo iskreno sam
rekla da mi tako ve} radimo, da to {to sam ~ula nije ni{ta novo i da se
sve to i mnogo toga drugog vaqanog nalazi u uybenicima i priru~nicima
M. Nikoli}a, P. Ili}a, M. Vu~kovi}a, M. Andri}, V. Milatovi}a, B. \uki-
}a i ostalih na{ih metodi~ara, kao i u drugoj stru~noj literaturi. Ono
{to su predava~i na seminaru nazivali radionicama nije ni{ta drugo
ve} lo{e ura|en ~as sa grupnim oblikom nastave. A o tome kako se form-
157Koreni obrazovawa u Srbiji
iraju grupe, bilo bi sme{no da nije ‘alosno. Radioni~ki oblik rada mo-
‘e da pro|e na ~asu odeqenskog stare{ine (^OS) i, po meni, pogodan je za
rad {kolskog psihologa.
Naravno, nastavila sam da pratim iskustva ostalih kolega, ~itam
stru~nu literaturu, pratim sve {to je vezano za nastavu. Jedna kolegini-
ca sa dugom nastavnom praksom primewuje oblik i metode radionice sa-
mo na ^OS-u, i to ponekad. Svaka radionica se zavr{ava igrom "hvatawa
za ruke", nekom vrstom uspostavqawa bliskosti, {to me asocira na slu-
‘bu u zapadnim crkvama kad svi pevaju, wi{u se i dr‘e za ruke..
Gde su tu na{i koreni, na{a civilizacija, oslonac na na{e moralne
vrednosti?
Meni su se zapadni moralni sistemi smu~ili prole}a 1999. godine, a
samim tim i wihove koncepcije vaspitawa. Oni u svemu eksperimenti{u,
mewaju metode a sve je podre|eno biznisu. Uspe{an si samo ako si lider,
ako ti profit raste, pa makar gazio po drugima. Najboqi primer ameri~-
kog "obrazovawa" su dali wihovi kandidati za predsednika zemqe koji su
u~estvovali u nekoj TV emisiji i pokazali katastrofalno neznawe iz ge-
ografije i istorije. A takvi qudi su se {kolovali na "elitnim" {kolama.
Nisam protiv seminara ove vrste, ali sam protiv nekriti~kog usvajawa
onoga {to nam nude, eksperimentisawa i haosa tamo gde postoji red i gde
se odavno znaju ciqevi, zadaci i metode. Kao i to ko je subjekat u nastavi.
Uverena sam da ve}ina problema u vaspitawu dece na koje sada nailazi-
mo, izme|u ostalog, proizlazi iz sudara dva morala, tradicionalnog, pra-
voslavnog, donekle patrijarhalnog kojim smo mi vaspitavani, i zapadnog,
potro{a~kog morala koji se na{oj deci nudi preko filmova sumwivih
vrednosti, no}ne atmosfere u kafi}ima, barskim stolicama uz pult i ci-
garetu, u posledwe vreme i sa drogom.
Uva‘eni psiholozi bi o tome mogli da daju stru~na tuma~ewa. Bilo bi
korisnije za ovo dru{tvo nego {to se pa~aju u nastavu kwi‘evnosti i je-
zika o kojoj, o~ito, vrlo malo znaju!
158 Koreni obrazovawa u Srbiji
KOME I ZA[TO SMETA AKTIVNA NASTAVA?Jelena Stefanovi}, Qubinko Zlati}
"Ako mo‘e{ da slu{a{ kako tvoje re~i Izvr}u nevaqalci da razdra‘e glupane
da ~uje{ kako luda usta o tebi la‘u da sam ne ka‘e{ nijednu la‘..."
(R. Kipling: ..Bi}e{ ~ovek")
Po{tovana Redakcijo,
U polemici vo|enoj u ovom ~asopisu kolega Vu~kovi} je "vizionarski"
naslutio da }e se o projektu AKTIVNO U^EWE ~uti jo{ o{trije re~i od
onih koje je sam izgovorio. Sledi ~lanak Slavice Juri} koja se nada da
}e weno ukqu~ivawe u polemiku radovati prof. dr Vu~kovi}a, a biti od
koristi i ostalim kolegama. Da li smo svedoci sinhronizovane akcije
koja se vodi protiv AKTIVNOG U^EWA?
Na po~etku pomenutog ~lanka koleginica Juri} isti~e da "spada u red
one ~itala~ke publike koja nije detaqno upoznata sa projektom AKTIV-
NO U^EWE..." ali joj to ne smeta da kritikuje ono {to ne zna. Da apsurd
bude ve}i, sama protestvuje {to se lekari me{aju u politiku, seqaci u
bankarstvo... [ta to zna~i? Na ~emu se onda zasniva optu‘ivawe onih ko-
ji su ukqu~eni u realizaciju projekta AKTIVNO U^EWE?
Koleginici Juri}, izme|u ostalog, smeta {to smo citirali Du{ka Ra-
dovi}a. D. Radovi} je kwi‘evna, intelektualna i qudska veli~ina. Wego-
ve re~i su se odnosile na {kole 70-tih godina, a po{to se od tog vremena
u na{em obrazovnom sistemu ni{ta bitno nije promenilo, jo{ vi{e se
odnose na dana{we {kole. Mo‘e se re}i da je D. Radovi} jedan od duhov-
nih prete~a AKTIVNE [KOLE jer je, pre svega, umeo da po{tuje decu.
Ciq wegovog stvarala{tva za decu nije da ona budu boqa i poslu{nija,
nego iskrena razmena iskustava "o tome kako se razumnije, lak{e i lep{e
mo‘e ‘iveti." De~je kwige morale bi decu u~iti da sa "stotinu vedrih i
radoznalih o~iju gledaju, da se ~ude i raduju", a to je upravo ono {to za-
159Koreni obrazovawa u Srbiji
govara AKTIVNA NASTAVA. Neke misli, neke re~i su uvek aktuelne, ne-
prolazne i univerzalne bez obzira da li im profesorka iz Ba~ke Palan-
ke priznaje te‘inu ili ne.
Na nu‘nost promena u {koli. prvenstveno na~ina realizacije nastave
ne ukazuje samo projekat AKTIVNO U^EWE, ve} i mnoga istra‘ivawa ko-
ja su se bavila evaluacijom efekata na{eg osnovnog obrazovawa poput ve-
oma obimnog istra‘ivawa koje je pod vo|stvom N. Havelke realizovano
na uzorku od blizu 3.000 osnovaca, zatim analize Instituta za pedago{ka
istra‘ivawa iz 1992/93. i 1995/96. godine i mnoga istra‘ivawa stavova
u~enika o {koli i nastavi. O ovim istra‘ivawima smo vi{e govorili u
prethodnom ~lanku.
Na neophodnost promene na~ina realizacije nastave ukazuju i mnogi
pedagozi i didakti~ari. N. Potkowak isti~e da je nov na~in rada nastav-
nika neophodan uslov bilo kakve {kolske reforme. "Umesto sticawa go-
tovih znawa (bilo putem predavawa nastavnika. bilo iz uybenika, bilo
iz drutih izvora, ~ak i najmodernijih - informati~kih), wihovog zapam-
}ivawa i reprodukovawa od strane u~enika i sli~no, danas se zahteva
razvijawe sposobnosti (kognitivnih i ostalih) u~enika, aktivizacija
u~enika u procesu sticawa i usvajawa novih znawa, osposobqavawe u~e-
nika za wihovu primenu, uz istovremeno pripremawe u~enika za samoo-
brazovawe." O reformi {kolstva sli~no razmi{qa i M. Bakovqev: "Najo-
zbiqnija slabost reformi {kolstva ostvarivanih u na{oj zemqi za po-
sledwih pedesetak godina bilo je to {to su mewale sve sem onoga {to je
najva‘nije i {to je trebalo najradikalnije mewati: na~in obavqawa na-
stave". Kolega P. Gazivoda isti~e: "Jasno je da smo svi za aktivnu {kolu
koja po~iva na pozitivnom pedago{kom nasle|u. Pedago{koj nauci su po-
znati uzroci za{to u praksi preovla|uje tradicionalna nastava. Te
uzroke treba postepeno i oprezno otklawati." Za promenu na~ina reali-
zacije nastave zala‘e se, po na{em mi{qewu, ve}ina prosvetnih radni-
ka zaposlenih u na{im osnovnim {kolama.
Autorka ~lanka ka‘e da se uz pomo} statistike mo‘e "na}i potvrda za
{ta god ho}e{, pa i za besmislice i budala{tine" i da mi "svoja sme{na
nastojawa dokazujemo ba{ citatima (neprimerenim) i statisti~kim po-
dacima (besmislenim)." Pozvali smo se na rezultate pojedinih istra‘i-
vawa (Havelka, Institut za pedago{ka istra‘ivawa...) u kojima se do za-
kqu~ka dolazilo statisti~kom obradom podataka. Ta istra‘ivawa su na-
u~no zasnovana, izuzetno korektno obavqena uz kori{}ewe statisti~kih
postupaka kao na~ina dolaska do novih nau~nih saznawa. Koleginici je
vaqda poznato da se u nau~nim istra‘ivawima do zakqu~aka dolazi i
160 Koreni obrazovawa u Srbiji
statisti~kom obradom podataka. A ako nije, zbog ~ega uop{te o tome pi-
{e?
Daqe se koleginica podsmeva mogu}nosti da u~enici procene koji im
tip nastave najvi{e odgovara jer strahuje da bi se time tokom cele {kol-
ske godine uvele "igre bez granica". Jasno je da su mnoge stvari u {koli
koje se ti~u u~enika van wihove saglasnosti, opredeqewa, pristanka.
Mnoge stvari su za wih obavezne. Me|utim, o nekim stvarima se i oni pi-
taju i odlu~uju. U mnogim pedago{kim, psiholo{kim i drugim istra‘i-
vawima ispituju se stavovi u~enika o pojedinim problemima. Zar kole-
ginica Juri} nikada u svom nastavni~kom radu posle nekog ~asa, preda-
vawa, sastanka odeqewske zajednice nije pitala svoje u~enike kako su se
tada ose}ali, {ta im se svidelo, a {ta ne, {ta predla‘u za budu}i rad?
Pa i u~enici su li~nosti - znatno dobronamernije, po{tenije, iskrenije
i bezazleniji od nas odraslih. I KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA ga-
rantuje deci pravo na slobodno izno{ewe sopstvenog mi{qewa o svim
problemima koji ih se ti~u. Ne mislimo da }e kada to bude omogu}eno, na-
stavnici sa vokmenima na u{ima i ‘vaka}im gumama u ustima dolaziti
na ~asove kao {to koleginica Juri} tvrdi. Ostvarivawe de~jih prava do-
prine}e postizawu po{tovawa izme|u nastavnika i u~enika, bi}e vi{e
razumevawa, u~enici }e od objekta vaspitno-obrazovnog rada postati su-
bjekti toga rada.
Poznato je da je AKTIVNO U^EWE projekat Ministarstva prosvete.
Po{to je koleginica Juri} kao prevashodni ciq postavila negirawe
projekta, to i svi kako ka‘e, "garanti" moraju biti kritikovani. Za Mini-
starstvo ka‘e: "Pitam se kakav garant za uspe{nost bilo kakvog projekta
mo‘e biti telo koje ne garantuje ni koru hleba svojim zaposlenima.
Iskreno, mislim da na{e Ministarstvo prosvete tokom godine jedino
brine, pa ni to ne uspeva, kako da prikupi koji dinar za plate prosvet-
nim radnicima." Ako je zaista tako, ko onda predla‘e i usvaja nastavni
plan i program, ko donosi zakone, pravilnike i druga podzakonska akta
kojima se reguli{e ~itava prosvetna delatnost, ko usvaja {kolski kalen-
dar, ko kontroli{e, vr{i pregled i nadzor rada {kola, ko vodi prosvet-
nu politiku...? Zar je mogu}e da jedan profesor tvrdi da se Ministarstvo
prosvete jedino brine da prikupi novac za plate prosvetnim radnicima?
Na{i stavovi o UNICEF-u su sasvim druga~iji od onih koje je iznela
koleginica Juri}. ^iwenica je da ta organizacija pru‘a pomo} na{oj
deci, {kolama, bolnicama, izbeglicama, porodili{tima, Crvenom kr-
stu... Ako je u toj pomo}i bilo, kako koleginica tvrdi, pokvarenih kon-
zervi, mislimo da to nije ura|eno namerno. Tako|e mislimo da ta organi-
161Koreni obrazovawa u Srbiji
zacija uop{te nije doprinela ratu i bombardovawu i da su mogli, ti qu-
di bi sigurno spre~ili razarawa i patwe. Mi, dakle, poznajemo takav
UNICEF i takav UNICEF finansira realizaciju projekta AKTIVNO
U^EWE. Projekat nije "uvezen" sa strane, wegovi autori su prof. Ivi} sa
saradnicima. Nije to nikakav hir iz belog sveta. I niko se nije prodao za
"jedan vikend kursa" uz "besplatne obede" kako S. Juri} uvredqivo pi{e,
ve} se na seminarima prosvetni radnici upoznaju sa idejama AKTIVNOG
U^EWA i zajedno iznalaze na~ine aktivirawa u~enika kako bi ovi sami
dolazili do novih saznawa koja }e, tako ste~ena, biti trajnija i kvalitet-
nija. Svaki nastavnik je kompetentan da proceni da li ideje projekta tre-
ba primewivati u praksi. Mi smo davno konstatovali vrednost ovoga pro-
jekta i ideje AKTIVNOG U^EWA primewujemo u praksi. I ne qutimo se
ako neko druga~ije misli i ne borimo se kada neko posumwa u ispravnost
na{ih ube|ewa, ve} polemi{emo, ~ak i sa onima koji nisu detaqno upo-
znati sa ovim projektom. Niti mi slepo sledimo ne~ije ideje, niti se od
u~esnika seminara zahteva prihvatawe ideja projekta. Koleginica Juri}
treba da se preispita da li nekoga slepo sledi.
Seminare i ~itav projekat AKTIVNO U^EWE ona povezuje i poistove-
}uje sa sektama, pomiwe ‘rtve i decu zamor~ad. Ovo je toliko stra{no,
monstruozno! Koji su argumenti za ovakve tvrdwe? Da li koleginica uop-
{te zna {ta pi{e?
Ona poistove}uje AKTIVNO U^EWE sa psiholo{kim radionicama ma-
da za to ne postoje argumenti. AKTIVNO U^EWE/NASTAVA nije isto {to
i primena psiholo{kih radionica u {koli. To je jedna od zabluda veza-
nih za AKTIVNO U^EWE {to se u Priru~niku jasno isti~e. Postoji, me-
|utim, stav autora projekta da su edukativne radionice jedan od oblika
rada kojim se mo‘e veoma uspe{no podsta}i aktivnost u~enika. Istovre-
meno jasno je da ne postoji jedna odre|ena metoda nastave koja nezavisno
od sadr‘aja garantuje aktivnost u~enika. Edukativne radionice nisu je-
dino mogu}e i jedino vaqano re{ewe. Autori Priru~nika isti~u da kao
{to bi bilo neizvodqivo da se celokupna nastava zasniva na u~ewu pu-
tem otkri}a, tako je isto-neefikasno i neekonomi~no sve proraditi u
formi radionice. Edukativne radionice su metod grupnog rada kome je
ciq podsticawe saznajnog razvoja, od sticawa i usvajawa ~iweni~kih
znawa do razvijawa vi{ih mentalnih procesa (zakqu~ivawa, su|ewa, re-
{avawa problema...) Edukativnim radionicama se realizuju i mnogi vas-
pitni zadaci (saradwa u timu, ve{tina vo|ewa dijaloga, izno{ewe vla-
stitog mi{qewa...) One su nerazdvojive od li~nog anga‘ovawa u~enika -
pa su stoga, dobar primer aktivne {kole. U~enici se raznovrsnim zada-
162 Koreni obrazovawa u Srbiji
cima i neprekidnom dinamikom razli~itih oblika rada (individualno,
u parovima, u malim grupama. svi zajedno) stavqaju pred za wih kognitiv-
no provokativne situacije. Na ovaj na~in oni su, bez spoqne prisile,
atraktivno{}u zadataka uvu~eni u saznajnu atraktivnost i lako je ne na-
pu{taju. Edukativne radionice su jedan od na~ina, ali ne i jedini, ko-
jim se mogu aktivirati u~enici i realizovati aktivna nastava. Aktivno
u~ewe se mo‘e ostvariti i kroz mnoge druge oblike nastave (kroz fron-
talni rad, grupni, rad u paru...). Ali nijedan od oblika rada (bilo da je to
neka edukativna radionica, primena nekog pravila u novoj, nepoznatoj
situaciji, primena tehnike "ZA I PROTIV"...) sam po sebi nije garancija
prave aktivnosti u~enika, nije garancija aktivne nastave jer ona zavisi
od na~ina primene odre|enog postupka. Nadamo se da smo pojasnili vezu
izme|u AKTIVNOG U^EWA i edukativnih radionica.
Koleginica se pita kako se slo‘eno iskustvo svetosavqa mo‘e prene-
ti i prilagoditi mladima putem ukr{tenih re~i i intervjua sa svetim
Savom. Mi nismo imali tako pretenciozne ciqeve, ve} smo hteli (i uspe-
li) da kroz ove forme obnovimo i aktuelizujemo op{ta znawa o Rastku
Nemawi}u koja se u~enicima iz razreda u razred uglavnom suvoparno po-
navqaju i utuvquju u glave. U~enici su, primewuju}i ste~ena znawa, raz-
vijali sopstvenu kreativnost {to je veoma retko u dana{woj {koli. Ko-
leginica brine {to }e, navodno, na{im zalagawem svetog Savu pobediti
Ne~astivi, a Mona Liza dobiti brkove. U ovoj zemqi Ne~astivi je odavno
pobedio {to joj sugeri{u i deca simboli~nim crte‘ima kojih se grozi.
(Mo‘da bi trebalo ukinuti van{kolska znawa i iskustva zbog osetqi-
vih nastavnika?!). Mo‘da nije mesto da podu~avamo, ali treba podsetiti
da je DADAIZAM imao za ciq da poka‘e svetskoj javnosti da su sve utvr-
|ene vrednosti, moralne i estetske u katastrofi Prvog svetskog rata po-
stale besmislene. Pa ipak, Dada nije bila potpuno negativan pokret. U
wegovoj sra~unatoj iracionalnosti bilo je i osloba|awa, putovawa u ne-
znana podru~ja kreativnog duha. Zna~i, pojave nihilizma su sasvim lo-
gi~ne kada ‘ivite u okru‘ewu gde za 10 godina izbiju ~etiri rata, ali
AKTIVNO U^EWE nema nikakve veze sa tim, mada bismo bili zadovoqni
da neki na{ |ak postane Marsel Di{an. Na na{im ~asovima u~enici se
ne "sprdaju", mi ne dobijamo "sme{ne i razo~aravaju}e rezultate" kao ko-
leginica Juri} (kad primeni metode koje ne zna). Ukoliko smo je dobro
shvatili, ona nije obu~ena za primenu AKTIVNE NASTAVE, a tvrdi da je
"eksperimentisala", odnosno primewivala radioni~ki tip u~ewa. Izgle-
da da je koleginica bila u~esnik seminara U^IONICA DOBRE VOQE.
To je projekat namewen konstruktivnom re{avawu konflikata, a jedini
163Koreni obrazovawa u Srbiji
projekat koji se odnosi iskqu~ivo na nastavu je AKTIVNO U^EWE. Ka-
‘e da je u radu sa tim odeqewem (gde je eksperimentisala) nisu vodili
nikakvi metodi~ki zahtevi radionica. Dakle, primewivala je u nastavi
ne{to {to nije predvi|eno za nastavu, realizovala je radionice ne vode-
}i ra~una o metodi~kim zahtevima i to je osnov za kritikovawe i radio-
nica i AKTIVNOG U^EWA. Razumemo ‘equ za aktuelizacijom neke na-
stavne gra|e, ali ako se pri tom ~ine gre{ke kakve je koleginica pravi-
la i rezultati budu "razo~aravaju}i", da li su zbog toga krive radionice,
AKTIVNO U^EWE ili neko tre}i? Koleginica ka‘e kako su weni u~e-
nici bili uspe{ni kada je ona vodila ~asove. Pa nastavnik uvek vodi ~a-
sove, bez obzira da li je re~ o tradicionalnoj ili aktivnoj nastavi.
Ve} smo istakli da smo se davno uverili u opravdanost ideja AKTIV-
NOG U^EWA i da ih primewujemo u praksi. Projekat se {iri, sve je vi-
{e {kola u mre‘i i prosvetnih radnika koji u nastavi realizuju ideje
AKTIVNOG U^EWA. Spremni smo da u~estvujemo na bilo kakvom stru~-
nom skupu (ukoliko budemo pozvani) gde bi se raspravqalo o projektu
AKTIVNO U^EWE. Svakako da }e taj poziv prihvatiti i autori projek-
ta. Mislimo da bi na taj skup trebalo pozvati i prakti~are nastavnike i
u~iteqe) koji primewuju ideje AKTIVNOG U^EWA. Nadamo se da }e me|u
protivnicima ovoga projekta biti i onih koji su u~estvovali na nekom
od seminara AKTIVNO U^EWE, pa prema tome poznaju ovaj projekat. Ko-
leginica Juri} ima "zanimqive" ideje o sli~nom "nau~nom skupu". "Koli-
ko vidim obe strane u polemici su za to da se odr‘i nau~ni skup na ko-
me bi se preispitale i metode projekta Aktivno u~ewe. Druga strana se,
me|utim. pla{i da ne}e biti pozvana. Ne da ih ne treba pozvati, nego ume-
sto wih treba pozvati pravnike i zakonom zabraniti sva radioni~ka sva-
{tarewa." ^udo da se koleginica nije setila da na taj "nau~ni skup" po-
zove i sudije (najboqe one iz doba inkvizicije), pa i yelate jer je presuda
jasna.
Mislimo da u javnim nastupima, stru~nim radovima, a i u polemikama
treba da postoji jedan nivo komunikacije dostojan akademskih gra|ana.
Koleginicu je, kao profesora srpske kwi‘evnosti. stra{no vre|alo {to
su voditeqke na nekom seminaru kome je prisustvovala zahtevale od u~e-
snika da ih oslovqavaju "~udnim" nadimcima i {to im je svaka tre}a re~
bila "okej", ali joj to jezi~ko ~istunstvo ne smeta da u svom ~lanku upo-
trebqava izraze: paklene radionice. fantomi iz UNICEF-a, budala{ti-
ne, nenormalni narod, paklene radioni~arske igrarije, pakleni plano-
vi, paklene zamisli, deca zamor~ad, bedni poku{aji, sprdwa sa tradici-
jom... Prepoznali smo ksenofobi~nu leksiku dnevno-politi~ke scene i to
164 Koreni obrazovawa u Srbiji
nas je u‘asnulo. Koleginica je poku{ala da nas diskvalifikuje lepe}i
nam etiketu sekte {to, pored ostalih navedenih izraza, vi{e govori o
woj nego o nama, otkriva wen psiholo{ki profil. Ona, uporno, poput Do-
manovi}evih malogra|ana, uzvikuje: "To kod nas ne mo‘e da bude!"
I mi {kolu vidimo kao ozbiqnu instituciju i zbog toga se bavimo AK-
TIVNIM U^EWEM. Zabluda je da AKTIVNO U^EWE predstavqa jednu
vrstu zabave, igrarije. Podse}amo da je osnovni ciq aktivne nastave - bo-
qi obrazovni rezultati. No, ovakvim polemi~kim ~lankom ne mogu se
preneti ni najosnovnije, a u isto vreme neophodne ~iwenice o projektu
AKTIVNO U^EWE. Prava slika o projektu odnosno detaqno upoznavawe
i pravilno shvatawe projekta mo‘e se posti}i na seminaru AKTIVNO
U^EWE. U U‘icu smo realizovali vi{e takvih seminara. Skoro smo (27-
29. januara 2000. godine) u Osnovnoj {koli "Aleksa Dejovi}" u Sevojnu odr-
‘ali trodnevni osnovni seminar AKTIVNO U^EWE. Po{to planiramo
da nastavimo sa organizovawem ovakvih seminara, pozivamo koleginicu
Juri} da prisustvuje nekom od wih. Bi}e nam drag gost. Verovatno je suvi-
{no re}i da nam nije namera da je "kupimo za vikend kursa" ve} nam je ‘e-
qa da se detaqno upozna sa AKTIVNIM U^EWEM, pa da onda polemi{e-
mo. Dosadila nam je polemika sa onima koji ne poznaju AKTIVNO U^E-
WE. Nismo odustali, ali imamo i va‘nijih poslova. Uzaludno je gluvom
{aputati...
165Koreni obrazovawa u Srbiji
166 Koreni obrazovawa u Srbiji
Od Svetog Save
do
\er|a Soro{a
([kolstvo u Srbiji
na prekretnici)
Qiqani ^oli},‘eni koja je
imala hrabrosti
167Koreni obrazovawa u Srbiji
NIJE NEGOSlavica Kne‘evi}
"Ja mislim da znam.Jo{ kad bih znao da mislim."
Po{tovana Redakcijo,
Pro~itav{i u ~lanku kolega iz O[ "Bra}a Je~menica" iz U‘ica, koji
su mi oni kulturno, svetski - nema {ta, poslali na adresu {kole, verovat-
no kad i vama. U dilemi sam kome da se obra}am u ovom odgovoru odgovo-
ra na odgovor, iako mi polemike nisu strane.
Koliko mogu i{~itati iz ~lanka kolega iz O[ "Bra}a Je~menica" nije
profesor Vu~kovi} jedini vizionar koji je naslutio {iri odjek i
o{trije re~i o celom projektu. Prozorqive su i kolege iz "Je~menice" pa
su naslutili "sinhronizovanu akciju koja se vodi protiv aktivnog u~e-
wa". Pretpostavqam da prozorqivi iz U‘ica ve} paranoi~no vide kako
idem na brifing kao ~lan te "sinhronizovane akcije", pa }e mi morati ve-
rovati na re~, ako im dnevno-politi~kim re~nikom, kako su ga okvalifi-
kovali, ka‘em da sam slu~ajni prolaznik u ovoj polemici. Da me profe-
sor Vu~kovi} nije unajmio da im uputim jo{ o{trije re~i, vaqda je jasno
svakom ko pogleda visinu plata univerzitetskih profesora. ^ime da me
najmi? Ako kolege iz "Bra}e Je~menica", me|utim, doznaju da iza profeso-
ra stoji kakva organizacija i mo}an pokroviteq kao {to stoji iza "aktiv-
nog u~ewa", molim ih da mi jave. ^isto da vidim ima li kakvih mogu}no-
sti da popunim bedni ku}ni buyet prosvetnog radnika.
Dotad, ne mislim da znam, nego znam da mislim. I mislim besplatno.
Ukoliko je moje mi{qewe sinhronizovano s ne~ijim drugim ili ukoli-
ko su moja mi{qewa o razli~itim pojavama sinhronizovana, to jo{ uvek
ne zna~i da sam pripadnik javne ili tajne akcije protiv "aktivnog u~e-
wa". Ako neko u ovoj polemici istupa u ime nekih aktivista iza ~ijeg pro-
grama se zaklawa, u skladu sa tim razra|enim programom, sa odre|enih
pozicija, s obiqem citata i statistike koji programu treba da obezbede
nau~ni dignitet, onda su to kolege iz "Bra}e Je~menica". I, oni to i ne
kriju, nego uporno, bilo o ~emu i bilo kome da govore. nastoje da u osnov-
nim crtama iznesu svoj "program". To je ono {to zovem sekta{kim mode-
168 Koreni obrazovawa u Srbiji
lom pona{awa. I ne samo to insistirawe na svom projektu, nego su sekta-
{ka crta i ti licemerni pozivi na dru‘ewe po{to te izblate.
No, po{to su me ve} pozvali na dru‘ewe, prekr{i}u neke konvencije
polemike pa }u se u daqem tekstu obra}ati direktno kolegama. Dozvoli-
}e mi vaqda tu malu intimnost. Dakle, uva‘ene kolege, smatrajte me dru-
gom stranom - druga~ijim mi{qewem (bar dok se ne vidimo na seminaru),
ali nikako istom stranom sa profesorom Vu~kovi}em. Ne poznajem uop-
{te ~oveka, osim iz literature. Nismo sastan~ili i seminarili kao vi
iz "aktivnog u~ewa", {to ne zna~i da ne bi trebalo. Uostalom, ako vi mi-
slite da je u pitawu sinhronizovana akcija protiv vas, onda mora da tom
akcijom rukovodi profesor, pa za{to se tad wemu ne obratite i s wim po-
lemi{ete. Verovatno zato {to je on mnogo boqe upoznat s va{im "projek-
tom" i svaka wegova re~ je argument, a ne samo proizvoqno razmi{qawe o
sli~nim pojavama kao moje; tome bi se moglo dodati i to {to je profeso-
rov re~nik bli‘i va{im predstavama o tome kakav treba da bude re~nik
akademskog gra|anina, od mog, pa vam je lak{e okomiti se na mene.
Mora}u vas jo{ jednom razo~arati, drage kolege, i sve~ano obe}ati da
ni ovaj put ne}u iz nepreglednog mno{tva re~i srpskog jezika birati sa-
mo one ugla|ene i, po va{oj proceni, dopu{tene za kori{}ewe jednom
akademskom gra|aninu. U skladu sa novinarskim oblikom izra‘avawa -
polemikom koja dozvoqava vi{e od drugih oblika izra‘avawa, u skladu
sa svojim karakterom i psiholo{kim likom (koji ste vi ve} procenili,
te ako ho}ete posla}u vam i rukopisni zapis da ga grafolog analizira, a
mogli biste mi i horoskop sa~initi) - ja }u i daqe stvari nazivati wiho-
vim imenom, a kad nemam odgovaraju}i izraz koji bi zvu~ao dovoqno eg-
zaktno, poslu‘i}u se narodnim nli narodskim. Pri tom, unapred nudim
izviwewe {to remetim va{a programska nastojawa da razvijete vi{e
mentalne procese, i zato }u se u svom obra}awu slu‘iti "obi~nom" logi-
kom s ne{to posmatra~kog i analiti~kog dara, a sve to predstavqaju}i
radije pejorativima i augmentativima nego eufemizmima, ~isto zbog sli-
kovitosti.
Zanima me koji je i kakav nivo akademskog gra|anina, na kome bi nedo-
stojno bilo koristiti re~ pakao i wene izvedenice? Zar akademski gra-
|ani ne znaju {ta je pakao? Ili tu re~ samo ne smeju koristiti tj. verova-
ti u weno postojawe od 1946? Ta mene su onda davno morali uhapsiti jer
sam u~enicima davala zadatak da zamisle i opi{u pakao odnosno raj ne
bih li izbegla ove{tale opise igrali{ta, robnih ku}a, radionica... To
{to sam dobila mnogo ‘ivopisnije opise pakla nije me zgrozilo, kao {to
mo‘ete opet pomisliti. I Danteov Pakao je mnogo ‘ivopisniji od Raja.
169Koreni obrazovawa u Srbiji
Nije me zgrozilo ne samo zbog toga {to sam ~itala Dantea, nego {to i ja
znam, a ne samo vi, ne{to o qudskoj i de~joj prirodi, i pride o Bo‘anskoj.
Naime, zbog osetqivih nastavnika ne bi imalo efekta ukidati van{kol-
ska znawa i iskustva, jer ne~astivi (koga ja i ostali pismeni svet pi{e-
mo malim slovom, a vi velikim, kao da ste, bo‘e prosti, poklonici wego-
vi, pa iz po{tovawa koristite veliko slovo), dakle, napred pomenuti ni-
je deo samo vannastavnih znawa, nego i qudske prirode. Upravo je va{ du-
hovni prete~a D. Radovi} razmi{qao i u tom smeru kad je rekao: "Kad su
odvajali crkvu od dr‘ave, trebali su odvojiti i |avola". Vidite kako iz
opusa istog pisca svako mo‘e na}i citat koji mu odgovara. Prou~ite vi
celog Radovi}a, ne parcijalizujte, ne sekta{ite. Pitam se u kakvoj je tek
opasnosti ~ovek koji je 90-tih napisao ~itavu kwigu s "neakademskim"
terminom u naslovu: "Pakao srpske prosvete bez Boga". Toliko o antiaka-
demskoj re~i "pakao", no moja za~u|enost nad va{im primedbama mom nea-
kademskom re~niku ne iscrpquje se time. Pitam se kog naroda bih bila
akademski gra|anin ako ne smem da koristim re~i svoga naroda, tog naro-
da, re~i kao {to su: "budala{tina" i "sprdwa". Ako vam nedostaju tu|ice,
otkud da vam smetaju re~i "fantom" i "tradicija"? Ili vam smeta ton u kom
pi{em? U tom slu~aju ne treba re~i vaditi iz konteksta i pripisivati
im uvredqivost i "neakademi~nost", nego tonu celog ~lanka ili pojedi-
nim diskursima. Iskreno, gadqiva sam na kvaziintelektualne termine u
svakoj prilici, od bilo koga, pogotovo kad se koriste kao garancija da je
neko akademski gra|anin. Jo{ iskrenije, meni uop{te nije jasno {ta u
ovoj dr‘avi zna~i akademski gra|anin, ako znamo u kakvoj su totalitari-
sti~koj klimi bile na{e akademije, univerziteti u posledwih 50 godina.
O tome, pak, {ta je intelektualac ve} imam jasnije predstave, ~ak i jed-
nu raspravu o toj temi, a povodom Hamleta. U svakom slu~aju, moj intelek-
tualac se ne stidi re~i svog naroda, ne pribegava frazirawu i ne kori-
sti jeftine citate pesama kakve se mogu na}i po pesmaricama sredwo-
{kolki. Pogotovo jedan intelektualac, ma kako se trudio da zvu~i eg-
zaktno, ne bi smeo da upotrebi formulaciju tipa: "... mnoga istra‘ivawa
koja su se bavila evaluacijom efekata na{eg osnovnog obrazovawa poput
veoma obimnog istra‘ivawa..." Stilski gledano ima tu bar dva pleonazma
i pora‘avaju}e alogi~nosti i nejasno}e. Predajem se, uop{te mi nije ja-
sno {ta je to "evaluacija efekata", i to jo{ osnovnog obrazovawa. Kakav je
to crni pedago{ki proces koji se uz to bavio samim sobom! Vaqda se NE-
KO bavi istra‘ivawem? Ili jo{ jednostavnije i srpskije: sproveo istra-
‘ivawe, tj. istra‘ivao.
Deluje vam stra{no i monstruozno {to koristim termine "‘rtva" i "za-
170 Koreni obrazovawa u Srbiji
mor~ad", podse}ate me da su i deca li~nosti koje treba po{tovati, a onda
od 3000 li~nosti napravite partitativne genitive jednog jedinog uzorka
napisav{i kako se to ~udno istra‘ivawe samo istra‘ilo pod vo|stvom
Havelke ,.na uzorku od blizu 3000 osnovaca".
Po{tovane kolege, {ta o tome ka‘e Konvencija o pravima deteta? Je li
UNICEF i za takvu instrumentalizaciju dece pribavio sme{nu ilu-
straciju sa odgovaraju}im propratnim tekstom i anga‘ovao doma}e pe-
snike kojima je jedina ‘eqa u svemu tome da dospeju u ~itanke? Meni sva
ta "istra‘ivawa" i "projekti" zasnovani na wima li~e na to da na malim
uzorcima malih osnovaca ~itava vojska velikih svojim velikim ambici-
jama pravi dru{tveni, profesionalni i li~ni presti‘.
Zanima me jo{ i to da li va{e predstave o akademskom gra|aninu ukqu-
~uju poznavawe pravopisnih normi? Priznajete li va‘e}i Pravopis srp-
skog jezika ili i tu imate neka svoja re{ewa? Osim {to ne~astivog pi{e-
te velikim slovom, vi sve vreme i svoj "projekat", {ta li je, pi{ete verza-
lom. Pogledajte malo 47-48. stranu u Pravopisu iz 1994. Uporno kori{}e-
we verzala mogu protuma~iti ili kao pesni~ku slobodu, ili kao gra|an-
sku neposlu{nost, ili kao nepismenost, ili kao frojdovsku oma{ku, a
ponajvi{e kao pritajenu ‘equ da postanete zna~ajni, veliki kao ta slo-
va {to su ve}a od svih ostalih u tekstu; veliki bar kao skra}enica orga-
nizacija poput UNICEF-a, pa kad se ka‘e AKTIVNO U^EWE, odmah da
ceo svet zna da su to neki iz U‘ica {to spasavaju mlade nara{taje na
Balkanu zajedno sa UNICEF-om evo ima ve} deset godina.
Ministarstva {to se ti~e, vi{e nego vi meni, ja se ~udim kako iko u ovoj
zemqi mo‘e svoje poverewe poveriti Ministarstvu prosvete, telu koje ga
bar tri puta mese~no nao~igled svih bezo~no sla‘e, ponizi i izneveri.
Ka‘ete da su u~enici optere}eni koje~im, a onda se odjednom u opisu rad-
nog mesta onih iz Ministarstva, koji ne navodite do kraja (svesni vaqda
toga da {kolski kalendar mo‘e usvojiti i prose~an osmak, a dnevnik pre-
gledati i ~ista~ica), divite istim tim koji su odgovorni za programe ko-
ji optere}uju. Nema logike. Ili mo‘da ipak ima? Naveli ste je vi u obli-
ku jednog retorskog pitawa: ko vodi prosvetnu politiku? Svakako, vodi je
Ministarstvo, ali ne prosvetnu, nego ~istu, a prosvetnu, sami ste svedoci,
mo‘e da vodi i UNICEF. Prosvetna politika je takva da je nema! Zato
{to je nema mo‘ete da postojite vi, mogu da postoje ekskurzije kojima je je-
dini ciq da ne propadnu hoteli i turisti~ke agencije, a kao bednu kom-
penzaciju nastavnici dobiju bedne dnevnice i neprospavane no}i bdiju-
}i nad u~enicima koji su krenuli iskqu~ivo zato da se napiju ili drogi-
raju; zato {to ne postoji prosvetna, nego samo politika, mo‘e da postoji
171Koreni obrazovawa u Srbiji
sindikat koji nema sluha za svoje zaposlene, direktori ~ija je jedina pred-
nost politi~ka podobnost, izbor {kolske slave na kojoj nije preporu~qi-
vo insistirati na svetosti nego na svetovnosti svetog Save; postoji i mo-
‘e da postoji ministar koji vre|a svoje zaposlene tako {to ih proziva za
zaradu na privatnim ~asovima, a da se ne pita za{to mese~ni dohodak je-
dan profesor mo‘e zaraditi za 5-7 privatnih ~asova; mogu da postoje
spretno organizovani prijemni ispiti za upis u sredwe {kole samo zato
da bi se svake godine oteo novac putem priru~nika sa pitawima iz srp-
skog i matematike koje svaki osnovac kupuje po dva primerka. Pritom, na-
kon tolike presije po yepu, po psihi, po znawu... {ta nudi to Ministar-
stvo sirotoj deci? Kad nakon svih presija upi{u i zavr{e {kolu, da ih
ne o~ekuje slu~ajno posao? Pre }e biti da ih ~eka neki rat. Ako i na|u ka-
kav po{ten posao da li im se osim kore hleba, ne obezbe|uje jo{ ne{to?
Stawe kod nas, ne samo u vezi sa prosvetom, takvo je da slobodno mo‘e da
se uzvikne: I to kod nas mo‘e da bude! tj. prevazilazi Domanovi}a kojeg ste
citirali. A mo‘da va{a hvala Ministarstva prosvete jeste neka vrsta
odu‘ivawa {to su vam omogu}ili da u vodi koju su zamutili i vi ulovi-
te ne{to. Mo‘da da nije bilo ovih ratova, UNICEF ne bi vr{qao po Sr-
biji i vi nikada ne biste ostvarili svoje spasonosne pedago{ke namere. A
mo‘da i po koji unosni honorar, ~ak ve}i od plate? I to kod nas mo‘e da
pro|e!
Po{tovane kolege, jasno je meni da je polemika takav oblik izra‘ava-
wa da je najlak{e manipulisati prethodnim tekstom, vaditi iz kontek-
sta, okomiti se na propratno i mawe va‘no, ali se ipak o~ekuje da umesto
promocije svog "projekta" odgovorite na jasno postavqena pitawa, pogoto-
vo ako znate da nisam detaqno upu}ena. A ja sam vas pitala: Gde to u svetu
aktivno u~ewe ima pro|u? Ovome bih dodala jo{ jedno, nastalo nakon va-
{eg drutog ~lanka: Koliko vas to ima kod nas? Nemogu}e je da, skloni is-
tra‘ivawima i statistici, niste ze} "obradili uzorak {kola i radnika"
koji primewuju metode "Aktivnog u~ewa". Mada, na ovo ste mi pitaqe ne-
hotice ve} odgovorili pomiwu}i iznebuha dadaizam. Ima vas k'o dadai-
sta. Dobro ste rekli - nije mesto da pou~avate, pogotovo ne nekog kome su
stilski pravci, kwi‘evne {kole i pokreti u‘a struka. Koju crnu svet-
sku javnost su dadaisti upoznali sa svojim idejama! Upoznali su nekoli-
ko kafana u Wujorku, Cirihu i Parizu i ostali zapam}eni u svetskoj jav-
nosti kao sporadi~ne, marginalne pojave iz kojih je proistekao nadrea-
lizam. Iako se pokret javio u svetskim centrima, nikom nije palo na pa-
met da postupke dadaizma uvede u metodiku nastave, sve dok se nisu poja-
vili aktivisti iz U‘ica i zakqu~ili da oni, po{to su iza{li iz ~eti-
172 Koreni obrazovawa u Srbiji
ri rata, imaju vi{e prava na svetogr|e i nihilizam od dadaista koji su
iza{li iz samo jednog rata. Da bi vam bila ~ast da su vam u~enici kadri
izvajati spodobe po mustri Marsela Di{ana, ne sumwam, budu}i da ne
razlikujete kreaciju od kreature. Samo, kako s dadaisti~kim egzibicija-
ma spajate Radovi}eve re~i o razumnijem, lak{em i lep{em ‘ivotu?
Kad je o pou~avawu re~, mogu re}i da mi je sredwi vek naju‘a struka jer
sam na postdiplomskim studijama odabrala tu epohu, te mi va{e neuko
pomiwawe inkvizicije vre|a intelekt. Nema potrebe i}i tako daleko u
istoriju da bi se na{la metafora ili reprezentativna slika za suro-
vost, su|ewe napre~ac, osudu naprednih ili nevinih {to sve, pretposta-
vqam, inkvizicija zna~i za vas. Osvrnite se malo oko sebe, zaboga, i na}i
}ete mnogo stra{nije, mo}nije i brojnije primere istih pojava koje vi ve-
zujete za inkviziciju. Inkvizicija jeste bila neka vrsta policije duha,
ne ~uvari javnog reda, nego Bo‘ijeg reda (ali onako kako su to tuma~ili
i do‘ivqavali smrtnici u odre|enom istorijskom trenutku), vladaju}eg
mi{qewa o Bo‘anskim stvarima. Prevaspitavala je ili uklawala qude
ne zato {to ima ne{to li~no protiv wih ili zato {to oni imaju ne{to
li~no protiv nekog drugog ~oveka, nego ako se wihova delatnost ili u~e-
we ne uklapa u ono {to su qudi dotad saznali o ustrojstvu sveta po Bo-
‘ijem promislu, ili se uklapa, ali se zarad mira drugih poku{alo ot-
kloniti ono {to se tada smatralo zlom. Treba li da govorim o tome kako
su u redovima inkvizicije bili najobrazovaniji qudi onog doba, neka vr-
sta intelektualne elite, a pogledajte vi sastav dana{we policije, wiho-
ve {kole pogotovo kurseve za one priu~ene. Ako ste pomiwu}i inkvizi-
ciju, mislili samo na metode, podseti}u vas na metode GULAG-a, Golog
otoka ili vrlo aktuelne metode kod nas u vidu pucwave po ulicama, ka-
fanama i haustorima, a zatim medijsko "prevaspitavawe" javnosti o mogu-
}im po~iniocima i, kona~no, pronala‘ewe "krivca" u politi~kim neis-
tomi{qenicima. Hajte, molim vas, ta danas je i politi~ki vic greh istog
ranga kao nekad hula na Boga; ovo drugo osu|ivano je usled osionosti, ba-
hatosti i bezobrazluka sudija i izvr{ioca. Ako ni{ta drugo, inkvizici-
ja je bila malobrojna kao i svaka elita i uop{te nije postojala na ovim
na{im prostorima, a dobro znate koliko mi u Srbiji imamo policajaca.
Toliko da kad vas 50 do|e na seminar, tu je i pet policajaca. Ne ra~unam
one u glavi koje ve}ina nas ima svesno ili nesvesno, a koji su nastali od
svakodnevne presije i straha.
Uostalom, drage kolege, dovoqno je da ste ~itali Dostojevskog pa da
shvatite da inkvizicija nije obi~ni, nasilni egzekutor. Prizna}ete, Ve-
liki Inkvizitor je pojava koja se ne zaboravqa, ima te‘inu. Yelati su
173Koreni obrazovawa u Srbiji
postali posle, negde s prvim revolucijama i liberalizmom, a to nas je do-
velo i do dana{wih policijskih dr‘ava. Budite oprezni sa onim {to ne
poznajete, pogotovo kad u blizini vremenski i prostorno, imate mnogo go-
rih primera za komparaciju.
Napokon, da se vratim na su{tinski nesporazum izme|u nas. Iako sam
u svom prvom javqawu odmah na po~etku rekla da nisam upoznata detaq-
no sa tom spasonosnom naukom "aktivnog u~ewa" (kao {to vi tvrdite da
svaki ~as vodi nastavnik, tako se sad i ja, potpuno u duhu epohe iz koje je
inkvizicija, dakle sholasti~ki, pitam - koje to u~ewe nije aktivno, ~ak i
ono napamet), a na kraju jo{ jasnije zakqu~ila da mom obra}awu javnosti
nije ciq diskvalifikovawe "aktivnog u~ewa" (kako bih i mogla kad je
svako u~ewe aktivno), nego novinarsko-analiti~ki osvrt na pojave u na-
{em dru{tvu pa i u prosveti - vi, kolege, u svom odgovoru uporno izbega-
vate takav karakter mog ~lanka. Lepo sam naglasila da je problem koji uo-
~avam - sekularizacija (shva}ena u tom smislu da se odve} posvetovquje
sve pa i one oblasti ‘ivota gde je nedopustivo da se u wih petqaju svi, ne-
go samo istinski autoriteti) i partikulizacija (shva}ena kao odvajawe
i podvajawe, kao i u smislu naro~itosti, odabranosti odvojenog). To {to
sam takvo svoje shvatawe razvila na primeru tih pojava u prosveti je za-
to, ponavqam, {to nisam ni bankar, ni ratar, ni lekar, nego prosvetni
radnik, te nije dakle, istina da kritikujem ono {to ne poznajem. Zaboga,
ceo ‘ivot vezan mi je za {kolu: prvo sam u~ila u woj, sad predajem, a i da-
qe u~im. Nema nikakvog apsurda u tome {to neko iz nastave razmi{qa i
ima svoje mi{qewe o raznoraznim pojavama u woj, formirano posmatra~-
kim i analiti~kim sklonostima jednog misle}eg, ne i sveznaju}eg, bi}a,
uo~avawem paralelnih pojava i u drugim oblastima. Ili mo‘da neka "in-
kvizicija", onakva kako je vi vidite, unutar ~lanova "aktivnog u~ewa" ne
dozvoqava da iko i{ta misli o va{em projektu dok ne pro|e sve metode
prevaspitavawa na va{im seminarima. Meni mnogo apsurdnije deluje ~i-
wenica da se u va{ "projekat", na bilo koji na~in, me{aju eksperti iz
UNICEF-a, s obzirom na to da u wihovom programu nigde ne postoji od-
rednica koja pomiwe u~estvovawe u prosvetnoj politici. [to se nisu,
molim vas lepo, me{ali u na{u prosvetu pre 15 i 20 godina kad je stawe
bilo jednako porazno (oko toga se sla‘emo i vi i ja)? Da moje me{awe u va-
{e "metode" ipak nije toliko apsurdno, dokazali ste upravo vi tvrde}i da
su tzv. "edukativne radionice", o kojima sam ja uglavnom i pisala, jedan od
metoda "aktivnog u~ewa". Eto vidite da neko ko nije video ni korice va-
{ih kwiga i priru~nika mo‘e da pogodi odakle vetar duva. Nisam sa-
svim proma{ila, prizna}ete.
174 Koreni obrazovawa u Srbiji
Kao {to sam svoja razmi{qawa o stawu u prosveti iznela punim pra-
vom prosvetnog radnika, imam, naravno, i stavove, razmi{qawa o sektama
kao pravoslavni vernik, o multilevel prodaji kao ekonomski uslovqeno
bi}e... Po{to nisam ni teolog ni ekonomista, daleko mawe prava imam da
raspravqam o tim pojavama, ali ~isto zato {to su verske sekte starija po-
java od multilevel odvajawa od tr‘i{ta i od odvajawa vas "aktivnih" i
"kreativnih" od nas tradicionalnih, pasivnih i ksenofobi~nih u pro-
sveti, poslu‘ila sam se terminom sekta - za vas kao prosvetnu sektu, za
multilevel prodaju kao ekonomsku sektu. Nakon va{eg drugog ~lanka raz-
lozi za{to vas zovem sekta jo{ su uo~qiviji. Ne samo da ste se odvojili,
otcepili, ne samo da ose}ate potrebu da imate vo|e koje sledite, {to su
dva osnovna zna~ewa re~i sekta, nego imate i ~udnu potrebu da se pred-
stavite kao kakvi stradalnici i mu~enici pred nama okorelima: stra-
dalnici koji to sve stoi~ki i s rado{}u podnose uvereni u svoju praved-
nost. Va{em sekta{kom modelu pona{awa dodala bih i kvazi nau~ni apa-
rat (sveden, utlavnom, na statistiku) koji bi va{a nastojawa digao na ra-
zinu nekakve nove, ako ne nauke, ono bar nau~ne discipline, kao i odre-
|ivawe duhovnih prete~a, posthumno, da oni o tome ni{ta ne znaju. ^ud-
no kako se niste setili da je svetu ponu|eno spasewe davno pre vas - poja-
vom Isusa Hrista i da je on davno pre Du{ana Radovi}a po{tovao decu
rekav{i: Takvih je carstvo Bo‘ije. [teta {to se u svojoj kratkovidoj sa-
modopadqivosti niste setili Spasiteqa jer, ako razmislite, najsavr{e-
niji odnos koji je postojao izme|u u~enika i u~iteqa je onaj izme|u Hri-
sta i apostola. Mislim da "aktivnijeg u~ewa" od onog kom su prisustvova-
li prvi apostoli u istoriji nije bilo. Ako gre{im, ~ikam vas da svojim
nau~no-pedago{ko-psiholo{kim aparatom doka‘ete suprotno. Kad ste
od jednog satiri~ara napravili svog duhovnog prete~u, ta nije vaqda da,
kao spasioci mladih, to ne}ete mo}i i od Spasiteqa?! Tim pre {to oblast
u kojoj radimo vi, ja i na‘alost, UNICEF, u korenu re~i ima re~ svet -
svetlost, svetiwa, prosvetqewe i to ba{ u hri{}anskom zna~ewu. Ili su
to za vas "pretenciozni ciqevi" kao i preno{ewe iskustva svetosavqa de-
ci? Kakvi su onda va{i ciqevi, gospodo, ako nemate pretenzija? Pomi-
{qate li da neko ko je iza vas mo‘da ima pretenzija? Ako nemate nikakve
ozbiqne ciqeve i pretenzije {ta }e vam toliki stru~waci, organizaci-
je, projekti, seminari, poklonici...? [to se ne dru‘ite po ku}ama, nede-
qom popodne?
Bi}e da su va{i ciqevi ne{to poput osve‘avaju}ih pi}a na suvopar-
nu materiju. Koka-kola s ledom po vrelom danu u pustiwi srpske prosve-
te. Vidite, ako ve} nemam ve}ih pretenzija na jednom tako stra{nom me-
175Koreni obrazovawa u Srbiji
stu "gde bu~i pusto{" po jednom tako suvoparnom danu, od tog da se osve-
‘im, ja bih se ipak radije poslu‘ila doma}i sokom od zove ili vi{we.
Ne iz ksenofobije, nego iz po{tovawa prema doma}oj vi{wi; iz svesti da
i ako mi na svakom uglu budu stajale cisterne koka-kole, koje }e UNI-
CEF dovu}i kao pomo}, vi{wa je proverena; a kad se jednom dobro~ini-
teqi i humanitarci povuku ili otkrijemo da su nas tim osve‘ewem tro-
vali, ne gine mi opet doma}a vi{wa. Uostalom, nije li nau~no dokazano
da na svakom podnebqu rastu kulture koje odgovaraju organizmima koji
na tom podnebqu ‘ive, te da je i najzdravije da se wima i prehrawuju. Ne
mislite li da se isto mo‘e odnositi i na duhovnu hranu, duhovnu glad,
glad za znawem?
U vezi s tim i u vezi sa ksenofobijom koju mi pripisujete jeste i pri-
~ica koja sledi, sasvim u duhu va{eg duhovnog prete~e. Bila bih i ja pa-
cifista, ali mi je Pacifik daleko i to {to oslu{kujem glasove i gla-
sine kako je Pacifik velik i dubok ne doprinosi mojoj veli~ini i du-
bini, ~ak i ako se deklari{em kao pacifista: niti }e verovawe da je Pa-
cifik takav kakvog mi ga opisuju doprineti tome da budem mawe malo-
gra|anin. Mogu samo, dok se te glasine ili glasovi ne provere kao kvali-
tet, poput Domanovi}eve pokojne strine zloslutno otpuhivati: Huuu!
Mogu da se kupam u Dunavu, a vi - mo‘ete na Zlatibor. Zar je to mawe od
Pacifika?! Kad apsolvirate Beogra|anina Du{ana Radovi}a mo‘ete se
pozabaviti satiri~arem, vama bli‘im i po vremenu i prostorno - Basa-
rom. Mo‘da }emo se tad boqe razumeti. Jer, vidite, stvari su odavno nad-
rasle Radovi}a, u svakom pogledu. Pa i ono {to je vama razlog za {a{a-
ve inovacije, tj. stawe u na{em {kolstvu ve} je odavno pesma vrabaca. O
tome kakvo nam je {kolstvo jo{ u Radovi}evo vreme snimqena su i dva
igrana filma, koja su meni poslu‘ila za naslove oba moja polemi~ka
~lanka: "Majstori, majstori" i "Nije nego". I sad se vi na{li da svetu ob-
znawujete istinu o na{em {kolstvu. Nije nego!
1998 - 1999.
176 Koreni obrazovawa u Srbiji
KO SE BOJI
ISTORIJE?
177Koreni obrazovawa u Srbiji
POROBQAVAWE SRPSKE ISTORIJEDr Slavenko Terzi} o uvo|ewu protektorata~ak i u istra‘ivawe na{e pro{losti
Pitawe:
Doktore Terzi}u, va{ projekat "Evropski okviri srpskog nacionalnogpreporoda (1804-1918)" koji ste uputili Ministarstvu za nauku Srbije,ministarstvo je prosledilo ~ak u Bolowu. Projekat je najpre odbijen saobrazlo‘ewem da podsti~e nacionalizam. Kasnije je prihva}en ali osta-je poni‘ewe izazvano obrazlo‘ewem da se prou~avawe srpske istorijeprogla{ava nacionalizmom.
- To je o~igledna posledica nove nau~ne politike koju sledi rukovode-
}i tim Ministarstva za nauku i tehnologiju na ~elu sa ministrom* i we-
govim zamenikom koji se trude da naprave radikalne zaokrete, kao da svet
po~iwe od wih, a da se nisu upoznali sa onim {to se radilo prethodnih
decenija - pa ono {to nije bilo dobro da se promeni, a ono {to je vaqalo
da se zadr‘i. Nije, vaqda, da ba{ ni{ta pre wih nije bilo kako treba. Ve-
liki srpski nau~nik i dr‘avnik Stojan Novakovi}, zagovornik reda, za-
kona i postupnosti, ~esto je ponavqao da se u nau~nim poslovima "svi mi
jedni drugima na ramena naslawamo" misle}i na to da je pogre{no tako
olako odbaciti ono {to su drugi pre nas radili. A najgore od svega, kada
je re~ o organizaciji nau~nog rada i izradi nau~ne strategije, jeste poli-
ti~ka ostra{}enost, pristrasnost i kratkovidost, stran~arewe, pred-
nost strana~ko-politi~kim nad stru~nim kriterijumima, nepo{tovawe
zakona. Takav pristup nauci ne mo‘e da donese ni{ta zdravo ni dugotraj-
no i mi smo ve} svedoci pravog kolapsa nau~noistra‘iva~kog rada naro-
~ito po nau~nim institutima. Kakva je to i ~ija strategija koja vodi umi-
rawu nau~nog rada, u prvom redu u humanisti~kim naukama, da li je i to
jedan od preduslova da bi se postalo kolonija i u ovome domenu?
[to se "bolowske recenzije" ti~e, o tome se ve} dosta pisalo i govori-
lo. Verujem da smo prva zemqa koja je sve projekte iz oblasti nacionalne
istorije, etnologije i drugih nauka poslala na recenziju u inostranstvo.
Nemam ni{ta protiv da se tra‘i i inostrana recenzija za odre|enu te-
mu, ili kwigu, ili projekat, ako za to tamo postoji dobar znalac. Dakle,
178 Koreni obrazovawa u Srbiji
* U postoktobarskoj vladi DOS-a, ministar je bio Dragan Domazet (nap. V. D.)
stru~nost je u prvom planu. Na‘alost, u svetu danas postoji malo qudi
koji su dobri znalci istorije Srba i Balkana. I zato se ova recenzija pre-
tvorila u ocenu moralno-
politi~ke podobnosti, doslovno. Kratko re~eno - mislim da je to sramo-
ta i za Ministarstvo i za Bolowu. To je i vrlo opasna stvar - u vreme ka-
da se svi zakliwu u demokratiju i slobodu nau~nog stvarala{tva. Sve
miri{e na duh protektorata i u istra‘ivawu sopstvene pro{losti. Pod
globalizacijom se u stvari podrazumeva unifikacija ne samo dr‘ava u
svetu, naroda i narodnih obi~aja i dr‘avnih ure|ewa ve} i unifikaci-
ja istorije.
Pitawe:
Nasiqe nad istorijom koju sprovode nosioci novog svetskog poretka jetoliko veliko da se ~ak tra‘i ponovno pisawe istorije. U kojoj meri jeugro‘en srpski narod?
- Pojam globalizacija, ili mondijalizacija ima najmawe dva zna~eqa. S
jedne strane, postoji proces br‘eg povezivawa sveta u svim oblastima -
zahvaquju}i novim tehnologijama i informacionim sredstvima, {to mo-
‘e pomo}i br‘em i boqem poznavawu razli~itih kultura i civilizaci-
je. Ali, s druge strane, o~igledna je te‘wa da se svim sredstvima, ukqu~u-
ju}i i vojna, nametne, sistem globalnog upravqawa svetom iz jednog cen-
tra, kako na ekonomskom, tako i na politi~kom planu. Taj centar su SAD
i NATO. Takva te‘wa vodi ne samo ekonomskom i politi~kom imperija-
lizmu nego i sve br‘oj i brutalnijoj militarizaciji sveta. Protiv ta-
kvih te‘wi bore se danas mnogi dalekovidi qudi {irom planete, ali je
zahuktala ma{inerija svetske mo}i bezobzirna u ostvarivawu svojih
opakih namera. Svaka te‘wa za svetskom mo}i zavr{avala se tokom isto-
rije, pre ili kasnije, fatalno za nosioce te ideje. Dana{wa te‘wa glo-
balnog upravqawa celim svetom ugro‘ava temeqe klasi~ne evropske i
hri{}anske civilizacije, ugro‘ava veliku tradiciju svih drugih civi-
lizacija, obesmi{qava veliko humanisti~ko nasle|e... Pod izgovorom
borbe za qudska prava ili borbe protiv terorizma vr{e se stra{ni zlo-
~ini. NATO i SAD su svim sredstvima, ukqu~uju}i i bombardovawe Srba
u Bosni i Hercegovini i bombardovawe i varvarsko ru{ewe Srbije, podr-
‘avali radikalne islamiste, a sada tobo‘ vode rat protiv wih. Oni su
pogazili sve norme me|unarodnog prava i sve principe morala i pravde;
da bi bombardovawem omogu}ili teroristima OVK da okupiraju Kosovo
i Metohiju i pripoje ih velikoj Albaniji! Ima li ve}eg cinizma i apsur-
da od te ideologije "milosrdnog an|ela"!
179Koreni obrazovawa u Srbiji
Sistem globalnog upravqawa svetom pored svega drugog name}e i svoj
sistem kulturnih vrednosti - novi globalni moral, ~ije prihvatawe po-
staje jedina mera progresa, civilizacije i napretka. Name}e se la‘na di-
lema - da se mo‘e biti "gra|anin sveta" samo ako se odbaci nacionalna
kultura i kulturna samosvest, umesto da bude obrnuto - svetska kulturna
ba{tina je velika u onoj meri u kojoj uva‘ava kulturne i civilizacijske
tekovine svih naroda sveta. ^ak se i prodor NATO-a na Istok tuma~i i
civilizacijskim razlozima -kao podr{ka {irewu ideja i vrednosti za-
padne civilizacije. [ta je to nego ideologija savremenog krsta{kog ra-
ta?
Pitawe:
Doktore Terzi}u objavili ste na desetine studija o istorijskim zbiva-wima na Kosovu i Metohiji. Pre nekoliko dana u Etnografskom muzeju uBeogradu govorili ste o sada{woj situaciji u toj srpskoj pokrajini. Ni-je li pod novom vla{}u legalizovana promena etni~ke strukture na Ko-sovu i Metohiji, etni~ko ~i{}ewe srpskog i drugih nealbanskih narodasa Kosmeta, koje su izvr{ili teroristi OVK poreklom sa Kosmeta ali iu ogromnom broju Albanci iz susedne Albanije?
- Raspe}e Kosova i Metohije je stra{na nesre}a srpskog naroda, ali i
velika sramota za Evropu i evropsku kulturu. Jer, vi{e je nego alarmant-
no to da nema gotovo ni minimuma ne samo hri{}anske nego ni obi~ne
qudske solidarnosti sa srpskim ‘rtvama. A da i ne govorim o me|una-
rodno-pravnim i drugim presedanima - da najmo}nija vojna alijansa bez
objave rata napadne malu suverenu zemqu, okupira deo wene teritorije,
nametne okupacijsku upravu pod kojom {iptarske teroristi~ke forma-
cije etni~ki o~iste taj deo teritorije, a preostali Srbi ne smeju da pro-
govore svojim jezikom, a do prodavnice i do {kole prate ih grupe vojni-
ka opremqenih kao za specijalne operacije. I jo{ ube|uju svet da je "Ko-
sovo postiglo veliki napredak na putu izgradwe multietni~kog i multi-
kulturnog demokratskog dru{tva" Da li oni zaista misle da je ceo svet
blesav i da se to ne~uveno nasiqe sa morem zlo~ina mo‘e tek tako fraza-
ma zaba{uriti i predstaviti kao normalno i legalno?
Mi ne smemo, na prvom mestu, zaboraviti istinu o tom delu na{e zemqe,
iako se posledwih godina javqaju kwige koje ‘ele da pru‘e istorijsko
opravdawe savremenog zlo~ina i da Srbe prika‘u kao okupatore svoje ze-
mqe. Pomiwem samo neke: Noel Malkom "Kosovo, kratka istorija" (na en-
gleskom), Karl Kazerrobert Pihler-Volfgang Petri~ "Kosovo - Kosova"
(na nema~kom), Zbornik radova "Kosovski konflikt" (na nema~kom), vi{e
180 Koreni obrazovawa u Srbiji
autora, jedan od dva urednika je Jens Rojter. Osnovno ne smemo zaboravi-
ti: Kosovo i Metohija kao srce Stare Srbije otimaju se ve} skoro 150 go-
dina najbrutalnijim nasiqem, uvek uz pomo} neke strane sile - prvo Au-
stro-Ugarske, zatim Italije i Nema~ke izme|u dva rata i tokom Drugog
svetskog rata, zatim posle Drugog rata uz pomo} rukovodstva Titove Jugo-
slavije i najzad NATO-a.
Treba {to pre objaviti dokumenta o proterivawu Srba sa Kosova i Me-
tohije od 1941. do 2001. godine i to na engleskom i nema~kom jeziku. Ta gra-
|a }e osvetliti sudbinu tog dela na{e zemqe. Treba objaviti gra|u o vla-
sni{tvu nad zemqom na Kosovu i Metohiji. Srbi su vlasnici velikog de-
la zemqe, mo‘da ~ak i ve}inskog. Zemqu po svim evropskim standardima
treba da u‘ivaju weni vlasnici. Zatim treba vratiti velike komplekse
zemqe koja je posle rata oduzeta od Srpske pravoslavne crkve. "Treba vra-
titi svu pokretnu i nepokretnu imovinu koja je Srbima nasilno oduzeta.
To je vaqda osnovna du‘nost svake iole pravne dr‘ave, i tek kada se sta-
we pravno ra{~isti onda mo‘emo govoriti o elementarnim pretpostav-
kama za red i normalan ‘ivot. Srbi se moraju vratiti na zemqu svoju i u
ku}e svoje. Tek tada }emo mo}i re}i da ‘ivimo u normalnoj zemqi, a ne u
razbojni~kom gnezdu. Srbi moraju svuda i na svakom mestu braniti svoja
nesporna prava, ona ista koja imaju i drugi gra|ani Evrope.
(Slavenko Terzi} objavio je vi{e desetina studija i kwiga na srpskomi nekoliko svetskih jezika o istoriji na{eg naroda i Balkana. Jedan jeod, najpoznatijih stru~waka u svetu istorije balkanskih naroda i od-nosa Srba i Austrougarske, zatim odnosa Rusije i Srbije. Wegova kwi-ga "Srbija i Gr~ka" i studija "Srpski nacionalni pokret, izme|u Rusi-je i zapadnih sila" spadaju me|u najcitiraniju nau~nu literaturu iztih oblasti. Dr Slavenko Terzi} bio je direktor Istrorijskog insti-tuta Srpske akademije nauka i umetnosti od 1987. godine do 15. aprilaove godine. Dr Terzi}a zamenio je mla|ani Tibor @ivkovi} koji je odmahizdvojio institut iz SANU.)
2002.
181Koreni obrazovawa u Srbiji
PUTUJU]I NAU^NI^KI CIRKUSI
Kako su pobednici nakon rata u Jugoslaviji prepravqali istoriju
Balkana? Nema~ki i austrijski uybenici, ako se uop{te bave uni{tewem
Jugoslavije, svoju sliku savremene istorije gra|anskih i interventnih
ratova grade na mitu da je ju‘noslovenske narode oslobodila me|unarod-
na zajednica.
U {kolskim uybenicima ponovo u ‘ivot vaskrsava, u nema~kom Mini-
starstvu inostranih poslova, uz pomo} austrijskih tajnih slu‘bi, nasta-
li plan "Potkovica", kojim je Beograd navodno planirao sistematsko pro-
terivawe Albanaca sa Kosmeta.
Tu Frawo Tu|man, uz sve naknadne ograde, va‘i za oslobodioca Hrvata,
a Slobodan Milo{evi} za tiranina nad Srbima.Tu se napad NATO saveza
pretvara u mirovnu misiju, a odvla~ewe Milo{evi}a pred ratni sud,
tribunal UN u Hagu, u pravednu stvar. Ako Kristina fon Kol u jednom au-
strijskom uybeniku istorije (koji je jo{ uvek u upotrebi) sme da raspre-
da o brutalnoj "srbizaciji" Kosmeta, to zna~i da vi|ewe savremene isto-
rije nastavqa tamo gde je stala ratna propaganda 1999.
"Svakodnevni ‘ivot albanskog stanovni{tva na Kosmetu", pi{e u po-
mo}nom uybeniku Kristina fon Kol u svom vi|ewu ‘ivota na Kosmetu
pre 1999, "bio je sa jedne strane obele‘en policijskim terorom, dok je sa
druge bio odre|en time da nijedna instanca niti dr‘avni organ nisu qu-
dima nudili pravnu za{titu."
Nema ni re~i o nasiqu albanskih ekstremista sa Kosmeta nad srpskim
stanovni{tvom, ni nagove{taja gerilske aktivnosti U~k i wene kampawe
podmetawa bombi u srpske policijske stanice i ku}e lojalnih Albanaca;
a nema ni aktuelizacije nastavnog sadr‘aja, koja bi odavno bila na mestu
s obzirom na sistematsko proterivawe srpske mawine sa Kosmeta pred
o~ima Kfora i UNMIK-a. Umesto toga, ratna propaganda pohoda NATO sa-
veza iz 1999. i pet godina nakon wegovog kraja servira se 17-godi{wim
u~enicima.
U samoj Srbiji, zadatak pobednika je te‘i. Ova zemqa ~iji su ekonomski
kapaciteti opqa~kani, socijalne strukture u velikoj meri uni{tene, ko-
ja je u vojnom pogledu prepu{tena na milost i nemilost NATO savezu, a
pravno li{ena svojih nacionalnih vo|a, sada treba jo{ i sama da pove-
ruje u to da su se svi u‘asi rata i dru{tveni poreme}aji koji su nakon
182 Koreni obrazovawa u Srbiji
wega usledili dogodili za weno dobro. Tog zadatka su se, me|utim, podu-
hvatile desetine intelektualaca iz zapadne Evrope i SAD.
Pri tom ovi "internacionalci" koji su u komadu Petera Handkea is-
pravno prikazani kao parazitska klika koja u‘iva u krizama, nastupaju
nagla{eno antinacionalno. Srpski nacionalizam za wih va‘i za oli~e-
we najdestruktivnije sile u biv{oj vi{enacionalnoj dr‘avi. Hrvatski
klerikalni antisocijalizam i antisemitizam jednog Frawe Tu|mana se,
nasuprot tome, u materijalu pripremqenom za pisawe nove istorije ovog
regiona ne isti~e; ideologiji politi~kog islama jednog Alije Izetbego-
vi}a negira se svaka istori~nost. Slovena~ki secesionizam hvali se kao
karta za ulazak u Evropsku uniju.
Olako kao u igri, duhovni mentori najnovije nema~ke ratne istorije,
kao {to je Jirgen Habermas, preska~u vezu izme|u secesije i nacionali-
zma. U vi{e nego smelom zaokretu, sve se dovodi do svoje suprotnosti:
tek kraj jugoslavizma mo‘e doneti i multikulturalnost u novom obli-
ku.
Ali, ba{ pristalice vojne intervencije sa svojim urbano-imperijal-
nim multikulturalizmom, provociraju upravo one nacionalizme koji
su im po voqi i kojima najboqe umeju da se poslu‘e.
Dok su se sredinom 90-ih na multikulturalnoj berzi dobro kotirali
hrvatski nacionalisti~ki i bosanski muslimanski lideri, kasnije je to
bio slu~aj sa albanskim liderima sa Kosmeta i crnogorskim liderima.
Oni su odigrali svoju ulogu kao instrumenti borbe prema Zapadu nepri-
jateqski nastrojenih nacionalizama, pre svega, srpskog.
U julu 2004. Univerzitet u Gracu je bio doma}in onog cirkusa ameri~-
ko-nema~ko-jugoslovenskih istori~ara koji jo{ od 2001. putuje izme|u
Novog Sada, Sarajeva i Alberte u SAD.
"Inicijativa nau~nika: re{avawe jugoslovenskih konroverzi", naziva
se taj intelektualni trust prepravqa~a istorije. Ova inicijativa sti-
pendista ho}e da se na planu savremene istorije obra~una sa "nacionali-
sti~kim politi~arima, novinarima i akademicima" koji su "tragi~na
zbivawa protekle decenije pogre{no prezentirali na na~in (...) koji je
pove}ao kulturni jaz izme|u Srba i wihovih suseda .
"Na nesre}u , nastavqa se u engleskom tekstu ove inicijative, "svaka na-
cionalna grupa je prikupila razli~ite istorijske ~iwenice. (...) A najdu-
bqi jaz deli ve}inu Srba od svih drugih nacionalnih grupa u Bosni, Hr-
vatskoj, na Kosmetu i u Sloveniji".
I srpski {kolski uybenici moraju da se pribli‘e istoriji Zapada.
"Da li je ugro‘enost srpske mawine u Hrvatskoj bila stvarna ili umi-
183Koreni obrazovawa u Srbiji
{qena?" pita na primer Drago Roksandi} sa Soro{ovog univerziteta u
Budimpe{ti.
Ve} i na osnovu tekstova i poziva za istorijske seminare jasno se vidi
da se odgovornost za jugoslovensku katastrofu pripisuje iskqu~ivo in-
ternim sukobima, a u wima opet srpskom nacionalnom rukovodstvu, oku-
pqenom oko Slobodana Milo{evi}a.
Me|unarodna zajednica opisuje se kao "graditeq mostova me|u regioni-
ma . Naro~ito pozitivno se isti~u mediji kao {to su "Glas Amerike , "Ra-
dio Slobodna Evropa" i BBC, kao i obrazovne institucije poput Soro{o-
vog univerziteta, fondacije Fridrih Nauman i fondacije Konrad Adena-
uer, fondacije "Pro Oriente" i fondacije Bertelsman.
Po{to celokupna nagomilana mo} intelektualnih kolonizatora do sa-
da nije dovela do ‘eqenog uspeha, "Inicijativa nau~nika" razvija speci-
jalni program za prepravqawe istorije Balkana, namewen srpskim {ko-
lama. Protivnik jo{ uvek nije kulturno pobe|en. Zbog toga ovi istori~a-
ri, kojih ima gotovo 180, putuju po univerzitetima i obrazovnim institu-
cijama, kako bi srpskoj istoriografiji pokazali zapadnoevroiski put.
U 20 timova rade stru~waci iz 40 zemaqa, najve}i broj wih iz SAD (46
nau~nika), Bosne (21) i velike Britanije (16). Wima poma‘e 38 Srba, koji
u zemqu treba da donesu poruku o wenom osloba|aqu od strane NATO-a,
MMF-a i EU.
Imena kao {to je Volfgang Petri~ (biv{i kolonijalni upraviteq Bo-
sne i Hercegovine) garantuju da, sa nema~ke strane, me|u narod ne}e do-
speti ni{ta drugo do ono {to se ovde kod nas do‘ivqava kao shvatawe
istorije koje odgovara istorijskoj stvarnosti.
Sponzori{e se i {iri prilog "Kosovo: pogled u budu}nost , premijera
Kosova Bajrama Reyepija ili pak "Budu}nost Crne Gore , predsednika
Mila \ukanovi}a. Uz takvu pomo} SAD ~ak i politi~ke "kuvane noge" sti-
~u svojevrstan intelektualni {arm.
Pored Instituta SAD za mir, tu je i Nacionalna fondacija za demokra-
tiju, kojoj u prekrajawu istorije finansijski poma‘u Volfgang Petri~
i konzorcijum. Ova 1983. osnovana fondacija podr‘ava stipendijama i
subvencijama sve {to se SAD ~ini vrednim sa gledi{ta demokratske po-
litike.
Godine 2003. sedi{te ovog tela bilo je u Venecueli gde je opozicionim
grupama i institutima, koji su protiv Huga ^aveza, stavqeno na raspola-
gawe preko milion dolara. Lista ~lanova ove fondacije izgleda kao "ko
je ko" aktuelnog ameri~kog imperijalizma. Kao stru~waci za Balkan u di-
rektorijumu ove fondacije za demokratiju sede, izme|u ostalog, general
184 Koreni obrazovawa u Srbiji
Vesli Klark i ambasador Ri~ard Holbruk. Obojica su direktno u~estvo-
vali u brisawu Jugoslavije sa geografske karte.
Holbrukov "multikulturalizam" se, kada je re~ o srpskom stanovni-
{tvu, u wegovoj kwizi "Moja misija , koju je napisao po okon~awu svoje
funkcije na polo‘aju specijalnog ameri~kog opunomo}enika za Balkan,
razotkriva kao primitivni rasizam:
"Posteneno sam razvio svojevrstan ose}aj za Srbe, oni su tvrdoglavi i
rado pose‘u za krupnim re~ima. Ali, kada do|e do gustog, i kada im pri-
slonite pi{toq na grudi, na posletku se otkrivaju samo kao sitni la‘o-
vi."
Daqe nastavqa u istom rasisti~kom diskursu:
"Zapad je tokom proteklih godina u~inio gre{ku {to je sa Srbima po-
stupao kao da su qudi koji razmi{qaju racionalno, sa kojima se mo‘e
ozbiqno diskutovati i razumno pregovarati. Oni, me|utim, zapravo rea-
guju samo na silu..."
Jasno je {ta su mogli da nau~e stipendisti od svog sponzora Holbruka,
od samog po~etka nije upu}en nijedan poziv nijednom srpskom istori~a-
ru koji bi se skepti~no suprotstavio vi|ewu stvari samo iz ugla pobed-
nika.
Spomenuti putuju}i cirkus istori~ara, koji svoj naredni skup ima na
Institutu za ju‘nu Evropu na Univerzitetu u Gracu, direktno finansi-
ra, dakle, najja~a intervencionisti~ka sila u biv{oj Jugoslaviji. Vazdu-
{ni rat NATO saveza dobijen je nakon 78 dana, a zvani~na okupacija Ko-
smeta i BiH i daqe traje. Sada su SAD i EU zajedni~ki otvorile i "obra-
zovni front . Radi se o umovima Srba, o srpskoj svesti, odnosno kako se u
programu ka‘e: "Inicijativa stipendista ho}e da navede u~esnike da se,
zahvaquju}i svom znawu o tragi~nim zbivawima iz perioda izme|u 1986.
i 2000. oslobode interpretacija nacionalnih politi~ara i medija, koje
se odra‘avaju na masovnu kulturu."
Zapadna vladavina ~ini sve {to mo‘e kako bi percepciju istorije na
Balkanu transformisala onako kako woj odgovara.
Institut za (ameri~ki mir)
Pripreme za prepravqawe savremene istorije Balkana pla}aju dva in-
stituta iz SAD: va{ingtonski Institut SAD za mir i Nacionalna fon-
dacija za demokratiju, koji su na Internet sajtu "Inicijative nau~nika"
185Koreni obrazovawa u Srbiji
navedeni kao weni sponzori. Institut za mir SAD je 1986. osnovao Ronald
Regan; wegovo nau~no osobqe postavqaju ameri~ki predsednici, uz odo-
brewe Senata, jedan ~lan dolazi iz Ministarstva odbrane i Ministar-
stva inostranih poslova, a jo{ jedan sa Univerziteta za nacionalnu od-
branu. Institut za mir time de facto predstavqa dr‘avnu ustanovu SAD.
On ve} na osnovu svoje konstrukcije nema nikakvu drugu mogu}nost do da
sledi logiku onog ameri~kog rukovodstva koje je 1999. godine 78 dana ba-
calo bombe na Jugoslaviju i pobrinulo se za to da politi~ki lideri ko-
ji mu nisu bili po voqi, mahom zahvaquju}i wemu, dospevaju u zatvor.
Isti institut ve} godinama poziva kriti~are i novinare koji su u SAD
po voqi na simpozijume u Erli/Savezna Dr‘ava Viryinija, odnosno u
Gwilanu/Kosmet, o pitawima kao {to su "Dr‘avna izgradwa na Kosmetu"
ili "Izazovi obnove multietni~kog dru{tva".
2004.
186 Koreni obrazovawa u Srbiji
KREIRAWE PRO[LOSTIMilorad Vuka{inovi}
Po~etkom {ezdesetih godina XX veka, uporedo sa fenomenalnim razvo-
jem tehnolo{kih i informati~kih sredstava, ameri~ki teoreti~ari
dru{tvenih nauka uvode u upotrebu pojam socijalni in‘ewering. Na-
stao kao rezultat procene vrhunskih politi~kih krugova da nadolaze}e
doba predstavqa izazov bez presedana u istoriji qudskog dru{tva, dru-
{tveni (socijalni) in‘ewering postaje sinonim revolucionarnog pre-
vrata, koji na potpuno nov na~in defini{e mesto i ulogu nauke u epohi
koja se tada samo naslu}ivala, epohi globalizacije.
Dru{tveni in‘eweri, od tada do danas, treba ne se samo da daju odgovo-
re na probleme sa kojima se suo~avaju prvenstveno najrazvijenija dru-
{tva, ve}, vi{e od toga, da poka‘u kreativnost i ma{tovitost u procesu
"projektovawa ili osmi{qavawa istorije". Ostvarewu ovakve te‘we savr-
{eno je i{ao na ruku razvoj nauke i tehnologije, pogotovu sredstava ma-
sovne komunikacije. Dakle, ono {to je do ju~e bilo nezamislivo, odjednom
je, preko no}i, postalo ostvarivo. ^ovek je do{ao u priliku da planski
usmerava dru{tvene doga|aje, odnosno da se direktno, svesno i namerno
ume{a u proces socijalne evolucije ~ove~anstva (izraz ruskog filozofa
Aleksandra Zinovjeva), svode}i uticaj objektivnih ~inilaca u istorij-
skom procesu na najmawu mogu}u meru.
Stvarni rezultat Svetskog rata
Dru{tveni in‘eweri na Zapadu, jo{ sedamdesetih godina pro{log ve-
ka, projektovali su raspad isto~nog, komunisti~kog bloka i Sovjetskog
Saveza. Ve} tada je, na osnovu relevantnih ekonomskih pokazateqa i ana-
lize unutra{wih prilika, izveden zakqu~ak o neminovnoj pobedi u
"hladnom ratu". Bio je to neophodan preduslov za, kako je tada oceweno,
"kvalitativan skok u novo doba", koji }e uslediti krajem osamdesetih go-
dina pro{log veka.
Planirane politi~ke promene na nekada{wem socijalisti~kom Isto-
ku, zahtevale su osmi{qen pristup, prvenstveno na psiholo{ko-propa-
gandnom planu. Dru{tveni in‘eweri Zapada procenili su da je najefi-
187Koreni obrazovawa u Srbiji
kasniji metod razbijawa suprotstavqenog bloka podsticawe nacionali-
sti~kih ose}awa, posebno kod onih naroda kod kojih je, poput Poqaka, po-
stojao istorijski ukorewen antiruski sentiment. Ostvarewe jednog ta-
kvog ciqa, po proceni analiti~kih krugova, podrazumevalo je odre|enu
reviziju rezultata Drugog svetskog rata, na osnovu kojih je uspostavqena
geopoliti~ka arhitektura, prvenstveno sovjetsko prisustvo u central-
noj i isto~noj Evropi, posle 1945. godine.
Prvi ozbiqniji poku{aj te vrste predstavqaju radovi istaknutog isto-
ri~ara Eriha Noltea, ~ija je interpretacija razdobqa Drugog svetskog
rata u nau~nim krugovima izazvala ~uveni "spor o istoriji". Prema Nol-
teovoj teoriji, glavni sadr‘aj Drugog svetskog rata bio je "sukob dva to-
talitarizma, nacizma i boq{evizma", koji poznati istori~ar naziva i
"evropskim gra|anskim ratom ideologija". Navedenu tvrdwu Nolte pot-
krepquje primerom Poqske. Podelu te zemqe zasnovanu na sovjetsko-ne-
ma~kom ugovoru iz 1939. godine opisuje kao "pakt uni{tewa bez preseda-
na u evropskoj istoriji XIX i XX veka, i zato su dr‘ave koje su ga potpi-
sale morale biti potpuno specifi~nog tipa".
Nolteovska paradigma potpuno je prilago|ena hladnoratovskoj epo-
hi i ciqevima atlantisti~ke geostrategije. Svrha izjedna~avawa naci-
zma i boq{evizma, wihove tobo‘we istovetne odgovornosti za straho-
te Drugog svetskog rata, imala je za ciq davawe pseudoistorijskog le-
gitimiteta za predstoje}e razarawe Isto~nog bloka. Na ovakvim ci-
ni~nim premisama, postepeno ali uporno, zapadni dru{tveni in‘ewe-
ri podsticali su nacionalisti~ke antisovjetske procese, pravdaju}i
wihovo postojawe kao logi~nu te‘wu naroda Isto~ne Evrope da se
"vrate u istoriju".
Iz te istorije, navodno, iza{li su onog trenutka kada ih je "okupira-
la Crvena armija", o ~ijim vi{emilionskim ‘rtvama tokom Drugog svet-
skog rata i odlu~uju}em vojni~kom doprinosu u slamawu Hitlerove voj-
ne ma{inerije zapadna istoriografija uglavnom ne govori.
Afirmacija potiskivawa
Posle ru{ewa Berlinskog zida, primena metoda kreativnosti i ma{to-
vitosti u istoriografiji dobija na zamahu. Postmoderna nolteovska re-
lativizacija istorije, zasnovana na poluistinama, biva veoma brzo zame-
wena novom metodologijom "transferisawa kultura" koja prakti~no te-
188 Koreni obrazovawa u Srbiji
‘i da interpretativnu istoriografiju prilagodi politi~kom konceptu
"ujediwene Evrope". Pojednostavqeno re~eno, to zna~i potiskivawe naci-
onalnih istorija, pre svega iz obrazovnog procesa, radi afirmacije "za-
jedni~kih evropskih vrednosti". Ovaj metod je od 1987. godine deo zvani~-
nih dokumenata Evropske Unije i predstavqa ~itav sistem preporuka za
pisawe uybenika istorije, namewenih onim dr‘avama koje te‘e ~lanstvu
u ovoj organizaciji.
I pored romanti~arskog prizvuka, metodologija "transferisawa kul-
tura" u praksi postkomunisti~kih dr‘ava se svodi na pisawe "novih
istorija" naj~e{}e na antiruskoj osnovi, pri ~emu se ne zazire ni od
najgrubqeg falsifikovawa istorijskih doga|aja i ~iwenica. Radi pri-
bavqawa legitimiteta promenama nastalim u posthladno-ratovskom pe-
riodu, ideolozi atlantizma sistematski podsti~u "novu politi~ku kla-
su" u nekada{wim socijalisti~kim dr‘avama na pisawe "novih istori-
ja", naravno uz pomo} specijalisti~kih instituta i eksperata sa Zapa-
da.
Posle uspe{no izvedenih "obojenih revolucija" u Ukrajini, Gruziji i
Moldaviji, gotovo istovremeno su objavqeni novi uybenici istorije na-
meweni u~enicima wihovih osnovnih i sredwih {kola. U novoj inter-
pretaciji ukrajinske istorije, na primer, mo‘e se pro~itati da se Ukra-
jina kao ruska kolonija oslobodila tokom "ukrajinsko-ruskih ratova".
Uybenici petog razreda osnovne {kole, koji su objavqeni po odobrewu
ukrajinskog Ministarstva prosvete sadr‘e podatak o tome da je Moskva
radi spre~avawa te‘wi za samostalno{}u Ukrajine "namerno organizo-
vala glad u periodu 1932-33. godine". Svakako najve}i "biser nove ukrajin-
ske istorije" je potpuno druga~ija interpretacija uloge pronacisti~ke
divizije Stepana Bandere, za koju se tvrdi da je tokom 1943. godine "oslo-
bodila ve}inu gradova u Ukrajini od Nemaca". U mnogim gradovima za-
padne Ukrajine, u velikoj meri pounija}ene, pre‘iveli nacisti se tre-
tiraju "kao zaslu‘ni gra|ani i borci za ukrajinsku samostalnost". Iz
lokalnih buyeta ~ak im se po tom osnovu ispla}uju i odgovaraju}e pen-
zije.
Sve to ne izaziva nikakve proteste na "demokratskom i antifa{isti~-
kom zapadu". Uostalom, istorija je ve} odavno najpogodnija arena za ispo-
qavawe razli~itih politi~kih interesa. Danas je, me|utim, ona i vi{e
od toga, neka vrsta socijalne terapije, univerzalnog leka sposobnog da
makar privremeno uti{a nezadovoqstva armije "gubitnika tranzicije" u
nekada{wim socijalisti~kim dr‘avama.
189Koreni obrazovawa u Srbiji
Budu}nost je u zaboravu
Napadno plasirawe "novih istorijskih istina" nije mimoi{lo ni bal-
kanski deo Evrope. Razlika u odnosu na postsovjetski prostor je samo u
jednom: antiruski je zamewen antisrpskim prizvukom u istorijama novo-
stvorenih dr‘ava i naroda. Primera je i previ{e.
Albanska deca na Kosovu i Metohiji, u~e se u {kolama "toleranciji i
multietni~nosti" tako {to im se obja{wava da je manastir De~ane sagra-
dilo albansko pleme Ga{i, kao i da su u Kosovskom boju u~estvovali Al-
banci, a ne Srbi. U susednoj Makedoniji, "fingirani rat proizveo je fin-
giranu istoriju". Naime, prema Ohridskom sporazumu, uybenik za osmi
razred osnovne {kole {tampan je dvojezi~no i sadr‘i 50 odsto makedon-
ske, 40 odsto albanske i 10 odsto svetske istorije.
Albanskim delom istorije obuhva}ena su i podru~ja susednih zemaqa:
Kosmet i jug centralne Srbije i ^amerija u Gr~koj. Za fa{isti~ku Veli-
ku Albaniju, autori tvrde kako "nije bila etni~ka tvorevina, jer nije ob-
uhvatala sve oblasti naseqene Albancima". Pisci uybenika preciziraju
da je izvan wenih granica ostala oblast ^amerija u Gr~koj. Ipak, pravi
skandal, sli~no prethodno navedenom ukrajinskom primeru, predstavqa
veli~awe uloge {iptarskih balisti~kih bandi koje su navodno u~estvo-
vale u "borbama za oslobo|ewe Tetova i Gostivara, u zapadnoj Makedoni-
ji, od nema~kog okupatora 1944. godine". Naravno, svi znaju da Nemaca u
Makedoniji u to vreme i nije bilo. Ceo projekat odobrilo je makedonsko
Ministarstvo prosvete, uz obrazlo‘ewe da je u pitawu "svetski trend" i
priznawe da je uybenik pisan po preporuci Instituta u Braun{vajgu,
odakle je sugerisano da se "neke stvari iz pro{losti zaborave radi bu-
du}nosti".
Prilago|avawe istorije novostvorenoj geopoliti~koj stvarnosti na
Balkanu odvija se uz "punu podr{ku" inostranih stru~waka, za koje je
prostor nekada{we Jutoslavije idealan poligon i za isprobavawe "sa-
vremenih na~ela kojima se na potpuno nov na~in obele‘avaju spomen
podru~ja posve}ena ‘rtvama genocida i holokausta".
Posle vi{egodi{wih priprema i saradwe hrvatskih sa stru~wacima
iz inostranstva, u Jasenovcu }e uskoro biti predstavqen novi koncept
ure|ewa ovog memorijalnog centra. Prema re~ima nosilaca projekta, "no-
vom postavkom patwa je individualizovana, a ‘rtva identifikovana".
Smisao ~itave ideje je da se primenom ovakvog koncepta falsifikuje ne-
190 Koreni obrazovawa u Srbiji
sporna istorijska ~iwenica o 700 hiqada pobijenih Srba, Jevreja i Roma.
To se ~ini pod veoma providnim izgovorom da su "bitna imena, a ne broje-
vi" (u slu~aju Srebrenica sasvim je suprotno).
Primenom takozvanog "savremenog pristupa u~ewu istorije, posebno
istorije stradawa i qudske - patwe, kroz potrebu da se istakne dostojan-
stvo ‘rtve "prakti~no se negira ~iwenica da su ‘rtve Jasenovca strada-
le pre svega zbog svoje nacionalnosti". Na taj na~in stvaraju se pretpo-
stavke da se zlo~in genocida u kvislin{koj NDH preimenuje u ratne zlo-
~ine, po~iwene na tom prostoru tokom Drugog svetskog rata. Ta okolnost
je od su{tinskog zna~aja za sada{wu politi~ku klasu u Hrvatskoj, o~i-
gledno podr‘anu od inostranog faktora, koji joj poma‘e da se oslobodi
"neprijatnog tereta iz pro{losti".
Jasenovac - mali skup individua
Uo~qivo je, tako|e, nastojawe hrvatske dr‘ave da novim projektom
memorijalog kompleksa u Jasenovcu smawi i odijum uticajnog jevrej-
skog faktora u svetu, kroz nameru da se "srpske ‘rtve u Jasenovcu uma-
we na ra~un jevrejskih". Da je re~ o dogovoru na najvi{em politi~kom
nivou predstavnika Vatikana i jevrejskog lobija, svedo~e i izjave uti-
cajnog intelektualca Slavka Gold{tajna, koji je u posledwe vreme vi-
{e puta izjavio kako u Jasenovcu "nije ubijeno vi{e od 70 hiqada qu-
di".
Ipak, u celoj pri~i najgora stvar je izostanak slu‘bene reakcije zva-
ni~nog Beograda, ~iji je {ef diplomatije Dra{kovi} naprasno zabora-
vio na svoje izjave s po~etka devedesetih godina pro{log veka o Jasenov-
cu kao "najve}em srpskom gradu pod zemqom". Jo{ je sramotnije izja{wa-
vawe na{e ambasade u Zagrebu, koja je povodom najavqenog projekta saop-
{tila "kako }e i daqe podr‘avati sve aktivnosti vezane za preure|ewe
Spomen podru~ja". Svaka dr‘ava koja ~uva dostojanstvo svoga naroda i ne-
vinih ‘rtava bi povodom najavqenih aktivnosti uru~ila ozbiqan di-
plomatski protest, povukla svog ambasadora na konsultacije i razmi-
{qala o odgovaraju}im protivmerama. Ovako, ispada da na{a ambasada u
Zagrebu u stvari vodi prohrvatsku politiku, {to i ne ~udi ako se zna da
je nedavno za ambasadora postavqen biv{i veliki komunista, a danas
mondijalista, doju~era{wi kolumnista proameri~kog dnevnika "Danas"
Radivoje Cvjeti~anin.
Metodologija "transferisawa kultura" primewuje se posledwih godi-
191Koreni obrazovawa u Srbiji
na i u na{oj "srpskoj istoriografiji". Naravno, ceo projekat je prepu-
{ten nevladinim organizacijama sa ciqem "ispravqawa paranoidne sli-
ke pro{losti u uybenicima" Zapravo, sve je ve{to ukomponovano u model
"ha{ke pravde" po kojem je odgovornost za razarawe Jugoslavije posledi-
ca "kontinuiteta veliko-srpske politike od Cara Du{ana do Slobodana
Milo{evi}a".
Tako, nedavno je Centar za demokratizaciju i pomirewe jugoisto~ne
Evrope, uz prisustvo aktuelnog ministra prosvete i sporta dr Sloboda-
na Vukasanovi}a i saradwu sa "Prosvetnim pregledom", predstavio ~eti-
ri ~itanke za istoriju koje }e se koristiti kao pomo}ni uybenik. Mada
je nagla{eno da je re~ o izdawima prvenstveno namewenim nastavnicima
istorije, ministar Vuksanovi} je rekao "da ga bez problema mogu koristi-
ti i u~enici", uz napomenu da je jedini problem {to nije obuhva}eno ce-
lokupno nastavno gradivo. Prema re~ima Dubravke Stojanovi}, urednika
izdawa na srpskom jeziku, "pisawe ~itanki je trajalo deset godina i na
ovom poslu je anga‘ovano 60 autora" Svaka kwiga obuhvata po jednu
oblast: "Osmansko carstvo" "Drugi svetski rat", "Nacije i dr‘ave jugoi-
sto~ne Evrope" i "Balkanski ratovi". Nosilac projekta je bogati gr~ki
brodovlasnik Kostas Karas, koji je zavr{io istoriju ali se wome nikada
nije bavio. Ceo posao je zapravo odra|en uz podr{ku engleskih ekspera-
ta sa Oksforda.
Metodolo{ku novinu predstavqa ideja o multiplikativnosti, koju
koordinator projekta Kristina Kuluri obja{wava slede}im re~ima:
"U istoriji ne postoji jedna istina... Svako, a pogotovo na Balkanu, ima
svoje, suprotno vi|ewe jednog doga|aja i bilo koji poku{aj da se namet-
ne jedna istina je neka vrsta nasiqa." Ona namerno previ|a da je prin-
cip jedne istine oduvek ugra|en u same osnove kriti~ke istoriografi-
je.
Danak u krvi, komercijalna verzija
Zanimqiv je jo{ jedan podatak. Iako namewen svim zemqama u regionu,
projekat je, osim na engleskom, zasad {tampan samo na srpskom jeziku, uz
osnovanu pretpostavku da se profesionalnim falsifikatorima sa Oks-
forda zbog ne~ega veoma ‘uri. Wihovu ‘urbu mo‘da je nedavno razot-
krio britanski diplomata Yon Sojers, rekav{i da je "odluka o nezavi-
snosti Kosova u okviru Kontakt grupe ve} doneta". Sude}i po sadr‘aju
navedenih priru~nika, donete su i neke druge veoma va‘ne politi~ke
192 Koreni obrazovawa u Srbiji
odluke. U priru~niku "Osmansko carstvo", Turska je prikazana kao na-
predna i veoma tolerantna carevina prema etni~kim grupama koje su
‘ivele u wenim granicama. Tako, autori sa oksfordskim akcentom na-
gla{avaju kako su mo{ti Svetog Save po{tovane kao relikvija ne samo
od hri{}ana, nego i od Jevreja i Turaka, zaboravqaju}i pri tom da pome-
nu spaqivawe mo{tiju srpskog svetiteqa. U poglavqu pod naslovom
"Dev{irma", pojava poznata kao "danak u krvi" izvrgava se ruglu i pretva-
ra u "danak u novcu". Prema autorima, "de~aci nisu otimani od roditeqa,
ve} odvo|eni, ~ak i prodavani za po pet zlatnika", pa je tako "dev{irma
slu‘ila hri{}anima kao na~in da ostvare dru{tveni uspon". Cela
tvrdwa je potkrepqena prigodnom ilustracijom, na kojoj su prikazani
turski zvani~nici koji sa novcem ispred sebe kupuju decu od roditeqa,
naj~e{}e majki koje su okrenute prema turskim zvani~nicimama ispru-
‘enom desnom rukom, kao da jedva ~ekaju novac, a za decu ih nije ni bri-
ga.
I tako redom.
Ipak, posledwi u nizu priru~nika, posve}en Drugom svetskom ratu,
nije dobio odobrewe Ministarstva prosvete, jer sadr‘i zaista skanda-
lozne neistine. Ve} sama naslovna korica je vi{e nego problemati~na.
Na woj su nacrtani albanski partizani, sa jasnom namerom da se sugeri-
{e tobo‘wa podr{ka Albanaca antifa{izmu. Najskandalozniji je ode-
qak o holokaustu, gde je stradawu Jevreja na Balkanu dato mnogo vi{e
prostoru u odnosu na ostale balkanske narode, iako je nesporno da je je-
vrejski narod najvi{e stradao u Centralnoj Evropi. Vrhunac bezobzir-
nosti predstavqa nastojawe autora da se zatvori na Bawici i Sajmi{tu
u Beogradu prika‘u kao koncentracioni logori, dok o Jasenovcu i ubi-
stvu vi{e od 700 hiqada Srba (podatak naciste Nojbahera) nema ni pome-
na. ^ak se tvrdi kako "Paveli}eva NDH formalno nije podr‘avala pokr-
{tavawe", itd.
Dakle, tako izgleda metodologija "transferisawa kultura" u srpskoj
istoriji, po oksfordskom receptu dru{tvenog in‘eweringa. Nedosta-
je samo odeqak o prednostima bombardovawa osiroma{enim uraniju-
mom.
Ipak, {alu na stranu, stvar je vrlo ozbiqna. Nove istorije su neka vr-
sta sublimisanih poruka Rusima i Srbima, posebno onima koji imaju
nameru da se bave va‘nim dr‘avnim poslovima. Wima kao da gospodari
sveta, koji stanuju na Zapadu, poru~uju pod kojim uslovima su spremni
da ih prihvate u svoje dru{tvo. Od wih se tra‘i da u na{e ime "zatiru
na{e se}awe" i presu|uju na{im istorijama. Tra‘i se i vi{e od toga:
193Koreni obrazovawa u Srbiji
da zajedno sa wihovim institutima i ekspertima, stvaraju}i "nove isto-
rije", proizvode neke nove politi~ki korektne Ruse i Srbe, ovoga puta
pod znamewem ‘utih petokraka Evropske Unije. Sve je to, ve} odavno, do
bola jasno objasnio znameniti Dostojevski:
"Tamo gde nema Boga sve je dozvoqeno."
2005.
194 Koreni obrazovawa u Srbiji
IZ GA[INOG
DOBA
195Koreni obrazovawa u Srbiji
PRAVO LICE REFORME [KOLSTVA
U totalitarnoj dr‘avi koju Yory Orvel opisuje u romanu "1984.", svi
podanici moraju da usvoje mi{qewe koje razara samu logiku. Postoje tri
osnovne parole: "Rat je mir", "Sloboda je ropstvo", "Neznawe je mo}". Svaki
totalitarizam, i onaj "tvrdi", staqinisti~ki, i onaj "meki", mondijali-
sti~ki, moraju podanike naterati da veruju u ono {to odgovara gospoda-
rima. Staqinov re‘im je vi{e koristio silu i GULAG, a mondijalisti~-
ki totalitarizam ide na medijsku manipulaciju. Rezultat je isti: ~ovek
treba da postane "tabula rasa" po kojoj totalitarni prst ispisuje ono {to
‘eli.
Reforma {kolstva, koju nam je ponudio Ga{o Kne‘evi} i wegov tim
reformatora, po~ela je reklamnom kampawom po kojoj }e {kolstvo biti
"po meri dece i ‘eqi roditeqa". Osnovni metod reklamne manipulaci-
je, nedavawe dovoqno informacija bitnih za ono {to se reklamira, upo-
trebqen je i u ovom slu~aju. Zbog toga sada navodimo ~iqenice koje }e
~itaocu pomo}i da se razabere u krajwim "ishodima reformskog proce-
sa".
Reforma nije imala podr{kustru~ne javnosti
Organizacija za evropsku bezbednost i saradwu (OEBS), koja je 2001. go-
dine pravila analizu na{eg obrazovnog sistema, tra‘ila je da se isti
preoblikuje u skladu sa evropskim promenama. Me|utim, Ministarstvu
prosvete je preporu~eno da se u reforme ne ulazi bez minimuma sagla-
snosti stru~ne i {ire javnosti, i da eksperimentalni programi traju
najmawe tri godine. Protiv ovakve reforme {kolstva (ne, dakle, protiv
reforme koja je potrebna) bila su stru~na udru‘ewa (Udru‘ewe matema-
ti~ara Srbije, sve katedre srpskog jezika i kwi‘evnosti svih Univerzi-
teta u Srbiji, udru‘ewa profesora stranih jezika), ugledni intelektu-
alci (videti rezolucije sa skupova u Udru‘ewu kwi‘evnika Srbije iz
juna i novembra 2003. godine), sva tri sindikata prosvetnih radnika,
Srpska Pravoslavna Crkva, koja je tra‘ila da se u reformu ne ide bez
javne rasprave. Lewi(n) Ga{a je sve to prezreo i odbacio, i sa svojim pep-
196 Koreni obrazovawa u Srbiji
sistima - kursistima po~eo da reformi{e. U~iteqi su za "novu" {kolu
obu~avani na neozbiqnim kursevima radioni~arsko-igraoni~arskog
tipa, gde su se uglavnom ose}ali kao idioti.
Obe}ano je smawewe obaveza |aka u {koli, ali...
\aci - prvaci su nekad imali po tri ~asa dnevno, a sada, uvo|ewem iz-
bornih predmeta, ima}e po pet ~asova. Ciq je da se deca {to du‘e dr‘e
odvojena od ku}e, da bi im ga{isti - pepsisti ispirali mozak. Zabrana iz-
rade doma}ih zadataka i zadr‘avawe uybenika u {koli, imaju za ciq da
deca ne utvr|uju gradivo kod ku}e, {to neposredno vodi smawewu wiho-
vog znawa. Na{i mali{ani su veoma inteligentni, i u {kolu polaze sa
poznavawem ~itawa i pisawa, pa i osnovnih ra~unskih radwi. Ciq je da
se deca zaglupe tako {to }e u~iti ono {to ve} znaju i za {ta nisu zain-
teresovana, pa da omrznu {kolu jer }e se u woj zadr‘avati vi{e nego {to
treba. U SAD 21-23% stanovni{tva ne ume da popuni formular i pro~ita
etiketu na proizvodu ("Kurir" 26-27. jul 2003. godine). To isto treba ura-
diti u Srbiji, sa wenim stanovni{tvom.
U {kolu }e biti uvedena deca sa posebnim potrebama (mentalno zaostala)
Sastavni deo "ga{izma" je uvo|ewe dece sa posebnim potrebama, to jest
mentalno zaostale, u redovnu nastavu. Ova deca zaslu‘uju najve}u mogu-
}u dru{tvenu pa‘wu i brigu, i qubav topliju nego deca koja takvih smet-
wi nemaju. Upravo zato za wih i postoje specijalne {kole, sa prosvetnim
radnicima koji znaju kako se sa takvom decom radi. Me|utim, ga{isti-
pepsisti su, o~ito, po nare|ewu odnekuda, re{ili da takvu decu uvedu u
redovan {kolski sistem. Za{to? Da bi se nivo nastave jo{ vi{e snizio,
i da bi o Srbima moglo da se pri~a kao netolerantnim divqacima, koji
su protiv toga da zajedno budu normalno razvijena deca, i deca sa poseb-
nim potrebama. Ve} vidimo naslove u {tampi: "Roditeqi-fa{isti ne}e
da wihova deca u~e sa "mentalcima"!; "Zakonski ka‘wavati one koji vre|a-
ju decu sa posebnim potrebama"; "Otpu{ten u~iteq koji je vre|ao dete sa
posebnim potrebama", i tako daqe.
197Koreni obrazovawa u Srbiji
U~iteqi do {estog razreda
"Ga{isti" planiraju da u~iteqi budu sa decom do {estog razreda
osnovne {kole. To zna~i da se proces nastave usmeri ka infantilizaci-
ji. Te{ke posledice }e imati uvo|ewe takozvanih "nastavni~kih smero-
va" na fakultetima, gde }e studenti u~iti da predaju vi{e predmeta: fi-
ziku, hemiju, matematiku, recimo, ili geografiju, istoriju, "svet oko nas",
i tako daqe.
Do sada, mi smo imali stru~no zastupqenu nastavu. Predmetni profe-
sori imali su diplome odgovaraju}ih fakulteta. [ta je uzrok novom
pravcu? Pored zaglupqivawa budu}ih pokolewa, potencijalnih robova
multinacionalnih kompanija, ciq je i smawewe izdvajawa, i onako bed-
nih sredstava iz buyeta, jer - {to mawe nastavnika, mawe para za wihove
plate. Plate }e rasti policajcima, koji treba da brane budu}e tu|inske
gaulajtere na na{em prostoru. Tako|e, pare }e i}i za otplatu dugova
MMF-u i Svetskoj banci. Vi{e policajaca - mawe profesora. To se, ako
niste znali, zove tranzicija. Naravno, niko nema ni{ta protiv policije,
ali budu}nost je ipak u prosveti.
Deca }e sve u~iti u {koli, roditeqi ne}e morati da pla}aju privatne ~asove
Ova omiqena reklama za ga{isti~ku reformu je la‘na pri~a. Deca su, u
vreme Slobodana Milo{evi}a, morala da idu na privatne ~asove zato {to
su prosvetni radnici imali tako bedne plate da dodatnu i dopunsku nasta-
vu nisu mogli da organizuju u {koli, jer su, da bi se prehranili, morali da
se bave mno{tvom drugih poslova. Dok su plate u prosveti bile pristojne,
nije bilo nikakvih privatnih ~asova. Tvrdwa da }e deca sve nau~iti u {ko-
li zna~i samo jedno: ga{isti }e na sve mogu}e na~ine spre~avati sticawe
radnih navika kod dece, koje je nemogu}e bez doma}ih zadataka i u~ewa kod
ku}e. Ameri~ke i wima sli~ne {kole ve} su uni{tene pri~om da se sve mo-
‘e nau~iti u {koli. Cena je strahovito neznawe. Stvari koje ovde znaju na-
{i u~enici tre}sg razreda osnovne {kole, tamo u~e u sedmom. U Americi,
lektiru ne ~itaju kod ku}e, nego na ~asovima engleskog jezika. Nema usme-
nog ispitivawa (da se deci ne povredi "samopo{tovawe"). Rade se samo dvo-
dimenzionalni testovi koji ne daju pravu sliku u~eni~kog znawa. Zato na-
{a deca u Americi posti‘u izvrsne rezultate kad odu u wihove sredwe
198 Koreni obrazovawa u Srbiji
{kole. Ne zato {to su pametnija, nego zato {to su imala klasi~no obrazo-
vawe. Gospodari "Novog {kolskog poretka" re{ili su da nas i toga li{e.
Na{i mali{ani su sve intelegentniji, sa koeficijentom intelegencije ko-
ji ide i do 140 ("Balkan", 22. avgust 2003. godine). Deca u Srbiji ne smeju da
misle. Inteligentnoj deci treba postaviti prepreku: {kolski sistem.
Zdravstveno vaspitawe
Pod "zdravstvenim vaspitawem" koje "ga{isti" pomiwu, misli se pre sve-
ga na seksualno vaspitawe, jazasovsko-kamperskog tipa. Deca }e, putem
kwiga tipa "Seks za po~etnike", koju redovno objavquje "Impuls", |a~ki
list koji {kolama odobrava Ministarstvo prosvete, biti vo|ena ka la-
‘noj slici o tome kako je seks isto {to i qubav, i kako je za{tita od SI-
DE-kondom ({to je ~ista la‘, jer je, recimo, virus SIDE deset puta mawi
od pora na velikom broju kondoma, a virus hepatitisa B dvadeset pet puta
mawi). Jo{ jedno razarawe de~jih du{a ima za ciq da se od ovog naroda na-
pravi "stanovni{tvo", a od Nemawine i Kara|or|eve Srbije "prostor".
Okultizam
Preko psiho-radionica u {kolu }e u}i razni manipulativni metodi.
Tako je bilo u Rusiji, gde su munovci (sinkretisti~ka sekta koju vodi ko-
rejski "Mesija" Mun), {tajnerovci (Rudolf [tajner, antropozof), valeolo-
zi i druge sekte u{le u {kole, i to preko ruskog Ministarstva prosvete
(recimo, munovski uybenik "Moj svet i ja" usvojen je u oko dve hiqade {ko-
la Rusije, i roditeqi su imali muke dok su se izborili da bude izba~en).
Sam princip radionica je manipulatorski. Deca }e biti slu|ivana kao u
ameri~kim {kolama, gde im preporu~uju da se opu{taju i predaju "duhovi-
ma-vodi~ima", ve‘baju jogu, mantraju, upra‘wavaju indijanski {amanizam.
Pare
U igri su ogromne pare, koje treba na pravi na~in "preusmeriti". U ze-
mqi u kojoj nema nikakve ozbiqne javne kontrole rada dr‘avnih slu‘be-
nika, pare koje dolaze od donacija veoma su primamqive, pogotovu ako se
"burazerski" dele raznim istomi{qenicima-radioni~arima, koji spro-
vode "stru~no usavr{avawe" prosvetara. Finska pomo} za reformu u~i-
teqskih fakulteta iznosi nekoliko miliona evra. I to treba iskoristi-
199Koreni obrazovawa u Srbiji
ti. Tu je i saradwa sa multinacionalnim kompanijama. Tako je Ga{in gu-
ru, dr Tinde Kova~-Cerovi} dala dozvolu da predstavnici multinacio-
nalne kompanije "Procter & Gamble" na{oj ‘enskoj deci po {kolama pri-
~aju o pubertetu i dele reklamne ulo{ke. "Impuls" tako|e propagira
firme koje finansiraju wegovo izla‘ewe, ~iji je ciq oblikovawe post-
modernog potro{a~a, koji ne vidi daqe od stomaka i polnih organa (od
"Sinalka" do ulo‘aka "Feel fine", deci se daju "najduhovniji" i {koli naj-
primereniji "Impulsi").
Kada sve uni{te, "ga{isti" imaju gde da odu, po~ev od svog vo|e, Lewin-
Ga{e, koji je profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, ima svoj privatni
fakultet, a i jedan je od osniva~a nevladine organizacije "PALGO-cen-
tar". [ta wih briga {ta }e biti s na{om decom, roditeqi? [ta wih bri-
ga {ta }e biti s vama, prosvetari? "Money makes the world go round", zar
ne? (Para vrti gde burgija ne}e.) Oni koji se, tobo‘e, bore protiv manipu-
lacije decom, dozvoqavaju "Procter & Gamble" da reklamira ulo{ke po
{kolama, a "Centar za brigu o deci", na ~elu sa dr Borisom Stajkovcem,
nudi ulo{ke "Feel fine"... Do you really feel fine?
De~ija prava, qudska prava...
Naravno da dete ima pravo na qubav, pa‘wu, vaspitawe, ne‘no opho|e-
we. Naravno da ono mora biti najvoqenije i najza{ti}enije bi}e na sve-
tu. Ali, "ga{isti" ne ‘ele to. Po{to multinacionalnim kompanijama
trebaju robovi bez identiteta, porodice i otaybine, pri~a o de~ijim pra-
vima ima za ciq da daqe razara porodicu, a da u u~ionice unese haos u
disciplini, koji }e od istih napraviti ono {to gledate u ameri~kim i
australijskim filmovima o {kolama, u kojima svaki ~as dolazi do krva-
vih ubistava i obra~una. Istovremeno, preko "qudskih prava" propagira-
}e se homoseksualizam i lezbejstvo. Nedavno je, u devedeset hiqada prime-
raka, pod supervizijom voza~a kombi stranke, zvane GSS, dr Vojina Dimi-
trijevi}a, {tampana kwi‘ica "U pravu si", kao tobo‘wi vodi~ kroz qud-
ska prava i zakone Srbije, za {kolarce. Ministarstvo prosvete je finan-
siralo izdavawe ove bro{ure, u kojoj se deci poru~uje i to, da se peder po-
staje jo{ pre napuwene godine dana ‘ivota ("slo‘ena kombinacija bio-
lo{kih faktora" dovodi do toga); da se odmah po ro|ewu formira "seksu-
alna orijentacija"; da pederi ‘ive "uspe{nim i sre}nim ‘ivotom", da to
nije bolest (do 1993. godine u na{im medicinskim uybenicima je pisalo
da jeste, ali "nauka napreduje", naro~ito u GSS-u); tvrdi se da pedera u sve-
200 Koreni obrazovawa u Srbiji
tu ima 10%, a deci se nude adrese dru{tva za lezbejska prava i sajt homo-
seksualaca Srbije, da bi se boqe upoznali s tim. (Ili da bi seksualno iz-
opa~eni imali nove i mla|e objekte za i‘ivqavawe?).
Dakle, u zemqi koja izumire zbog pobede mortaliteta, propagira se peder-
sko-lezbejska budu}nost. Zato im smeta veronauka i na sve na~ine ho}e da je
potisnu iz {kola. Jer, dete koje zna {ta je Bog blagoslovio, ne 'mo‘e da pre-
|e u tih 10% svetskog stanovni{tva, ka kojima nas voze dr Vojin i wegovi ga-
{isti~ki sledbenici. Smetaju im i seoske {kole, koje Ga{a Kne‘evi} ho-
}e da ukine, jer tro{e mnogo para. Umesto toga, deca }e biti razvo‘ena po
gradovima, da bi ih u novoj sredini ~ekali ga{isti~ki ispira~i mozgova...
[ta se mo‘e (i mora) u~initi?
Mnogo. ^ak i vezanih ruku, ~ovek koji ho}e da se bori, mo‘e mnogo da
u~ini, govorio je Dostojevski. Dakle:
Prosvetari!
Svim silama trudite se da o~uvate ozbiqnu, tradicionalnu nastavu, i
da svoje po{tewe i obraz, koje ste za vreme Milo{evi}a mnogo puta osve-
tlali, odbranite i sada. Ne eksperimenti{ite decom, jer oni koji vam to
name}u su novi totalitarci komunisti~kog tipa, a ne demokrate. Ako su
demokrate, i za "pluralizam", oni treba da postave ciqeve nastave, a da
vas puste da radite kako mislite da treba. I sve ono {to se poka‘e uspe-
{no u nastavi treba ugra|ivati u nastavni plan i program, a ono {to se
poka‘e neuspe{no izostavqati. Tu su i svetska saznawa i primeri. Ko
ne ume da se u~i na primerima, taj ne mo‘e ni druge da u~i. Ne dozvoli-
te da od vas, posle vi{godi{weg i vi{edecenijskog rada, prave idiote,
da se na radionicama igrate plastelinom i vodenim bojama, i da vas to
u~e oni koji su na najni‘em moralnom nivou. I jo{ da se i‘ivqavaju na
vama, upravo na taj na~in {to oni, vama dr‘e "edukativne radionice". Ne
pravite "postmoderni" haos u u~ionicama, nego sa decom radite kao i do
sada, s najdubqim po{tovawem i ‘eqom da ih u~ite. [to vi{e koristi-
te klasi~ne uybenike. Sa roditeqima redovno razgovarajte o onome {ta
se u {koli zbiva, i {ta vam "ga{isti" name}u. Budite svest o tome {ta je
istina o {koli koju je osnovao Sveti Sava i koja je davala takve velika-
ne kakvi su Stojan Novakovi}, Mika Petrovi}-Alas, Slobodan Jovanovi}
201Koreni obrazovawa u Srbiji
i mnogi drugi. U~estvujte aktivno u radu sindikata, i tra‘ite da sindi-
kat ne postavqa samo socijalne, nego i stru~ne zahteve, kako "ga{isti-
ma", tako i onima koji }e do}i na vlast posle wih.
Roditeqi!
Redovno se upoznajte sa onim {to va{e dete u~i. U {koli nastajavajte
na tome da ne}ete dozvoliti psiho-manipulaciju svojim detetom, niti
nametawe pogleda na svet koji nije zdravouman. Podr‘avajte prosvetare
u wihovoj borbi protiv "ga{izma" i svim stremqewima da se spre~i ru-
{ewe {kole. Trudite se da decu dajete na veronauku, da bi upoznala svo-
je duhovno, tradicionalno i kulturno poreklo, a ne na "Gra|ansko vaspi-
tawe", koje je veronauka nove svetske religije "Wu Ejya", gde decu u~e da-
lekoisto~nim okultisti~kim tehnikama. Razgovarajte sa {kolskom
upravom o svemu, i preko saveta roditeqa protestujte protiv zloupotre-
be de~jeg boravka u {koli (recimo, reklamirawe higijenskih ulo‘aka
pod vidom predavawa o pubertetu, ili navo|ewe na seksualnu izopa~e-
nost predavawima o seksualnom vaspitawu...). Raspitajte se kod advokata
kakva su va{a prava i mogu}nosti da spre~ite nasiqe nad detetom kome
se name}u stavovi u suprotnosti sa zdravim razumom i tradicionalnim
moralom. Pi{ite Ministarstvu prosvete, i recite da ne}ete dozvoliti
ga‘ewe va{ih roditeqskih prava. Budite spremni i za gra|ansku nepo-
slu{nost - u pitawu su va{a deca. Na izborima podr‘avajte samo one po-
liti~ke snage koje utemeqeno obe}aju da }e {kolu za{titi od razarawa.
Kod ku}e redovno razgovarajte sa decom i dopuwavajte wihova znawa ste-
~ena u u~ionici. Budite budni i oprezni! Ovo vi{e nije {kola u koju de-
cu {aqete s poverewem! Ovo je ga{isti~ka diktatura u obrazovawu!
Intelektualci!
Svuda i na svakom mestu govorite da se {kolska reforma ne izvodi na
ovaj i ovakav na~in. Protestujte protiv nestru~nih lica koja ‘ele da
uni{te na{e kulturno i duhovno nasle|e. Organizujte skupove po mesti-
ma u kojima ‘ivite, na koje }ete pozvati stru~ne i ugledne predava~e i s
wima razgovarajte o su{tini reformskih zahteva totalitarnih "ga{i-
sta". Obra}ajte se lokalnim medijima sa zahtevom da se emituju javna su-
~eqavawa "reformatora" i qudi koji druga~ije misle. Vr{ite pritisak
202 Koreni obrazovawa u Srbiji
na lokalnu samoupravu da se sa potrebnom ozbiqno{}u posveti ovom
problemu. Podr‘avajte one politi~ke snage koje brane identitet na{e
tradicionalne {kole. Ne budite protiv reforme, nego protiv ovakve, Le-
win-Ga{ine reforme! Tra‘ite pravu, stru~nu reformu, s kojom }emo sme-
lo u}i u XXI vek!
Politi~ari!
Nemojte prodavati decu za trenutnu politi~ku korist. Poku{ajte da
postignete naj{iru dru{tvenu saglasnost kad je {kolski sistem u pita-
wu. Na|ite na~ina da ispunite savremene zahteve Evrope i sveta, ali da
to odgovara na{em zajedni~kom bi}u kao Evropqana i Srba, slobodnih i
odgovornih gra|ana. Jedan od kqu~nih programa za razarawe doma}eg
{kolstva zove se "Korak po korak", i finansira ga \er| Soro{, a ciq mu
je nametawe ameri~kog sistema dr‘avnih {kola u zemqama Isto~ne
Evrope. Pustite Soro{a da finansira "ga{iste" i wihove radionice, a
svi se okrenite svom bira~kom telu i u dijaspori potra‘ite podr{ku za
stvarawe jednog ozbiqnog i trajnog {kolskog sistema. Ko bude prodavao
na{u decu, odgovara}e ne samo pred bira~ima, nego i pred Bogom i Sve-
tim Savom.
Crkveni delatnici!
Od vernika do episkopa, svi moraju pomo}i srpskom narodu da pregrmi
"ga{iste" i wihovu reformu. Sveti Arhijerejski Sabor na{e crkve mo‘e
redovno da di‘e glas protiv rasrbqavawa i zaglupqivawa mladih poko-
lewa, i da koristi sav svoj moralni autoritet u narodu da bi ukazao na
pogubne posledice lo{e prosvetne politike. Crkva ne ‘eli da se me{a u
reformu {kolstva, ali ona tra‘i da se ista ne sprovodi bez naj{ire sa-
glasnosti dru{tva! Blagoslov Svetog Save i svih na{ih svetih bi}e na
ovom bogougodnom delu, kao i na delu osnivawa pravoslavnih {kola, od
vrti}a do Univerziteta. I tu dijaspora mo‘e pomo}i.
ODBRANIMO BUDU]NOST NA[E DECE!
Centar za izu~avawe obrazovnih alternativa2003.
203Koreni obrazovawa u Srbiji
REFORMA PROSVETE - DA, ALI KAKVA?
Ako se se}amo, u vreme Josipa Broza Tita bilo je "~arobnih re~i" koji-
ma je sve obja{weno: "objektivne te{ko}e i subjektivne slabosti", "vode}a
uloga SKJ", "bratstvo-jedinstvo", "revolucionarne tekovine", itd. Posle
politi~kih promena koje su se u Srbiji odigrale 5. oktobra 2000. godine,
jedna od ~arobnih re~i postala je "reforma". Svi se kunu u reforme, tvr-
de da se bez reformi ne mo‘e, i sve je podlo‘no reformisawu. Kao i u Ti-
tovo doba, tako se i u ovo, Novo Doba, ne tuma~i smisao re~i - a on je uvek
jednostavan, li{en bilo kakvog ~arobwa{tva. "Reforme" su "promene". Sa-
dr‘aj tih promena nije definisan. Re~ "reforma" ne zna~i ni{ta {to je
DOBRO SAMO PO SEBI. Reformisano mo‘e biti gore od onoga {to ve}
postoji. Zato ovaj tekst poku{ava da uka‘e na to kakve su promene nu‘ne
srpskom {kolstvu, a kakve su bile nametane od strane g. Ga{e Kne‘evi-
}a, biv{eg ministra prosvete, i wegove ekipe (sada okupqene u nevladi-
nu organizaciju "Reformski obrazovni krugovi").
Reforme su nu‘ne
Srpsko {kolstvo se mora reformisati. Srpska dr‘ava u svoj obrazov-
ni sistem ula‘e svega 2,5 % buyetskih sredstava (dok je u razvijenim ze-
mqama ta stopa od 6 do 8%). Srpske {kole su siroma{ne, slabo opremqe-
ne, ponegde ~ak i ru{evne. Plate prosvetnih radnika, iako redovne (za
razliku od Milo{evi}eve epohe), nisu dovoqne za dostojanstven ‘ivot, a
kamoli za nabavku kwiga za stru~no usavr{avawe. Deca su optere}ena
sku~eno{}u {kolskih prostora i preobimno{}u ~esto suvi{nog gradi-
va.
Nema se dovoqno sredstava za modernizaciju nastave. Naravno, tu je i
neprestani "odliv mozgova".
Na{a {kola obrazuje kadrove za rad u inostranstvu. Skoro 400 profe-
sora i asistenata napustilo je u posledwih petnaest godina Beogradski
univerzitet i oti{lo u zemqe koje su mogle da im obezbede ‘ivot dosto-
jan ~oveka i nau~ni rad. Ako pomenemo i neophodnost razvoja {kolstva u
skladu sa evropskim i svetskim tendencijama (pre svega u fakultetskoj
nastavi), jasno nam je da su reforme neophodne, i da do wih mora do}i {to
204 Koreni obrazovawa u Srbiji
pre. Ali, jedan od kqu~nih preduslova za wih jeste 0ZBIQNOST PRIPRE-
MA I IZVO\EWA. Kada je Organizacija za evropsku bezbednost i saradwu
radila analizu na{eg obrazovnog sistema po~etkom tre}eg milenijuma,
ukazano je na to da nijedna reforma ne}e biti uspe{na ako ne bude istin-
ske JAVNE SAGLASNOSTI o ciqevima i metodama kojima }e se ona ostva-
riti. A svega toga u reformi Ga{e Kne‘evi}a nije bilo. Stru~na raspra-
va, koja je fingirana tzv. "razgovorima o reformi" (ROR), u stvari je bila
pravqewe spiskova ‘eqa me|u prosvetnim radnicima i pri~awe o tome
kako }e sve biti sjajno kad krenu razne vrste edukatorskih radionica.
ROR-ove su vodili uglavnom psiholozi (omiqena struka reformatora u
doba Ga{e Kne‘evi}a i wegove pomo}nice, Tinde Kova~ - Cerovi}, tako|e
psihologa), a glas prosvetnih radnika se ~uo tek FORME RADI.
Da li kod nas ba{ ni{ta ne vaqa?
Simboli~ki gest koji otkriva samu su{tinu revolucionarnih zbiva-
wa u doba Kne‘evi}a jeste uklawawe ogromne biblioteke Ministarstva
prosvete (26000 naslova) sa polica u memqivi podrum u Ulici Dra‘e Pa-
vlovi}a. Nestalo je, tom prilikom, na stotine vrednih i retkih izdawa, a
ostala su se na{la u kutijama, nabacana bez ikakvog reda i izlo‘ena pro-
padawu. Izgovor pod kojim je Tinde Kova~ - Cerovi} izvr{ila "posprema-
we" bio je da su kwige "zastarele". Sve se ovo savr{eno uklapalo u revolu-
cionarnu retoriku Ga{e Kne‘evi}a koji je prosvetu do‘ivqavao kao
ogromni ogledni poligon: "Prosveta je eksperiment u‘ivo i sve se de{a-
va u realnom vremenu. Nije te{ko promeniti direktora nekog javnog
preduze}a ili poslovnu politiku, me|utim, promeniti glave qudi, to je
ne{to drugo"("Prosvetni pregled" 20. mart 2003.). Umesto da objasni za{to
}e obrazovni sistem koji on nudi biti boqi od prethodnog, g. Kne‘evi}
je tvrdio da }e uvesti "vanredno stawe", u kome }e biti "sve {kole, nastav-
nici, roditeqi" ("Nedeqni telegraf", 14. maj 2003.). Na kraju, razo~aran ne-
usvajawem revolucionarnih pedago{kih metoda od strane prosvetara, g.
ministar je izjavio: "Od takvog materijala pita se ne pravi" ("Ve~erwe no-
vosti", 12. januar 2004.). Pod "materijalom" je podrazumevao nastavni ka-
dar.
Donedavno je tvr|eno kako u na{oj {koli ni{ta ne vaqa, i kako nema
nade za nas dok ne usvojimo razne igraonice i radionice koje su nam po-
nudili g. Kne‘evi} i "reformski obrazovni krugovi".
Nije bilo tako. Ozbiqni nau~nici, Srbi koji ‘ive i stvaraju u ino-
205Koreni obrazovawa u Srbiji
stranstvu, svedo~ili su da biv{i ministar nije bio u pravu. Prof. dr
Jasmina Vuji}, koja radi na slavnom Kalifornijskom univerzitetu u
Berkliju i vrhunski je stru~wak u oblasti nuklearne fizike, upozora-
vala je: "Smatram, svakako, da je mom uspehu u SAD najvi{e doprinelo
znawe koje sam stekla u toku {kolovawa u na{oj zemqi, kao i vrednosti,
moralne i ostale, koje sam ponela sa sobom/.../ Smatram da su na{e osnov-
no i sredwe obrazovawe superiorni u odnosu na ameri~ko, gde deca vrlo
~esto zavr{avaju sredwu {kolu, a ostaju poluobrazovana i polupisme-
na. Zato me veoma zabriwava reforma {kolstva koju je na silu sprovodio
Ga{a Kne‘evi}, ministar za prosvetu. Nedavna izjava ministra Kne‘e-
vi}a, po kome decu ne treba optere}ivati matematikom, jer je to suvi{e
te{ko, te zato treba smawiti broj ~asova matematike za ~etvrtinu, po-
tvr|uje moja strahovawa! Prema rezultatima reformi koje su za prote-
kle ~etiri godine sprovedene, ministar za prosvetu je o~igledno imao
za ciq da stvori {kole koje }e da zabave decu, a da ih pri tome ne opte-
re}uju radom i disciplinom. Takav {kolski sistem je ve} isproban u
SAD, i, naravno, proizveo je nepismene sredwo{kolce koji ni svoju ze-
mqu nisu mogli da na|u na geografskoj karti" ("Ogledalo nedeqe", 18. fe-
bruar 2004.).
Zaista, na Zapadu je u mnogim zemqama, dr‘avna {kola odavno pre-
tvorena u ogledni poligon za isprobavawe novih ideja levo-liberalnih
ideologa, koji ni ne smatraju da u u~ionici treba sticati znawe. Umesto
u~ewa, tamo je u pitawu puko OBU^AVAWE, uz razvijawe PO@EQNIH
OBLIKA PONA[AWA za tzv. "permisivno" dru{tvo (utopiju potro{a~-
kog hedonizma). Prave {kole, u kojima se obrazuje budu}a UPRAVQA^KA
ELITA, su privatne, u‘asno skupe i - TRADICIONALNE, i po metodici
i po disciplinarnim zahtevima (recimo, obavezne su |a~ke uniforme).
Kako izgleda amerikanizovana evropska {kola moglo se saznati ne-
davno, kad su |aci Kru{eva~ke gimnazije posetili gimnaziju u Kopenha-
genu, u Danskoj. [ta su videli i do‘iveli? Evo nekih utisaka: "Za nas je
bilo {okantno {to na ~asovima mo‘e da se sedi na stolu, spava na podu
u~ionice, jede jabuka, pije sok ili voda, telefonira mobilnim. Veoma su
slobodni, sve se zasniva na grupnom radu, i nikom ne pada na pamet da be-
‘i iz {kole/.../ ^as traje jedan sat. U~enici stalno pri~aju s profeso-
rom, a on mo‘e da predaje samo petnaest minuta, nakon ~ega slede pitawa
i razgovor o temi/.../Za wih, mi smo bili pre ozbiqni, ali i za nas su bi-
li ~udni de~aci sa roze kai{evima i maramama. /.../ U {kolu dolaze i po
ki{i bosi, bez obu}e ili u japankama, ali na ~asovima se na|e i poneki
de~ak koji je do{ao u piyami" ("Blic", 13. oktobar 2003.).
206 Koreni obrazovawa u Srbiji
Zato nije nimalo ~udno {to je u kwizi "Igrom do spoznaje" (jedan od ko-
autora dr Tinde Kova~ - Cerovi}), koja je preporu~ivana kao sredstvo za
edukaciju budu}ih u~iteqa, bilo radionica tipa "Nastavnik sa ma-
{nom u kosi svira gitaru", tokom koje deca treba da zami{qaju svoje na-
stavnike kao balerine, hevi-metalce ili bebe kojima je "{tos" dodati
cuclu. Ciq ovih radionica bio je, kako u priru~niku pi{e, osloba|awe
dece od straha pred "roditeqima, nastavnicima i opasnim ‘ivotiwama".
Nisu ~udni letwi kampovi Ministarstva prosvete iz 2002, kad su se de-
ca, sa predstavnicima JAZAS-a, igrala lascivnih "igara osloba|awa"
ili radila testove na kojima je trebalo birati ko }e mo}i da ostane u
nuklearnom skloni{tu, a ko treba da pogine; nisu ~udne radionice za
obuku profesora i direktora, u kojima su odrasli qudi bili podvrgava-
ni poni‘avaju}im postupcima (glumqewe robota, dr‘awe za ruke kao u
nekoj sekti, crtawe infantilnih crte‘a, itd). Nije ~udo {to se "nena-
silne komunikacije", koje ~ine osnovu predmeta "gra|ansko vaspitawe"
(li{enog svake nau~ne zasnovanosti), u stvari okultne Wu Ejy tehnike
Mar{ala Rozenberga, ~iji su prijateqi, sekta{ki gurui Dipak ^opra i
Ram Das, preporu~ili Rozenbergovu kwigu "Jezik saose}awa" (Zavod za
uybenike i nastavna sredstva, Beograd 2002.) Nije ~udo {to se u bukvaru
iz g. Kne‘evi}evog vremena Vuk Karayi} plazi, a Sveti Sava namiguje.
Nije ~udo {to je u~iteqima bilo zapove|eno da klupe u odeqewu posta-
ve u krug, jer ih deca, kad sede "u potiqak", ne razumeju i po~iwu da ih
"mrze", Nije ~udo {to je deci nare|ivano da u prvom razredu donose
igra~ke u {kolu, i {to je bio smawen fond ~asova matematike i srpskog.
Nije ~udno eksperimentalno uvo|ewe seksualnog obrazovawa u sedmi
osnovne (u Loznici su, u radionicama Novog Doba, deca u~ena da navla-
~e - kondom na bananu). Nije ~udo {to je Ministarstvo krenulo u bes-
plodno stvarawe tzv. "nastavni~kih fakulteta", za obrazovawe u~iteqa
koji bi predavali po tri predmeta istovremeno (matematiku, fiziku, he-
miju, recimo), ~ime bi se drasti~no smawio nivo stru~nosti nastave. A
nije ni ~udo {to izvesni mediji (svi znamo koji, i ko ih pla}a) g. Ga{u
Kne‘evi}a i wegove "krugove" i daqe tretiraju kao da je doti~ni aktuel-
ni ministar prosvete, mada se on sada, po statusu, ni po ~emu ne razliku-
je od g. Da~e @. Markovi}a i Jove Todorovi}a, toliko pomiwanih u doba
Slobodana Milo{evi}a. [ekspirovski re~eno, u donedavnom ludilu je
bilo sistema: trebalo je sru{iti dosada{wi kvalitet dr‘avne {kole,
napraviti od we mesto za obuku i oglede na ‘ivoj deci, a istovremeno
forsirati privatne {kole i fakultete za obrazovawe elite "vrle nove
Srbije". No, zahvaquju}i naporima novih vlasti da se zakonska oblast
207Koreni obrazovawa u Srbiji
obrazovawa reguli{e tako da omogu}i izvo|ewe istinskih reformi u
prosveti ovaj plan se nije ostvario.
Zakon i prosvetni savet
Zakon o osnovama sistema obrazovawa donet je u junu 2003. po hitnom po-
stupku, bez ikakve ozbiqne javne rasprave, i sa svega 126 glasova "za". Iz-
mene tog zakona, koje su nastupile uo~i {kolske 2004/2005, nastale su na
osnovu ogromnog nezadovoqstva "reformskim obrazovnim krugovima" i
wihovim eksperimentisawem. Protiv kvazi-reforme su bili Udru‘ewe
matemati~ara Srbije, katedre za srpski jezik i kwi‘evnost Univerzite-
ta u Srbiji, razli~ita stru~na udru‘ewa, niz uglednih intelektualaca
(u Udru‘ewu kwi‘evnika Srbije odr‘ana su tri skupa sa kojih je upu-
}en zahtev da se tobo‘wa reforma zaustavi). Ogla{avali su se, kriti~ki
i sindikati prosvetnih radnika. Sinod SPC je molio poslanike Skup-
{tine Srbije u junu 2003. da za zakon ne glasaju bez ozbiqne javne raspra-
ve. Rezultat ankete, koju je na velikom uzorku sprovela agencija "IPRES"
iz Beograda, pokazao je da je samo 9,7% anketiranih gra|ana podr‘avalo
procese koje je u {kolstvu pokrenuo g. Ga{a Kne‘evi} ("Ekspres", 5.
april 2004.).
Zbog toga su i usvojene izmene Zakona o {kolstvu, a uskoro treba da bu-
de izabran i Prosvetni savet, telo sastavqeno od uglednih stru~waka ko-
je }e, odgovorno Skup{tini Srbije, osmi{qavati strategiju reforme na-
{eg obrazovawa i odobravati nastavne planove i programe. (Prosvetni
savet g. Kne‘evi}a, izabran dok je vlada DOS-a bila u ostavci, sastojao se
uglavnom od wegovih istomi{qenika iz nevladinih organizacija, i tre-
balo je da "zacementira" zapo~eti proces pretvarawa {kole u "{koligri-
cu").
Imperija "reformskih krugova" je ipak "uzvratila udarac". Ve{to je or-
ganizovala medijsku kampawu protiv donedavne ministarke prosvete
Qiqane ^oli}, koja nije bila kriva zbog tobo‘weg "ukidawa Darvina"
(darvinizam u ~istom vidu odavno je porekla genetika), nego zbog zausta-
vqawa igraoni~ke revolucije. Povezani sa medijima, "reformski krugo-
vi"su hteli da poka‘u kako su samo oni "napredni" i kako se samo s wima
"mo‘e u Evropu". Zaboravili su da ka‘u da su wihovi donedavni ogledi
ve} mnogo puta vi|eni u istoriji evropskog {kolstva (recimo, Lewinovi
prosvetari su prvi ukinuli broj~ane i uveli opisne ocene, razorili
tradicionalne metode preno{ewa znawa, podelu na odeqewa, itd; a "ak-
208 Koreni obrazovawa u Srbiji
tivna nastava" bila je, neuspe{no, isprobavana u oglednim {kolama Kra-
qevine Jugoslavije pre Drugog svetskog rata). Novom ministru prosvete
ostalo je da nastavi u pravcu ozbiqne reforme na{e {kole, ali oslawa-
ju}i se na istinske, a ne samoproklamovane stru~wake, jer kao {to je
OEBS-ova komisija za obrazovawe upozorila, bez saradwe {kola, {kol-
skih saveta i dru{tvene zajednice na lokalnom nivou, ukoliko reforme
nisu "svesrdno i sa puno entuzijazma prihva}ene me|u direktorima, na-
stavncima i roditeqima, i ukoliko nastavnicima reformski proces ne
omogu}i da budu aktivni kreatori reforme, me|unarodno iskustvo poka-
zuje da }e proces imati slab efekat na rad {kola i rezultate obrazova-
wa". Reforme da! Ali, prave i trajne!
2004.
209Koreni obrazovawa u Srbiji
PISMO MINISTARSTVU PROSVETE
Dana 30/17. oktobra, uo~i praznika Sv. ap. Luke i Sv. Petra Cetiwskog
obave{ten sam od roditeqa jedne devoj~ice sa veronauke iz U{}a, da se u
U{}anskoj osnovnoj {koli, gde sam ja verou~iteq, sprema, od strane na-
stavnika, organizovana proslava "No} ve{tica". Znaju}i da proslava ta-
kvog paganskog praznika starih Kelta ne mo‘e nikako biti u {kolskom
programu u jednoj srpskoj {koli, odmah sam telefonski kontaktirao di-
rektora {kole Gorana Ko{anina i objasnio mu da takva vulgarna, nee-
ti~ka manifestacija, ne prili~i instituciji kao {to je {kola, i da bi
se time vr{io lo{ uticaj na decu. On mi je rekao da je o tome obave{ten
od jednog roditeqa, da o tome slabo {ta zna, da to neko sprema samoini-
cijativno, i da po{to mu to deluje nezdravo, a nije u programu, on ne}e do-
zvoliti da se takvo {ta radi.
Sutradan, u 7:10 ~asova ujutru sam oti{ao u {kolu, kao ~lan kolektiva
i u~iteq verske nastave, sa ~vrstom namerom da ih upoznam sa pozadinom
tog paganskog kulta, i da bi ih odgovorio od te, nedoli~ne za {kolu, na-
mere. Hteo sam da se predupredi satanizacija dece, samovoqom par na-
stavnica, a mimo {kolskog plana i programa. Na sve to sam upozorio pe-
dagoga {kole. Pedagog je ina~e ovde svima poznat po svojim izjavama (ne-
gativnim) na ra~un Crkve, sve{tenstva, i veronauke. Po wihovim izjava-
ma zakqu~io sam da ‘ele da to organizuju posle petog ~asa, u vremenu za
slobodne aktivnosti. Zbog toga sam do{ao u {kolu ponovo oko 11 ~asova,
kao {to sam im ranije najavio (a rekao sam da }u do}i sa televizijom da
snime kakva je reforma {kolstva u toku u U{}anskoj {koli).
Kada sam do{ao nisam mogao da pretpostavim da je to ve} odr‘ano na
drugom ~asu, mimo plana i programa, u toku redovne nastave, kada su do-
veli decu iz vi{e razreda u zamra~enu u~ionicu, obukli u maske ve{ti-
ca-vampira i duhova, dali im pite sa kremom da se ga|aju uz vri{tawe. Na
o~i pedagoga i nastavnica, decu koja nisu htela da se maskiraju i da u~e-
stvuju u svemu tomu su na nastavni~in podstrek neka deca provocirala.
Nastavnica engleskog, Maja Paunovi} je pred decom ru‘ila sve{tenstvo,
rekav{i da je pop satanista i sekta{, i krivo mu je {to je |aka na vero-
nauci malo, i da ho}e da im pokvari lepu zabavu. Tim re~ima je indirekt-
no, ali o~igledno dala dozvolu da se neka od deca vre|aju, ~ak udaraju de-
~aka Miluna Kryi}a (za koga zna da redovno ide u Crkvu), koji nije hteo
210 Koreni obrazovawa u Srbiji
da stavqa masku, i koji je nastavnika matematike molio da tu ne bude pri-
sutan, na {ta mu je on rekao da mora da prisustvuje. Devoj~icu Emiliju
Markovi} (koja je i{la na veronauku), koja je bila bez maske jer ni ona ni-
je htela u tome da u~estvuje, su neke maskirane i nakarminisane devoj~i-
ce provocirale i protiv wene voqe je qubile da bi joj se {to vi{e naru-
gale. Desilo se stra{no diskriminisawe veruju}e dece od strane pro-
svetnih radnika, ~iji je posao vaspitawe te iste dece, a ne razvra}awe i
nagovarawe |aka da se svete onima koji u tome ne ‘ele da u~estvuju. Po-
red svega toga, po{to su se deca izga|ala sa {lagom i pitama i po{to su
se izvri{tala, za kratko vreme je {lag o~i{}en, crte‘i vampira o~i-
{}eni sa table, improvizovane ~equsti kroz koje je moralo u}i u u~io-
nice su skinute sa vrata, ukratko, ukloweni su tragovi, i pedagog je decu
posavetovao da nikom ne govore {ta se de{avalo: pedagog je u~io decu da
la‘u! A du‘nost mu je da vodi ra~una o pravilnom izgra|ivawu de~je
li~nosti. Pla{io je decu popom koji }e se buniti zbog svega ovoga. Navo-
dio je decu da omrznu sve{tenika. Sve ovo se desilo na drugom ~asu, u to-
ku redovne nastave, u vreme mimo {kolskog plana i programa, pre nego
{to sam ja po drugi put do{ao u {kolu ne znaju}i da se sve to ve} izde-
{avalo.
A u 11 ~asova u {koli me je ~ekalo slede}e: direktor, znaju}i da ja o to-
me ni{ta ne znam, se pona{ao kao da se to nije desilo. U o~i me je lagao i
on i koleginica koja predaje engleski (organizator svega), dok ja zaista
iz wihove pri~e ni{ta nisam posumwao. Direktor mi je rekao da je zvao
ministarstvo, i da nije mogao da dobije vezu, da je hteo da proveri da li
se sme ne{to tako organizovati posle ~asova. Zajedno smo na wegov pred-
log ponovo zvali ministarstvo, i dobili vezu. Dali su nam nadzornika
Srbqaka sa kojim sam posle direktora ja stupio u razgovor, obja{wavaju-
}i mu {ta oni poku{avaju sa de~icom. Sam Srbqak mi je rekao da je sve
to {to ‘ele preterano, po zakonu nemogu}e, i to je objasnio i direktoru
i nastavnici engleskog. Niko od wih dvoje nije rekao ni meni ni gospodi-
nu Srbqaku da je sve to sve istoga jutra bilo, i to na takav na~in, NA RE-
DOVNOM ^ASU koji je trebalo da slu‘i pravilnoj edukaciji te dece. La-
gao je ~ak i svog predpostavqenog iz Kraqeva, gospodina Srbqaka. Najqu-
baznije me je ispratio iz {kole. Posle izlaska iz {kole sam sreo pome-
nutu devoj~icu koju su provocirali na toj seansi, i na moje veliko zapre-
pa{}ewe ona mi je ispri~ala {ta se sve de{avalo tog jutra. U trenutku
nisam mogao da poverujem da su me toliko lagali, oni, prosvetni radni-
ci. Kasnije sam i od druge dece slu{ao sli~ne pri~e.
Ovo je bio vrhunac ne~ega {to se odavno de{ava u {koli. Neki qudi
211Koreni obrazovawa u Srbiji
zbog svog inata prema Crkvi ~ine nedozvoqene radwe, i verbalno vrlo ~e-
sto provociraju veruju}u decu. U~esnici veronuke su u U{}anskoj {ko-
li u mawini, ali to nikome ne daje pravo da ih zbog toga ismeva i diskri-
mini{e. Ba{ to se ve} par godina de{ava na U{}u. Neki prosvetni rad-
nici na redovnim ~asovima ismevaju sve{tenstvo i veruju}u decu, {to
kao edukatori ne bi nikako smeli.
U U{}anskoj {koli se de{avaju neverovatne stvari. Pro{le {kolske
godine obavezna nastava gra|anskog vaspitawa uop{te nije ni vr{ena, a
deca su i bez poha|awa obaveznog predmeta zavr{ila {kolsku godinu(!!!),
{to je Zakonom o {kolstvu i obrazovawu zabraweno, a sada umesto redov-
ne nastave wih skupqaju u jednu zamra~enu u~ionicu, i koji ‘ele i one
koji ne ‘ele, i organizuju pir mimo plana i programa, pri ~emu je neko-
liko dece na veoma ru‘an i nepedago{ki na~in zbog nepristajawa na sve
to diskriminisano. U {koli u Studenici su deca u ve}ini na veronauci,
pa nikome ne pada na pamet da onu drugu decu na bilo {ta prisiqava, ili
da ih ismeva. Za jednog prosvetnog radnika, je neprili~no, ne pedago{ki
i ne dozvoqeno da deci govori najru‘nije o drugom prosvetnom radniku,
u ovom slu~aju legitimnom verou~itequ. Tako je mo‘da i za o~ekivati ka-
da se dozvoqava da nestru~no lice, koje je ~ak i sa nezavr{enim fakulte-
tom i nepolo‘enim dr‘avnim ispitom kao pomenuta Maja Paunovi}, bu-
de zadu‘ena za rad u prosveti i edukaciju dece.
Od Vas zahtevam da kao nadle‘ni pravni organ ispitate ove doga|aje,
sankcioni{ete prekr{ioce i spre~ite daqu diskriminaciju dece, i ne-
profesionalni odnos prema radu u prosveti u O[ "Milun Ivanovi}" u
U{}u.
U nadi na razumevawe i shodan postupak.
Sve{tenik Ivan Paunovi}3. XI 2003.
212 Koreni obrazovawa u Srbiji
SLU^AJ
QIQANE
^OLI]
213Koreni obrazovawa u Srbiji
U ODBRANU JEDNE @ENEPovodom ostavke ministarke prosvete
Ne pamti se ve}a medijska hajka, br‘e i boqe organizovana, na jednu po-
liti~ku figuru novije srpske istorije, od posledweg lin~a sada ve} biv-
{e ministarke prosvete u Vladi Republike Srbije, gospo|e Qiqane ^o-
li}. Niti jedan od bezbrojnih katastrofalnih rezultata srpskih politi-
~ara u posledwih 60 godina nije na tako brz i efikasan na~in do~ekan na
no‘ u gotovo celokupnoj medijskoj javnosti koju je iznova zahvatilo jedva
ponovo do~ekano jednoumqe.
Kad se prisetimo kakvih smo sve li~nosti imali na vlasti a da su wi-
hove ostavke ostale samo na{i pusti snovi, koliko je tu bilo svih vrsta
moralnih, politi~kih i dr‘avotvornih proma{aja, onda se zapitamo ka-
kav je stra{an greh u~inila ova ministarka da je javno mnewe takvom si-
linom krenulo na wu i najzad uspelo da slomi jednog ministarskog {te-
to~inu!? Weni "zvani~ni" gresi su: {to je pome{ala autorstvo stihova "Od
kolevke pa do groba najlep{e je |a~ko doba", pripisuju}i ih umesto Bran-
ku Radi~evi}u Desanki Maksimovi}; {to je predlo‘ila da se na godinu
dana stopira (A NE IZBACI) predavawe (A NE I POSTOJAWE U UYBE-
NIKU) Darvinove TEORIJE evolucije u {kolama, dok i druga, u svetu ta-
ko|e priznata teorija - kreacionisti~ka, ne postane uporedna tema preda-
vawa o nastanku sveta i ~oveka; i {to nije odobrila da se engleski jezik
u~i i kompjuter koristi od prvog razreda osnovne {kole.
Prvo, toliko je praznoslovqa, la‘nih obe}awa i gluposti izre~eno u
o~i srpskom narodu za proteklih 60 godina, da ne vidim ko je taj koji }e
da se potegne kamenom na jednu ‘enu koja je pogre{no imenovala autora
jednog stiha. Mo‘da je to veliki proma{aj za ministra prosvete, ali ni-
je nikakav argument. Samo govori o ogromnom licemerju jednog dru{tva
"bezgre{nih fariseja i kwi‘evnika".
Drugo, ona se usudila da dodirne skoro 150 godina star kult Darvina,
koji unaka‘en i udaqen od samog darvinovskog originala, kao "zakon ja-
~eg", stoji u temeqima svih evropskih bezbo‘ni{tava u posledwa dva ve-
ka (Ni~eov i nacisti~ki kult nat~oveka, Marksova i komunisti~ka bor-
ba klasa, kapitalisti~ko bezdu{no sticawe, ameri~ki neokolonijali-
zam...). Zato udarac darvinizmu (a ne Darvinu koji je bio religiozan ~o-
vek) boli vi{e nego bilo {ta drugo da je dodirnuto u procesu reforme
214 Koreni obrazovawa u Srbiji
{kolstva. Darvinizam, koji je predmet osporavawa u savremenoj svetskoj
nauci, nije ovde za{ti}en zato {to neko ne mo‘e bez ove teorije da ‘ivi,
ve} zato {to pretvarawe ove dogme i ideologije u samo jednu od teorija
ru{i ~itav ideolo{ki sistem koji je na woj izgra|en, a od koga ‘ive mno-
ge generacije na{ih intelektualaca. Podrazumeva se da onima koji po ce-
nu ‘ivota ne ‘ele da se odreknu svog majmunskog porekla i da priznaju
da je ~ovek bogoliko bi}e ne smemo dirati u to wihovo pravo.
Darvinova teorija mora da se u~i u {kolama u okviru istorije ideja
koje su obele‘ile duhovno kretawe savremenog sveta. Ali naporedo sa
drugim pogledom na stvarawe i smisao ~ovekovog ‘ivota. Tu je, zapravo, i
nastao ceo problem. U tom pravcu ne sme biti demokratije, jer onda deca
mogu da izaberu i jedan drugi pogled na svet i da po wemu ‘ive, {to ne
sme da se dozvali. Mo‘da }e ta deca onda hteti da idu u crkvu, da skrenu
sa Titovog puta, da kritikuju koncept Evropske Unije ili da se vojni~-
kim putem vrate na Kosovo!
I tre}e, kako se neko usudio da se ne pokloni pred novim svetskim vla-
darima: engleskim jezikom i kompjuterom? Engleski i kompjuter u jasli-
ce (dok ne bude moglo putem genetskog in‘eweringa) - pokli~ je Novog do-
ba! Ovim se nastoji da srpska deca, jo{ pre nego {to progovore jezikom
svojih predaka, nau~e da se prekrste i ubace prvu loptu u ko{, postanu
robovi engleskih re~i i re~enica koje }e formirati i wihovu misao, kao
i robovi kompjutera, koji }e postati wihova stvarnost.
Jedna ‘ena suprotstavila se ovom procesu, smatraju}i da dete prvo tre-
ba da nau~i da govori svojim jezikom, a ne tu|im, i da misli svojom gla-
vom, a ne kompjuterskom, jer mu od toga zavisi formirawe li~nosti za ceo
‘ivot. Jasno je naravno kome su robovi potrebni. I tako smo do{li do
pravih razloga za smenu ove hrabre ‘ene: ona se usudila da zaustavi Ga-
{inu reformu prosvete, monstruozni scenario za uni{tavawe obrazova-
wa i vaspitawa na{e dece, u koji su polagane najve}e nade da se preko we-
ga za koju deceniju kona~no zagospodari ovim narodom; ona je sugerisala
da se na zvani~an sajt ministarstva stavi ikona Svetog Save i tako poka-
‘e ko je ideal srpske prosvete; najzad, ona se opredelila da u~vrsti vero-
nauku u {kolama. Dakle, ona se odva‘ila da Ministarstvo prosvete u
Vladi Republike Srbije organizuje na nacionalnim, a ne internacional-
nim osnovama.
Ovo su weni pravi "gresi" zbog kojih je morala da ode. Bila je brana sve-
mu nenormalnom, i brani~ svega normalnog. Zbog toga smo morali da je po-
dr‘imo. Jer u pitawu je borba za budu}nost ovog naroda. Na istom ispi-
tu bi}e i novi ministar. Wegovu smenu tra‘i}e jo{ br‘e i ja~e. Zato
215Koreni obrazovawa u Srbiji
{to su ovu dobili bez borbe. Wena je jedina gre{ka u netakti~nosti i ve-
likoj iskrenosti u misiji koju je primila na sebe. To nije na~in na koji
se mo‘e opstati u svetu punom du{mana. Na kraju su je izdali svi: i oni
koji su je postavili na to mesto, zarad bednih izbornih ra~unica koje }e
se, bilo kako bilo, po wih o~ajno zavr{iti. Ona vi{e nije mogla da izdr-
‘i. Podnela je ostavku, iznu|enu organizovanim pritiscima iskonstru-
isanog javnog mnewa koje su ~inili samo oni koji ne daju da srpska pro-
sveta bude nacionalna.
Nije bilo niti jednog glasa u wenu odbranu. Neka ga, makar i jednog, bu-
de na stranicama "Pravoslavqa"!
Bo{ko Obradovi}1. oktobar 2004.
216 Koreni obrazovawa u Srbiji
UNIVERZITET
NA NIZBRDICI
217Koreni obrazovawa u Srbiji
PROBLEMI VISOKOG OBRAZOVAWA U REPUBLICI SRBIJIUniverzitetska tribina
Mogu}nosti reforme
Osnovne teze uvodnih saop{tewa bile su:
1) reforme u obrazovawu treba da budu postupne, a ne nagle ("{ok tera-
pija"),
2) opasnost da se obrazovawe zameni obukom,
3) problem pravnog regulisawa statusa privatnih fakulteta,
4) Bolowski proces vi{e odgovara zemqama u tranziciji nego razvije-
nim dru{tvima,
5) autonomiju univerziteta treba razumevati kao samoupravu.
U diskusiji koja je potom usledila, neki stavovi iz uvodnog izlagawa
su podr‘ani, a pokrenute su jo{ neke teme. Ukazano je na problem ocewi-
vawa znawa studenata i na pojavu niske prolaznosti. Na vi{im {kolama,
a i nekim fakultetima ~iji je osniva~ dr‘ava, svi elementi nastave se
te{ko kontroli{u. Posebno je uo~qiva obavezna kupovina ucbenika ~i-
ji kvalitet niko ne kontroli{e. Potrebna je stro‘a selekcija nastavnog
kadra. Pokrenuto je i pitawe novog Zakona o univerzitetu. Konstatovana-
je ~iwenica da ni jedna verzija novog Zakona o univerzitetu nije usvoje-
na od strane radnih grupa. Izre~ena je i tvrdwa da je Beogradski univer-
zitet najve}i posle Univerziteta u Pekingu.
U diskusiji je razmotreno i pitawe otpora reformi vi{eg i visokog
obrazovawa. Tako, kao ~inioci otpora pojavwuju se profesori, vlade,
evropske institucije, birokratija, politi~ke stranke. Pored otpora, po-
stoje i objektivna ograni~ewa reforme kao {to su - dru{tvena kriza, ma-
terijalna osnova, pedago{ki kadrovi, tehni~ko-tehnolo{ka osnova.
U diskusiji je u~estvovalo deset pozvanih gostiju uz prisustvo ve}eg
broja medija. Tribina je trajala dva i po sata.
U~estvovali su: prof. dr MILAN BRDAR, zamenik ministra u Mini-
starstvu za prosvetu i sport Republike Srbije, prof. dr MILAN
BO@I], Matemati~ki fakultet, Beograd
218 Koreni obrazovawa u Srbiji
Prof.dr Drago Panti}, Univerzitet u Pri{tini,
prof. dr Predrag ]or|evi}, Medicinski fakultet,
prof. dr Aleksandar Lipkovski, dekan Matemati~kog fakulteta,
prof. dr Branislav \or|evi}, Fakultet za industr. menayment, BKU
prof. dr @ivorad Gaji}, Poqoprivredni fakultet, Zemun,
dr Milenko Jevti}, predsednik UUPNS, Institut "Lola",
prof. dr ^aslav Oci}, SANU
Bistra Ilin [e}erovska, student kwi‘evnosti, Filolo{ki fakul-
tet
Biqana Boji}, novinar, "Tanjug"
Milo{ Kne‘evi}, student Fakulteta politi~kih nauka
Prof. dr @ivko Markovi}, u ime Saveza nau~nih stvaralaca
Ne "{okterapija"
Reforma univerziteta u procesu tranzicije traje ve} 15 godina. Niz
problema je koji nisu re{eni. To se obja{wava politikom. Obrazovawe
mo‘e da se reformi{e samo gradulativno, a ne putem {ok terapije. Re-
forma obrazovawa ide sa u~incima Vlade u ekonomskoj sferi. Vlada mo-
ra da obezbedi materijalnu osnovu za reformu obrazovawa. Pored svih
donacija, reforma obrazovawa mora da ra~una na to da obrazovawe mora
kad-tad samo sebe da izdr‘ava. Ne mo‘e se na du‘i rok ra~unati na dona-
cije.
Reforma obrazovawa mora da bude gradualisti~ka, a ne {ok terapijom
i zbog specifi~nosti samog obrazovawa. Obrazovawe je suvi{e fin si-
stem da bi se ‘estokim potezima tu ne{to postiglo, jer se proma{aji i
negativne posledice u sistemu obrazovawa pokazuju tek posle 10-20 godi-
na. Tada je kasno pozivati na odgovornost aktere te neuspele reforme.
U strahu i u brizi da ne proizvedemo negativne posledice opredequje-
mo se za gradualizam.
Siroma{noj zemqi kao {to je na{a obrazovawe predstavqa jedini pre-
ostali izvozni artikal. Mi vi{e nemamo {ta da izvozimo, sem znawa,
obrazovanih kadrova. Pitawe je da li }emo izvoziti ko{arka{e. Znawe je
najcewenija roba danas. ^iwenica je da na{i mladi obrazovani qudi od-
laze u inostranstvo jer ovde nemaju i ne vide perspektivu, ali to je pro-
blem dr‘ave, a ne obrazovawa.
[ta vredi da mi na Univezitetu svodimo predmete na jednosemestral-
219Koreni obrazovawa u Srbiji
ne, kako bismo sveli studije na 4 godine? Ekspresne studije nisu re{ewe
jer }emo umesto obrazovawa imati obuku kao na kursevima. Ima}emo ve-
}i broj svr{enih studenata, ali }e obrazovawe biti daleko sirovije.
Poplava privatnih fakulteta
Treba pomenuti i poplavu privatnih univerziteta na kojima vlada sa-
movoqa, kao i na vi{im {kolama (~udo je da {kole funkcioni{u!) Pro-
svetne inspekcije nisu u mogu}nosti da interveni{u i uti~u na tok stva-
ri. Na fakultetima vlada java{luk. Profesori prodaju svoj uybenik stu-
dentima kao uslov za polagawe ispita.
Na privatnim fakultetima je zabriwavaju}a situacija. Prvi nivo me-
ra je zakonodavni nivo. Ne znam da li novi Zakon o Univerzitetu predvi-
|a regulisawe rada privatnih univerziteta. Da li mo‘e da se dovede u
red nesre|eno stawe na privatnim univerzitetima, intervencijom Na-
stavno-nau~nog ve}a, a da se ne naru{i autonomija univerziteta. Ipak, ne
mo‘e se re}i da na privatnim fakultetima ni{ta ne vaqa, a da je na dr-
‘avnim sve kako vaqa. Vremenom }e se to stabilizovati. Visoko obrazova-
we je iza{lo na tr‘i{te. Konkurencija }e sve dovesti u red. I privatni
i dr‘avni univerzitet }e morati na}i modus vivendi, i privatni i dr-
‘avni univerzitet treba pomo}i institucionalno.
Znawe i nauka, u ovako siroma{nim zemqama, ~uva se iskqu~ivo na uni-
verzitetu. Ni{ta ne zna~i pri~ati pri~u da nauka treba da se pove‘e sa
privredom, ako privreda ne funkcioni{e. Boqe je nauku ~uvati na univer-
zitetu, makar i u teorijskom obliku, dok se ne steknu uslovi za povezivawe
nauke i privrede i primenu nauke u privredi.
Strani partneri rade na tome da nam obore nivo znawa, da ekspresno
produkujemo zanatlije, ta struka treba inostranstvu (kadrovi "izvr{nog
rada", "plavih okovratnika") Siroma{ne zemqe su prinu|ene da {koluju
qude koji }e oti}i u inostranstvo.
U na{em obrazovawu i nisu stvari tako lo{e kao {to mi mislimo. Re-
formu {kolstva treba sprovesti nezavisno od politi~kih partija - to je
razlika izme|u nas i biv{eg ministarstva. Wihova reforma je istorij-
ski eksces, Bolowsku deklaraciju niko u Evropi nije primenio. Reform-
a {kolstva treba da ide u ciqu ure|ewa obrazovawa da nama bude boqe,
da o~uvamo nacionalni identitet i integritet.
Prof. dr Milan Brdar
220 Koreni obrazovawa u Srbiji
SPRE^ITI BOLOWSKI PROCESProf. dr Milan Bo‘i} Matemati~ki fakultet, Beograd
Reforma univerziteta koja je ponu|ena nije sprovedena, Zakon o Uni-
verzitetu nije stupio na snagu. Ova reforma je po~ivala na konceptu
zvanim Bolowski proces (Bolowska deklaracija). To je dokument koji su
potpisali ministri prosvete jednog broja evropskih dr‘ava. Bolowski
proces predvi|a reformu evropskih univerziteta na tragu onoga {to zo-
vemo globalizacija. Globalizacija ima svoje prednosti ali u oblasti
obrazovawa izaziva reakcije. Bolowsku deklaraciju ~ine op{ta na~ela,
uputstva i ideje o trogodi{wim fakultetima, o jednosemestralnim kur-
sevima, o uvo|ewu visokih (opisnih) ocena. Bolowsku deklaraciju podr-
‘avaju zemqe u tranziciji, zemqe sa malim buyetima jer ona smawuje tro-
{kove {kolovawa. Prosveta tradicionalno zahteva velika finansijska
sredstva, pa im se dopala ideja da se rastereti dr‘avni bucet. U~e{}e
prosvete u nacionalnom dohotku i buyetu blago oscilira od 1994. godine
sa uo~qivim padovima, zato je Bolowska deklaracija odgovarala na{oj
Vladi i ekonomskoj krizi u proteklom periodu.
Ostaje nam ili da smawimo broj korisnika u buyetu ili da pove}amo
poreze, {to nije popularno. Fiskalna politika }e biti velika prepreka
Bolowskom procesu, a ne sama ideologija jer ova Vlada nema ideologiju
Soro{ fondacije. Bolowski proces treba svakako spre~iti jer ako bo-
lowski proces zahvati ve}i deo Evrope, Amerika }e, ne svojom zaslugom,
postati obrazovanija od Evrope.
Privatizacija {kola (privatizacija ulazi u sve sfere) se ne mo‘e
spre~avati, ali se mo‘e kontrolisati. Beogradski univerzitet, kao i
ostali univerziteti, su pod velikim pritiskom privatnih univerziteta.
Kao {to se u privredi privatizuju jake fabrike i dobra preduze}a, tako
se u sferi obrazovawa ne otvaraju fakulteti za srpski jezik i matemati-
ku, otvaraju se fakulteti za biznis, menayment, finansije, pravo... To je
ozbiqan problem. Privatni fakulteti privla~e one koji imaju pare.
Ovaj problem mora da se re{i.
Smatram da novi Zakon o Univerzitetu nije lo{, ali treba izbaciti
re~ autonomija i zameniti sa samouprava. U Zakonu Kraqevine Srbije, za
vreme Kraqa Petra I, od 1905. godine, univerzitet je nazvan najvi{om na-
221Koreni obrazovawa u Srbiji
u~nom i samoupravnom institucijom, a iz daqeg teksta se vidi {ta zako-
nodavac podrazumeva pod tim: nema kompetentnijih qudi od profesora
da biraju profesore, da utvr|uju programe i donose planove za nastavu,
da razvijaju nauku itd. To je na~in da sami sebe za{titimo od sumwivih
privatnih univerziteta. Na{ pretaodni Zakon o Univerzitetu je predvi-
|ao vrlo jasne i stroge normatave za osnivawe fakulteta. Trebalo je da
bar pola predmeta (nastave) pokrivate sopstvenim nastavnim kadrom da
biste stekli pravo na otvarawe novog fakulteta. Primena tih normativa
spre~ila bi nastanak gomile privatnih univerziteta i fakulteta koji
nemaju vi{e od 1-2 stalno zaposlena profesora.
Privatnih fakulteta i univerziteta malo ima u Evropi, pa to nije ni
na{a perspektiva. Drugo je Amerika.
Masovnost }e se desiti mimo na{e voqe. Pitawe je samo kako organizo-
vati i finansirati masovno obrazovawe kod nas.
Diskusija
Prof. dr @ivorad Gaji}, profesor Poqoprivrednog fakulteta, Zemun:
Bolowsku daklaraciju ne treba primeniti jer mi ne ‘elimo obuku ve}
ozbiqno obrazovawe.
Stepenasto {kolovawe je pogre{no i trebalo bi ga ukinuti (pogonski
in‘eweri, proizvodni in‘eweri, vi{e {kole).
Da li smo za masovno obrazovawe ili za obrazovawe elite ? Ide se na
masovno obrazovawe da bi se mladi qudi sklonili sa ulica. Da li je to
re{ewe? Ministarstvo prosvete tu mora da ima jasan stav.
Veliki problem je izbor nastavnog kadra. Neophodni su strogi, jasni i
~vrsti kriterijumi gde bi sposobnost, pedago{ke i nau~ne kvalifikaci-
je bile osnovni uslov za izbor nastavnog kadra (a ne da se neko izabere za
asistenta zato {to ima stan u Beogradu).
Kriterijumi za polagawe ispita su, ~ini se, veoma niski, studenti za-
vra{avaju studije sa sve mawe znawa.
Opremqenost fakulteta je katastrofalna. Neophodno je organizovati
na fakultetima izdava~ku delatnost ({tampawe uybenika) koja bi podvr-
gla recenziji i kontroli kvalitet uybenika.
Zakqu~ujem: Uveren sam da }e konkurencija diskvalifikovati lo{e
fakultete i univerzitete, bili oni privatni ili dr‘avni.
222 Koreni obrazovawa u Srbiji
TRANZICIONI UNIVERZITETNA BOLOWSKOJ NIZBRDICIProf. dr Drago Panti}(Teze za razmi{qawe i akciju)
Dok belosvetski globalisti rade svoj posao na {tetu sveta, posebno ne-
razvijenih zemaqa, znatan deo stanovnika u Evropi, u nas, pa i na drugim
stranama, mawe ili vi{e pristao je da bude "slepa publika", posmatra~i
svog propadawa, klawawa silama novca i nedemokratske vlasti, odustaja-
wa od svojih prava i dostojanstva.
Strate{ka oblast ili "sredstvo" u sprovo|ewu neokolonijalizma, neo-
fa{izma i neomilitarizma je - vaspitawe i obrazovawe, kojim se vodi
rat protiv naroda bez tenkova, bombardera i kala{wikova. Zato je glo-
balni parapedago{ki sistem, neformalni amaterski vidovi "edukacije"
raznih tzv. {kola, kampova, radionica, igraonica, ekskurzija i sli~no
svojevrsni osvaja~ki odred u ratu za obnovu varvarskog tipa kapitali-
zma, u kojem ve}ina gladuje i umire u nema{tini, a bolesna klika - elita
rasko{no i samo‘ivo ‘dere oteto, ukradeno.
Obrazovawe uop{te, vi{e i visoko posebna su zamena za vojne jedinice
okupatora.
Kontroverzna bolowska deklaracija
Poku{ajmo da skrenemo pa‘wu na kontroverznu, spornu i nazadnu tzv.
Bolowsku deklaraciju, koja je jedan od instrumenata globalista i tran-
zicionista u projektu globalnog ropstva ve}ine mawini. Karakteristi-
ke tzv. Bolowske deklaradije, sude}i po suprotstavqenim stavovima pro-
tivnika i pobornika ove maskirane podvale, tobo‘e reforme vi{eg i vi-
sokog obrazovawa, su slede}e:
- ignorisawem pedagogije, didaktike, istorije univerziteta i mnogih
drugih nauka u koncipirawu "projekta" modernog vi{eg i visokog obra-
zovawa;
- zanemaruju se nacionalni interesi u ovom stepenu obrazovawa mla-
dih, ne uva‘avaju potrebe zemqe za odgovaraju}im profilom kadrova;
- stvara se "kanal" i "mre‘a" za "odliv mozgova" (na {ta je argumento-
223Koreni obrazovawa u Srbiji
vano ukazala i biv{a ministarka Qiqana ^oli}), dakle -gubqewe inte-
lektualnog i finansijskog kapitala zemqe u tranziciji ("demokrat-
skoj" eksploataciji);
- univerzitet i vi{e {kolstvo umesto hramova znawa, humanosti i
istinske emancipacije, u funkciji amerikanizma i globalizma, prera-
sta u edukativnu pijacu (znawa i kadrova), a katedre postaju svojevrsne
"pija~ne tezge";
- autonomija univerziteta se radikalno su‘ava, slabi i formalizu-
je, sve po parolama "demokratskog dru{tva", "civilnog dru{tva", "gra-
|anskog dru{tva", "slobode odlu~ivawa";
- studentski polo‘aj se bitno pogor{ava: obespravqenost, studije
bitno poskupquju, nazadne koncepcije organizacije studija, nepedago-
{ki i birokratski odnos profesora prema studentima i organizaciji
nastave i ispita;
- vrednovawe znawa i sposobnosti studenata je potpuno van didakti~-
kih i prakti~nih dostignu}a i kriterijuma, jer bodovi i razne test-eva-
luacije (zajedno sa brojnim sertifikatima) za "lak{u {etwu" u toku
studija po evropskim univerzitetima ("seoba studenata" ili "nomadske
studije" ili "u~e}i putnici") su "lanci" koji treba da "ve‘u" mlade in-
telektualce (~emu slu‘e i te "dragocene" razmene studenata);
- ciq bolowsko-globalisti~kog univerziteta nisu ~ovek i wegove po-
trebe, ve} kapital i potrebe wegovih vlasnika;
- govori se o "evropskoj dimenziji obrazovawa"i famoznim i misteri-
oznim "evropskim standardima u obrazovawu", a radi se o birokratskim
regulativama i procedurama, baziranim na politici i komercijali-
zmu, "o~i{}enim" od pedago{ke nauke,
- globalisti~ke studije u Evropi su protiv patriotizma, iskrene qu-
bavi prema domovini i omladini, a favorizuju "evropskog gra|anina" i
"evropski patriotizam", odnosno "evropsku svest gra|ana";
- reformske "inovacije" se name}u, medijski propagiraju, tehnikama
"svr{enog ~ina" bez kriti~ke analize stvarnih eksperata za ovu pro-
blematiku i, po pravilu, u‘urbano (lov u mutnom), didakti~ke zakoni-
tosti se zamewuju birokratsko-profiterskim, sve do uvo|ewa "inovaci-
ja", tj. re{ewa koja su i pedago{ka praksa i pedago{ka teorija davno ot-
pisali kao prevazi|ena, neefikasna; i
- po mnogim pokazateqima i ishitrenim (nestudioznim i neodgovor-
nim) u kreirawu centralizovanog (uniformisanog, dirigovanog) uni-
verziteta na evropskim prostorima - svi dokumenti evropskih asocija-
cija i centara za "epohalnu" reformu vi{eg i visokog obrazovawa
224 Koreni obrazovawa u Srbiji
(ukqu~uju}i i Bolowsku deklaraciju) vode u dubqu krizu ovaj stepen
obrazovawa, ponegde stvaraju haoti~no stawe, zatvaraju vrata istin-
skim pedago{kim i organizacionim reformama u ovim ustanovama od
strate{kog interesa za razvoj dru{tva.
Ugro‘avawe intelektualnog potencijala
Ovo upozorewe je poku{aj da se skrene pa‘wa na poguban trend ugro-
‘avawa "proizvodwe" intelektualnog potencijala nacije, u kojem se stu-
dije ~ine nedostupnim sve ve}em broju mladih, ~ime su sve parole o re-
formama u ekonomskom, politi~kom, socijalnom, zdravstvenom i dru-
gim oblastima najobi~nija farsa i fatamorgana (nisu ~ak ni utopija,
ve} la‘).
Instrumentalizovani "reformski optimizam" ili samohvalisawe au-
toevaluatora evropskog "eduko-stampeda" i sumwive "radionice" za pro-
izvodwu tzv. "pilot projekata", kvaziprojekata, istra‘iva~kog {arla-
tanstva, pokazuje (iza dimne zavese) da je na pragu globalisti~ka form-
ula ru{ewa stabilnosti dr‘ave: na neefikasno, nepadago{ki organi-
zovano studirawe u vi{egodi{wem (~esto duplom) trajawu - nastavqa
se vi{egodi{we ~ekawe posla, sa svetskim sertifikatom u yepu ("pa-
so{" za proma{enu karijeru) i znawem engleskog jezika "{etwa" po
evropskoj ili svetskoj pijaci mladih kadrova (jevtinih robova i kmeto-
va novim robovlasnicima i feudalcima). Sve se to ~ini van pedagogije,
demokratije i humanizma - gruba igra sudbinom i ‘ivotnim te‘wama
stotinama miliona mladih "gra|ana Evrope" i {ire. Opasnost je utoli-
ko ve}a ukoliko intelektualci i omladina nastave da biti{u u stawu
zbuwenosti, upla{enosti, pomirewa sa sudbinom, pristajawa na polo-
‘aj posmatra~a, ~ekaju}i bo‘ju pravdu i milost novih i starih kapita-
lista. Namerno se, na primer, izbegava planirawe kadrovskih potreba i
usagla{avawe upisne politike sa aktuelnim projektima dru{tva, a to
ima za posledicu pove}awe nezaposlenosti, sve ve}i broj {kolovanih
~eka i luta u tra‘ewu posla, pove}ava se siroma{tvo, gube ‘ivotai
planovi (ote‘ava zasnivawe porodice) i sl. Re~ je, dakle, o organizova-
noj "kra|i" najboqih godina generacija mladih, gu{ewu osnovnih qud-
skih potreba i ideala u ‘ivotu.
225Koreni obrazovawa u Srbiji
Kolonijalni "kqu~"
Bolowska deklaracija (dekadencija) je kolonijalni "kqu~" "upakovan" u
eduko-demagogiju centara i aktera politi~ke i ekonomske mo}i, pa je sve
izvesnije da }e biti "bolne posledice" Bolowskog procesa. U svemu tome
velika je uloga politi~ko-profiterskih psihologa, koji su nasilno i
amaterski preuzeli da se bave pedago{kom "naukom", be‘e}i od svog pro-
fesionalnog poqa delatnosti.
Pre nego {to "prelistamo novine" i podsetimo se {ta je objavqeno u
ovoj na{oj velikoj tranzicionoj akademskoj "glavoboqi" (operaciji "bez
anestezije" i zagarantovanog siroma{tva!), moramo se suo~iti sa jo{ jed-
nim fenomenom tranzicije i globalizma (dapa~e amerikanizma), a to je
poplava privatnog obrazovawa, od vrti}a do univerziteta, od formalnog
do neformalnog obrazovawa, od legalnog do nelegapnog, od profesional-
nog do amatersko-{arlatanskog (profitersko-pqa~ka{kog) i tome podob-
no. Ovaj para-obrazovni "sistem" je instrument izgradwe gra|anskog dru-
{tva, obnove kapitalizma liberalnog profila, produbqivawa socijal-
nih razlika u dru{tvu (pove}awa siroma{tva), izgradwe "tr‘i{ne peda-
gogije" u slu‘bi u‘ih elita, ru{ewa profesionalnih kriterijuma u ka-
drovskoj politici i pedago{kih normi u osposobqavawu mladih kadro-
va. Ciq je ugroziti dr‘avni sistem obrazovawa, ne samo na vi{em i viso-
kom stupwu, a obrazovawe pretvoriti u vulgarnu ekonomsku kategoriju,
gu{e}i u wemu humanisti~ku i emancipacijsku funkciju. Imperijalni
projekat globalizma u svim oblastima, pa i u obrazovawu, name}e filozo-
fiju (boqe re}i strategiju) "utakmice svih sa svima" (konkurencija ume-
sto saradwe), pa se kvalitetsko vi{e i visoko obrazovawe "tra‘i" u kon-
kurenciji aktera procesa (delatnosti) umesto u nauci i unutra{woj mo-
tivaciji kadrova. Saradwa je formalizovana i limitirana. Forsira se
"kompetitivna pedagogija" i potura pomama motiva izbora pobede, pora-
ziti druge, biti prvi ili poraz, sve ili ni{ta, suprotstavqawe qudi u
svim oblastima, ponuda "pluralizma" (tobo‘e slobode izbora) na svim
poqima (a re~ je o nedemokratskoj i ru{ila~koj "slobodi"), itd.
"Obrazovawe za bekstvo"
Na planu profesionalne orijentacije zavladao je pravi haos, unosi
se u glave mladih nevi|eno slu|ivawe, posebno sistemom vrednosti u
226 Koreni obrazovawa u Srbiji
kojem se mo‘e pro~itati da mladi ‘ele da budu zvezde kriminala, bole-
sne politike i ofucane estrade, nastranog sporta i sli~no. Sve samo ne
proizvo|a~ dragocenih materijalnih i duhovnih (kulturnih) vredno-
sti. U tom svetlu, boqe re}i mraku, imamo "obrazovawe za bekstvo" iz
svoje zemqe trbuhom ili loptom i gudalom za kruhom i obrazovawe arm-
ije menayera naj~e{}e na nivou "fah idiota" (uske "specijalizacije" i
pruske op{te kulture). Tako da imamo ekspanziju proizvodwe poslovo-
|a, a sputavawe obrazovawa "radne snage", kojoj se nude kursevi preobu-
ke, doobuke, obuke, treninzi u amatersko-profiterskim radionicama
psiholo{kiwa i psihologa, pa i wima srodnih "edukatora" tranzicio-
nog tipa.
Ekspanzija menaymenta
Ne dovode}i u pitawe mogu}nost i realnost da u parasistemu privat-
nog obrazovawa ima kvalitetnih ustanova, tehnolo{ki visoko oprede-
qenih, koji mogu dati boqi kvalitet po skupe pare korisnika, ali se
jednim serioznim istra‘ivawem mo‘e najverovatnije potvrditi hipo-
teza da ekspanzija menaymenta i menayerskih profila kadrova jeste
svojevrsni napad na tekovine civilizacije, {tetan politi~ki scena-
rio nestabilnosti i dehumanizacije dru{tva. Jer, veliki novac ne mo-
‘e zameniti ponekad ni male, a kamoli velike ideje. Pedago{ku nauku
i obrazovnu praksu ekonomija mo‘e unaprediti, ali ne mo‘e zameniti
i obratno. Privatni univerziteti pored ostalih mana boja‘qivo idu u
stvarne reforme, naj~e{}e "prepisuju" mane i deformacije dr‘avnih
univerziteta, pa tako prave dodatnu {tetu dru{tvu i {kolskom siste-
mu, pre svega omladini, koja ima neprimereno skromna prava u civili-
zaciji XXI veka!
227Koreni obrazovawa u Srbiji
MINISTARSTVU PROSVETE I SPORTA
G. prof. SLOBODANU VUKSANOVI]U, ministru
11000 BEOGRAD
ZAKQU^CI UNIVERZITETSKE TRIBINEO PREDNACRTU ZAKONA O VISOKOMOBRAZOVAWU
Udru‘ewe univerzitetskih profesora i nau~nika Srbije ukqu~ilo se
u javnu raspravu o "Prednacrtu zakona o visokom obrazovawu" odr‘ava-
wem Univerzitetske tribine 13. decembra 2004. u Beogradu. Nakon uvod-
nog izlagawa i veoma svestrane i plodne rasprave jednoglasno su usvoje-
ni slede}i zakqu~ci:
1. Da bi se uspe{nije i racionalnije izvr{ila reforma obrazovawa u
Srbiji, a u tom kontekstu i reforma visokog i vi{eg obrazovawa neop-
hodno je da Narodna skup{tina Srbije donese strategiju razvoja i re-
forme obrazovawa, pa da se na toj platformi odvijaju sinhronizovane ak-
tivnosti inovirawa postoje}eg sistema obrazovawa u skladu sa nacio-
nalnim interesima i potrebama evropskih integracija.
2. Potrebno je da Ministarstvo prosvete i sporta ostvari uvid u poje-
dina~ne, ~esto komercijalizovane i politizovane "reforme" na pojedi-
nim vi{im {kolama i fakultetima, jer to ~ine bez pedago{kih kriteri-
juma i po{tovawa va‘e}ih zakona i normativa. Ovakva "takmi~ewa" u
pridru‘ivawu ili ukqu~ivawu u evropske institucije i standarde mo-
raju se nau~no i koordinirano voditi ili zabraniti kako bi se izbeglo
stvarawe haoti~nog stawa.
3. Neophodno je uraditi studiju izvodqivosti reforme vi{eg i viso-
kog obrazovawa, obuhvataju}i sve relevantne parametre u projektovawu
korenitih promena u aktuelnoj politi~koj nestabilnosti, ekonomskoj
krizi i socijalnim tenzijama. Ne smemo dozvoliti reformski avanturi-
zam, improvizovano eksperimentisawe i brojne stramputice na ovom ras-
kr{}u evropskih integracija.
4. Reforma vi{eg i visokog obrazovawa u Srbiji treba da ima jedinstve-
nu koncepciju na celoj teritoriji Srbije, dakle i na Kosovu i Metohiji
i u Vojvodini. Opravdani su progovori iz Kosovske Mitrovice na ~lan
228 Koreni obrazovawa u Srbiji
111. Prednacrta, ali nisu opravdani prigovori iz Vojvodine u smislu
tra‘ewa ve}ih ovla{}ewa u vo|ewu ovog stepena obrazovawa.
5. Metodolo{ki dobro koncipirana reforma visokog obrazovawa mora
polaziti od definisanih dru{tvenih opredeqewa, progresivnog pedago-
{kog nasle|a (univerzitetske ba{tine), kadrovskih potreba u dru{tvu i
atmosfere i okru‘ewa u kojem treba da se realizuju ovako zna~ajni pro-
jekti promena.
6. Bolowska deklaracija kao preporuka ili jedan od mogu}ih pravaca
u stvarawu jedinstvenog evropskog obrazovnog prostora je kontroverzna,
nedovoqno zasnovana na dostignu}ima univerzitetske pedagogije u Evro-
pi, bez dovoqno uva‘avawa nau~no-tehnolo{kog progresa u dru{tvu i
obrazovawu, pa zato izaziva sumwe, nedoumice i otpor u mnogim dr‘ava-
ma, pre svega zbog prenagla{ene centralizacije odlu~ivawa i stvarawa
uslova za "odliv mozgova" (mladih kadrova) u druge zemqe. Zala‘emo se za
kriti~ko valorizovawe re{ewa u Bolowskoj deklaraciji i u demokrat-
skoj proceduri preuzimawe onog {to je progresivno i u skladu sa strate-
{kim nacionalnim interesima.
7. Zakonom o vi{em i visokom obrazovawu mora se sveobuhvatno, celo-
vito tretirati i regulisati u Srbiji, {to podrazumeva i privatne vi{e
{kole, akademije i univerzitete, ~ija je ekspanzija obele‘ena, neretko
stihijnim razvojem, bez dovoqno uva‘avawa pedago{kih kriterijuma i
organizacionih uslova. Stvarawe tr‘i{nog univerziteta i uslova za od-
lazak mladog intelektualnog kapitala u razvijene zemqe nije model mo-
dernog univerziteta u ovom i budu}em vremenu.
8. Polo‘aj studenata u Prednacrtu je vi{estruko, direktno i indi-
rektno, pogor{an birokratskim normama i procedurama tako da su slo-
boda i demokratija u slu~aju akademske populacije veoma limitirani,
name}e se diktat strogih (nepedago{kih) uslova studirawa, bez nau~ne
opravdanosti. Neophodno je temeqno analizirati i postoje}u zakonsku
regulativu vi{eg i visokog obrazovawa, pa otkloniti sve vidove obe-
spravqenosti i tretirawa studenata kao objekata u procesu studija.
9. Finansirawe visokog i vi{eg obrazovawa je prevashodno dr‘avni
interes kojoj su potrebni moderno osposobqeni kadrovi za dinami~niji
i efikasniji razvoj, privrednu utakmicu na {irim prostorima. Zato je
potrebno rigorozno regulisati pitawe {kolarina (limitirati ih i
ostvariti kontrolu tro{ewa tih sredstava), jer socijalni uslovi }e se
sve vi{e pogor{avati i studenata }e biti sve mawe. Pitawe legata poje-
dinih univerziteta dr‘ava treba definitivno da re{i u korist zakon-
skih vlasnika.
229Koreni obrazovawa u Srbiji
10. Predla‘emo da se temeqno preispita tekst Prednacrta i da se ko-
misiji, ~iji bi se sastav eventualno pro{irio novim ~lanovima, poveri
zadatak izrade novog Prednacrta zakona o vi{em i visokom obrazovawu,
neosporno zna~ajnom, slo‘enom i delikatnom aktu.
11. Udru‘ewe univerzitetskih profesora i nau~nika Srbije spremno je
da sara|uje i da da svoj doprinos reformi ovog stepena obrazovawa uz
uva‘avawe nau~ne metodologije, zatim dru{tvene i univerzitetske
stvarnosti u Srbiji.
Za Udru‘ewe univerzitetskih profesora i nau~nika SrbijeDr Milenko Jevti}, predsednik UUPNS
230 Koreni obrazovawa u Srbiji
SORO[ I
AMERIKANIZACIJA
[KOLSTVA
231Koreni obrazovawa u Srbiji
YORY SORO[, PROROK "OTVORENOG DRU[TVA"
Trgovac milijarder postao je nekrunisani kraq Isto~ne Evrope
i prorok "otvorenog srca". Otvorenog za {ta?
Najl Klark, Wu Stejtsmen,
2. jun 2003.
Yory Soro{ je poznat kao filantrop - emigrant iz Ma|arske, zagovor-
nik qudskih prava i "otvorenog dru{tva", i, sasvim slu~ajno, finansij-
ski magnat - jedan od najbogatijih qudi sveta. Soro{ je nedavno kritiko-
vao Yorya V. Bu{a ustvrdiv{i u ~lanku objavqenom u londonskom "Faj-
nen{l Tajmsu" da je politika administracije u Iraku "temeqno pogre-
{na i da se zasniva na "pogre{noj ideologiji da mo} koju ima SAD istoj
daje za pravo da name}e svoju voqu celom svetu." Mnogi od nas u mirovnom
pokretu rekli bi: "U pravu je!" Mo‘emo postati skloni da ga hvalimo i ve-
rujemo da ova izjava potvr|uje da je Soro{ zaista "dobrotvor" - {to je
imiy koji on, uzgred budi re~eno, pa‘qivo neguje, naro~ito kroz razne
nevladine organizacije (NVO). ^iwenica je da mnoge neprofitne organi-
zacije dobijaju novac od wegovih fondacija zato da bi obezbedile takvu
percepciju doti~nog.
Ali hajde da pogledamo izbliza {ta motivi{e Soro{a. Najl Klark, u
svom veoma izazovnom tekstu u "Wu Stejtsmenu" (2. jun 2003.), isti~e da je
Soro{ zaradio milione "na slomu monetarnih sistema na Istoku 1997.", i
da je pro{le godine bio na francuskom sudu zbog finansijskih mahina-
cija. U stvari, spekulacije u okvirima monetarnih sistema su wegov "mo-dus operandi" i ako iste dolaze u sukob sa wegovim stavovima protiv "tr-
‘i{nog fundamentalizma", a u korist "gra|anskog dru{tva". Kakve to
ima veze? Klark nas obave{tava da, kad je upitan za haos koji su wegove
spekulacije izazvale u ekonomiji Dalekog Iastoka, Soro{ je odgovorio:
"Kao ~oveka koji u~estvuje na tr‘i{tu, ne moraju me se ticati posledice
mojih akcija."
232 Koreni obrazovawa u Srbiji
Ali sve je to samo vrh ledenog brega. Kakve NVO je Soro{ organizovao i
finansira? Ko su lideri ovih grupacija? Klark nas obave{tava da su u
organizaciji "Hjuman Rajts Vi~", na primer, Morton Abramovic, pomo}-
nik dr‘avnog sekretara SAD od 1985. do 1989. zadu‘en za obave{tajno - is-
tra‘iva~ku delatnost, a sad ~lan Saveta za inostrane odnose; Voren Ci-
merman, biv{i ambasador, "vreme ~ijeg boravka u Jugoslaviji se poklapa
sa raspadom te zemqe"; i Pol Goubl, {ef odseka za komunikacije "Radija
Slobodna Evropa / Radija Sloboda, koji je osnovala CIA, a koji Soro{ ta-
ko|e poma‘e".
Prema Klarku, Soro{eva Me|unarodna krizna grupa ponosi se takvim
"nezavisnim" lumenima kakvi su biv{i savetnici za nacionalnu bezbed-
nost Zbigwev B‘e‘inski i Ri~ard Alen, kao i general Vesli Klark, do-
nedavno glavnokomanduju}i NATO-trupa u Evropi. Potpredsednik grupe
je biv{i kongresmen Stiven Solanz, jednom opisan kao "kqu~ni izrael-
ski lobista u oblastima zakonodavne taktike na Kapitol Hilu", i potpi-
snik, skupa sa takvim likovima kakvi su Pol Volfovic i Ri~ard Perl,
znamenitog pisma upu}enog predsedniku Klintonu 1998. sa pozivom da se
stvori "sveobuhvatna politi~ka i vojna strategija za obarawe Sadama i
wegovog re‘ima".
Toliko o Soro{ovom protivqewu Bu{ovoj politici u Iraku.
Ima jo{! Ko su Soro{ovi poslovni partneri u Grupi Karlajl, jednom
od najve}ih svetskih privatnih fondova koji sti~e lavovski deo profi-
ta od vojnih ugovora? Tu su, izme|u ostalih, biv{i dr‘avni sekretar
Yejms Bejker, Frenk Karlu~i, biv{i sekretar odbrane, Yory Bu{ Stari-
ji, i sve do nedavno izvesni "ro|aci Osame Bin Ladena". Klark nam ka‘e
da je u Grupu Karlajl Soro{ ulo‘io preko sto miliona dolara.
On tako|e isti~e da "Soro{ ne mora biti, kako poneko sugeri{e, potpu-
no pla}eni agent CIA. Ali wegove korporacije i NVO su toliko upletene
u ekspanzionizam SAD da ta upletenost ne mo‘e biti stavqena pod sum-
wu."
To nas dovodi do pitawa: za{to Soro{ kritikuje Bu{a? Odgovor je u to-
me da me|u elitom mo}nika sa Vol Strita postoje izvesne razlike u tak-
tici, ali ne postoje razlike u kona~nom ciqu - otvarawu puta ka maksi-
malnom uve}awu profita wihovih korporacija {irom sveta. Danas po-
stoji temeqno jedinstvo ciqeva u nametawu imperijalne dominacije
SAD, i, u perspektivi, poku{aj da se re{i sve ozbiqnija globalna eko-
nomska kriza putem kontrole nad naftom koje ima sve mawe, kao i nad
ostalim izvorima energije.
Kako to funkcioni{e kad je Soro{ u pitawu? Kako ka‘e Klark, "Soro-
233Koreni obrazovawa u Srbiji
{a ne qute Bu{evi ciqevi - {irewe Pax Americana i pravqewe sveta bez-
bednijim za kapitaliste kao {to je on sam - nego sirov i trapav na~in na
koji ih Bu{ ostvaruje. Na~iniv{i ciqeve SAD tako providnim, Bu{ov
gang je napravio kqu~ni greh - razotkrio je kakva se igra igra. Godinama
su Soro{ i wegove NVO radile na {irewu granica "slobodnog sveta" ta-
ko ve{to da to skoro niko nije prime}ivao. Sada je primitivac iz Teksa-
sa sa svojom preterano revnosnom bandom neokonzervativaca uspeo da sve
to digne u vazduh".
Soro{ov metod je upotreba miliona dolara, pojedinih NVO i "{tapa i
{argarepe Stejt Departmenta SAD" da bi se slomile strane vlade koje ni-
su "dobre za biznis" i da bi se preotela imovina "nesolventnih" dr‘ava, a
da pri tom opqa~kani budu zahvalni zbog wegove tobo‘we "dobronamer-
nosti", smatra Klark. Taj metod koriste Soro{ i wegove kohorte.
Uzmemo, na primer, raspad Sovjetskog Saveza. Klark isti~e da je "Soro-
{eva uloga bila kqu~na: od 1979, on je dostavqao 3 miliona dolara godi-
{we disidentima, ukqu~uju}i poqsku "Solidarnost", "Povequ 77" u ^eho-
slova~koj i Andreja Saharova u SSSR-u. Godine 1984, osnovao je prvi In-
stitut za otvoreno dru{tvo u Ma|arskoj i ubacio milione dolara opozi-
cionim pokretima i nezavisnim medijima. Prividno zauzete izgradwom
"gra|anskog dru{tva", ove inicijative imale su za ciq da oslabe postoje-
}e politi~ke strukture i prokr~e put za mogu}u eksploataciju Isto~ne
Evrope od strane globalnog kapitala. Soro{ sada isti~e, sa sebi svoj-
stvenom neskromno{}u, da je on odgovoran za "amerikanizaciju" Isto~ne
Evrope."
U novije vreme, tu je slu~aj Jugoslavije. Klark isti~e: "Jugosloveni su
ostajali tvrdoglavo otporni i stalno su na vlast vra}ali Milo{evi}e-
vu Socijalisti~ku partiju. Soro{ je bio spreman za izazov. Od 1991. wegov
Institut za otvoreno dru{tvo usmerio je preko 100 miliona dolara u ko-
fere antimilo{evi}evske opozicije, osnivaju}i politi~ke partije, iz-
dava~ke ku}e i "nezavisne" medije poput Radija B 92. Taj smeli mali stu-
dentski radio kakvim ga je predstavila zapadna mitologija, je u samoj
stvarnosti bio finansiran od strane jednog od najbogatijih qudi sveta
za ra~un najmo}nije dr‘ave na svetu. Kada je Slobo kona~no zglajznuo u
toku dr‘avnog udara koji je finansiran, planiran i izveden iz Va{ing-
tona, ostalo je samo da bude izru~en Ha{kom tribunalu koji finansira
Soro{ skupa sa poznatim zastupnicima qudskih prava, Tajm Vorner kor-
poracijom i Diznijem. Suo~io se sa tu‘bom za zlo~ine protiv ~ove~no-
sti, ratne zlo~ine i genocid, uglavnom zasnovane na anegdotskim svedo-
~anstvima (pogodili ste ~ijim!) Hjuman Rajts Vo~a".
234 Koreni obrazovawa u Srbiji
Klark je uo~io da je, "posle Milo{evi}evog pada, Srbija, pod vla{}u
soro{ovskih reformatora", postala mawe slobodna nego {to je bila. Ne-
davno vanredno stawe, sa hap{ewem preko 4000 qudi, od kojih su mnogi
uhap{eni bez optu‘nice, donelo je pretwe zabranom politi~kih parti-
ja, ukidawem kriti~ki nastrojenih novina". Situacija je bila tako vapi-
ju}e bespravna da su se oglasile organizacije poput komisije UN za qud-
ska prava i britanska helsin{ka grupa.
"Soro{ je napravio pare u svakoj zemqi kojoj je pomogao da se "otvori".
Na primer, na Kosovu je ulo‘io 50 miliona dolara da bi se domogao rud-
nika Trep~a, gde postoje rezerve zlata, srebra, olova i drugih minerala
za koje se procewuje da su ukupne vrednosti oko 5 milijardi dolara. Na
taj na~in je primenio metod koji mu je doneo velike efekte u Isto~noj
Evropi u kojoj je zagovarao "{ok terapiju" i "ekonomske reforme", da bi se
onda, sa svojim pajta{ima, ustremio na plen, kupuju}i dr‘avna dobra po
sme{no malim cenama", veli Klark.
U Ma|arskoj, Soro{ je dobrotvor Slobodne partije demokrata, koja je
primenila klasi~nu Soro{ovu vrstu privatizacije i ekonomske libera-
lizacije - koja vodi ka sve ve}em produbqivawu jaza izme|u bogatih i si-
roma{nih", veli Klark.
Klark zakqu~uje: "Soro{ova strategija {irewa Pax Americana razliku-
je se od Bu{ove, uglavnom po svojoj suptilnosti. Ali isto tako je ambici-
ozna i ni{ta mawe smrtonosna".
Naravno, u slu~aju Jugoslavije Soro{ov pristup nije bio dovoqan, pa
je ogromna mo} armije SAD uba~ena u igru.
Karen Talbot2003.
Sa engleskog:Vladimir Dimitrijevi}
235Koreni obrazovawa u Srbiji
AMERI^KA POLITI^KA PODOBNOST
Ne predstavqa nikakvu novost konstatacija da se ameri~ko {kolstvo
ve} godinama nalazi u dubokoj krizi. Dve decenije eksperimentisawa po
u~ionicama ostavqa pusto{ u glavama mladih, podvrgnutih obrazovnom
sistemu koji, najkra}e re~eno, ne obrazuje ve} debili{e. Tako mnogi mla-
di ameri~ki "maturanti" ne poseduju ~ak ni takozvanu funkcionalnu pi-
smenost, da i ne govorimo o znawu u nekom Evropi prepoznatqivom smi-
slu. Indoktrinirani su hipertrofiranim individualizmom ("svako od
nas je jedinstven, neponovqiv") i nerealnim o~ekivawima ("svako mo‘e
sve, samo ako to dovoqno sna‘no ‘eli"). Istovremeno, nedostaje im radna
etika i koncept ravnote‘e izme|u prava i obaveza ("ne}u da me sistem sa-
meqe"). Rezultat: u celini neprivla~ni mladi qudi, bez manira, bez
istinskih ambicija i planova, sa neutra‘ivom ‘eqom, za trenutnim za-
dovoqavawem ~ulnih i potro{a~kih "potreba"...
Godinama je odlazak na koley ili univerzitet za mladog Amerikanca
predstavqao priliku da koriguje svoje, deformisanim {kolstvom usa|e-
ne, iskrivqene predstave o svetu i o sebi samome. Mnogi su se roditeqi
te{ili da bar u akademskim institucijama Amerike vlada meritokrati-
ja, princip neprikosnovenosti znawa i talenta, bez ~ega imena poput
Harvarda, Stanforda, Jela i Prinstona ne bi u‘ivala visoku reputaci-
ju {irom sveta.
Od pre nekoliko godina: i te su institucije na udaru radikalne levi-
ce {ezdesetosma{ke provinijencije. Taj se udar sada artikuli{e kroz
sve izrazitiji teror pobornika "politi~ke podobnosti", novope~enih "de-
mokrata", nad tihom ve}inom studenata i predava~a. Biti "politi~ki po-
doban" (politicaly correct, skra}eno PC) postaje ~ak pitawe opstanka, kari-
jere i budu}nosti za mnoge od wih. Ko je politi~ki podoban? Stvar je slo-
‘ena, kriterijumi fluidni, ali ukratko to je svako ko se bezuslovno za-
la‘e za stvar etni~kih mawina, feministkiwa, pacifista, radikalnih
ekologa i ostalih "‘rtava sistema". "Podobni" se, shodno tome, bore pro-
tiv "institucija sistema" koji je, naravno, u rukama mu{kih {ovinista i
belih ugweta~a.
Ko odlu~uje o "podobnosti"? Sami pobornici tog koncepta, naravno!
Kao i svi fanatici, oni imaju prednost koju nosi nemisle}a dinamika
akcije, oslobo|ena svake sumwe u svoj ciq, pa i razmi{qawa o tom ciqu.
Normalan svet je pred wima nu‘no u defanzivi. Ako se, kao student ili
236 Koreni obrazovawa u Srbiji
profesor, usprotivite brisawu [ekspira iz nastavnog plana i progra-
ma (i ubacivawu, umesto wega, usmene poezije ameri~kih Crnaca {ezdese-
tih), vi ste nesumwivo nepodobni: zala‘ete se da obrazovawem i daqe do-
miniraju "beli zapadwaci, mrtvaci, mu{karci" (White western dead ma-les). Ve} takvo odre|ewe, neukusno i banalno, implicira da je re~ o qudi-
ma koji su, navodno, slu‘ili dominaciji svoga pola, rase i podnebqa.
Oni, dakle, nisu nosioci univerzalne poruke i trajnih vrednosti, koje
nose samo "ugweteni". Shodno tome, politi~ki je podobno biti pobornik
"multikulturnog" pristupa: podobni ste ako radite na izjedna~avawu
vrednosti evropske misli sa "tradicijama" Tre}eg sveta, ili urbanog ge-
ta savremene Amerike, ili alternative (politi~ke, seksualne, dru{tve-
ne). Politi~ki je nepodobno govoriti o nacionalnom identitetu; umesto
toga, treba prihvatiti ideologiju "razli~itosti".
O kakvom se stawu duha radi, dobro ilustruju pitawa iz prijemnog is-
pita koji moraju da pola‘u studenti pre prijema na Univerzitet Djuk u
Severnoj Karolini, ina~e jedan od najselektivnijih u SAD:
"Da li su mu{karci i ‘ene jednako sposobni da podi‘u decu?"
"Feministkiwe mrze mu{karce - ta~no ili pogre{no?"
"Da li su sve kulture ravnopravne i jednako vredne?"
"Da li studenti Crnci ili poreklom iz Azije treba da budu obavezni
da se upoznaju sa zapadnom istorijom i kulturom?"
Ciq testa jeste da se ustanovi da li potencijalni student prihvata sa-
da ve} i formalno proklamovanu devizu Univerziteta Djuk: "multikul-
turalizam!" Ako ste kojim slu~ajem neskloni da priznate jednako vred-
nost kulture evropskog hri{}anstva i Pigmeja iz Kalamarija, bi}e vam
uskra}en pristup na Djuk. [tavi{e, morate jasno ispoqiti odbojnost
prema svakom konceptu hijerarhije kulturnih vrdnosti. Svaki oblik po-
na{awa i "manifestacije senzibiliteta" jednako su vredni - i ta~ka! Bi-
ti "monokulturan", verovati u posebnost starih Grka, u uzvi{enost got-
ske katedrale i u premo} Baha i Mocarta nad tam-tam bubwevima, pred-
stavqa te‘ak prestup u o~ima pobornika politi~ke podobnosti, na Dju-
ku i drugde. To je za wih oblik mentalne zaostalosti, ~ime se ~ak ostavqa
mesta sumwi da je doti~na osoba "rasista, fa{ista, seksista i mizantrop.
Dosledna politi~ka podobnost nove ameri~ke akademske levice dopu-
{ta, ipak, jedno odstupawe od kocepta jednake vrednosti kulture. To se
odstupawe dopu{ta samo ako zapadnu, evropsku, hri{}ansku kulturu
treba ocrniti kao oblik ugwetavawa ‘ena i neevropskih rasa. Ne dao
vam Bog da ne pro|ete kroz filter ~uvara podobnosti! Zagor~a}e vam ‘i-
vot "podobni" radikalni studenti, a ne nadajte se pomo}i ni od profeso-
237Koreni obrazovawa u Srbiji
ra. ^ak ako se ne identifikuju sa "podobwacima", oni i te kako brinu za
svoje katedre i pla{e se bojkota ili ometawa predavawa. Na Djuku oni
su ~ak podvrgnuti kontroli "Komiteta za borbu protiv diskriminaci-
je". Re~ je o pravoj orvelovskoj "policiji misli", zadu‘enoj da otkriva i
najmawi trag rasisti~kih simptoma me|u profesorima. Nije samo greh
otvoreno se izra‘avati kao rasista, nego i "praviti izraze lica i tela
kojima se manifestuje nedostatak po{tovawa prema studentima-Crnci-
ma". Studenta koji se na sumwiv na~in na{alio na ra~un navodnih homo-
seksualnih sklonosti jednog ~uvenog igra~a ameri~kog ragbija, profe-
sori su "osudili" da poha|a ~asove "senzibilizacije na homoseksual-
nost". On je potom, u pravom partijskom duhu, bio primoran da objavi sa-
mokritiku u studentskom listu Djuka. Od tada, ne ~uju se vicevi na ra-
~un pedera!
Lista potencijalnih grehova je duga: heteroseksizam je prekr{aj koji
~ine pobornici stava da homoseksualizam nije normalna manifestacija
qudske seksualnosti. Poseban je greh za nekoga re}i da je "lep" ili "ru-
‘an", to je lookism! Treba suzbijati u sebi ne samo uro|enu sklonost da se
o nekome sudi na osnovu izgleda, nego i svaku pomisao da se izgled qudi
estetski vrednuje.
Naravno, biti podoban zna~i i pravilno koristiti jezik, koji sada na
ameri~kim univerzitetima obiluje eufemizmima. Crnci su tako posta-
li "Afro-Amerikanci", hendikepirani su "lica izlo‘ena fizi~kom iza-
zovu" (physically challenged), a starci - "zreli qudi". Indijanci su ve}
odavno samo i jedino "ameri~ki uro|enici" (native Americans). Feminist-
kiwe su tu da paze da li zamenicu "ona" koristite isto tako ~esto kao i
zamenicu "on" - pa makar i po cenu gramati~ke nedoslednosti. Posebno je
delikatno pitawe kako treba pisati re~ "‘ena". Na politi~ki nepodob-
nom engleskom, koji ste u~ili u {koli, ta re~ se pi{e woman. Medutim,
podobno je izmeniti spelovawe, da iz te re~i nestane omra‘eni man (mu-
{karac). Dobija se womyn (sic!), re~ koje nema u Vebsterovom re~niku i
koja vam ne}e zaraditi prolaznu ocenu na Kolarcu, ali od ~ije upotrebe
mo‘da zavisi va{a podobnost u Ju‘noj Karolini. Onima koji se sa no-
vom ortodoksijom ne sla‘u, ostaje }utawe - zato {to suvi{e dr‘e do se-
be da bi prihvatili "novogovor", ili zato {to zaziru od posledice kori-
{}ewa "nepodobne" terminologije.
Kako konstatuje Gi Sorman u "Figaro Magazenu", "ameri~ki univerzite-
ti su prirodni rezervat posledwih marksisti~kih intelektualaca na
Zapadu". Dana{wi profesori, dekani, {efovi katedri na ameri~kim
univerzitetima, politi~ki su se formirali tokom {ezdesetih godina, u
238 Koreni obrazovawa u Srbiji
vrtlogu pokreta protiv rata u Vijetnamu i u duhu nove levice oslowene
na "mladog Marksa". Ideologizirani do kosti, oni su hladnokrvno ravno-
du{ni prema krahu komunisti~kog sistema. Ovo dokazuje profesor bio-
logije na Djuku Ri~ard Levontin koji mirne du{e ka‘e:
"Univerzitet je fabrika ideolo{kog oru‘ja i obuka za klasnu borbu.
Univerzitet ne slu‘i ni~em drugom... Mo‘da okolnosti trenutno nisu
povoqne za revolucionarnu borbu, ali }e univerziteti u najmawu ruku
proizvesti marksisti~ku inteligenciju spremnu za budu}e obra~une."
Nije te{ko razumeti zabrinutost roditeqa, pripadnika sredweg i vi-
{eg dru{tvenog stale‘a u SAD, koji odvajaju prose~no nekih trideset
hiqada dolara godi{we za {kolovawe svojih sinova i k}eri na Djuku!
Oni, eto, ‘ive u iluziji da su im deca oti{la na univerzitet da sti~u
znawa, da pro{iruju vidike i spremaju se za ‘ivot i karijeru ... U stvari,
kako im neuvijeno poru~uje jedan od vaspita~a te iste dece, ciq institu-
cije koju poha|aju jeste da od wih napravi topovsko meso nove runde kla-
sne borbe.
Posebnu pri~u na ameri~kim univerzitetima tvore crnci. Oni u vr-
hunske institucije visokog obrazovawa uglavnom ulaze zahvaquju}i
perverznom sistemu takozvane "pozitivne diskriminacije". Re~ je o kvo-
tama od petnaest ili dvadeset posto bruco{kih mesta koja su UNAPRED
odvojena za crnce, kako bi se "ispravile istorijske nepravde". Tako se, na-
ravno, stvaraju nove: mladi belci ili Azijci (talentovani Vijetnamci,
Korejanci ili Indusi) mogu imati i preko 90% poena za upis na univer-
zitet, ali }e mesto - umesto wih - dobiti polupismeni crnac iz detroit-
skog ili ju‘no~ika{kog geta, samo zahvaquju}i svojoj boji ko‘e. Narav-
no, nenaviknuti na sistematski rad i samo polovi~no osposobqeni za
^ITAWE (da o suptilnijim aspektima akademske obuke ne govorimo),
crnci posti‘u katastrofalne rezultate na ispitima. Poraznim razul-
tatima crnaca ne poma‘e ~ak ni ~iwenica da im se redovno gleda kroz
prste na ispitima - i to ne samo od strane profesora koji su legli na ru-
du politi~ke podobnosti...
Me|utim, za mlade, gnevne qude crne puti, koji imaju tek veoma maglo-
vitu predstavu gde su, {ta rade i za{to su uop{te tu dovedeni, aktiv "po-
liti~ki podobnih pru‘a Bogom dana obja{wewa: slabi rezultati su po-
sledica rasizma nastavnog osobqa koje se "slepo i dogmatski" pridr‘ava
nastavnog plana i programa. Za mladog belca, podr‘avati takve nebuloze
jeste najboqe re{ewe sa ~isto pragmati~nog stanovi{ta: on se time pona-
{a "radikalno", a ostaje konformista u okviru dominiraju}e kulture
sveta univerziteta kome pripada.
239Koreni obrazovawa u Srbiji
Na sve ovo se nadovezuje demagogija "politi~ki podobnih" metoda: biti
podoban nipo{to ne zna~i biti dobar student. Dovoqno je imati crnu ko-
‘u, vaginu, fizi~ki hendikep, seksualnu devijaciju ili ma koji drugi
oblik protivqewa elitizmu u wegovom klasi~nom, evropskom zna~ewu.
I tako, situacija se ponekad grani~i sa tragikomedijom. O~ajni~ki po-
ku{avaju}i da popune prazninu nastalu izbacivawem Platona, Biblije
i [ekspira iz nastavnog plana i programa, pobornici politi~ke podob-
nosti ne uspevaju da na|u iole ~itqive tekstove ‘ena-pisaca iz tzv. Tre-
}eg sveta. "One postoje, samo je problem na}i wihove tekstove", sa zelot-
skim ‘arom kli~e Naomi [or, profesorka kwi‘evnosti na Djuku. Ona
dodaje:
"Neosporno je da ono {ta nazivamo klasi~nom kulturom predstavqa
dru{tvenu obmanu. To je samo odraz ukusa mawine privilegovanih u od-
re|enoj epohi. Tvrditi da je data kultura istinski ameri~ka zna~i zane-
marivati ‘ene i potla~ene, kojima nije bila pru‘ena mogu}nost da is-
pri~aja svoju pri~u."
Kako isti~e izve{ta~ "Figaro Magazena" Gi Sorman, specijalnost
Naomi [or i woj sli~nih jeste da iz tekstova klasi~ne kwi‘evnosti
izvla~e primere mu{kog {ovinizma i rasizma. Time se obezbe|uje po-
pularnost kod studenata nesklonih ozbiqnom radu, kao i politi~ka
podobnost. [ekspir se ne ~ita da bi se shvatio [ekspir, ve} da bismo
shvatili sebe same, otkrivaju}i "predrasude" staroga barda, i tako po-
digli sopstvenu "politi~ku podobnu" svest. Tako je pobuna protiv
Istine, Lepote i Dobroga podignuta na pijedestal ustanka protiv
ugwetavaju}e stvarnosti: ni Istina, ni Lepo, ni Dobro - za politi~ki
podobnu levicu - ne postoje kao apriorne kategorije. To su samo relati-
vizirani, hijerarhijski definisani diskursi ostarelih mu{karaca
bele rase i vi{eg dru{tvenog stale‘a, a koji su pritom, prete‘no, mr-
tvi. Ono {to je predstavqalo ju~era{wu kulturu i moralnost samo su
okovi kojima je doti~na bela~ka mawina tla~ila hendikepirane crne
lezbijke iz Tre}eg sveta.
Sr|a Trifkovi}1994.
240 Koreni obrazovawa u Srbiji
SLI^NOSTI MARKSISTI^KOG I GRA\ANSKOG VASPITAWA I OBRAZOVAWA
U ovom radu bi}e razmatran problem odnosa obrazovawa i dr‘ave sa raz-
vojnog stanovi{ta: u kojoj meri se sa promenom politi~ke vlasti u dr‘avi
mewa obrazovni sistem jednog dru{tvg. Poku{a}u da odgovorim na pitawa:
(1) kako dr‘ava instrumentalizuje obrazovawe za svoje politi~ke i ideo-
lo{ke potrebe i (2) kakav je odnos nau~ne misli o obrazovawu i politi~-
ke vlasti u dr‘avi? Iskustvo jugoslovenske (srpske) dr‘ave i obrazovawa
od 1945. do 2001. godine dobar je primer za analizu problema o kome je re~.
Izme|u dr‘ave i obrazovawa postoji mawe-vi{e izra‘en stepen subor-
dinacije. Bila demokratska ili nedemokratska dr‘ava (parlament, vla-
da, sud) ona je uvek imala nadmo} nad obrazovawem iz vi{e razloga: obra-
zovawe ne mo‘e da se odvija bez pravnih okvira; dr‘ava {titi obrazova-
we od drugih obrazovnih sistema (politi~kog, verskog, inostranog); obra-
zovawe ne mo‘e da odredi prioritet; dr‘ava obezbe|uje celovit pogled
na obrazovawe; dr‘ava posreduje u me|udr‘avnim odnosima.
Dr‘ava, dakle, kontroli{e obrazovawe svojih gra|ana sistemom obra-
zovawa (zakonodavstvo, institucije, finansirawe, obrazovna politika,
kadrovi) i uvo|ewem ideolo{kog predmeta u nastavni plan i program
(predmet koji oblikuje osnovnu zamisao dru{tva vladaju}e politi~ke
snage). Na pitawe: {ta }e se u~iti u {kolama odgovara prosvetna vlast
dr‘ave. Kakva je tu uloga nau~nih znawa o vaspitawu i obrazovawu (peda-
gogije, sociologije, psihologije, filozofije)? Wihov status u sistemu
obrazovawa zavisi od "}udi" politi~ke vlasti. Od politi~ke voqe dr‘a-
ve zavisi da li }e i kako nau~na znawa o obrazovawu biti upotrebqena.
Wihova minimalna uloga je u tome da ponude odgovore kako }e se obrazo-
vati, u~iti, vaspitavati? Odnos izme|u dr‘ave i nau~nih znawa o vaspi-
tawu i obrazovawu nije predvidiv sa koncepcijskog stanovi{ta.
Obrazovawe u SFRJ (SR Srbiji) od 1945. do 2002.
Marksisti~ko obrazovawe u SFRJ (SR Srbiji) 1945-1990. U SFR Jugo-
slaviji osnovna funkcija socijalisti~kog obrazovawa bila je definisa-
241Koreni obrazovawa u Srbiji
na kao usvajawe marksisti~kog pogleda na svet, odnosno marksisti~ke te-
orije i ideologije. Kqu~ne vaspitne i obrazovne vrednosti centrirane
su na dru{tvo: (1) rukovode}a uloga komunisti~ke partije u dru{tvu i
dr‘avi, (2) dru{tvena svojina nad sredstvima za proizvodwu, (3) dru-
{tvena jednakost i borba protiv eksploatacije, (4) internacionalizam,
odnosno bratstvo i jedinstvo, (5) kritika religije.
Komunisti~ka ideologizacija obrazovawa prikrivala se navodno na-
u~nom osnovom marksizma i sistemskim pristupom obrazovawu. Najra-
dikalnija reforma obrazovawa izvedena je 1977. godine, kada se donosi
politi~ka odluka o uvo|ewu sistema zajedni~kih osnova i usmerenog
obrazovawa kao i odluka o uvo|ewu posebnog predmeta marksisti~kog
obrazovawa na sve nivoe obrazovnog sistema. U nastavni plan i program
uvodi se predmet pod nazivom: "Osnove marksizma i socijalisti~kog sa-
moupravqawa". Redosled poteza je bio: doneta je politi~ka odluka o
marksisti~kom obrazovawu a zatim su je prosvetne vlasti i stru~waci
operacionalizovali u svim elementima nastave.
Izrada marksisti~kog nastavnog programa zasnivala se na kombina-
ciji jednog nesistematizovanog marksisti~kog filozofsko-sociolo-
{kog znawa, apsolutizacije skromnog iskustva radni~kih revolucija
u evropskom 19. i 20. veku i mehani~kom spajawu Marksovog i Engelso-
vog u~ewa sa socijalisti~kim samoupravqawem. Najve}a pa‘wa u izra-
di marksisti~kog kurikuluma bila je posve}ena wegovom deklarativ-
nom i operacionalnom aspektu, a skoro nikakva evaluaciji i kvalite-
tu usvojenog znawa. Osnovni elementi marksisti~kog predmeta u sred-
woj {koli bili su: razvoj i struktura qudskog dru{tva (baza i nad-
gradwa), marksisti~ko shvatawe sveta; socijalizam kao prelazni peri-
od (dru{tveno-ekonomska osnova socijalisti~kog samoupravqawa i
osnove dru{tveno-politi~kog sistema); radni~ki pokret i razvoj
marksizma od druge polovine 19. veka do na{eg vremena; u filozofiji,
razvoj filozofije do Marksa i Engelsa i wihovih filozofskih nasta-
vqa~a.
Vaspitni i obrazovni ciqevi bili su u jednom - nau~iti u~enika ko-
munisti~kim znawima, vrednostima, ve{tinama. Apsolutizacija mark-
sisti~kog pogleda na svet u nastavnim planovima i programima izbri-
sala je princip disciplinarnog obrazovawa. Ciqevi i zadaci ovako
koncipiranog predmeta bili su: (1) formirawe marksisti~kog pogleda
na svet, (2) pripremawe mlade generacije za razvoj samoupravnih odno-
sa, (3) ukidawe podele na umni i fizi~ki rad. Ovakav koncept obrazov-
nog sistema bio je i u kompletnoj materijalnoj i programskoj zavisno-
242 Koreni obrazovawa u Srbiji
sti od partijske dr‘ave (Avramovi}, 1983).
Obrazovawe u parlamentarnoj dr‘avi (1990-2000). Sa ratnim raspadom
SFRJ i ukidawem normativnih pretpostavki samoupravnog socijalizma
(1990) otvorila se diskusija o temeqnim pitawima ‘ivota na{e zajedni-
ce. U odnosu na socijalisti~ko-komunisti~ku strukturu dru{tva novo
je: uvo|ewe vi{estrana~kog sistema, privatne svojine, dru{tvene nejed-
nakosti, sukob s "me|unarodnom zajednicom", afirmacija teizma. Insti-
tucionalizacija vi{estrana~kog sistema, sa stamovi{ta obrazovawa,
podrazumeva: (1) mogu}nost razli~itog ure|ivawa odnosa dr‘ave i obra-
zovawa, (2) {irewe privatnog obrazovawa, (3) prodor gra|anskih inicija-
tiva u obrazovawe - alternativne obrazovne institucije.
Dr‘avna vlast je proklamovala izgradwu demokratskog dru{tva i ta-
kvoj politi~koj orijentaciji prilagodila obrazovni sistem. Kao i u dru-
gim stvarima i ovde se pokazalo dejstvo razli~itog shvatawa demokrati-
je i wenog prakti~nog ostvarivawa. Demokratizacija obrazovawa se vezu-
je za op{te pravo na obrazovawe, jednakost mogu}nosti za obrazovawe, ja-
~awe uloge privatne inicijative u obrazovawu (tr‘i{te u obrazovawu),
definisana prava u~enika u obrazovawu, {irewe mre‘e obrazovnih
ustanova. Drugi vid demokratizacije obrazovawa usredsre|en je na pita-
we sistema odlu~ivawa.
Na pitawe kakvo obrazovawe ‘elimo, odgovorila je dominantna poli-
ti~ka partija u srpskom parlamentu - Socijalisti~ka partija Srbije. U
odnosu na samoupravni socijalizam, obrazovawe je moralo da dobije novu
legitimacijsku ulogu. Dok je u prethodnoj dr‘avi obrazovawe (marksi-
sti~ko obrazovawe) moralo da bude instrument za idejnu i kadrovsku re-
produkciju dru{tva, da bude u direktnoj funkciji ideolo{ke legitima-
cije poretka, u novim dru{tvenim i politi~kim okolnostima obrazova-
we se na lo{ na~in demokratizuje bez namere da se ugasi ideolo{ki
predmet. Na nivou sistema obrazovawa ukinut je sistem zajedni~kih
osnova i usmerenog obrazovawa ali je zadr‘an centralizam odlu~ivawa,
blaga korekcija nastavnih planova i programa, minimalno usavr{avawe
nastavnika, zaboravqena evaluacija, uz zapostavqawe infrastrukture.
Vlast je upravqala sistemom obrazovawa brigom za popravqawe pada ma-
terijalnog standarda zaposlenih u obrazovawu. Naravno, ne sme se zabo-
raviti da je to period inostrane izolacije Srbije, ratova na prostoru
biv{e dr‘ave, pada bruto nacionalnog dohotka, priliva oko 1.000.000 iz-
beglica.
Ideolo{ki predmet je definisan kao Ustav i prava gra|ana. Razume se,
ovaj predmet nije izra‘avao interese vladaju}e partije ali je wegov sa-
243Koreni obrazovawa u Srbiji
dr‘aj i metodi~ka obrada bila prilago|ena vladaju}im snagama (Avra-
movi}, 2000).
Novo u odnosu na socijalisti~ko obrazovawe bila je pro{irena kri-
tika sistemskih re{ewa i obrazovne prakse. Otvoreno se raspravqa o
obrazovawu. Tako, kriti~ari tvrde da je obrazovni sistem nepotpun
(formalno/neformalno obrazovawe), centralizovan sistem upravqawa,
uniformisan, uz tendencije ja~awa nejednakosti u obrazovawu, nastavni
planovi i programi se shvataju kao realizacija a ne kreativna primena,
nezadovoqavaju}i polo‘aj dece i mladih (Ivi}, 1998).
Gra|ansko vaspitawe i obrazovawe (2000-2002). Politi~ke promene
na izborima 24. septembra 2000. i 23. decembra 2000. godine uslovile su
radikalne promene u obrazovawu. Vlast koalicije DOS-a u obrazovawu
najavila je sveobuhvatne reforme sistema i obrazovne politike. (Kao da
je re~ o obrazovnoj revoluciji a ne o reformi!) Kao strate{ki priorite-
ti obrazovne reforme navode se: (1) obrazovawe staviti u funkciju eko-
nomskog razvitka, (2) obrazovawe kao podr{ka demokratskog razvoja, (3)
obrazovawe ukqu~iti u evropske integracije (dokument Ministarstva:
Obrazovne reforme: ciqevi i strategije, 2001). Novo je: decentralizacija
sistema obrazovawa, podizawe kvaliteta obrazovawa i podr{ka demokra-
tizaciji dru{tva. U tom sklopu ciqevi novog sistema obrazovawa odre-
|uju se kao: razvoj onih znawa, mi{qewa i ve{tina koje doprinose efika-
snom re{avawu problema i dono{ewu odluka; razvoj funkcionalne pi-
smenosti primerene informati~kom dru{tvu; razvoj vrednosti tolera-
nicije i gra|anskog dru{tva (\uri{i}, 2002).
Na temequ ovako koncipiranih ciqeva obrazovne reforme odre|uju se
pravci delovawa - planiraju se promene u nastavnim planovima i progra-
mima, uybenicima, usavr{avawu nastavnika, demokratazaciji {kole,
evaluaciji i gra|anskom vaspitawu. Za ovo posledwe obezbe|eno je mesto
u nastavnim predmetima osnovnih i sredwih {kola.
U oblasti dru{tvenog vaspitawa i obrazovawa dominira gra|ansko
vaspitawe i obrazovawe. Ovaj predmet ima funkciju ideolo{kog stuba
obrazovnog sistema. Ako politi~ka vlast ‘eli da ostvari gra|ansko dru-
{tvo onda ovako koncipiran predmet treba da bude obrazovno sredstvo.
Ciqevi obrazovawa definisani su kroz pripremu u~enika za ekonom-
ski, politi~ki i kulturni ‘ivot a ne kroz zahteve dru{tva i dr‘ave
("[kola po meri deteta", Politika, 14. januar 2002). Pojedinca treba obu-
~iti za boqe pla}ene poslove i za ulogu gra|anina, da vi{e zna i boqe
misli. Ostvarivawe ovih ciqeva bi}e prepu{teno dr‘avnom i privat-
nom sistemu obrazovawa a uspe{nost }e se meriti prilagodqivo{}u
244 Koreni obrazovawa u Srbiji
dru{tvenom razvoju. Treba o~ekivati i sna‘an pritisak "evropskih
standarda" u obrazovawu. Proces EU integracije ima svoju cenu a to je
smawivawe uloge dr‘ave u kreirawu strategije i konkretnih planova
razvoja obrazovawa a pove}avawe uloge me|unarodnih normi.
Da rezimiramo: istorija jugoslovenskog (srpskog) dru{tva od 1945. do
2002. godine pokazuje da su promene u sistemu obrazovawa i dru{tvenom
kurikulumu posledica politi~ke voqe vlasti. Obrazovawe je imalo
funkciju da promovi{e dru{tvo po meri vlasti. Reforme obrazovawa
treba da u~vrste vladaju}u sliku dru{tva (kakvo dru{tvo ‘elimo), ali
i da budu sredstvo legitimizacije poretka. Tom ciqu su podre|ene vas-
pitno-obrazovne strategije. U svakoj obrazovnoj reformi didakti~ko-me-
todi~ka znawa se funkcionalizuju. Ona ne podle‘u reformama: ove re-
forme su autonomne.
Socijalisti~ko i gra|ansko dru{tvo
Svaka politi~ka vlast mora da raspola‘e "svojom vizijom dru{tva".
Ona mora svojim pristalicama i gra|anima da ka‘e kakvo dru{tvo ‘e-
limo. U naporu da ostvari svoju zamisao dru{tva, politi~ka vlast kori-
sti razna sredstva a jedno od najva‘nijih je i sistem obrazovawa. Od ~ega
je sve satkana zamisao dru{tva, stvar je sociolo{kih istra‘ivawa, ali
dovoqno je podsetiti da se u woj prepli}u teorijska, ideolo{ka i prak-
ti~na znawa, vrednosti, uverewa, stavovi itd.
Da podsetimo ovde na razliku izme|u socijalisti~kog i gra|anskog
dru{tva kako bismo pre{li na razlike i sli~nosti u obrazovnoj koncep-
ciji.
Pojam "socijalizam" mo‘e se analizirati iz tri perspektive: teorij-
ske, ideolo{ke, iskustvene. Ali, osnovna ideja ovog dru{tva je dru{tve-
na jednakost. Ova ideja se razli~ito tuma~ila i ostvarivala. Marksovu
koncepciju socijalizma (komunizma) obuhvata: (a) podru{tvqavawe pro-
izvodnih sredstava i proizvodnih uslova - ukidawe robe i novca, (b) uki-
dawe podele rada - grad i selo, fizi~ki i duhovni rad, (v) ukidawe poli-
ti~kog izraza podele rada - dr‘avni aparat, (g) nadnacionalno jedinstvo
~ove~anstva i ukidawe kapitalisti~kog svetskog tr‘i{ta.
Ideolo{ka istorija vladaju}e grupe dobila je svoju "nau~nu" formu.
Ideolozi boq{evi~kog (sovjetskog) socijalizma maksimalno su eksploa-
tisali "objektivne zakone kretawa dru{tva". Ali, to im nije bilo dovoq-
no, pa su "nau~no" obrazlagali vlastiti monopol na javnu vlast. Tako, sve
245Koreni obrazovawa u Srbiji
do 1989. godine, pisalo se kako je put Rusije ka komunizmu "magistralni
put svetske istorije, cele qudske istorije". Istorijski zakoni postoje ne-
zavisno od qudskih potreba i akcija, a politi~ka avangarda kao svest
radni~ke klase treba da ih otkrije i usmeri pokret ka svom ciqu.
[ta je pokazalo prakti~no iskustvo boq{evi~kog modela socijali-
zma? On ne mo‘e da se izle~i od hroni~nih dru{tvenih kriza. Nijedan
dru{tveni problem nije re{en u proteklom razdobqu: ni vlast ~oveka
nad ~ovekom, ni monopol nad vi{kom vrednosti, ni neki od oblika otu-
|ewa, a novi poredak ne jam~i ~ak ni mir. Vlast koja je htela da na kriti-
ci kapitalizma izgradi socijalisti~ko dru{tvo imala je u osnovi glo-
balnu ambiciju ("novi svetski poredak"), i stvarawe nove antropologije.
Kakvo dru{tvo poku{ava da zasnuje gra|anska politi~ka vlast? U
osnovi gra|anske vizije dru{tva nalazi se individualizam i privat-
nost. Dru{tvo je posledica wihovih interesa, potreba, vrednosti a po-
srednik je tr‘i{te i demokratske institucije. U ovom dru{tvu va‘i
slede}e: "svaki ~ovek je kova~ svoje sre}e".
Osnovni elementi gra|anskog dru{tva su: (1) individualizam (kao
osnovna pretpostavka liberalizma); (2) privatnost (na primer, vrlina
neme{awa u tu|i ‘ivot); (3) tr‘i{te (samoregulisawe brojnih transak-
cija-ugovora izme|u pojedinaca i asocijacija); (4) pluralizam (veliki
broj kompetitivnih dru{tvenih grupa i slobodno izra‘avawe ideja, ve-
rovawa i politi~kih stavova); (5) klasne razlike (bitni aspekt struktu-
re gra|anskog dru{tva). Ideolozi i teoreti~ari gra|anskog dru{tva su
saglasni u uverwu da to treba da bude globalni poredak i da takvom po-
retku treba da odgovara novi ~ovek. Re~ je o gra|aninu a ne nacionalnom,
socijalnom, verskom subjektu.
Politi~ka vlast, sa jednom od vizija dru{tva, odre|uje ciqeve obrazo-
vawa. Razmotri}emo ciqeve socijalisti~kog i gra|anskog vaspitawa i
obrazovawa. Ciqevi su uvek izraz nekih interesa (politi~kih, ekonom-
skih, kulturnih). [ta su osnovni ciqevi socijalisti~kog i gra|anskog
vaspitawa i obrazovawa?
Socijalisti~ko obrazovawe (Osnove marksizma i socijalisti~kog sa-moupravqawa). U kontekstu {irih dru{tvenih, politi~kih i ideolo-
{kih kretawa posle Drugog svetskog rata, socijalisti~ko obrazovawe je
u SFRJ predstavqalo jedan vid borbe za socijalisti~ko dru{tvo. Obra-
zovawe je svojim sistemom i ideolo{kim predmetima imalo funkciju
afirmacije socijalisti~kog dru{tva i internacionalizma. U spoqnopo-
liti~kom pogledu, obrazovawe je {irilo privr‘enost nesvrstanom po-
kretu.
246 Koreni obrazovawa u Srbiji
Nov odnos prema tradiciji bila je zna~ajna karakteristika socijali-
sti~kog (samoupravnog) obrazovawa. Zapravo, do{lo je do izbacivawa
tradicije iz obrazovawa - ustanove i svest (kapitalizam, nacija, religi-
ja, elitna kultura) treba da se zaborave. Najzad, ciq socijalisti~kog
obrazovawa bio je - stvarawe novog ~oveka. Promena vrednosne orijenta-
cije li~nosti obuhvatala je vaspitawe za: (a) stvarala{tvo, slobodu, kul-
turu, (b) nau~no primewivawe ste~enih znawa, (v) formirawe marksi-
sti~ko-socijalisti~ke idejne orijentacije, (g) sposobnost za razvoj soci-
jalisti~kih i samoupravnih odnosa, (d) prevazila‘ewe protivre~nosti
izme|u umnog i fizi~kog rada. Kada se pa‘qivije razmotre ove crte no-
vog ~oveka lako }e se zapaziti niz kontradikcija. Takva li~nost je mogu-
}a samo u ma{ti. Neskriveni ciq socijalisti~kog, kasnije marksisti~-
kog obrazovawa, bio je da se wegove vrednosti pro{ire na sve predmete
(marksisti~ki pristup matematici), da postanu sastavni deo kurikulu-
ma.
Gra|ansko vaspitawe i obrazovawe. Afirmacija gra|anskog dru{tva a,
samim tim, i obrazovawa u Srbiji, poklapa se sa "tranzicijom" biv{ih so-
cijalisti~kih dr‘ava u kapitalisti~ko dru{tvo. Nov nastavni predmet
i obrazovna orijentacija treba da izraze promene u dru{tvenom i poli-
ti~kom ‘ivotu.
Nova obrazovna politika u Srbiji nema {ta da izmi{qa - ona treba sa-
mo da preuzme one vaspitne modele i znawa o demokratiji i gra|anskom
dru{tvu koji se ve} praktikuju u Americi i Zapadnoj Evropi. Re~ je o
skupu znawa o gra|anskom dru{tvu, dru{tvenoj i politi~koj ulozi gra-
|anina, qudskim pravima i wihovoj za{titi, toleranciji, na~inima re-
{avawa konflikata, ulozi crkve u gra|anskom dru{tvu, slobodnom tr-
‘i{tu. Gra|ansko obrazovawe treba da ospori ustanove i vrednosti ko-
je su oblikovane nacionalnom tradicijom. U {irem smislu re~i, radi se
o promeni politi~ke kulture naroda iz biv{ih socijalisti~kih dr‘a-
va.
Razume se, potrebna je promena intelektualnih, emocionalnih, voq-
nih, moralnih svojstava li~nosti ili stvarawe odre|enog tipa li~no-
sti i razvijawe odgovaraju}ih osobina li~nosti. Re~ je o izgradwi "par-
ticipativno usmerenog gra|anina", dakle kooperativne li~nosti, ini-
cijativnoj i "budnoj" prema vlasti. To se posti‘e komunikacijom u gru-
pi, re{avawem sukoba, znawima o pravima i odgovornosti, participaci-
jom, za{titom i kr{ewem prava (Priru~nik za gra|ansko vaspitawe,
2001).
247Koreni obrazovawa u Srbiji
Komparacija: ciqevi, ostvarewa, evaluacija
Kada se izvr{i uporedna analiza ideolo{kih predmeta (socijalno-po-
liti~kih znawa) u proteklom razdobqu (1945-2002) odmah }e se zapaziti
strukturna istovetnost ali korenita funkcionalna razli~itost. U si-
stemu obrazovawa Republike Srbije ovi predmeti su imali istu dru-
{tvenu i ideolo{ku funkciju ali sa radikalno druga~ijim predmetnim
sadr‘ajima. Promena politi~ke vlasti, sa stanovi{ta obrazovawa, zna-
~ila je primenu vrste znawa, vrednosti, stavova, ve{tina, pri ~emu poli-
ti~ka promena nije zadirala u pedago{ko-didakti~ka sredstva. Pogledaj-
mo prvu komparaciju.
Ciqevi obrazovawa. U obrazovni sistem Republike Srbije ugra|uje se
jedan ideolo{ki predmet ~iji je zadatak da socijalno, politi~ki i idej-
no socijalizuje mlade generacije, zapravo da ih "pridobije" za odre|enu
koncepciju dru{tva. Ta koncepcija je i u prvom i u drugom slu~aju "uve-
zena" iz velikih i u tom svom vremenu svetski dominiraju}ih dr‘ava.
Posle 1945. godine to je bio SSSR (ta~nije blok socijalisti~kih dr‘ava)
a posle 1989, sa padom isto~nog socijalizma, SAD (sa zapadnom Evropom)
postaje vode}a sila sveta. Ovde izlo‘ena komparacija pokazuje da su
obrazovne funkcije marksizma i gra|anskog obrazovawa bile istovetne.
Razlika je u nastavnim sadr‘ajima: u prvom je bila razvijena vizija so-
cijalizma, u drugom gra|anskog dru{tva.
Ostvarivawe ciqeva marksizma i gra|anskog obrazovawa. Da bi se
ostvarili ciqevi ideolo{kih predmeta koriste se proverena institu-
cionalna sredstva. Najpre se u nastavnom planu i programu daje privile-
govano mesto ideolo{kim predmetima u tom smislu {to im se posve}uje
najve}a stru~na i javna pa‘wa, a jo{ vi{e {to se nastoji da se ti sadr-
‘aji integri{u u ostale nastavne predmete.
Obuka nastavnika za ove predmete je istovetna. Prosvetna vlast orga-
nizuje seminare za nastavnike i stru~ne saradnike koji su predmetno
bliski novouvedenom predmetu. Za predmet Osnove marksizma i socija-
listi~kog samoupravqawa bila je omogu}ena prekvalifikacija istori-
~ara, geografa, predava~a osnova tehni~kog obrazovawa, dok su filozo-
fi i sociolozi bili li{eni te obaveze. Predmet Gra|ansko vaspitawe
postavio je ne{to druga~ije kadrovske zahteve, budu}i da je uveden u
248 Koreni obrazovawa u Srbiji
osnovne i sredwe {kole. Obuka u osnovnim {kolama obuhvatila je pre-
kvalifikaciju psihologa i pedagoga, a u sredwim {kolama jo{ i socio-
loge i filozofe.
Kao u socijalizmu tako i u gra|anskoj Srbiji, prosvetna vlast ostva-
ruje svoje ciqeve izradom sadr‘aja predmeta, pravilnika o nastavnom
planu i programu predmeta, postupka za uvo|ewe nastave u osnovnim i
sredwim {kolama.
Pored {kolskih instrumenata, u proces ostvarivawa ciqeva ideolo-
{kih predmeta ukqu~uju se i dodatne snage. Komunisti~ka partija ili
Socijalisti~ki savez radnog naroda u Socijalisti~koj Jugoslaviji (Sr-
biji) organizovali su dodatne marksisti~ke te~ajeve za u~enike i gra|a-
ne. Osim tog oblika marksisti~ke indoktrinacije organizovane su i par-
tijske {kole u kojima se izvodila marksisti~ka nastava.
Operacionalizacija projekta gra|anskog obrazovawa odvijala se u dve
faze - od 1990. u formi nevladinih organizacija, a od 2000, sa dolaskom
DOS-a na vlast, ovaj program ulazi u {kolske nastavne programe. U Srbi-
ji je u 1998. godini bilo 198 NVO koje su se bavile gra|anskim vaspitawem
i obrazovawem (Popadi} i Vasovi}, 1998), a danas ih ima oko 25.000.
NVO organizuju kra}e i du‘e kurseve na nacionalnom i internacio-
nalnom nivou, dok {kole rade po sistemu, na du‘i vremenski rok i ukqu-
~uju vaspitawe. Primera radi, objavi se poziv preko novina svim studen-
tima u dr‘avama Isto~ne Evrope da poha|aju besplatno, bez tro{kova
puta i sme{taja, sedmodnevni kurs "Nova znawa o civilnom dru{tvu i
tehnikama pregovarawa i re{avawa sukoba". Formirano je niz me|una-
rodnih organizacija koje se bave "promovisawem demokratije i gra|an-
skog dru{tva".
Kada se pa‘qivo analizira delatnost NVO za gra|ansko obrazovawe
mo‘e se zakqu~iti da je wihov va‘an ciq - formirawe novih oblika
grupne i individualne identifikacije, a odbacivawe nacionalnih i dr-
‘avnih modela identifikacije. Dovoqno je poznato da je pripadnost gru-
pi jedan od najva‘nijih elemenata socijalizacije, da posredstvom grup-
ne svesti pojedinac oblikuje stavove, vrednosti i uverewa. Strategija
gra|anskog obrazovawa ra~una sa nenacionalnim grupnim i prostornim
identifikacijama pojedinca ~ime se razbija istorijom izgra|eni naci-
onalni okvir pripadnosti. Tako se podsti~e profesionalna, porodi~na,
generacijska, polna, religiozna identifikacija. Na drutom mestu, daje se
podr{ka prostornoj identafikaciji: prema mestu ‘ivqewa, prema op-
{tini, regiji, republici, Evropi, svetu.
U celoj ovoj zamisli nije eliminisan ja-identitet ve} je wegova veza sa
249Koreni obrazovawa u Srbiji
kolektivom, bez koga ne mo‘e da se konstitui{e, usmerena na u‘e grupe
uz minimalizovawe ili uklawawe nacionalne ili dr‘avne identifika-
cije.
Kada je re~ o medijskoj kampawi treba samo ukazati na ~iwenicu da su
i socijalisti~ka i gra|anska vlast u Srbiji maksimalno koristile me-
dije za promociju svojih ideolo{kih predmeta. Televizijske emisije, no-
vinski izve{taji, radio emisije, javne tribine, predavawa stru~waka, bi-
li su {irom otvoreni za promotere ideolo{kih predmeta. U tom kontek-
stu, obe vlasti su bile nepoverqive prema kriti~koj raspravi i nisu se
trudile da obezbede ravnopravnost kriti~kog mi{qewa. Razlika je bila
u tome {to su ideolozi marksizma bili agresivniji prema kriti~kom
osporavawu svog programa.
Evaluacija. [kola ostvaruje veoma zna~ajne efekte na razvoj li~nosti
i dru{tva: integri{e dispozicije razli~ite prirode (znawe, vrednosti,
orijentacije, crte li~nosti, motivisanost), vanprogramske efekte, soci-
jalne, ekonomske.
[ta je evaluacija? Kako se odre|uju efekti obrazovawa? Bilo na koji
na~in da je odredimo ona obuhvata sve posledice u svesti i pona{awu
u~enika koje se mogu pripisati iskqu~ivo delovawu toga obrazovawa.
Kako se obavqala evaluacija u socijalizmu a kako u gra|anskoj Srbiji?
Evaluacija je najslabije mesto obrazovnog sistema Republike Srbije. U
socijalisti~kom razdobqu nije se mnogo vodilo ra~una o efektima na-
stave marksizma. Vi{e se merio efekat marksizma u komunisti~koj orga-
nizaciji nego u {kolama. Sa uvo|ewem gra|anskog vaspitawa najavquju se
instrumenti merewa obrazovnih efekata. Razlike su zna~ajne ni nivou
jedne ostvarene evaluacije (usvojenost znawa i vrednosti u {koli) i na-
javqene (spoqni ~inioci evaluacije). Sa promenom vlasti u obrazovawu
2000. godine, mewa se odnos prema evaluaciji, ali jo{ uvek ne postoji is-
kustvena evidencija za analizu.
Zakqu~ak
I socijalisti~ko i gra|ansko obrazovawe imaju funkcionalno poli-
ti~ko mesto u sistemu vaspitawa i obrazovawa nekada{we i sada{we
vlasti u Srbiji.
Socijalisti~ka vlast je shvatala dru{tvo kao strukturisanu i organi-
zovanu celinu od koje pojedinac zavisi. Osnove marksizma i socijali-
250 Koreni obrazovawa u Srbiji
sti~kog samoupravqawa bio je predmet koji je te‘i{te stavqao na "dru-
{tvo koje se ‘eli", ili koje vlast ‘eli. U tom normativnom pogledu to je
bilo dru{tvo u interesu radni~ke klase i radnih qudi a fakti~ki u in-
teresu vlasti komunisti~ke partije. Osnovna ideolo{ka ideja bila je u
marksisti~koj teoriji dru{tva.
Predmet Gra|ansko vaspitawe i obrazovawe ima za ciq da ostvari jednu
zamisao dru{tva koja ima, pored teorijskih, prakti~nih karakteristika,
i ideolo{ke. Dru{tvo se shvata kao posledica pojedina~nih interesa, po-
treba, vrednosti. Te‘i{te vaspitawa i obrazovawa stavqeno je na razvoj
li~nosti - kognitivne sposobnosti, komunikacije. socijalne ve{tine, qud-
ska prava.
Ciq oba ova predmeta je stvarawe novog dru{tva i novog ~oveka. Narav-
no, re~ je o dva razli~ita dru{tva i dve razli~ite li~nosti. Socijali-
sti~ko dru{tvo se oslawa na li~nost kojoj su va‘niji dru{tveni inte-
resi od li~nih, a gra|ansko dru{tvo na li~nost ~iji je privatni interes
svetiwa. Podudarnost u ciqevima otkriva se i u nagla{enom kriti~kom
odnosu prema dr‘avi i naciji a to nu‘no sadr‘i izvesnu dozu revolu-
cionarnog duha.
Negde skriveno, negde otvoreno, projekti obrazovawa za socijalizam i
gra|ansko dru{tvo zaobilaze institucije dr‘ave i nacije (mo} i kolek-
tivna ose}awa). To je kqu~no mesto u ovom projektu. Autoritet dr‘ave i
nacije podvrgava se kritici samo sa razli~itih pozicija. Socijalizam
kritikuje dr‘avu sa stanovi{ta klasnih internacionalisti~kih vred-
nosti, a gra|ansko dru{tvo zarad globalizma i evropskih i svetskih in-
tegracija.
Jedna struja promotera gra|anskog dru{tva zala‘e se za svetsku vladu,
za ograni~eni suverenitet, dakle za me|unarodne politi~ke odnose, pri
~emu zaobilaze problem pomerawa suvereniteta i nacionalno-dra‘avne
legitimnosti takvog ustrojstva sveta. [ta se dobija novim napadom na
dr‘avu? Da lije mogu}na gra|anska zamisao "odumirawa dr‘ave"?
Analiza uloge ideolo{kog predmeta u sistemu srpskog obrazovawa to-
kom posledwih pedeset godina omogu}ava nam da zakqu~imo nekoliko
stvari. Na prvom mestu, primer Srbije osvetqava obrazovnu sudbinu svih
malih naroda i dr‘ava - one direktno zavise od vladaju}ih ideolo{kih
centara u svetu. Kada je Moskva bila centar socijalisti~ko-komunisti~-
kog sveta, srpsko obrazovawe je bilo deo marksisti~kog pogleda na svet.
Sa dominacijom Va{ingtona, srpsko obrazovawe dobija novu ulogu - vas-
pitavawe gra|anina. Sajt Ministarstva za prosvetu i sport u vladi Srbi-
je ovu okrenutost obrazovawa najboqe ilustruje. Januara meseca 2001. go-
251Koreni obrazovawa u Srbiji
dine na wemu pi{e "Moja {kola je u Evropi". Da je postojao Internet 1946.
godine na wemu bi posalo "Moja {kola je u SSSR-u". Ovakav odnos prema
vode}im politi~kim silama sveta pokazuje samo da male dr‘ave nemaju
drugi izbor osim da ih slede. A to je stvar politi~ke vlasti u okviru dr-
‘ave.
Na{a analiza pokazuje da dr‘avna vlast odre|uje sadr‘aj obrazovawa
({ta }e se u~iti), a pedago{ke i didakti~ke instrumente prepu{ta nau~-
nom znawu. To zna~i da je obrazovawe deo politi~ke mo}i i da slu‘i ute-
meqewu te mo}i. ^ak i u zapadnim demokratijama, dr‘ava odre|uje
okvirni kurikulum i op{tinska vlasg i savet {kole su nezavisni u iz-
boru predlo‘enih znawa i vrednosti kao i u odre|ivawu unutra{we or-
ganizacije nastave.
Instrumentalna uloga obrazovawa ne mo‘e da se izbegne. U socijali-
zmu, ~itav sistem obrazovawa, a posebno ideolo{ki stubovi sistema, bi-
li su u funkciji "prelaznog perioda". U gra|anskoj Srbiji, sve je ostalo
isto osim nastavnog sadr‘aja - obrazovawe je u funkciji "tranzicije".
Na kraju, pokazuje se da je politi~ka vlast dinami~ki ~inilac obrazo-
vawa. Su{tinske promene u obrazovnom sistemu kao i u wegovim delovi-
ma, a posebno ideolo{kom delu, nastupaju sa promenom politi~ke vlasti.
Da li je mogu}na jedna neideolo{ka koncepcija obrazovawa? Dr‘ava
svojim mehanizmima (finansijama, zakonima, kadrovima) sna‘no uti~e
na stvarawe i funkcionisawe sistema obrazovawa. Mo‘e se tvrditi da je
obrazovawe jedna od primarnih funkcija dr‘ave. To nas upu}uje na raz-
matrawe pitawa oblika dr‘avne vlasti - demokratske i antidemokrat-
ske. Pa ipak, obrazovawe nije u potpunoj nadle‘nosti dr‘ave niti raz-
vojno, niti strukturno. Svako obrazovawe poseduje jedan stepen autono-
mije a postoji i vi{e puteva do znawa: porodica, krug prijateqa, samo-
stalni izvori - biblioteke, mediji. U budu}nosti, sistem obrazovawa }e,
pored dr‘ave, oblikovati privreda, me|unarodni standardi, demokrat-
ska javnost, eksperti obrazovawa.
Obrazovawe }e uticati na sistem dr‘avnih institucija na raznolike
na~ine. U meri u kojoj verno opisuje ~iwenice, razvija mi{qewe, i pred-
stavqa sliku istorije, ~oveka, dru{tva, obrazovawe }e oblikovati dr-
‘avni poredak. Uloga dr‘ave u obrazovawu zavisi od definisanih ciqe-
va (priprema u~enika za razli~ite oblasti ‘ivota). Socijalna znawa
treba da pripremaju u~enika za aktivno u~e{}e u dru{tvu i dr‘avi, za
moralno pona{awe, za odgovornost, za toleranciju.
Bez obzira na stepen izgra|enosti demokratskih institucija, obrazo-
vawe sti~e postupno onu autonomiju znawa i vrednosti koja mu omogu}a-
252 Koreni obrazovawa u Srbiji
va da gradi dru{tvo koje }e, po re~ima Milsa (1966), delati na osnovu do-
brih definicija stvarnosti. Drugim re~ima, obrazovawe je jedno od naj-
zna~ajnijih mesta na kome se stvaraju znawa i vrednosti koje }e nam po-
mo}i da odgovorimo na pitawe: kakvo dru{tvo ‘elimo?
253Koreni obrazovawa u Srbiji
ODAKLE JE [TA?
- Episkop {umadijski dr Sava (Vukovi}): Hri{}ansko prosve}ivawe
srpskog naroda ("Nastava istorije" 11/2000)
Ivan Ru‘i~i}: Prosveta u Srbiji ("Republika" 249/2000.)
- Prof. dr Emil Kamenov: Pravno regulisawe dru{tvene brige o deci
(iz kwige "Evolucija populacione politike u Srbiji 1945-2004, SANU,
Beograd 2005.)
- Prof. dr Emil Kamenov: Reforma {kolstva - pro et contra ("Nastava i
vaspitawe", 5/2002.)
- Prof. dr Emil Kamenov: Ga{ina reforma {kolstva ("Nastava i vaspi-
tawe", 5-6/2004.)
- Rasprava o metodi / Aktivna nastava i "radionice" - Obrada "Hasanagi-
nice" (uybenik "Aktivno u~ewe", Beograd 1997.)
- Polemika o Aktivnoj nastavi iz ~asopisa "[kolski ~as"
(1-2/1998; 3/1998; 1-2/1999; 3/1999; 4/1999.
- Dr Slavenko Terzi}: Porobqavawe srpske istorije ("Epoha", 11. jun
2002.)
- Dr Hanes Hofbauer: Putuju}i nau~ni~ki cirkus ("Politika ekspres",
1. jul 2004.)
- Centar za izu~avawe obrazovnih alternativa: Pravo lice reforme
{kolstva ("Istina", specijalni broj 1/2003.)
- Centar za izu~avawe obrazovnih alternativa: Reforma prosvete - da,
ali kakva? ("Pravoslavqe", 1. novembar 2004.)
- Sve{tenik Ivan Paunovi}: Ministarstvu prosvete ("Istina", specijal-
ni broj 1/2003.)
- Bo{ko Obradovi}: U odbranu jedne ‘ene ("Pravoslavqe", 1. oktobar
2004.)
- Univerzitet na nizbrdici - svi ~lanci iz "Vesnika Udru‘ewa univer-
zitetskih profesora i nau~nika Srbije" br. 14-15/2004-2005. god.
- Karen Talbot: Yory Soro{, prorok "otvorenog dru{tva" (www.globalre-search.ca)
254 Koreni obrazovawa u Srbiji
- Dr Sr|a Trifkovi}: Ameri~ka politi~ka podobnost ("Duga", br. 452)
- Dr Zoran Avramovi}: Sli~nosti marksisti~kog i gra|anskog vaspita-
wa i obrazovawa (iz kwige "Dr‘ava i obrazovawe", IPI, Beograd 2003.)
255Koreni obrazovawa u Srbiji
256 Koreni obrazovawa u Srbiji
257Koreni obrazovawa u Srbiji
258 Koreni obrazovawa u Srbiji
259Koreni obrazovawa u Srbiji
260 Koreni obrazovawa u Srbiji
261Koreni obrazovawa u Srbiji
Recommended