SAD Prezentacija

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

POLITIČKI SISTEM

SAD su nastale ujedinjavanjem trinaest kolonija, koje su ostvarili radikalni evropski doseljenici početkom 17. i prvom polovinom 18 . stoljeća;

Rastom potrebe za oslobođenjem i nezavisnosti održan je prvi kontinentalni kongres svih predstavnika 1774. godine, dok je drugi kontinentalni kongres održan 1775. godine , na kojem je utvrđena potreba vođenja odlučne borbe protiv engleskog kolonizatora

Deklaracija o nezavisnosti je donešena 04.07.1776. godine (Tomas Džeferson), čiji su principi: jednakost pred zakonom narodni suverenitet pravo naroda na državni ustanak protiv vlade ili vlade koja bi rušila pravo

suverenog naroda, pravo čovjeka na sreću, itd.

POLITIČKI SISTEM Ustavom donešenim 1787. godine SAD je pretvorena iz konferencije u

federaciju i danas predstavlja osnovu i okvir politčke vlasti. Organizacioni sistemi vlasti temelje se na principu podjele vlasti na: Zakonodavnu - vrši je Kongres, kojeg čine dva doma: Predstavnički dom - 435 članova, svaka država šalje predstavnike prema

broju stanovnika, na 2 god. Senat - 100 članova, svaka država šalje predstavnika, na 6 godina. Izvršnu - povjerena je predsjedniku SAD, bira se na 4 godine, a on je:• šef države• šef izvršne vlasti (predsjednik vlade)• vrhovni zapovjednik oružanih snaga• šef obavještajne službe• rukovoditelj Vijeća nacionalne sigurnosti• najznačajnija osoba za vođenje vanjske politike• politički neodgovoran ( ne može snositi odgovornost pred Kongresom).

POLITIČKI SISTEM Sudska vlast - nosilac sudske vlasti je Vrhovni sud koji na osnovu

svojih kompetencija, mjesta i položaja održava ravnotežu moći koja je Ustavom regulisana i garantovana. Jedna od najznačajnih funkcija ovog Suda je tumačenje Ustava i njegovih odredbi.

SISTEM NACIONALNE SIGURNOSTI "Monroova doktrina" je duži vremenski period bila prisutna u

oblikovanju posebno vanjskopolitičke globalne strategije. Zapravo radilo se o tezi političkog izolacionizma. Politika

izolacionizma je duži vremenski period imala ključni utjecaj u oblikovanju i provođenju globalnog koncepta strategije, kako na unutarpolitičkom tako i na vanjskopolitičkom planu.

Posmatrano sa vojnopolitičkog i sigurnosnog stajališta, ozbiljnu prijetnju SAD su predstavljale dvije naglašene krize i to:

• građanski rat koji je bio veoma krvav i težak i trajao je od 1861. do 1865.

• sukobi sa Meksikom (1846. i 1848.) i rat sa Španijom 1890. godine.

Prema američkim autorima vremensko razdoblje od 1815. do 1917. se može smatrati razdobljem poželjne nacionalne sigurnosti.

OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNI SISTEM Kao začetnik organiziranog oblika obavještajnog rada u SAD, navodi

se "Nacionalna detektivska agencija" koju je 1850. godine Alan Pinkerton registrovao u Čikagu.

Organizacioni tvorac na uspostavljanju obavještajne službe u SAD je bio general-major Vilijam Džej Donovan (Wiliam J. Donovan). On je predsjedniku SAD predložio osnivanje američke obavještajne službe. U julu mjesecu 1941. godine osnovana je obavještajna služba pod nazivom Ured za koordinaciju obavještajnih aktivnosti, na čijem se čelu upravo nalazio njen predlagač Donovan.

Na tragu tih opredjeljenja u prvoj polovini 1942. godine formiran je Ured za strategijska istraživanja (OSS).

OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNI SISTEM Na inicijativu predsjednika Ruzvelta početkom 1942. godine

uspostavljen je :

• Zajednički obavještajni komitet - formiran kao organ zajedničkog odbora načelnika generalštabova. U ovom Komitetu su bili predstavnici obavještajnih službi svih rodova vojske (mornarica, vazduhoplovstvo i kopnena vojska), zatim

• Ured za strategijsko istraživanje (OSS);• Služba Državnog sekretarijata vanjskih poslova kao i • Vanjskoekonomska uprava.

Da bi kao vodeća globalna sila u svijetu uspješno štitila svoje nacionalne vitalne interese, oblikovale su takav obavještajni sistem, koji će prema njihovim kreatorima biti sposoban i efikasan da prati i odgovori svim potrebama i zahtjevima političkog vodstva te države.

OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNI SISTEM

Polazeći od toga, dana 12.03.1947. godine, na prijedlog američkog predsjednika Trumana (Truman), Kongres je donio Zakon o nacionalnoj sigurnosti

Ovim Zakonom je uspostavljena i današnja Centralna obavještajna agencija SAD - (CIA) kao i Savjet za nacionalnu sigurnost, s osnovnim ciljem da predsjedniku SAD daje potrebne savjete koji impliciraju sigurnosna pitanja iz oblasti vanjske i unutrašnje politike, kao i pitanja koja tretiraju vojnu problematiku, te usmjeravanje i koordinaciju obavještajnih institucija.

OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNI SISTEM Obavještajni sistem (obavještajna zajednica) SAD danas čini 15 organizacija

koje poslove i zadatke izvršavaju u okviru svojih zakonom datih ovlaštenja:• CIA- Centralna obavještajna agencija;• Agencija za nacionalnu sigurnost;• Odbrambena obavještajna agencija Ministarstva odbrane;• Obavještajna služba armije;• Obavještajna služba vojne mornarice;• Obavještajna služba avijacije;• Obavještajna služba marinskog korpusa;• Obavještajni ured u Ministarstvu finansija;• Obavještajni elementi u Ministarstvu energetike;• Obavještajna komponenta u Ministarstvu trgovine;• Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju;• Nacionalni ured za izviđanje;• Federalni istražni biro (FBI);• Ured za obavještajnu djelatnost i istraživanje (Stejt Department);• Uprava za borbu protiv narkotika

SAVJET ZA NACIONALNU SIGURNOST - NSC

Predstavlja najvišu institucionalnu izvršnu piramidalnu instancu državne vlasti, čiji su fundamentalni zadaci da daje savjete i preporuke predsjedniku SAD, koordinira i usmjerava rad resornih saveznih agencija te da nadzire rad svih obavještajnih i kontraobavještajnih aktivnosti.

Savjet za nacionalnu sigurnost u suštini predstavlja vojnopolitičko i odbrambeno-sigurnosno, te obavještajno i kontraobavještajno tijelo koje ima ključnu ulogu za sveukupnu nacionalnu sigurnost SAD, kako na unutrašnjem, tako i na vanjskopolitičkom planu.

CENTRALNA OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA - CIA Dana 17. decembra2004, predsjednik George W. Bush

potpisao je obavještajne reforme i Zakon o sprječavanju terorizma koja je restrukturirala obavještajnu zajednicu.

Osnovana je pozicija direktora Središnje obavještajne agencije (D / CIA).

Zakon je također stvorio poziciju ravnatelja Nacionalne obavještajne službe (DNI), koji nadzire obavještajne zajednice i Nacionalni centar protiv terorizma (NKVG).

Direktora Centralne obavještajne službe uz savjet i pristanak Senata Kongresa postavlja predsjednik SAD. Upravlja operacijama, osobljem, buđetom i djeluje kao menadžer HUMINT-a., ima svoga zamjenika.

Suradnik zamjenika direktora čiji se položaj osnovao 05. jula. 2006. godine.

Centralnoj obavještajnoj (informativnoj) agenciji date su nadležnosti da obavještajne podatke i informacije o stranim državama prikuplja legalnim i tajnim putem, radi konačnog donošenja relevantnih odluka koje se odnose na nacionalne i druge vitalne interese SAD.

CENTRALNA OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA - CIA Kada je u pitanju koordinirajuća uloga obavještajnih aktivnosti,

a prema tekstu Zakona iz 1947. godine, ovlaštenja CIA-e su:• da Savjetu za nacionalnu sigurnost daje potrebne savjete o obavještajnim

aktivnostima vladinih odjela i agencija, a koji su u funkciji nacionalne sigurnosti;

• oblikuje i dostavlja Savjetu za nacionalnu sigurnost ključne preporuke na osnovu kojih se vrši koordinacija obavještajnih aktivnosti naznačenih institucija, a koje se odnose na nacionalnu sigurnost;

• kao analitička služba, obrađuje, sistematizira i na sadržajan način analizira podatke obavještajnog karaktera prikupljenih iz svih izvora, a odnose se na nacionalnu sigurnost;

• imajući u vidu složenost međunarodne društvene zbilje, CIA je dobila obavezu da pruža adekvatnu pomoć u cilju razvijanja postojećih ostalih obavještajnih agencija, na način da pored svoje osnovne funkcije uspostavlja pomoćne službe preko kojih obavlja dodatne obavještajne djelatnosti od zajedničkog interesa, a koje odredi Savjet za nacionalnu sigurnost da izvršava i druge dužnosti i funkcije koje se odnose na nacionalnu sigurnost;

CENTRALNA OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA - CIA

U cilju pružanja podrške predsjedniku SAD, Vijeću nacionalne sigurnosti i drugim subjektima, CIA će se usredotočiti isključivo na strana obavještajna pitanja.

U skladu sa direktivama Savjeta za nacionalnu sigurnost kreira program prikupljanja obavještajnih podataka i brine se o njegovom provođenju

posebnu pažnju poklanja prikupljanju podataka o oružju za masovno uništavanje (WMD) u cilju daljne neproliferacije, međunarodnom terorizmu, transnacionalnom organiziranom kriminalu, ....

Sprovodi efikasne operativne programe kontraobavještajnog karaktera prema stranim obavještajnim službama van teritorije SAD, dok unutar države može sprovoditi u saradnji sa FBI, ali samo pod odobrenjem generalnog javnog tužioca.

CENTRALNA OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA - CIA

OSNOVE UNUTRAŠNJE ORGANIZACIJE :

Direktor Centralne obavještajne agencije (DCI) u svom Uredu ima zamjenika (DDCI) sa brojnim pratećim službama kao što su:

1. Ured glavnog inspektora, 2. Štab za odnose sa javnošću, 3. Ured generalnog savjetnika, Ured za kongresne

poslove, 4. Štab za obavještajnu kontrolu naoružanja, 5. Štab za izvještavanje o agenciji, te 6. izvršni direktor.

CENTRALNA OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA - CIA Daljna unutarorganizacijska struktura je podijeljena na tri dijela:

Direktorate za koje se može reći da predstavljaju naučno-stručni, operativni i visokoprofesionalni dio obavještajne agencije, a to su:

• Nacionalnu službu za tajne opracije

(bavi se tradicionalnom špijunažom.)• Ured za Nacionalne poslove

(odgovoran za obavještajne analize)• Ured za tehničku potporu

(odgovoran za istraživačke i razvojne projekte)

Na čelu ovih agencija su zamjenici obavještajnog direktora.

NACIONALNA SIGURNOSNA AGENCIJA - NSA Agencija za nacionalnu sigurnost je osnovana na temelju tajne

direktive (memoranduma) predsjednika Trumana od 24.10.1952. godine, koja je nosila naziv "Komunikacijske obavještajne aktivnosti", s osnovnim ciljem da ona preuzme "kontrolu komunikacija i elektronsku špijunažu u korist Pentagona i drugih organa izvršne vlasti SAD"

U kasnijem periodu, a na osnovu obavještajne direktive Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSCID) od 17.01.1972. godine, utvrđena je decidno odgovornost NSA, odnosno njena nadležnost i djelokrug rada, proizvodnjom raznovrsnih signalnih obavještavanja (SIGINT), saglasno verificiranim i preciznim zahtjevima i prioritetima koji su utvrđeni od strane rukovodećih struktura obavještajne zajednice.

Analogno tome SIGINT aktivnosti su podijeljene u Komunikacijske obavještajne djelatnosti (COMINT) i Elektronske obavještajne djelatnosti (ELINT).

NACIONALNA SIGURNOSNA AGENCIJA - NSA

Imajući u vidu njeno mjesto i ulogu u obavještajnoj zajednici, odgovornost "NSA i njenog direktora su precizno utvrđene DOD Direktivom S-5100.20, ("Agencija za nacionalnu sigurnost i centralna služba sigurnosti".).

Na osnovu te Direktive direktor NSA će:• Sprovoditi SIGINT operativnu kontrolu nad SIGINT aktivnostima

utvrđenih od strane Vlade Sjedinjenih Država;• Osigurati tehničko vodstvo svim SIGINT operacijama u vezi sa SIGINT-om

Vlade Sjedinjenih Američkih Država;• U skladu sa zahtjevima obezbjediti zakonito sprovođenje SIGINT operacija• U okviru svojih ovlašćenja propisati sigurnosnu regulativu koja se odnosi

na operativnu praksu;

NACIONALNA SIGURNOSNA AGENCIJA - NSA Okvirno posmatrano, a na temelju dostupne literature NSA je

zadužena da:• da uspostavi i rukovodi virtualnim sistemom sa kompleksnim i

složenim unutarorganizacionim centraliziranim integracijskim odnosima;

• planira, koordinira i direktno rukovodi obavještajno-operativnim fazama;

• ostvaruje, permanentnu i preciznu kontrolu i zaštitu svih komunikacijskih i informacijskih kanala;

• stara se za komunikacijsku otvorenost između elemenata obavještajne zajednice SAD;

• usavršava, unapređuje i implementira najsavremenija tehničko-tehnološka dostignuća i standarde SIGINT sistema i njegovih komponenata;

Sjedište se nalazi u državi "Merilend (Maryland). Na čelu NSA se nalazi direktor koji ima zamjenika i dva pomoćnika zamjenika za operaciju i vojnu podršku.

NACIONALNA AGENCIJA ZA SNIMANJE I KARTOGRAFIJU - NIMA

Pored Centralnog Ureda za snimanje (CIO) koji je osnovan kao borbena agencija za podršku, 01.10.1996. godine, osnovana je Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju. Odgovorna je da:

• osigura odgovorno obavještajno snimanje i geopodručne informacione proizvode, podršku i informacije;

• upravlja snimanjem i geopodručnim analizama i proizvodnjom;• uništi ili osigura uništenje proizvoda fotografske obavještajne djelatnosti i

geopodručnih informacija od strane najefikasnijih i ekspeditivnih sredstava;• razvija i daje preporuke nacionalnoj i nenacionalnoj politici;• prepisuje i daje mandat standardima i tehničkim arhitekturama;• procjenjuje izvedbu fotografisanja;• revidira i odgovara na zahtjeve fotografisanja;• razvija politiku i osigurava sudjelovanje DOD-a u nacionalnom i

međunarodnom snimanju;• Savjetuje Ministra odbrane i DCI-a o budućim potrebama za snimanjem;

NACIONALNA AGENCIJA ZA SNIMANJE I KARTOGRAFIJU - NIMA

Organzacija i funkcionisanje NIMA-e se ostvaruje putem tri Direktorata:

• Direktorat za operacije• Direktorat za sisteme i tehnologiju• Direktorat za korporativne poslove

HVALA NA PAŽNJI!

Džemila Botić

Vedran Poljanica Zdenko

Ožbolt Veronika

Poljanica