View
432
Download
36
Category
Preview:
Citation preview
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 1/74
Franjo
Plaviii
/
Zdravko
Lovri(
AlkaWolf
Coporda
lrenaZoricaJeZiiVidovi i
Daniela
epelak
odig
/
Davor
Gret i i
/
Sa ia
Dura iev i t
f ZASTO KAKO
POUEGATI
IGUR]UOST
RI
RAIIU
S
OPASIIIM
EMIKATIJAMA
:
r':
'
$ r
t.
. :
t o "
. .
€
..sesr#\..l.,:
z a g r e b , K ,
2 0 1 4 .
w
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 2/74
Franjo
Plav5id
/
Zdravko
Lovrid
Alka Wolf
ioporda
/
Ittena
Zorica
JeLi(
Vidovid
Daniela
iepelak
Dodig
/
Davor
Gretid
/
SaSa
Dura5evid
Y
ZASTO I KAKO
7
POVECATI
SIGURNOST
PRI
RADU
S
OPASNIM
KEMIKALIJAMA
PRIRUCNIK
ZA OSOBE
KOJE
RADE
S
OPASNIM
KEMIKALIJAMA
Zrgreb,2014.
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 3/74
SADRZAJ
UVOD.
1. osNovNI
poJMovI
o
SrnrNrvr
UdTNcTInAZALJUDSKo
ZDRAVLJNIZIVOT
T.T.STBTNI
UETN
T
KAo
MJERILOOPASNOSTI
OD
RADA S KEMIKALIJAMA.... .
10
l.r.r.
Sro
zRpRRvo
MISLIMo
KADA
xnZEvo
DA JE
NeSro
oPASNo
r/rL IorRovNo.. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .10
1.1.2 .
RoLAZNo
Sr8c8NrE.. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .11
1.1.3 .
EPROLAZNO
STECENrE.. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .11
1.r .4 .
DJEMocuNASTUPITIoSrecerJA.. . . .
. . . .
. . . . . . . . . .11
T.T.S.
VTOZEI
KEMIKALIJA
DAVATI
ORISNE CI\KE
....................12
1.1.6 .
AKo
RAZLIKovATI
t r rNs
oD
KoRISNIH etx l rA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12
1.1.7.RIJEDAKSrprNt uiINar I NJEGOVO NACENJE A oSOBUKOJA
RADI S
KEMIKALIJAMA
........T2
1.2.OPASNA
EMIKALIJA
VELICINA
DO28........
......................
3
T.z.T.STO
JE
ZAPRAVO
OTROV
LI KEMIKALIJA
OPASNA
A LJUDSKO
ZDRAVLJE
.. . . . . . . . . . . . . . . .13
t.z.z.
zNI1ENJE
RIJECI
DOZA((.....
....................13
r.2.3.
pRIMJERI
Z Zryore
o
RELATIVNoSTI
DEFINICIJE
rRovA
ILI OPASNE
VARI
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . r4
1.2.4.
DNos
ZMEEU
ozE
uemre.
.............
4
1.2.5. ADA
orRov
DJELUJEACE,
KADASLABIJE
......15
r.z.o.Sro zApRAVo Neip PoDACI orRovNosrl NEKETVARI?.................6
I .2 .6 . I . S luZbeno
azvrs tavan je . . . . . . . . . . . . . . . .
' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ' .
7
t.2.7.
AKUTNo
rnoNteNo
IZLAGANJE
PASNoJ
EMIKALIJI........................
8
t.z.s.
ueBsrAlosr
IZLAGANJA
PASNoJ
EMIKALIJI..............
........19
r.2.9.
zLoZBNosr
oRGANIZMA
DJELovANJU
EMIKALIJE
...........20
1.3. STOVREMENO
JELOVANJN
ISBTVARI
........20
1.3.1.
BRAJANJE
erNRra
6DITIVNo
MEDUDJELovANJE)
..........2r
1.3.2.
ovECANJE
cmare
vECE
oD
zBRoJA
sINERGISrriro
MEDUDJELOVANJE)
.... . . . . . . . . . . . .21
l. 3. .
NEpRopoRCIoNArNo
oTRdAVANJE
iwarl
GoTENCIJSKo
MEDUDJELOVANJE)
.... . . . .".. . . . . .2r
1.3.4.
AZLOZI
EEUDJELOVANJA............
.......22
1.4. RSTE
rBrNrtt
uilNara
.... . . . . . . . . . . . . .22
r.4.1. KUTNA
OTROVNOST.........
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
1.4.2.
RoNteNe
rRovNosr...............
. . . . . . . . . . . .23
1.4.3.
MUTAGENOST
KARCTNOGENOST
TZAZIVANJE
OJAVE
UMORA)......24
1.4.4.
EPRODUKTIVNA
TROVNOST...............
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .25
1.4.4.1.
tjecaji
a
unkciju polnih
lijezda......
...'.........26
1.4.4.2. tetan
tjecaj
a
plod
.... . . . . . . ' . . . . . . . . .-. .26
1.4.4.3. tetttit jecajiapotomke ..... . ' . ' . . . . . . .27
1.4.4.4.
rugi
eproduktivno
tetnitjecaji....'..
.....'....'..'27
10
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 4/74
1.4.5.
KOTOKSICNOST'...............
""" '28
1.4.6.
OSTALI
STETNI
UCINCI
""""'"'29
t.4.j.
Sro
uoZsMo
zAKLJuctn
ztzrozsNoc""""""'
""""""""""'29
t.+.S.
VRZNO
JE
PROCIJENITI
IZIK
I NASTOJATI
A
SMANJITI
"""""""""""'30
1.4.8 .1 . VI MDK """" " " " " " '30
1.4.8.2.
Procjenjivanj
tizrka"""'
"""""""""
31
2.
APSORPCIJA
KEMIKALIJA..
"""""""""""'32
2.r. oPcrittvtgBNrcl
APSORPCIJE'..... ' . ... ' . .
"""""""""32
2.r.1.
OPCI
dIMBENICI
OD
STRANE
ORGANIZ}/.A"""""
"""""""""""33
2'll'1.
Debljina
kvaliteta
arijere
""
""""33
2.1.1.2.
Povr5ina
ari jere""" '
""""""""""""
33
2.1.1.3.
Vrijeme
zloZenosti
arijere
""""""'34
2.I.1'4.
Prokrvljenost
spod
arijere
2.I.1'5. Kolidina sastavjelesnihzludevina" """"""""34
2.I.1.6.
Drugi
dimbenici
""""""34
2.1.2.
EIMBENICI
OD
STRANE
KEMIKALIJE."...."..
'"""""'35
2.1.2.1.
Fizikalno-kemijska
vojstva
emikalije
"""""""
35
2.1.2.2.
Kolidina
rimijenjene
emikalije
""""""""""""
35
2.1.3.
DRUGI
CIMBENICI......... ' . ..
""""35
2 . | . 3 , | . I z r a v n o m e t l u d j e l o v a n j e d v i j u i l i v i 5 e k e m i k a l i j a . . . . . . ' . ' . . . . . ' . . .
2.I.3.2.
Neizravno
edudjelovanje""""""
"""""""""""
36
2.2.
POSEBNO
AZNA
MJESTA
APSORPCIJE
EMIKALIJA
"""
36
2.2.1.PROBAVNI USTAV """"""""""36
2.2'I.1.
Uno5enje
emikalija
z
aerosola
pra5ine
"""""'37
2.2.1.2.
Unosenje
emikalija
usenjem,
zimanjem
ela
pi6a ijekom
rada
li
prljavim
ukama.
"""""""""37
2.2.1.3.
Mehanizmi
psorpcije
emikalija
probavnom
ustavu......
..'....""""""37
2.2.1.4'
Odgoda
psorpcije
emikalije"
""""
38
2.2'I.5.
RaspoloZivost
emikalij
za
apsorpciju
""""""
"""""""""'
38
2.2.1.6.
Nadzor
psorpcije"'
"""'
39
2.2. | 'T.Spr jedavanjeu laskakemika l i je iz l ,eh lcaucr i jevo. . : . . . . . . . . . . . ' . . . . . . . . . .
2.2.1.g.
Jbrzavanleprolaska
emikalije
njezinaimobilizacija
crijevu.'...........39
2.2.2.
APSORPCIJAPREKO
OZE.....'...
""""""""39
2.2.3.
APSORPCIJA
REKO
DISNIH
PUTEVA
"""'40
2.2.3.1.
Apsorpci japl inova
para"""" '
""""40
2.2.3.1.1.
oncentracija
emikalije
zraku
"""'4I
2.2.3.1.2.
rijeme
oravka
onedi5denom
rostoru
"""""""
41
2.2.3.1.3.
izikalno-kemijska
vojstva
emikalije
""""""""'
41
2.2.3.l .4.Intenzitet
isanja
"""""""41
2.2.3.1.5.
rugi
posebni
imbenici
"""""""""" '42
2.2.3.2.
Apsorpcija
erosola
pra5ine
"""""'42
2.2.3.2.L
utovanje
erosola
pra5ine
""""""""42
2.2.3.2.2.
luznica-
barijera
mjesto
psorpcije"
"""""""'43
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 5/74
3. SPRJEdAVANJE
PSORPCIJE
3.1. GDJE
PRONACI
PUTE
O UPORABI
ZASTITNIH
SREDSTAVA?
.........,.,44
3.2. ZASTTTA
ROBAVNOG
USTAVA
...,...44
3.2.1.
NEKORISTENJE
ROPISANE
ASTITNEOPREME
,.,.,...................44
3.2.2. UZTMANJE
HRANE
I NAPITAKA
ILI PUSENJENA
MJESTUGDJE
SE
RADI SKEMIKALIJAMAOPASNIM A LJUDSKO DRAVLJE................45
3.2.3.
UZIMANJE
HRANE
I NAPITAKA
ILI PUSENJE A
IZOLIRANOM MJESTU
AKO SENISU
PRETHODNO
SPUNILEOSNOVNE
IGIJENSKE
JERE ......46
3.2.4.
UZIMANJE
SREDSTAVA
OJAPOSPJESUJU
PSORPCIJUOPASNIH
KEMIKALIJA.. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .46
3.2.5.SLUdAJNE
LI NAMJERNE
NGESTIJE PASNIH
VARI...
.........46
3.3. AsTrrA
OZE
.................47
3.3.1 .
UKE.. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .47
3.3.2.
OCr.
.......47
3.3.3 . LAVA .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48
3.3.4.
TTJELO
TRUP)
.......48
3.3.5 .
OGE.. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .48
3.3.6 .
EKONTAMINACIJA.. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49
3.4.ZASTITA
ISNOG USTAVA
................49
3.4.1.
RoerScavaNlp
KoLNoc
RAKA
........50
3.4.1 .1 .
i l t rac i ja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
3.4.1 .2 .
dsorpc i ja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
3.4.2.
DOVODENJE
RAKA
ZA DISANJE
Z DRUGIH
ZVORA
.............52
3.4.2.1.
Cijevni
redaji
adisanje
............... ' .52
3.4.2.2.
Samostalniureclaji
adisan1e...
..'.....52
3.4.2.3.Samostalni
reclaji
a
disanje
ri
spa5avanju
samospasilac)....................3
3.5.
HERMETTZTRANE
ROSTORIJE..............
...............s4
4. NESRECE
KEMIJSKE
KATASTROFB........
4.1. GDJE
LI KAKO
SEMOGU
DOGODITI
KEMIJSKA
NESRECA
LI KATASTROFA.....
5
4.r.r. LJUDSKA
OGRESKA
...............s5
4.1.1 .1 .
eznanje. . . .
. . . . . . . . ' . . . . ' . . ' . . .56
4.1.1.2.
NepridrZavanje
ropisanih
jera
radu kemikal i jama.................
........56
4.1.1.3.
NepridrZavanje
lana
jelovanja
a shtdaj
esreie.......
......'.'.56
4.L1.4. Drugidimbenici ............57
4.1.2.
TEHNOLOSKA
OGRESKA
......57
4.r.3.DRUGr
AZLOZINESRECA................
.........58
4.2. KLJUENA
PODRUCTA
AORKOD
KEMIJSKIH
NESRECA.
....................
8
4.2.1.
SPRJBiAVANTE
ESRECA.
......58
4.2.2.DJELOVANJE
SLUCAJU
OJAVE ESRECE.
...........59
4.2.2.I.Primjer
aplan
jelovanjasludaju
emijske
esreie..............................60
4.2.3.IJKLANJANJEPOSLJEDICAKEMIJSKENESRECE................
......61
4.2.3.1. Analiza
ogatlaja.....
...."61
4.2.3.2.Pradenjedravl1al judi........... ...........62
4.2.3.3.Pradenje
emikalije
okoliSu....
.'..'..62
44
))
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 6/74
5.
DEKONTAMINACIJA
I
PRVA
POMOC
KOD
IZLAGANJA
KEMIKALIJAMA""""""63
5.I.
OPCE
UPUTE
KOD
SVIH
ZLAGANJA
EMIKALIJAMA."....
..""'"'""""
63
5.1.1.
KAKo
sE
TREBA
PoNASATI
PRI
NESRECI?
"""""'
""""""""""63
5.1.2.
KAKOPOMOCIOSOBIKOJA
EBEZSVIJESTI?
.."""'63
5.1.3.KAKO POMOCIOSOBIKOJOJ EOTKAZALA
NEKA
VITALNA
FUNKCIJA?
""""""""63
5.1.4.
SrO
TRBNA
STROGO
OSTTVATI
OD
PREBACIVANJA
BOLNICU?......"64
5.1.5.
Sro
sB
MoRA
DosTAVITI
u
BoLNICU?"""""""'
"""'64
5.2.
UKLANJANJE
OPASNIH
EMIKAL1T4
S
6O2B
ILI
SLUZNICA.'..'........"""""""""'
s
s.z.t.
rouirNtuPRvo?
"""""""""'65
5.2.2.
RIRudNR
nBlsrvA
zA
DEKoNTAMINACIJU"""""""
""""""65
s.2.3.
RVA
OMOC.....
"""'66
5.2.4.
SPIRANJE
LUZNICE
..... . . . , . .""66
5.2.5.
KRATKE
UPUTE
A
DEKONTAMINACITU
OZg
t oeuu
..........66
5.2,51. Kako samsebi omoi i kodpol i jevanjaemikalr jom?... . . . . . . ' . . . . . . . . . . . ' . . ' ' . ' .66
5.2.5.2.
Kako
si
pomoii
u terenskim
uvjetima
kada
ste
poliveni
kemikalijom,
a
nema
eku6e
ode?... . ' . . . . .
""""""" '67
5.2.5'3.
Sto
udiniti
kad
vam
e
kemikalija
prsnula
odi?""""'
"""""'
68
5.2.5.4.
Sto
udiniti
kod
prskanjaopasnih
kemikalija
u oko
kod
terenskih
uvjeta?..68
5.2.5.5.
Kako
pomo6i
drugoj
osobi
kod
polijevanja
pasnom
emikalijom?.........68
5 . 2 . 5 . 6 . K a k o p om o i i p o l i v e n o jo s o b i a k o j e o n a b ez s v i j e s t i ? . , , ' . . . , . . . 6 9
5.2.5.7.
Kako
pomoii
osobi
polivenoj
opasnom
emikalijom
u
terenskim
uvjetima
bez
eku6e
ode?
....... '
"""69
5.2.5.8.
Kako
pomodi
osobi
polivenoj
opasnom
emikalijom
u terenskim
uvjetimabezvodeza dekontaminaciju?"" """"70
5.2.5.9.
Ispiranje
odiju
drugoj
osobi
ekudom
vodom
"""70
5 . 2 . 5 . | 0 . I s p i r an j e o d i j u d r u g o j os o b i u t e r e n s k i m uv j e t i m a ' . . . . . . . , . . . ' . . . .
5.Z.5.l l .posebna
ekontaminacija
od
kemikalija
eaktivnih
s vodom
.--..............71
s.3.
DISNI
SUSTAV.....
""""""""7r
5.3.1.
SrO
erNtu
NAKON
ZLAGANJE
KEMIKALIJAMA
PREKO
DISNIH
PUTEVA
"""""""""" '72
5.4.
PROBAVNI
USTAV
."""'"'72
5 . 4 . I . U K L A N J A N J E K E M I K A L I J A I Z P R O B A V N O G S U S T A V A . . ' . . . . . . . . . ' 7 2
5.4.1.1.
Op6e
pute
od
gutanja pasnih
emikalija """'73
5.4.2. GRESIVNE EMIKALIJE............. """""" '73
5 . 4 . 2 . | . K a k o p o s t u p i t i n a k o n g u t a n j a a g r e s i v n i h k e m i k a l i j a . . . . . . . , . . . ' .
5.4.3.
ORGANSKA
OTAPALA
"""""""74
5.4.3.I.
Kako
postupiti
akon
utanja
rganskih
tapala
"""""""""'74
5.4.4.
TVARI
KOJE
SE
PJENE..
""""""74
5.4.4.1.
Kako
postupiti
akon
gutanjadeterdl'enata
"""""""'
"""""74
5.4.5.
STANJEBEZSVIJESTI
"....,.......75
5.4.6.
AKO
SETZAZIYAPOVRACANJE?.... ' .....
"""""""""" '7s
5.4.6.1.
Op6e
pute
aizazivanje
ovraianja""""""""'
""""""""""75
5.4.7.
ADSORPCIJA
A
INERTNI
MATERIJAL.........'
..,,...."..75
5.4.7.I.
Kada
se
nakon
gutanja
emikalije
zima}u
redstva
avezanje
kemikal i ja?
""""""""""76
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 7/74
l
UVOD
NakonviseodpetgodinaodrLavanjatbdajevaoradusotrovimaidesetakgodin
odri,avanjatedajeva
sigurnom
adu
s
kemikalijam
za
radnTke
oji
s
njima
obavljaju
ro-
fesionalne
oslove
"uuzut^sepotrebaa dodatnimusavr.avanj.-, to e takoder
od
ranije
predvideno
rrrutsLii'i;;i*'1
uz
iskustvo
stedeno
a
predavanjima
ispitima
obi*li
smo
brojne
vrtke
t
o3.
.io:u.
opasnim
emitcatl3ama,
osebno
nima
Stetnim
a
judsko
zdravlje
i
okoli5,
a
svzapal,anja
tlhizvida
.tutojt' "tit
"'uiunupisanje
ovog
udZbenika'
osebno
mo
bili
iznenad"rrl
r"Oortuitom
obrih
:"'"if'
pi*ih
postupaku
,
*ttogim
tvrtkama
e
o*
i
vi.e
lo5im
zborom
osobne
a5titne
preme
aradnrke'
iavanjuuradu
Imalismozaistabrojneraz|ogezapisanjeudZbenikaododatnomusavrf
s
opasnim
..*'.urir]-u.
ir.uu
re6i
da
smo
ulg
Zakona
kemikalij
ama
njegovih
europ-
skih
definicija
nastojal
izbiegavatitzrazotrovi'
arem
u
naslovu'
ali
ostajemo
dalje
na
starol
postavci
oksikologa
a
svl
J,o
1"
s,..no
,u
rj"orto
zdra'lje
predstavrja
trov.
Npr'
sumporna
kiselinae nagrv$u.a var (nekikaZu ororirr;, ari akon.rko
ispije
casu
e
kemikalije
Zivot
mu
e
izrazitougroZen
u-pravilu
?^;;
J"
"
tukuu
osoba
t'oi
ulu'
pa
ako
slidne ludajeve
vodimo
u
medicinskoj
okumentactlt'
aravno
a
smo
u
ovom
udzbeniku
astojali
potpu-
nostisli jeditieuropskepropise,atruditiemosedazbogtoganebudezbrkeupojmovima.
onih
koji
su
uspjesno
avrSili
edajeve
totsitotogiji
egulirane
ir'sim
Zakonom
otfovlma'
ponavrjamo
snovne
o1.ou.
o
st.tni-
ueincima
apsorpciji
pasnih
emikalija'
kakozbogtogastojeponavljanjenlznonaovakoosjetljivompodrudjutakoizbogupoznava
nja
ditatelja,
nouoriiriu.
reuu
por.bno
naglasiti
ako
struka
znanost
oj1s1
bavi
udincima
opasnih
emikalija
zastitom
od.
"jrh:;;o?.r"tr"r"
ima.rzrazito
rz
ruzvoi'
posebno
a
pod-
rudju
zakonodavstva.
bogtoga
"
rnlrro
J',opunsketedajeve
drLavat\barem
vakih
5
godina'
akone de56e,posebno evaLnoU"r*
p"p*rw
udzbenike
dopunjavati
rogram
gradiva
zate(ajeve.
vaj
#;;;ft
shjedi
":.irl"
i
Eu
1e.r-pska
unija)obveze talne oZivotnedu-
kacije.
Zahva|jujemosesvimdobronamjernimd-itateljimasirovihrukopisaoveknjige,j
na
talnadin
e
.rdzb.rriku
mogla
";;;'di6i
kvaliteta'
Nudumo
se
da
do
slijede.eg
zdanja
za
prlbliLno:
goJlou
on
ne6e
uviSe
zaltatletr'ali
neminovno
e
da
6e
barem
neka
znutlabitl
kroz
to
vrijeme
;;;;'"trsena
i
vi
6ete
dobiti
ada
novi
udZbenik'
9
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 8/74
1.
osNovNr
poJMovI
o
STETNTM
irxcrMA
ZA
LJIJDSKO
ZDRAVLJE
I
ZIVOT
SrnrNr
UirNnr
KAO
MJERILO
OPASNOSTIODRADAS
1.1.
KEMIKALIJAMA
Za
podetak
e
vaLno
e6i
Sto
se
prema
hrvatskim
propisima
i
propisima
EU smatra
kemikalijom,
a ito
,u
ttpr.
tvari
i smjese.
TVar
e
po
definiciji
prirodna
ili sintetizirana
kemika-
lija
jasno
utvrdene
strukture
ili
tvar
s
primjesama
dobivena
zolacijom
iz
prirode
(npr.
sirova
nafia),
koja
se
kao
takva
vodi
u
izrazitovaLnomregistru
kemikalija
Chemical
Abstract
Service
(CAd)
poi
strogo
definiranim
brojevima.
TVari
se
mogu
kao takve
staviti
u
promet
(veleproda-
ja
ili maloprodaiay,
li
de56e
e
u
promet
stavljaju
smjese
sastavljene
z dvije
li vi5e
tvari,
bilo
da seradi o otopinama li su
dobivene
ednostavnim
mije5anjem
dviju
ili vi5e
tvari.
Kemika-
lije su
pak i tvari
i smjese"
a kemikalijama
moZemo
smatrati
svaki
materijal
prirodnog
(npr.
prJesad
li
umjetnog
podrijetla
(npr.
sredstvo
a
pranje
posuda).
Nisu
sve
kemikalije
opasne
,u tirrOrt
o
zdravljeili
okolis,
ali
je
problem
u
tome
Sto
mi
samo
za
mali
broj
tvari
i smjesa
pouzdano
znamo
njihova
opasna
svojstva.
To se
moZe
lustrirati
dinjenicom
da
od 110.000
ivari
koje
dolazena
EU
trLrlteu
godi5njim
kolidinama
ve6ima
od
10
kg
(dakle
ukupno
za oko
milijun
smjesa
na bazitthtvari)
mi sasvim
sigurno
znamo
opasna
svojstva
zaprlbllLno
5'000
tvari
ili
za desetak
puta vise
smjesa
zradenthna
njihovoj
osnovi.
To
ne
zna(i
damedu
ostalih
105.000
vari
nema
niti
jedne
opasne.
Dapade,
matramo
da
e
vi5e
od
50 %njlh
opasno
za
ljudsko
zdravljei/ili
okolis,
ali
mi
nemamo
asne
dokaze
da
e
to todno
(nisu
obavljena
propisa-
na toksikolo5ka
li druga
istraZivanja).
Da
je
pretpostavka
o
velikom
broju
opasnih
kemikalija
todna
govore
rezultatr
epidemiolo5kih
straZivanjao stalnomporastu CMR (karcinogenost,
mutagenost,
eproduktivna
otrovnost)
udinaka
ili o
rztazitom
porastu
udestalosti
lergija
u
odnosu
na
stanje
prije nekih
30
ili vi5e
godina'
uredbom
(EZ)
br.190712006
REACH)
Europa
e
zapolela
vtlo vaLan
proces utvrdivanja
opasnih
svojstava
procjene
tizlka
za sve
kemijske
lvari
koje
se
nalaze
na
trZistu
EU.
Konadni
cilj
ovog
postupka
e
da
se
na trZistu
EU
viSe
ne6e
nalaziti
niti
jedna
kemijska
tvar
o
kojoj
ne
postoje
podaci o
opasnim
svojstvima
fizikalno-kemijskim,
za
ljudsko
zdr
avlje
/ili ekotoksidnim).
1.1.1.
Sro
z.q.pnAvo
MISLTMo
KADA
KAZEMo
DA
JE
NESTO
OPASNO
IILI
OTROVNO
Kada
govorimo
o otrovnosti
mislimo
na
Stetne
udinke
u organizmu
ili
nekom
njegovom
dijelu'
koje su
uz-
rokovane
nekim
vanjskim
iimbenicima
poput npr. otrova.
Stetni
uiinak
je
svako
prolazno
ili
neprolazno
o5tedenje
organizmu
ili
nekom
njegovom
dijelu.
To
moZe
biti
ljudski
organizam,
ali
takoder
neki
organizam
rz okoli5a
ili
nekog
drugog
mjesta
na
na5oj
planeti. Prije
nego
kaLemo
ne5to
o vr-
stama
o5te6enja
reba
objasniti
drugettjeiiiz naprijednavede-
ne definicije.
4l*
e*
ffiffi
Alergije
su
sve
de56e.
Sve
e
otrov
u
Pravim
ukama.
to
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 9/74
r.1.2.
PRoLAZNooSTncENJE
To
e
takvo
o5te6enje
oje 6e se
spraviti
li
pot-
puno nestati samo
od sebe
li uz
primjenu
odgovaraju6ih
medicinskih
ili drugih
postupaka.Primjer
svakodnevnog
prolaznogo5te6enja
est
ozljedanakoLi
(kao
ogrebotina,
opeklina,
crvenilo)
ili druga
uobidajena
nevolja
(npr. gla-
vobolja,
vrtoglavica,
povratanle,
proljev td),
koja se na-
kon
kratkog vremena
povude ozlijedena
osoba
kasnije
ne
osjeia
nikakve
posljediceneugodnog
dogadaja
uzrokova-
nog djelovanjem
emikalije.
1.1.3.
NEPROLAZNO
OSTNdNNTN
I.T.4. GDJE MOGU NASTUPITI OSTEEENJA
Oiteienja
mogu
nastupiti
na bilo
kojem
mjestu,
a zakonodavac
ak
razliklle
o5te6enjaprema
jihovoj ve-
lidini ili mjestu
nastanka.
Najde56e
e
govori
o o5te6enji-
ma u organizmu
o5tedenje
ilo
kojeg
organa),
oZi odi-
mapa se i
podaci
obavezno
nalaze
u sigurnosno-tehnid-
kom
listu, drugoj
pratedojdokumentaclji,na
pojedinad-
nom
pakiranju
opasne
kemikalije
ili
kao upozorenja
na
vidnim
mjestima
u
prostoriji
gdje
se
radi s
kemikalijom.
U
kasnijem
tekstu 6e
biti
govora o nqvaLnljim
Stetnim
Do sutra
6e
pro6i.
To
e
pak
takvo o5te6enje
oje sevi5e
ne da uklo-
niti
ili sene da
potpunoukloniti
ili ispraviti,bez
obzirana
poduzete
postupke.Ako se
posluZimo
primjerom iz
pret-
hodnog
odlomka,
ondabi
neprolazno 5te6enje
ogaobiti
vei
oZiljak
na koZi.
Iako on moLda
ne
predstavlja
veliki
problem ozlij edenoj
osobi, ollljak
moZ,e
redstavlj ti nep-
rolaznu
Stetu.
Naravno
da su
znatno ve6i
problem nepro-
lazna
oltecenja
koja oteZavaju
Zivot
(npr.
zakazali bubreg
ili uni5tena
etra)
li mu smanjuju
valitetu.
NajteZe
e
nep-
rolazno
o5te6enje
oje dovodi
do smrti
organizma.
Celavost
ao sporedni
dinak
od
trovanja alijem.
udincima, ali ve6 ovdje treba
naglasiti
kako
se uz
neke
ke-
mikalije
desto
eZu
zrazito specifidni
dinci,
koji ne
morajubiti dak
niti
jako
valniili
opasni
npr.
usputnapojava
sivih
pruga
na
noktima
kod otrovanja
karcinogenim
iizrazlto otrovnim
spojevima
arsena
li
privremena elavost
kod
inade e5kog
otrovanja
olima
alija).
Jedan
od
zanimljivih
udinaka,
koji
pokazuje
Sto
sveopasna
kemikalija
moZe diniti
organizmu,
est
pojava poremedaja idnog
polja. Zanimljivaje
pojava
zelenog
vidnog
polja zablljeLena
veli-
kog slikara
van Gogha.
Cinjenica
e
da
u njegovim
slikama
prevla-
davaju zeleni onovi sasvimsigurnoneodgovarajuc;'pejzaLima oje
je
slikao.
ZeIenaboja
se
pojavila zbog
kronidnog uZivanja
u
pi6u
ffi
6=@
A a
Neprolazni dinak.
Sve
e
zeleno.
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 10/74
absint,
zapravo
tavaricapopularna
aprijelazus
18.
na
19.
stolje6e
zbogdijeg
cestalog
Zi-
vanja
si
e
u rastrojstvu
drezao
edno
uho.
Danas
se
zna
koja
od
bilja[a
.
ir.ot
ouula
ovaj
udinak,
kao
sto
se zna
za
mnoge
ruge
biljke
i lijekove
npr.
digoksin).
Je
i
to
stetan,
od-
nosljiv
li
koristan
udinak
ovisi
o okolnostima.
ta
veHkog
an
Gogha
e
to
bezsumnje
io
Stetan
dinak
po
zdravlje.
li
kulturolo5ki
vrlo
koristan
udinak
er
su
njegove
like
u zelenim
tonovima
obogatile
assvijet postale emjerljiva rijednost umjetnosti.
1.1.5.
I4OLN
LI
KEMIKALIJA
DAVATI
KORISNE
UTTNTN
zapravo
ijetko
u
sludajevima
ad
se
kemikalija
koristi
skljudivo
kao
ijek
kod
oso-
be
kojoj
takav
ijek
treba
npr.
otrovni
eksplozivni
itroglicerin
kao
antianginalik).
o,
ima
sludajeva
ad
i kemikalija
koja
nije
lijek
daje
usput
neke-korisne
dinke
li
jvojbeno
korisne
udinke'
Primjera
ma
ako
puno,
posebno
od
tv;ri
koje
daju
neke
udinke
zanimgive
ovisnici-
ma
(npr.
amil-nitrit,
kori5ten
anije
kao
odoranvu
rr.iik
duo.un.
danas
ao
protuotrov
od
otrovanja
ianidima
e
halucinog
n
afrodizrjak), edna
od
tipidni
h zabluda
e
prida
o koris-
nostiudisanlaparamonijakaadioddepljenjaosa odhuniavice
'
I.I,6.
KAKO
RAZLIKOVATI
STETNE
OD
KORISNIH
U
TUII(A
Naveden
e
primjer
o djelovanju
nekih
kemikalija
na
vidno
polje,
ali
slidnih
primjera
ima puno
na
tom
svijetu.
Kao
drugi
primjer
neka
posluZi
jelovanie
tvari
pod
nazivomatropin.
Atropin
Siri
zjenice,
kada
ga
se
u odredenoj
koheini
nakapau
oko, pa
zbogtoga
omoguiuje
lijednidki
pregled
odnepozadine.
To
e
korisno
djelovanje,ler
omoguduje
ijagnostiku.
nade
su
ekstrakt
atropina
koristile
rimske
ljepotice
aa
ui lm
o;i
glps.
izgledale(velike
Siroke
zjeni-
ce
navodno
dine
Zenu
ajanstvenom).
Moglo
bi
se redi
tcako
e
to
bilo pozeljrno
jelovanje, akoje upitna korist otganizmuod njega.
S
druge
strane,
prosirenje
zjenica
otiLava"dovjeku
Zivot,
buduii
da
mu
smeta
svjetlost
ne
mol,e
normalno
raditi
ni-
Nema
Sarenice.
ve
su
samo
zjenice.
ti
se
moZe
orijentirati
u
prostoru.
Taj
isti
atropin
koristio
se
svojevremeno
kao
sredstvo
za
olaksanje
poteskoi
a
dira
na
Zelucu
bududi
da
e
smanjivao
zludivanje
Leludanih
robav_
nih
sokova,
ali
e
istovremeno
manjivao
zludivanje
srine
korisnici
sredstva
u patili
zbog
suhih
usta.
S
druge
strane,
to
svojstvo
smanjivanja
udenja
srine
bilo
je
izrazilo
korisno
kod
bilo
kakvih
operacija
gornjih
disnih
puteva
li
jednjaka
i
atropin
se
davaoprije
aneste
ije
radi
olatsanja
portu
t iru.-
gu. Dakle sve ovisi o okolnostima pojave
djelovanja.
pak
svatko
sam
moZe
zakljuditi
je
li
neko
djelovanje
u
n1"gu
korisno
li
nije,
pa
dak
kod
uzimanja
ijekova.
I.I.7.
RIJEDAK
STNTNT
UTINAT
I
NJEGOVO
ZNAdENJE,
ZAOSOBU
KOJA
RADI
S
KEMIKALIJAMA
Rijedak
uiinak
je
takav
koji
sepojavljuje
vrlo
rijetko.
Npr.
medu
10.000
li
vise
ljudi,
koji
dolaze
doticaj
s nekom
kemikalijirn,-ru-o
ie
sekod
edne
osobe
ojaviti
Stetan
udinak,
a kod
drugih
neie'
unatod
omeStosuna sti nadinbili iiloLeni kemikatiii.Hrvatskizakone
zbogtoga
dredio
rlo
asno
da
se zasvaki
ijetki
Stetni
dinak
neke
emikalije
mora
t2
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 11/74
javiti
Ministarstvu
zdravlla,
kako bi
se sprijedilo
po-
javu
Stetnog
dinka
kod drugih
ljudi,
koji bi
joj
ubu-
du6e
mogli brti
izloLeni.
Ono
Stovalja
posebnodob-
ro upamtiti
jest
to da kemikahlamole
imati i druga
neotkrivena Stetna
svojstva
osim
onih
koja
moraju
biti istaknuta uz nju (znakovi upozorenja).Fiazlozi
rijetkih Stetnih
udinaka
su
brojni,
a najde5ie
se
radi
o
preosjetljivimosobama
oje
su stekle
nasljedem
li
tijekom
Livota
neki nedostatak.
Tipidan
primjer su
rijetke osobe
koje
ne smiju
raditi s
nitratima,
nitriti-
ma
ili aromatskim
aminima
hidrazinima
zbog oSe
funkcije
jednog
enzima
(methemoglobin edukta-
za). Oni
pri
radu s
takvim
i slidnim
tvarima
imaiu
stalne
lavobolje, rtoglavice
sniZeni
rr
ni tlak
pa
im
je
posao
muka
u usporedbi
dru-eim
judima.
ko-
jima ove vari pri radnoj zloZenosti e smetaju.ma
naravnobrojnih
drugih
primjera kemikalija
s
rijetkim
diniti
korisnima.
Ja sam
vasupozorio
a rijetke
Stetne
cinke
ucincima.
d
kojihse
nekimogudak
1.2. OPASNA
KEMIKALIJA
I
VELIdINA
DOZN
Propisi
koji reguliraju
opasne
emikalije vrlo
pomno razvrstavaju
opasnosti
emi-
kallja,
kako 6e
biti
kasnije
pokazano
npr.
otrovi,
nagrizaju(,e
nadraLujuce
vari, mutagene,
karcinogene,
eproduktivno
otrovne
kemikalije,
ekotoksidne
emikalije itd.),
ali ovdje se
zbog
pojednostavljena
lijedi stare
definicije
z toksikologije
smatrajudi
a
e
otrov
sveSto
e
Stetno
za ljudsko
zdravlle
li okoli5.
Ovakvim
toksikolo5kim
pristupom ne kr5e se europski
niti hrvat-
ski
propisi,
a stvari
e jednostavnije
bjasniti
I.2,1,
STO.TT
ZAPRAVO
OTROV
ILI
KEMIKALIJA
OPASNA
ZA
LJUDSKO
ZDRAVLJE
Otrov
za nekiZivi
organi
zam
e
svaka tvar
ili smjesa
vari koja
kod
jednokratne
ili
vi5ekratne
primjene u odredenoj
dozi
rzazivaprolazne
li
neprolazneStetne
dinke
u organiz-
mu ili nekom
njegovom
dijelu.
I.2.2.
ZNAdENJE
RIJEdI
>>DOZA<
Rijed
>>DOZA<<
e
uobidajena
lijednid-
kim
krugovima
i oznalava
kolidinu
lijeka koju
bolesnik
uzima.
Medutim,
isti
pojam
se
koristi i u
toksikologiji
li op6enito
od svih
opasnih
emika-
lija te oznadava
oliiinu
primijenjene
kemikali-
je,bez
obziraje
li ta
kolidina
progutana,
polivena
po koZi ili udahnutakod plinovitih kemikalija, a
moguii
su
i
drugi
putevi
unosa.
t3
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 12/74
| .2.3.PRIMJERI|Zi'|voTAoRELATIVNOSTIDEFINICIJEOTROVAILI
OPASNE
TVARI
CakionoStonamjeneophodnozaLivolmoLeuodredenimokolnostimadjel
ti kaootrov. t-orr"iu ,urtuurj.rru"d
d;;g
krrlt
u
uitu
bi
smrtonosna'
kisik
nam
e
toliko
neophodan
u
ui
,r*riinakon
nekoliko
min
rrta
Livotauatmosferibez isika lis koncentraci-
jarnaniLimod
14
%o.
lidno
ako
moZemo
e6i
zadruge
vari
koje
npr'
uzimamo
u
prehrani'
Kuhinjska
sol
nam
nije
toliko."t:tn:liJk;;;t
nslititi
uoda'
alibez
soli
bi'
u
najmanju
,.,,.:.,,'zi,*biobrju;i:#;ffi1;"lh#ff:l*trul'."1
"J"1.
Ut"si
li
se
kuhinjska
sol
u
organizam
pove6a-
nim
kolidin
umuk'ondugo
vrijem"'yo7"
se
odekivati
neke
eske
Stetne
el'*t"ttuo
npr'
o5te6enje
ubrega
tr""if"i
porast
rvnog
laka'
Jedna
.druga
vrsta
otro-
vanja
kuhinjskom
soli
sa
smrtonosnim
shodom
abi-
ljeZeneudak u na5ojdrLavi'Ipakmi ni zakuhinjsku
sol
niti
za
kisik
ne
kazemo
da
su
otrovi'
nego
h
dak
srrrr,urru-o
tvari
neophodne
li
barem
vaLne
aLivol'
Jednako
atole
i
s
drugim
opasnostima'
ao
npr.
"upuiiiuo56u'
Svi
"nu^o
da
e
znatan
roj
kemi-
kalijaiztalegokolisazapaliil"p"py:t;^1:Y"?i?
mo
odje6u
"nur""JtJJ*
fiilr
o,rou"i*upedena
aja,
simkod
osoba
visokim
azitamakolesterola".;f;:";i5:1"i:13:?:iiiJffi:';il#;ff
n"innn::6:?ff,fl1H#:{t"
;;"d""\"
odrediti
ega
e
motamo
osebno
uva
bilo
na
radnom
t"r,rilito
u
doma6inut"
ifi
okoli.u'
Op6enitolledaju.i'
o
nije
sloZeno
ad
se
postave
u.rr.
grurri". f"O kemikalija lj; ;;;; guzipattiioZ" se
odno
utvrditi
plami*-
te
ili
tempe
atvrar"-"r"p"rrenja
kod
{.;k"
t"'iituti3u,postaje
opasna'
ao
.to
seprema
dozamaneke
trovn.-,-*ri."z.
oar"oititud
ona
postaje
9tiov,
naravno
z
gr3$uvjet
a
smo
preciznoutvrdili
.;;;;"
vrijednosti@;t.;@3tis111itt"nodavca
tvar
kojoj
e
smrtonosna
dozalltl-Dro
i5a
od2
glkg'uzero
a
usta'
vi3e
nije
otrov)'
I.2.4.
ODNOS
ZMEDU
DOZN
UdINKA
PokuSajmotopokazatinavrlojasnomprimjerualkohola.Kodnekevrlomal
ne
alkohola
npr.
mala
dasa iva) "ogirj"Oi
"opce
nece-osjetitiikakvodjelovanje
lkohola
nego
ek
ugodu
",
".p*
iri
Loouorj.ti;H;;ffi;
z'l'
z"t'ropi.le
i
se
e6a
olidina
iva' ao
npr.
cijela
ao"u,
rnutuH
roj
ljudi
6e
";;;il
prve
ueinke,
tuoiio
su
poboljdano
aspoloZenj
ali
i
nekritidnost
donosenju
druka.
.od
*rrogih
se
ve6
moLe
opiziti
usporavanje
okreta
ili
produljenje
remena
oirebnog
u
ao,tosenje
dluku'
pu
tutuu
osoba
ne
bi
smjela
vozitt
automobil.
opije
i
se
ve6a
olidina
p*",
a"ei
ie
do
pojadinja
Stetnih
dinaka'
ako
osoba
o-
ja
je
popila
pivo
o
ne
shva6a
ne
opal"a3toa
utt.,ot
sobe:t
"*
uvijek
normalan'
ona
moZda
govori
razgovtietltoimisli
daietrrJe;a,
ali
vi*e
oijt
'po'iU"
utu
ibuuyuttle
ekih
zahtjevni
poslova,
ao
sto
"
Ilpr.
"a
,u
tuo*ieti-
strojem'
z
jos
ve6u
kolidinu
piva'
djelovanja
lko-
hola
se
prvo
opa2aju
a
hodu,
gou*.rlul
iii",eo^"J
itd''
da
bi
uz
o5
ve6u
dozu
ve6
do5l
do
teZeg ijanstva oje,u najmanju,,t,,, ou-5i prola,ne
Stetne
o'l3.di."
na
pijanu
osobu
Stetni
udinci
mogu
biti
toliko
'nuZni"iu
"ahtrlevaju
p'l*u"1t
"u
Uotttifm
lijedenje'a svakod
nevno
se
biljeze
u
svijetu
smrtni
sura3evl
"uog
piju"'tuu'
Nu
slidan
nadin
moZemo
ovoriti
o
IA
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 13/74
bilo
kojoj kemikaliji
i njezinim
Stetnim
djelovanjima
na organizam
u ovisnosti
o velidini
primijenjene
doze.
To se
najbolje moic
vidjeti
iz
krivulje dozalu(inak,
gdje
se moZe
pra-
titi kako se povedanjem doze javlja i
raste nekakav
promatrani
udinak.
Kod
niskih doza
ne opaLa se
ba5
nikakvo
djelovanje
kemikalije,
a onda
se u
ne-
kom uZem
li Sirem
podrudju
doza
udinci
pojadavaju
o
maksimuma.
Kada se
ednom
pos-
tigne
maksimalni
udinak daljnje
poveianje
doze
ne6e mati
nikakvog utjecaja
na organizam.
Potpuno
e
svejedno
e
li netko
popio
itru
ili tri litre
Zestokog
iia, ako vei
jedna
itra
dovodi
do smrti.
No, valja
posebnonaglasiti
kako
postoje
zrazito niske
doze uz
koje
se
ne
avljaju
nikakvi udinci.
I.2,5.
KADA OTROV
DJELUJE
JACE,
A
KADA SLABIJE
Jasno
e
da djelovanje
ekog otrova
ne mora biti
jednako
za svako-e
ovjeka,
er
ie
udinkovita
dozaovisiti
o brojnim
dimbenicima,
ao Stosu dob.
spol. zdravlje,
jelesna
grada,
otpornost
prema
tom otrovu
itd. Ako opet
uzmerno
primjer
naprijed spomenutog
lkohola,
onda
e
lako dokazati
da
ie djeca
biti
na njega osjetljivija
nego odrasli,
kao Sto e bolesna
osobabiti
osjetljivrjaod
zdrave.
Na osjetljivost
rema
alkoholu
mat
ce
utjecaja elidina
ijela,
udestalost
onzumiranja
alkohola,
vrsta
hrane koja
e
uzeta
prije
isprjanja
alkoholnog
piia
i
puno
drugih dimbenika.
Razlidite
osobe6e
biti razliditoosjetljive
na
alkohol,
ali ie
takoder s-
ta osobau razliditim sludajevimabiti azllditoosjetljiva
na
tu
kemikaliju,
koja se nade
prema
europskim
propisima
ne
razvrstava
opasne
vari osim zbog svoje
zapaljivosti.lz
togajasno
proizlazi kako
e
te5ko
predvidjeti kakva 6e
biti osjetljivost organizma
na
opasnu
kemikaliju
u
ruzllditimokolnostima
i kod
razllditih
ljudi,
pa
proizlazi
da
e
najbolji
nadin zalttte od djelova-
nja otrova
izbjegavati
zloZenost
njima.
Dodatno reba spomenuti
dinjenicu
da nismo u svako
dobadana,
jedna,mjeseca
li
godine
ednako
osjetljivi
na opasne
emikalije. Covjek
e
dio
prirode
i
podlijeZebiolo5kim
ritmovima
(npr.
cirka dnevni,
cirka
mjesedni,
cirka
godi5nji
itd.). Nismo u
svako doba dana
jednako
osjetljivi
prema
opasnim
kemika-
lijama niti 6e
ih na5
organizam
na
jednak
nadin
primati
i izludivati.
Poseban
roblem
predstavlja emedenje ih ritmova, kao npr.
kad nekog
tko
je
dnevni
tip nauden danju
raditi
i noiu spavati
prebace
u no6nu smje-
nu.
Poznatajebolest
eta
preko
oceana,
ad
se
dobije
li izgubi 12
li
vi3e
sati,
pa
se
dov-
jek
danima
mudi da
bi se
priviknuo
na
no-
ve okolnostiLivota.
Ne samoSto
psiholoSki
nije sposoban
rilagoditi
se akvim streso-
vima
nego
se stvarno
fizidki dogadaju
ramatidne
romjene.
edanodrazloga
destih
nesre6a
s
kemikalijama
no6u
est
u
teikom
prilagodavanju nevnih
tipova na
povremenino6ni rad.
Primjerautjecajabiolo5kih itmovana apsorpciju emikalija,metabolizam,zludivanjebubre-
gom
ili na tntenzitet
djelovanja
e
izrazito
puno.
Bez namjere
objainjavanja
detalja
ek spomi-
l
f
l x i 2 x l y 2 y 3 y 4
I,2x
Dozt
Doza
lY
Ni dvijeseke
nisusasvim
ste.
t5
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 14/74
njemo
primjer
acetilsalicilne iseline
(glavni
sastojakAndola Aspirina),
koja sekod
dnevnog
trpa zna(,ajno
rZe
zluduje
u
jutarnjim
nego
u vedernjim
satima, 5to znadi
da
e
u vedernjim
satima
djelotvornija
nego
prije podne.
Zavr(avamo
s
primjerom
mu5koghormona
estostero-
na, koji ima
najvi5e azineu
esen
zimu,
pa
otpadaju ve
pride
o svibnjukao
mjesecu jubavi.
I.2.6.
STO
ZAPRAVO
ZNACE PODACI O
OTROVNOSTI NEKE TVARI?
Mi
govorimo
o otrovnostiza odredeni
organizam li neki njegov
dio, a ne mislimo
pri
tome
samo
jedino
na dovjeka.Ve6ina
podataka
o otrovnosti dobiveni
su
pokusima
na
laboratorijskim
Zivotinjama, kakve
su
npr.
StakoqmiS,kuni6, zamorac,pas,
vinja td. Kr an-
titativnih podataka
o otrovnostirazl l(,itlhtvari za
dovjeka zrazito
e
malo.
MoZemo zabllje2iti
da
e
neki
dovjek
primljen
u bolnicu zato,
jerje
popio
zabunom eku
kolidinu etilen-
glikola (sastavni
dio antifriza). MoZemo
mu
dak
izmjeriti
koncentracije
etilen-gli-
kola
u krvi te
pratiti
kako
se one
mijenja-
ju
primj
enom
odgovaraju6ihmedicinskih
zahvata
e na kraju usporediti njihov tijek
s
o5tedenjima astalimkod na5eg
olesni-
ka. Medutim,
nismo
sigurni u odnosdoze
i
Stetnih dinakazbognepouzdanlhpoda-
taka koje
dobivamo
od bolesnika.Zbog
toga
e
dogovorom
prihvaieno
i kasnije
ozakonjeno
oje e Zivotinje
biti
prikladne
za
spitivanja
Stetnih dinaka vari
odnosnoniih.,r..
otrovnosti.Dobiveni
podaci
o otrovnostidostadobro
semogu
primijeniti
na tu Zivotiniu.ulr Lr
njih vi5e nismo
sigurni kada reba
govoriti
o otrovnostikod neke
druge
vrste,
pa
takr) nr\ntrr
sigurni
niti
u djelovanjespitivane
vari u dovjeka.
StatistidkisemoZe
odekivatida c.- .f'rl.rnu
tvar imati
slidnadjelovanja od dovjeka,
Sto
e
najdeiie
todno,
ali
na
kraju
se
moZe
doct Jrrr l.r
dovjek
budevi5e li manje
osjetljiv
na ispitivanu
var nego
Sto
e
bila
osjetljiva
pokusna
zr\
\,.i-
nja. Te razlike
vjerojatnoneie
biti velike irezultati na
pokusnoj
Zivotinji
nam mo-qu rri
,
.i:i
pri
upozoravanjujudi na
s;r;1111.r11j
kojemogu
odekivati
d
neke r.r:r.
il i
podaci
isusigurni. radicionaln,'
.1
se rezultati spitivanja
otror ntr:ri r it,-
bivali
pokusima
na
glodarcirl.r
n:.'r
Stakor,miS,
zamorac, unic).u
ri.rir.i>
shvaiamo
da se e
vrste
znatnrr .il-
likuju
od dovjeka,
pogotovr)
nr.'nrir
gradi probavnog
ustava. aro:.. \o.i
ispitivanja
posebno
vaLnlh
kc-rl
k.r -
ja,kao
Sto u ijekovi, ao
poku.n.'
zi-
votinje koriste
svinje
(danas
po\cturl
uzgojena
rstamalih
svinja
li
,,rlrni
pigs<,
koje
su
ako
slidnedor
.'ku
pt'r
puno
demu) li
psi (npr.
vrsta
beaelc'r.
ali nesigurnostu rezultatepokusa i
dalje
postoji.
Nije
problem
ako sc za
)
a
\
Dat
6u vam
podatke
asnije.Sad me lijedite.
t6
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 15/74
neku
tvar
kasnije
utvrdi
da
e
manje
opasna
dovjeku
nego
npr'
svinji'
ali
jest
u
sludaju
kad
za
svinju
nlie
rztazito
opasna,
a
za
dovjeka
est'
Sigurniji
poau.i
se
pribavljajuipidemioloskim
istraZivanjima
ljudi
izloZenih
poje-
dinim
tvarima,
najde56e
ia
radnom
mjestu.
Iz
takvih
se
podataka
onda
moLe
zakliuditi
kada
i kako treba poboljsati mjere zartite
od
stetnih
udinaka
tvari.
Tipidan
primjer
je
vinil-klorid
monomer
(inade
sirovina
zaprrpravuop6e
poznatog
PVC,
koji
se
masovno
koristi zaptrptavt
razlrfttlhpredmeta
op6e
uporab
e)
zakojegr.
d,'go
lle
znalo
darzazivatumor
etara
kod
duge
izloZenosti
na
radnom
mjestu,
e
da
velidir
a doii
vii.leme
zlozenosti
maju
veze
s udestalos-
6u
pojave
umora.
Toksiiolozi
su
bili
silno
iznenadeni
kad
se
a
gotovo
bezopasna
emikalija
pokazalakarcinogenom.
avedeni
primjer
objasnjava
ajbolje
zbog(egazakonodavac
u
ve6i-
nizemaljasvijeta
nzistira
na
stalnom
praeettjo
zdtavljaosoba
zloLenrhdjelovanju
emikalija'
a
mudar
dovjek
ee
zhogtoga
pri radu
s
bilo
tojom
kemikalijom
biti
rzrazito
pozoran
stite6i
tako
svoje
zdtavlje.
1.2.6.1.
SluZbeno
azvrstavanje
Do
nedavno
smo
imali
relativno
ednostavno
stanje
rarvr'
stavanja
opasnih
vari
u
3
skupine
otrova
brojni
ljudi
su
se
u
tome
dobro
snaiazili.
Medutim
EU
je
davno
potraLlla
drugi
pristup
nas-
tojeii
ve6
znakovima
opasnosti,
a
u
novije
wijeme
piktogramima'
preciznije
(ne
jednostavmje)
definirati
opasnosti'
Detalje
molete
pogledati
u
Zakonu
o
temitall3
ama,
a.miovdje
dajemo
ek
saZetak
,u.gu
toga.
Opasne
vari
se
azvrstavaju
na
slijededi
nadin:
'
eksplozivne
vari
i
smjese,
' zaPaliiviPlinovi,
'
aerosoli,
'
oksidiraju6i
Plinovi,
'Plinovi
Pod
lakom,
'
zaPallive
eku6ine
krutine'
'
samozagtijavaju6e
vari
ili
smjese'
'
Piroformne
eku6ine
krutine'
'
samoreagirajude
vari
i smjese'
'tvari
i smjese
koje
u
dodiru
s
vodom
oslobadaju
zapaliive
Plinove,
' oksidiraju6e eku6ine krutine'
'
organski
Peroksidi,
'tvari
i
smjese
nagtrzqucezametal
'
akutno
toksidne
vari
i smjese
'
tvari
i smj
ese
nagt
rzajute
nadt
alujuce
za
koLu'
.
tvari
i
smjese
uiie
iiarivaju
teske
ozljede
oka
I
nadtaLi-
vanje
oka,
.tvariismjesekojeizazivajupreosjetljivostdi5nihputeva
I
kole,
'
tvari
i smjese
oksidne
za
crllani
organ
nakon
ednokratne
izloZenosti,
'
tvari
i smjese
oksidne
za
clljani
organ
nakon
ponavljane
izloZenosti,
t7
tu
$D
5rts
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 16/74
.
tvari i smjese
oje
predstadaju
opasnost d aspiracije,
.
mutagenevari i smjese.
.
karcinogene vari i smjese,
.
tvari i
smjese
oksidne a reprodukciju,
.
tvari i
smjese
pasne a okoli5,
. tvari i smjeseopasneza ozonskiomotad.
Zbrinjavanje
zbesta
e
na5amora.
ovaj
prirudnik
te u sigurnosno-tehnidkom
opasnosti emikalija
posj
eduj .
Treba upozoriti da
ovim
nisu iscrpljeni
svi ele-
menti oznalavanja te
poseb-
ni natpisi na kemikalijama.
Kao
primjer
dajemo tek azbe-
st, koji
je
zbog
svoje
karcino-
genosti
dobio
posebno
mjesto
kod razvrstavanja kemikalija
i ima
posebni
znak opasnosti.
On postaje problem na5ebu-
duinosti zbog silnih kolidina te
opasnekemikalije u razliditom
gradevinskom
materijalu, di-
jelovima
strojeva i na
drugim
mjestima. Postoje i
posebni
natpisi
utvrdeni
propisima
kao
npr. >>sadrLi izocianate<< td.
U
karticama
koje se nalaze uz
listu kemikalije mogu
se
prona6i
koje
sve
posebne
1,.2.7. AKUTNO I KRONICNO IZLAGANJE OPASNOJ KEMIKALIJI
Pod akutnomizloLeno5iu se smatrasvaka zloLenostkroz
edan
dan
li krade vrijeme,
a
pod
kronidnom zlol,enost roz
vrijeme dulje od 3
mjeseca.
apravoseakutnom zloZeno56u
smatra
ednokratni
unos kemikalije u organizam.a kronidna izloLenost
e
svaki
sludaj zlaga-
nja
unosu
kemikalije kroz
dulji
period
(npr.
na radnom mjestu,
u okoli5u, zboguzimanja nekog
sredstva Zivanja td).
Doze su namvaLne samou sludajevimakada se uznjlh javllaju Stetniudinci, pa tada
govorimo
o akutnom
i kroniinom
otrovanju
nekom
tvari. Kod akutnih otrovanja
udinci se
javljaju
brzo nakon unosa
edne
doze
kemikalije
primijenjene
u kratkom vremenu, a kod kro-
nidne zloZenosti
Stetne
dinke opaLamo ek nakon dugotrajnog
unosa
kemikalije.
Sto u
praksi
znadi
unos
edne
dozeu kratkom vremenu?
Kada
se
govori
o unosu
preko probavnog
sustava
onda se misli na
ednu
progutanu
dozu, dok se npr.
preko plu6a
unos
moZe
odvijati kroz cije-
li radni dan odnosno kroz vrijeme u kojem
je
netko
bio u atmosferi onedi5ienoj
plinovitim,
aerosolnim, apljidnim li
pra5kastim
emikalijama.
U svakomsludaju, o
je
period
kraii
od
jednog
dana. Kronidnim unosom smatra se
pak
sludajkada
e
organizambio izloLen otrovu
u
vi5e navrata li kontinuiranokroz neki
dulji
period.
Postojivrlo ra5irenazabludada se opasnostod kemikalija utvrduje samopremaLDro
(letalnoj
dozi za 50
o/o
izloLenih Zivotinja), Stonaravno nije
todno. Podatako LDrn
samo
e
po-
IB
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 17/74
lazllna
todka
pri
ocjeni
opasnos-
ti kemikalije.
U obzir
se
moraju
uzeti brojni
drugi
podaci.
Cinje-
nica
e
da se sve
Zivotinje
koje su
sudjelovale
u
pokusu
nakraju
Lr-
tvuju i obavljajuse brojna istraLi-
vanja
na
njihovim organima,
ka-
ko bi se utvrdilo
kakve
Stete
ke-
mikalije
njima
mogu
izazvati,
pa
bile one
rijetke
i minimalne.
Sto
ako se
nade da
e
u
0,01
o/o
Livoti-
nja nadena
katarakta
(siva
mrena)
nakon
kronidnog
izlaganj{?
To se
mora uzetirobzir
ipro5iriti
istralivanlautjecaja
kemikalije.
Osim
otrovnosti
za
pojedine organe
sustave
mora se
paZljivo
pratiti
Stetneudinke
na
repro-
dukciju,
moguinost
izazivanja
mutagenih
ili karcinogenih
promjena ili bilo
kakvih drugih
Stetnihudinaka (Stosu npr. endokrini disruptori?).Hrvatska kao i druge dri,aveEurope ima
strudno
povjerenstvo,koje
e
zadui,eno
proudavati
dokumentaciju
opasne
kemikalije
i odluditi
moZe i se
ona
i
pod
kojim
uvjetima
pojaviti na trZi5tu
Europske unije.
Odgovornost
e
vrlo
visoka,
alitakav sustav
provjere mora
postojati.
I.2.8,
UdESTALOST
ZLAGANJA
OPASNOJ
KEMIKALIJI
Uz
pojmove izloi,etosti
treba
joS
objasniti
Sto
e
to ved spomenuta
udestalost
zloZenosti
emikaliji. Udes-
talost
(ili
frekvencija
kao
medunarodni
izraz) izloZenosti
kemikaliji
povezuje
se
s
dugotrajnim
(kronidnim)
unosom
ke-
mikalije
u vi5e
navrata,
j. kada
tijekom
vremena
izloZenosti
postoje periodi
unosa
kemikalija
u organrzam
prekida-
ni
periodima
zostanka
zloZenosti
ad
se
napusti
radno mjesto.
Tipidan
prim-
jer
e
izloLenost
na radnom
mjestu,
kada
je
radnik
izloL,enunosu
kemikalije
kroz
vrijeme provedenona radu, a sve ostalo
vrijeme
dok
nije
na radnom
mjestu
zlo-
Zenostulasku
u organizam
zostaje.
To
znadi da
6e
radnik u
prvoj
smjeni
biti
izloLenkemikaliji
svakodnevno
od 7 do
15
h
sve
daneu
tjednu od
ponedjeljkado
petka, aizostat 6e unos
vikendom
te sve
radne dane
u vrijeme
dok
nije na
rad-
nom
mjestu.
Medutim,
izlol,enost
ulas-
ku kemikalije
u organizamnije
isto Sto
izloZenost jelovanju emikalije,koja e
u51a organizam
krvotokom
se
raspo-
t9
Ovo
e
besmisleno.
dinkovitije
e
kronidno
zlaganje.
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 18/74
C otroYa
u zr{ku
i 6
I
Uf estalost zloEenosti trovima
Ponodjeljak
Utorah
Srlj{da aetvrtak
Petak $rbot8
N€djeua
Krctdnj* kon*entracija
otroyn u krvi
->
Da l r i
Ponsdjetj{k
Utorak Srijedr Cetyrtak
Petrk
Subota
Nedjelja
dijelila kroz
njega. Takva
izlolenost ovisi
o duljini zadrLavanja emikalije
u organizmu
od-
nosno
o njezinoj
toksikokinetici.
I.2.9.
IZLOZENOST
ORGANIZMA
DJELOVANJU
KEMIKALIJE
Valja kod togaobjasniti pojam izloLenostiunosu izloZenostiorganizmakemikaliji.
IzloZenost
nosu
kemikalije,
kako
e
redeno
u
prethodnom
odlomku, traje
kroz sve
vrijeme
dok traje njezin
ulazak u organizam,
dok
izloZenost
organizmakemikaliji
traje sve
vrijeme
dok se
onanalazi u
organizmu u dozamadovoljno
visokim zapostizartje
nekog
Stetnogudin-
ka. Razlika
je
prilidno
velika,
jer
izlaganje
unosu kemikaliji ne znadi
otrovanje,
dok
je
ke-
mikalija
unijeta u organizam
opasnasve dok su kolidine na mjestu
djelovanja
oliko visoke
da
mogu izazvati
Stetneudinke. Tako npr., unos
preko
pluia prestaje
stim
dasomkada
radnik
napusti prostore gdje
je
zrak
onedi56en
kemikalijom ili
kada na radnom
mjestu
uporabi sredstvo
osobne zaltite za
di5ne
puteve,dok 6e unospreko probavnogsus-
tava
(npr.
progutanih
kemikalija)
trajati
sve dok se kemikallja nalazi
u dijelu
pro-
bavnog
sustava z kojeg
se odvija ulazak
u
krvotok
(apsorpcija).
edutim, kemika-
lija
ima
svoj
put
kroz organizam,
o demu
ie biti
vi5e
rijedi
u
poglavll'u
apsorpciji.
Ona se u krvotoku
ili u nekom
skladi5-
nom
prostoru vrlo
destona5e
masno ki-
vo, kosti, ko5tana
srZ td.) moLezadrLava-
ti
jako
dugo i Stetnodjelovati.Samokao
primjer
moZe
posluZiti
davno zabranjeni
insekticid
DDT
(zabranjen
1968.),
ojeg
jo5
uvijek moZemo
nadi u na5emmasnom
tkivu,
jer
se amo
uskladi5tio ne izluduje
se
z naSeg
rganrzma. asvimnepouzdani
odaci
pokazuju
datrebaviSeod 20
godina
da
bi
se njegove
oncentracije mastima
smanjilena
polovicu
podetne
rijednosti,
ali dini
se da
e
period
tzv.
polueliminacije
iz masti znatno
dulji. Kemikalije
koje
se dugo zadrLavaju
u orga-
nizmu predstavljaju
osebnu
opasnost, DDT
je
samo
edan
o
primjera.
1.3. ISTOVREMENODJELOVANJEVISE TVARI
Dvije
ili vi5e vari
koje se nadu
istovremeno
u organizmumogu
dati
sas-
vim
druge udinke naorganizam
nego
Sto
bi dale
svaka
za
sebe.Neke
od njih mogu
biti normalni
sastojci
organizma li
tva-
ri koje
se
pri
danim
dozamane
smatra-
ju
otrovima.
Yalja
priznati
da sigurnih
podataka
o
kombiniranim
djelovanjima
kemikalija
u ljudskom
organizmu ima
izrazito malo,pogotovokada segovori o
dugotrajnoj
zloZenosti
na radnom
mjes-
20
Sto
vi5e
to
gore
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 19/74
tu
lli iz okoliSa.
To
ne znadida
interakcija
nema
znatnoviSe,
ali ih
je
te5ko dokazati
li
otkri-
ti,
posebno ako osobe
izloLene
kemikalijamane
odlaze
na redovite
lijednidke
preglede.
Nas
naravno
zanimaju
sludajevi
pojadanja
Stetnih
udinaka,
kako bi se
od njih
mogli braniti. Neki
Stetni
udinak
kod
kombinacije
dvije
kemikalije
moZese
pove6ati
na slijedede
nadine:
obidnim
zbr ajanjem
(aditivna medudjelovanj
a),
povedanj m ve6im od zbrojaudinaka(sinergistidkamedudjelovanj ),
neproporcionalnim
pojadavanj m udinaka
(potencij
ska medudjelovanja).
1.3.1. ZBRAJANJEUdTNAKA(ADITIVNO
MEDUDJELOVANJE)
Najjednostavnije
e
tzv. zbrajanje
uiinaka
koje se
dogatla
u
sludaju
kada dvije
kemikalije
imaju istovrsno
djelovanje
na orga-
nizam,
npr. diZu
krvni
tlak, ali
svaka od
njih u drugom
opsegu.
Ako
se
akve dvije
kemikalije
nadu stovremeno
u organizmu,
onda 6e
m
se djelovarlja
ednostavno
zbrojiti,
npr.
ako
e
svaka
od njih pri danim
koncentracljamapodrzalatlakzapo
20
o/o,
onda
6e zajednilko
djelo-
vanje biti
40
%
povi5enjekrvnog
tlaka.
To
e
medudjelovanje
ednos-
tavno
za ruzumijevanje
ne dogada
se
zrazito desto.
Kadse bratske
uke
sloZe
1.3.2.
POVEEANJE
UdINAKA
VECE
OD ZBROJA
(SINERGISTICKO
MEDUDJELOVANJE)
Pove6anje
iinka
ve6e
od zbroja
pojedinainih
uiinaka
dogada e
akoder
zmetlu
dviju
tvari s
istovrsnim
Stetnim
udinkom
na
neki organizam,
ali 6e
pojadanje
udinka bltiznat-
no ve6enego m je zbroj djelovanja.Ako bi uzeli prethodni primjer, konadnobi sekrvni tlak
izloLenog
organizmapove6ao
a 100
%
ili viSe, ako
e
odekivani
zbroj djelovanja
manji. Opi-
sano
medudjelovanje
e
zbog oga
vrlo
neugodno,
kada se
radi o Stetnimudincima,
posebno
kada su to teski
i
neprolazni Stetni
udinci
dugotrajne
zloZenosti
npr.
rak).
1.3.3.
NEPROPORCIONALNO
POJAcAVANJE
UCrN,q.fA.
eOTENCIJSKO
MEDUDJELOVANJE)
Konadno,
pojadavanjedjelovanja
se
dogada
kada se u organizmu
nadu tvar s
nekim
Stetnim
udinkom
i
druga
koja sama
ne
pokazuje
takva Stetna
djelovanja
li
pri
danoj dozi
ne
pokazuje
nikakve
Stetne
udinke,
a ipak
dode do
zna(,ajnog
ojadanja
Stetnog
udinka
prve
od
tvari kada se
njih dvije
nadu
zajedno
u organizmu.
Ta
e
interakcija
posebnoneugodna
prob-
lematidna,budu6i
da se
obidno
ne odekuje
te5ko
e
predvidjeti Sto o sve
mole
pojadati
Stetni
udinak
nekog otrova,
pogotovokada se
zna da se
moZe aditi o
normalnom
konstituentu
orga-
nizma
ili
sastavnom
dijelu
hrane,
napitaka
td.
1 + 1
I
10
1 + 0 = 1 5
2l
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 20/74
1.3.4.
RAZLOZI
MEDUDJELOVANJA
Medudjelov
anjemoLenastupiti
narazliditimrazinamaod
olak5anja
laska
kemikalda
u
orgatizamlpoUorysanle
psorpcije)
do
medudjelovanja
narazirti
stanice
li
na
molekularnoj
raziii.
Bitno
je
naglasiii
da
mi
za vetinu
ovih
Stetnih
pojava danas
ne znamo.
pak
jednu
stvarznanroako dobro, j. da se rizlkodnjih smanjujeStosevi5e ogranilavaulazakruzhditlh
Stetnih
vari
u organizam.
Uzmimo
samo
primjer
interakcija
s
alkoholom.
One
mogu
nastu-
piti na
razliditimrazinamaod
ulaska
u
organizam
do
medudjelovanja
na
molekulatnoj
razini'
Tako
6e
npr.
alkoholuzet
na usta
pojadati
djelo-
vanle
razliditih
kemikalija
(prvenstveno
mnogih
insekticida),
er
6e
m
poboljSati
apsorpciju
zpro-
bavnog
sustava,
pa 6e
o biti
tipidni
sludaj
pojada-
vanja
udinka.
Alkohol
6e
davati
tazlldite
udinke
na molekularnq
razini,
od onih
poZeljnih
do
vrlo
opa
snih.
Najj
edno
stavnij
nad
n
izlli1e
av
anja
tak-
vih
brojnih
medudjelovanja
s alkoholom
jest
ne
unositi
istovremeno
alkohol
i kemikaliju
u
orga-
nizam,
Sto
znadi
da
se
na
radnom
mjestu
pri radu
s
kemikalijama
nikada
ne smije
uzimati
alkohol.
NaZalost,
u
sludaju
alkohola
avlja
se
o5
dodatni
problem
kronidnog
uzimanja
li
alkoholizma.
Alkoholizam
rzrazito
"U.t5u
metabolizam
u
ljudskom
organizmu
i moZemo
odekivati
razli-
dite
Btetne
udinke
takvog
stanja.
Tako
npr.
alkohol
tbrzava
metabolizam
mnogih
organizmu
stranih
tval
zbogpoveiane
sinteze
brojnih
metabolidkih
enzima.
Samo
kao
primjer dajemo
sludaj
tbrzanjanastajanja
slobodnih
radikala
kratkih
halogeniranih
ugljikovodika
(npr. kloro-
form,
tetraklororetilen
slidno),
koji
su
vrlo
otrovniza
jetra,pa
kronidni
alkoholidar
ne bi
smio
raditi
s
takvim
tvarima
zbog
opasnosti
od
nastajanja
oksidnog
hepatitisa'
I.4.
VRSTE
STTTNTTT
UdINAKA
Zakonodavac
e
izradio
odredenu
klasifikaciju
vrsta
otrovnosti.
Spominjemo
samo
neke
od
njih
kao Sto
su:
akutna
oPca
otrovnost,
kronidna
oP6a
otrovnost,
nagr
zalul
e dj
elovanj
e,
nadraLujute
dj
elovanj
e i
preosjetljivost,
mutagenodjelovanje,
izaziv
anje
umora
(karcinogenost),
Stetno
djelovanje
na
Plodnost,
Stetno
djelovanje
na
Plod,
Stetno
djelovanje
na
Potomstvo,
ekotoksidnost,
ostalo
(npr.
eSki
hormonalni
poremeiaji,
mogu6nost
promjene
vrste
itd).
I.4.I.
AKUTNAOTROVNOST
pojava znakovaakutne otrovnosti nekekemikalije odnosisena ednokratni unosvi-
soke
doze
organizami
na
posljedice
koje se
pri
tome
avljaju.
NajteZa
posljedica
e
smrt,
ali
22
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 21/74
ni drugi Stetniudinci
nisu zanemarivi.
Ti Stetniudinci ogle-
daju
se u o5teienjima
organu Sto
moZe dovesti
do invalidi-
tetaizloLeneosobe.
Sludajevi
akutnih otrovanja
povezani
su
obidno
s nesredama
a radnom
mjestu odnosnosa
sludajnim
ili namjernim uzimanjem
ve6ih
kolidina
otrovne tvari.
Pri
tome destonije samo vaLnokoliko je kemikalija otrovnane-
go
i kolika
jer4ezinakolidina
u5la
u organizam.
Npr. etilen-
glikol
(glavni
sastojak
antifriza)
jepo
razvrstavanjuopasnih
tvari tek Stetna var,
a
progutanau dovoljnoj
kolidini mole
izazvati smrt
ili te5ku
nvalidnost
kod dovjeka
zbog
o5te6e-
nja bubrega izazvanog
ednim
od
metabolita etilen-glikola
(oksalna
iselina).
Zato ne treba
misliti kako
e
opasno
a-
diti
tek s vrlo
jakim
otrovima
ili tvarima s
izrazito snaZnim
nagrizajucim
svojstvima
poput
sumporne
kiselina, a da se s
ostalima
moLe
ukovati bez straha.Yaljanaglasiti
kako dak
i tvar koja nije razvrstanau opasne emikalije moZe zazva-
ti teske Stete
na ljudskom organizmu.
Cak
i u sludaju
kada
ne ostanu
rajne e5ke
posljedice,akutno otrovanje
e
izrazito bolno
i neugodno skustvo.
Propisima se
akutna otrovnost
izraZava
dozom
kemikalije dovoljnom
za izazivanle
smrti
kod 50
%
pokusnih Zivotinja
(LDro,
Letalna
Dozz za 50
Yo
Livotinia koje
su bile izlo-
Zeneotrovu).
Posebno e
govori
o
LD.n kod unosa
kemikalija
preko
probavnog
sustava,
preko
koZeodnosno
utem
di5nih
puteva.
Kod
togavalja naglasiti
kako
razlike
u
otrovnosti
veiine
tvarina dovjeka
pokus-
nu Zivotinju
nisu
jako
velike.
Ali nuZno
e
znati kako 6e
znatno
nlL,e
doze
od
LDro
djelovati
na izloLeni organizam.
Pokusima na Livotinjamautvrduje sekako 6e kemikalija u
razllditim dozama
kod
jednokratnog
unosa djelovati
na
po-
jedine
organe
li
pojedine funkcije organizma.
Ti
su
podaci
dragocjeni
linidarima
pri
lijedenjuotrovanih
osoba
zako-
nodavcuu
predviclanju
mjera
zaitite od
pojedine
kemikalije.
Dobro
je
da barem
one
najvaLnijeStetne
udinke
kemikalija
(npr.
oSte6enj bubrega,
etar
a,
sredi5nj g
Liv dano sustava,
srca
td.) zna i radnlk,
kako bi
mogao
procijeniti
posljedice
svojegnemara
pri
radu s opasnom
kemikalijom.
lzrazito
je
vaLno
poznavati podatke
o
nagrizaju6em djelovanju
ili nadraZivanju
koje kemikalija
pokazuje
pri
kontaktu
s okom,
koZom
sluznicama
er
o tome ovise
mjere
zaltite
pri
radu, odnosno doznale
se
koje dijelove organizma
reba
posebno
za5tititi.
Svi
podaci
o akutnim
Stetnim
udincima
neke kemikalije dani su u sigurnosno-tehnid-
kom
listu ili
drugom
odgovaraju6em
okumentu,
koji
se
obvezno
mora
predati
svakom kupcu
kod
prve prodaje,kod svake
zmjene og dokumentainaposeban
zahtjev.
I.4.2. KRONIdNA
OTROVNOST
Kroniina
otrovnost
javlja
se
pri
duljem unosu
kemikalije u organizamuz vi5e
ili
manje
redovitu udestalost
unosa
te uz razlldite doze.Obidno
su doze
kemikalija
pri
kronid-
nom unosu znatnomanjenegopri akutnomunosu imoZrcse dogoditi da e svakapojedinadna
dozatako
mala da sama
po
sebi
ne biizazvalanikakve
udinke
narzloLeni organizam
kod
ed-
Tipidne zljede
akon
gutanja
jakih
kisel inal i uZina.
NajdeS6i
especifidandinak.
2)
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 22/74
nokratnog unosa.
O kronidnim Stetnim
udincima
na
pojedine
or-
gane
ili funkcije u organizmu
dobivaju se
podaci prvenstveno
na
Zivotinjskommodelu, ali takoder epidemiolo5kim
straZivanjima
na
skupinama
judi, koji
su
na radnom
mjestu ili
u okoli5u
dugotraj-
no
izloLeni nekoj kemikaliji.
Posebna
pozornost
u ovim istraZiva-
njima posveiuje se Stetnim djelovanjimana organekao sredi5nji
periferni Livdani sustav,srce
krvotvorne
organe,
plu6a, probavni
sustav,bubreg,
etra,
reproduktivne organe, Llijezde s unutra5njim
izludivanjem,
koZu sluznice,mi5idno kivo, odi
itd. Europska
unija
vrlo
detaljno
propisuje
metode spitivanja Stetnih udinaka
i rezul-
tati se
pomno proudavaju,kako na nacionalnim razinama tako u
Europskoj agenciji
zakemlkalije, kako bi se moglo uskladivanjem
na najvi5oj
razini razwstati
pojedine
tvari
prema
njihovoj otrov-
Tipidne
angrene
od
nostl.
kronidnogzlagarya
Takoder se velika
pozornost
dale
istraLivanju
posebnih
arsenu' udinakapoput izazivanjapreosjetljivosti li neosjetljivostina kemi-
kalije.
Preosjetljivost a kemikalije se svede56e
avlja
i kao
primjer
zabrinjavaju6e
ojave
moLese
navesti
podatak
o
I0
oh
europskih
Zena
preosjetljivih
na nikal,
kojeg ima u
jeftinom
nakitu,
nekim kovanicama eura
ili
u
nehrdaju6em
posudu
zakuhanje.
Neosjetljivost
e
ni5ta manji
problem
od
preosjetljivosti,
er
kod izloLenih judi izostaje signal
upozorenjao
previsokoj
rzloL,enosti ekoj opasnoj
kemikalijr.Bez namjere ulaLenjau
posebnu
problematiku
alergogenosti,
oja nije
predmet
ovog udZbenika,
mora
se
re6i da udestalost e
pojave
dramatidno
asteu EU, a vjerojatno
jepovezana
s
povedanomizloLeno5iu
svakojakim
kemikalijama.
r.4.3. MUTAGENOST r KARCTNOGENOST
(TZAZTVANJE
POJAVE TUMORA)
Radi
se
o vrlo sloZenim desto
nerazumljivim dogadajima. Mutagenost
e
pojava
Stetnih djelovanja
na
genetski
materijal
ili DNK
(Deoksiribonukleinska
kiselina), koji imaju
izrazito
vaLno djelovanje
u organizmu.
Kemikalije razh(itim mehanizmima
mogu rzazvati
mutaciju, bilo zbog toga Stosu
po prirodi reaktivne lli zato
Stosu
njihovi metaboliti reaktivni.
Tako se
dogatla
mutacija kemijskom
izmjenom na
genetskom
materijalu dime
pogodena
DNK
molekula mijenja
svoja svojstva
na tko
znakoji nadin. Medutim, kljudni
problem
e
Stoo5te6e-
njima na tom
genetskom
materijalu
pogodena
stanicavi5e
nije
ona
sta nego
e
promijenjena
ne zna
se
kako
6e se dalje
ponaSati. stina
e
da
postoje
razllditi mehanizmi ispravljanja akvih
o5tedenjamoi,e se dogoditi da
njihovim aktiviranjem
gre5ke
budu uklonjene, Stose
vrlo desto
dogada
onda
nemanikakvih
posljedica
Stetnog ogadaja.eovjek
mol,e ivjeti
s
izmijenjenim
genetskim
materijalom
ako
dugo,
ako ne dode do diobe
promijenjene
stanice
li
do
pojave
ma-
lignog tumora.
Ogroman
e
broj vanjskih
i unutarnjih dimbenika,
koji mogu
potaknuti
razvoj karci-
noma ilivbrzatitaj
proces,
ali time stvar
o5
uvijek nije oti5la
u
sasvimkrivom smjeru.Problem
nastupakad
dode
do diferenciranja umora
i njegovog
daljnjeg
razvitka
uz
pojavu
metastazr.
Tada mol,emo
govoriti
o karcinogenosti.Unatod brojnih
istraLivanja e5ko
e
pratiti proces
karcinogeneze a koji
je
karakteristidno da
e
dugotrajan
treba
vi5e od 20
godina
od
podetka
izlaganja
do
pojave
diferenciranog
umora),nepovratan
e
(kad
se
ednom avi
karcinom nema
povratka na staro),povezaneuz dugolrajno zlaganjevrlo malim dozamakemikalija (akutno
izlaganjedozi
ednakoj
zbroju onih
kod kronidnog izlaganja
gotovo
sigurno nete izazvati rak),
24
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 23/74
a broj
vanjskih
ili unutarnjih
dimbenika
koji
mogu
us-
poriti rliubrzati
proceskarcinogeneze
e
o(ito
izrazito
velik
i
u ve6ini
sludajeva
labo
poznat.
Karcinogenost
je
izrazito opasno
svojstvo
i
silno
je
vaLno utvrditi
koje kemikahje
ga
rzazivaju. U
pro5losti e bilo nekoliko sludajevakasnog otkrivanja
tog
svojstva
kod
razllditih
kemikalija,
a tipidan
primjer
su bile ved spomenute
osljedice edovoljne
a5tite od
rada
s vinil-klorid
monomerom.
U
pogonrma
zaproiz-
vodnju tog
polimera nisu se
poklanjale
narodite
mjere
zaltite, buduii
da vinil-klorid
monomer
nije
pokazivao
znadajna oksikolo5ka
svojstva
kod akutne
primjene.
Onda
su se u
radnika
podeli
avljati
tumori
jetara,
pogotovo
u onih
izloLenrhvi5im
koncentra-
cljama
kroz dulji
period
(npr.
na odrZavanju
eaktora
za
polimerizaclju) i
tek
tada su
poduzete
mj ere
poboll-
anj
zaltite
radnika.
Treba zapamtitida sekarcinogene vari dijele u tri skupine/kategorije remavjerojat-
nosti zazivanla
aka.U
prvu
skupinu/l.A
kategoriju
pripadaju
van
za koje
e
sasvimsigurno
dokazano
da
mogu izazvatirak
u
ljudi, kao
npr.
benzenkao
ipidan sastojak
benzina,vinil-klo-
rid, azbest,
romati, arsenovi
spojevi
itd. U drugu skupinu/l.B
kategoriju karcinogenih
tvari
spadaju
one tvari
zakoje
nema nikakvog
dokazada
mogu izazvatr umor u dovjeka,
ali
je
do-
kazanoda
ga
mogu
izazvatru barem
dvije
Zivotinjskevrste
i
da sumnjamo
kako bimogle
izaz-
vati
karcinom u dovjeka.
Te
dvije
skupine/kategorije
pasnih
kemikalija su
pod
stalnim
nadzo-
rom
i trebamo se duvati
dugotrajnogrzlaganjanjima.
One se
mogu koristiti samo
profesionalno
na mjestima
za
svrhe
koje su
dopu5tene.
onadno,u
treiu skupnu/2.
kategoriju karcinogenih
kemikalija spadaju
one
zakoje
postoje
dokazi
o
tome
da
su mutagene
na
barem
dva
propisana
laboratorijskamodela,ali nemanikakvog dokazao tome da bi mogle zazvati rak u Zivotinja
i
jo5
manje u dovjeka.
Medutim,
one su sumnjive
na
njih treba obradati
pozornostpri
radu,
jer
se
ve6 sutra
moZedogoditi
da se dokaZe
jihova
karcinogenost aremu
pokusimana Livo-
tinjama, Stose svakodnevno
ogadadetaljnijim
straZivanjima pasnihsvojstava
emikalija.
I.4.4.
REPRODUKTIVNAOTROVNOST
Spoznaje
tome da
vanjski
dimbenici
mogu mati utjecaja
na
reprodukciju davno
su
poznati, ali
njima nije
pridavanaznadajni-
ja
pozornost
sve do
>>Talidomidske
atastrofe<.
Podetkom
druge
po-
lovice dvadesetogtoljeda ojaviosena europskomrZiStuanalgetik
(sredstvoprotiv
bolova)
pod
imenom
Talidomid.
Bio
je
prihvatljiv
zbog malog broja
nuspojava,
a onda se
otkrilo da
ima antiemetidko
djelovanje
protiv
mudnine
povra6anja).
Vrlo
brzo nakon
toga
po-
delo
ga
se davati
rudnicamau
prvom trimestru rudnode
zbog des-
tih
pojava
mudninau tom
periodu.Rezultat
akvognadinaolak5anja
tegoba
pokazao
se
katastrofalnim,
er
su rodena brojna
djeca bez
udova
rli sa zakrLljalim
udovima.
Taj Sok
e
potaknuo
toksikologe
na detaljnije
iztdavanle
tog stra5nog
udinka,
a onda su se
straZiva-
nja
pro5irila na
druga
moguia
Stetna jelovanja
na reprodukcl'u.
Danassu europskimpropisimadetaljno propisanastraZivanjasli-
jede6ih
Stetnih
dinaka
na reprodukciju:
Rezultati
rimjene
e-
folijanta ijekom atau
Vijetnamu.
I ribemogudobiti
ak .
25
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 24/74
a. Stetni
udinci
na
plodnost,
b.
Stetniudinci na
plod,
c. Stetniudinci na
potomstvo,
d. drugi
Stetniudinci
(npr.
endokrinedisrupcije,
promjena
vrste td.).
Kao i kod
karcinogenih kemikalija
ove se moraju
posebno
oznaditiuz navodenje
ka-
tegorije reproduktivne otrovnosti. Tako se kemikalije sa sigurnim dokazom reproduktivne
otrovnosti
oznadavaju >repro.kat.I/Repr.1A<<,
ne
kod
kojih
je
dokazano
da Stetno
djeluju
samokod Zivotinja
s >repro.kat IlRepr. 18< i
konadnos )repro.kat.Ill/Repr.
2<<
ne kod kojih
tek laboratorij
ska istraLivanja
upu6uju
na reproduktivnu
otrovnost.
1.4.4.1.
Utjecaji na funkciju
spolnih Llijezda
Najde56e
e radi o utjecajuna sintezu
spolnih hormona razlltitim
mehanizmima,
a
posljedice
najubiti
vrlo razll(,ite ao npr.:
izazivanje
privremene
li
stalnesterilno ti,
promjenepotencije li libida (smanjenjeli pove6anje),
utjecajina
biolo5ke ikluse njihovi
poremedaji,
drugi udinci
(npr.
endokrini disruptori,hirsutizam
td.).
Najvi5e
e
izulavanudinak
smanjivanja
plodnosti
danas
se o tome
prilidno pvno
zna,
ali
jo5
uvijek
je
to
podrudje
elativno
slabo
proudeno.
Razliditim mehanizmima
smanjujese
plodnost
muSkaraca
npr.
smanjivanjem
pokretljivosti
spermatozoida) liLena
(npr.
Stetniudin-
ci na
ajnu
stanicu).Udinci mogu
bitiprolazni ili neprolazni,
ali kljudno
e
to
Stose odraZavaju
na bradni
par.
Kemikalija
s
takvim
svojstvom ma relativno
puno
i one
sa sigurno dokazanim
udincima stavljaju se
pod
reLime
ogranidenja
npr.
spojevi olova).Novim
pristupom
registraci-
je
kemikalija poveiava
sebroj tvari kod kojih
je
spomenuti
udinak dokazani to
6e dalekoseZno
utjecati na radneprocese metode zaltite osobau reproduktivnoj dobi.
1.4.4.2.
Stetanutjecaj na
plod
eemu e izloZenamajka, zloZene i
plod.
Drugi
Stetanudinak na
reprodukciju naz-
van
oi
i
teratogenost ajopasniji
e
prema
sadaSnjim
saznanjima.
Plod
je
posebno
u
prva
tri mjeseca
z-
razito
osjetljiv na
sve mogu6e vanjske
utjecaje
er
podlij
eZenevj
erojatnim transformacljama.
z
je
dne
oplodene
ajne
stanicekroz taj
period
nastaje
ved
prepoznatllivmali dovjek.Prvo se diobom ajne sta-
nice
u
milijune
novih
stanicastvarakritidna
masa
iz
koje
(e
namanepoznatim
mehanizmima
one
pre-
poznati
Sto
m
je
uloga.
Neke 6e se
pretvoriti
u srce,
druge
u udove, tre6e
u
mozak
itd. Nakon
toga sta-
nice
podinju
:ormirati
organe,a
ovi
pomalo
preuzi-
maju
svojuulogu.
Svi ti dogadaji
su
zrazito
sloZeni
i stanice li
organi
su u
toj
fazi izrazito
osjetljivi na
bilo
koji
vanjski
podralaj.
Kemikalije
koje
preko
kr-
votoka majke
prelaze
u
plod
u tim trenucima mogu
imati ubojitodjelovanje zbog ogabi majkamorala
biti zafti&na
u
potpunosti
od bilo kakvih
kemika-
26
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 25/74
lija, lijekova
li
sredstava
visnosti.
Ako to
nije tako onda
astevjerojatnost 5te6enja
loda
r adar4a efektnog
djeteta.
1.4.4.3.Stetni
utjecaji
na
potomke
Novi mali dovjek prima kemikalije rz majdinrh rezervi
(npr.
znjezinogmasnog
kiva
tvari
poput
dioksina)
li kemikalije
kojima
e
majka
izlol,enatijekom
trudno6e
(npr.
ijekovi,
sredstva
ovisnosti,
kemikalije s
radnog
mjesta td.).
Preuzimanje
emika-
lija od majke se
nastavlja
ijekom dojenja,
er
sebrojne
kemikalije
nakupljaju
u masnom
mlijeku.
Te kemikalije
se mogu skladi5titi
u organizmu
novog dovjeka
ili
mogu napraviti Stete
odmah
po
unosu
u
njegov organizam.
Koje su
posljedice?
Posljedice
mogu biti
razllfite.
Dokazani su
rani udinci
opasnih
kemikalija
poput
onih
koje usporavaju
ast djeteta,dje-
luju na njegovopamienje ili sposobnost denjado takvih koje
mogu
imati
utjecaja
na njegovu
reprodukciju
(npr.
sterilnost)
li
karcinogenost.
Tako se moZe
dogoditi da
kderka
rzlaganeosobe
u dvadesetoj
odini
dobije
karcinom
dojke, ali se
slidnanesre6a
moZedogoditi
unudadi.
Danas se
raspravlja
o tome da se
>>generacijskatrovnost<<
roudava
na
pripadnicima reie
generacije,
akle
praunucima.Ovo
podrudje
oksikologe
osebno ab-
rinjava uzadnle
vrijeme se
znanstvenici
vevi5e
njime bave.
1.4.4.4.
Drugi reproduktivno
Stetni
utjecaji
Brojni su drugi
reproduktivno
Stetni
udinci
kemikalija, a
vjerojatno znatandio
njih i
ne znamo
prepoznati
li
predvidjeti.
Ne5to
viSe saznanja
mamo o tzv. endokrinim disruptori-
ma.
Za
sada
su akvi udinci
nadeni
ek kod Labai slidnih
vodozemac
.
Zb
o
gutj
ecaja kemikalij
a nestaju
L,ap
i,
koji
se
pretvaraju
u
hermafrodite
(dvospolce)
nataj
nadin se
zatstavlja
reprodukcija
i,aba.Nije dokazano
da su takvi
Stetni
udinci
mogu6iu ljudi, ali
ih ne treba
skljuditi
Dokazani su
i udinci
kemikalija na
hormonal-
ne statuse
judi ili Livotinja.
Jedna od
takvih
pojava
e
hirzttizam, uglavnom
proudavan
kod Zena.Nije
to
jako
vaLanudinak
za kvalitetu
Livota,jer se sastoji
u
pove6a-
nju dlakavosti u osobaZenskog oda. Hirzutizam je sa-
mo dvojbeni
estetski
problem za
osjetljive
Lene,ali njima
te1ak.
Jedan
od najspornijih
Stetnih dinaka
e
promje-
na vrste.
Toksikolozi
seboje da bi
utjecajem
ekih kemi-
kalija
moglanastatinovavrsta,
koja
e
bliska
dovjeku,
ali
Je li to Vai
moguci
poto-
mak?
Nema
iSeZabaca, Zabe
same
ne
mogu
produl j i t ivrstu.
je
ipak razlldita od
njega. Konj
i magarac
su bliske vrste,
ali nisu
iste. Oni se dak
mogu
pariti,
ali
produkt
teveze 6e biti
bastard
mula
llimazga). Nema
nikakvih dokaza
da
e
utjecajem
ke-
mikahja
nastalanova vrsta,
ali teoretski
akva
mogu6nost
ije iskljudena.
Na sreiu,
nemamo
dokaze
a bi se akva
promjena
dogodila
kod bilo
koje vrste sisavaca
ego samo
kod
ednos-
tavnijih organizamapoput bakterija ili vinskih mu5ica.Taj nedostatak dokazanqe razlog da
ne
bdijemo
ne
pazimo
na ovakve
utjecaje
emikalije
na ljudsku
vrstu.
27
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 26/74
I.4.5.
EKOTOKSIENOST
Ekotoksiinost
je
svaka
pojava Stetnihudinaka
kemikalija
u bilo
kojem
Zivom orga-
nizmuiz
okoli5a
u
kojega
e
kemikalija
unijeta.
Valja
posebno
naglasiti
kako
kemikalija u
oko-
1i5u
predstavljaopasnost
za dovjeka,
bududi
damoLe
biti
kronidno
uno5ena
organizam.
Ve6
to je dovoljan razlogza zaltitu okoli5aod unosakemikalija u bilo koji njegov dio, budu6i da
se onedilfenjem
okoli5augroLavai
dovjek
kojije skrivio
taj dogadaj
li se dugorodno
groZa-
vaju
nj e
gov
najbliL|
uklj uduj
u6i
p
otomke.
Osim
toga,
kemikalija
u okoli3u
podlijeZe
razliditim
procesima. Tipidan
primjer ke-
mijske
reakcije
e
izgaranje
PCB-a
(polilc
lorirani
bifenili)
i drugih
halogeniranih
organskih
molekula,
pri
demu
nastajt
raz'
liditi
produkti
od
kojih su
najopasniji
diok-
sini
ili benzofurani
(todnije polihalogeni-
rani dibenzodioksini
i
dibenzofurani).
Va-
lja
posebnonaglasiti
kako su
neki dioksini
po
sada5njim
znanjima
najotrovnije
male
molekule
koje
je
dovjek
do
sada
proizveo.
Problem
dioksina
e
to Stooni
nastaju
pri
kemijskim
reakcijama
npr.prilikom sinte-
ze
nekih
pesticida),
pa
tako
mogu ugroziti
dovjeka,
ako
radi s
nedovoljno
distim
kemikalijama.
Dioksini
nastaju
mikrobnom
tazgrad-
njom
komunalnog
otpada
i drugih
vrsta
otpada,
pa
odito
predstavljaju
prilidnu opasnost
za
ljude.
Primjer
biolo5ke
promjene kemikalije
moLe se
pak
objasniti
najbolje
na
primjeru Zive.
Ziva ispu$tena
more
ulazi u
ribe,
gdje
se
metaboli
zira u
znatno
opasniju
var
kakva
e
metil-
Ziva. Metil
Liva
e
vrlo
otrovn
a zallude
i izazivakod
dugotrajnog
unosaneprolazne e5keStetne
udinke,
a ulazi
u
organizam
prehranom
ribom koja
je
onediSdena
metilZivom.
NajteZi
sludaj
otrovanja
metilZivom
zbio se
e
u
malom
apanskom
gradu
smje5tenom
zaljevu
Minamata,
patal
sludaj
danas
judinazivaju
Minamata
katastrofa.
Zafito
eva?nopozrtavatiotrovnost
kemikalija
zarazlidite
organizme
z
okoli5a?Raz-
log
e
u
tome Sto
svaki
poreme6aju
malom
dijelu
okoli5a
rmaodraz
na druge
njegovedijelove,
a
dovjek
e
kao
i druga
Livabrtadio
tog okoli5a.
Covjek
i
sam
ovisi
o cijeloj
toj sloZenoj
av-
noteLiu
prirodi, kao Stoovisi
cijelo
njegovo
gospodarstvo.Navodimo
primjer iznetako
davne
prollosti izrazito
Siroke
primjene
insekticida
poznatog
pod
nazivom
DDT.
Njegova
primjena
poslije II. Svjetsko
rata bila
je
izrazito
Siroka
ako da se
kontaminirao
ukupan
okoli5,
pa
se
npr. u
masnom
kivu
Eskima,
koji
DDT
nisu nikada koristili, moglo naii veie koncentracije
tog
insekticida
nego t
gradana ada5nje
ZapadneNjemadke.
DDT
je
iskorijenio
neke
bolesti,
budu6i
da su
masovnouni5teni
kukci
prenosioci ih bolesti,
ali su
posljedicebile
nesagledive
i vjerojatno
samo
malim dijelom
uodene.
Primjerice,
negdjeSezdesetih
odina
uodena
e
po-
javaiz;glmiranja
ekih
ptica,jer
je
na njih
DDT djelovao
ako
da
e
ljuska
naizley',enim
ajima
brlaizrazito
mekana
pti6i se nisu
mogli
izleliu
gnijezdu,
er
su se
aja
razbljala
pod
teZinom
ptica. Pad
populacije
ptica
uzrokovao
jerazmnaLanje
kukaca
koji su
bili hrana
tim
pticama, a
nisu bili
zahvatenitretiranjem
nsekticidima
ili su
na DDT bili
otporni. Stete
u
poljoprivredi
i
Sumarstvu
ile
su
nemjerljive.
No, to
e
samo
edna
od
posljedica
uporabe
DDT-a Sirom
svijeta,
a broj
izumrlih
vrsta vjerojatno
nikada
ne6emo saznati.
Poseban
roblem
e
naravno
neugod-
na dinjenicada dovjek nekekemikalije koristi upravo za neselektivnouni5tavanjeodredenih
vrsta
iz okoli5a
(npr.
kukaca,
biljki,
toplokrvnih
Livotinja, bakterija,
pljesni itd),
pa pri
tome
Tipidna lika
pomora
iba.
2a
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 27/74
stradavaju
vrste
koje uop6e
nisu bile ciljane
primjenom kemikalija. Zato su ti otrovi
podvr-
gnuti posebnoj
pozornosti i stalnom
nadzoru. Valja
naglasiti kako
nerazumno kori5tenje ih
kemikalija
gotovo
uvijek
neizravno
Skodionome
ko ih
je
primjenjivao,
a mogu6esu
izravne
Stete
bog njihovog
unosa u
ljudski organizam
preko
hrane. Zbogtoga uvijek
i svagdje reba
nagla5avati
potrebu
uporabe
svih sredstavazaltite
dovjeka okoli5a
prigodom
rada s ekotok-
sidnim tvarima.
r.4.6. OSTALT
rnrNr
UdtnCr
Kemikalije
mogu Stetno
djelovati
na brojne
nadine na brojne dijelove
naSeg vijeta.
Ne
moZe
se
sasvim
zanemanti Stetne
utjecaje
kemikalija na
materljalna kulturna dobra,
er
to
je
dio
na5egsvijeta.
Suhi depozit
z
energetskih
postrojenja
uniStavana5adjela
izradena
z
kamena, a
tipidan
e
primjer
zagrebadkakatedrala.
esre6es
kemikalijama, osim uni5tavanja
Livota,
mogu uzrokovati
teske
materijalne
Stetena naSim
gospodarskim
objektima
itd. Neke
pak
kemikalije
uni5tavaju
ozonski omotad
time
uzrokuju
bolji
prodor
opasnih UY
zradenja
na
pojedina
podrudja
na5e
planete.
Ugljikov
dioksid
prema
miSljenjubrojnih
znanstvenikaiza-
zivatzv. udinak
staklenika
dovodi
do
promjeneklime uz nepredvidljive
posljedice td. Dakle,
dosegStetnih
dinaka
kemikalija
e izrazi to velik
i mi
jo5
uvijek
nismo svjesniSto6e
nas
dos-
ti6i nj hovi
m nerazrLmnim
ori5tenjem.
r.4.7. 5ro ivroZEMo
AKLJUd,rrrrzrzLoZENoc
O
mnogim Stetnim
udincima
uopde se
ne
govori
i
ne istraZuje ih se,
iako
se
mo-
Ze
pretpostaviti njihova
pojavnost, kakva
je
dokazana
kod lijekova
pod
nazivom
nuspojava.
Nuspojavesu rijetki Stetniudinci kod dugotrajneuporabe ijekova. Zdravstveni djelatnici su u
veiini
zemaljasvijeta duLniprijavljivati
nuspojaveodgovarajuiim
nacionalnim
tijelima, odak-
le se onda
podaci
SaljusrediSnjoj
svjetskoj bazi
podataka
u Svedsku.
Temeljem
ih
podataka
onda
se
lijekovi stal-
no
ponovo procjenjuju i nekada se donose
odluke o
njiho-
vom
povladenju
s
trLllta i
zabrani uporabe upravo
zbog
teZih
nuspojava.Na
kraju
krajeva, Stetniudinak
moZebiti
i
psiholoike
prirode, kao npr. kod bezopasnih
kemikalija
s izrazito
neugodnim
mirisom. Vrlo
destose
panika
medu
ljudima razvlje
zbog slabog
mirisa
po
trulim
jajima
iako
nitko
ozbiljno
nije ugroi.en,
ali
sene
znada se od mirisa
ne
stradava. opet,makar to bilo izrazito dosadno,valja re6i
da sesvi
ti rijetki
ili
posebni
Stetni
dinci
kemikalijamogu
ukloniti
ili
sprijediti
pridrLavanjemmjera
zaitite od ulaska
kemikalij a u
or
ganizam.
Valja
re6i da
nikada
nije dovoljno
pozornosti
od
djelovanja
kemikalija,
posebno
kod
kronidne
izloZenosti.
Ono
Sto
e
kljudno
kod toga
est
da
kemikalqa
nete djelo-
Treba
pobolj5ati
adzorkemikali ja.
vati dok
ne dode
na mjesto svojeg
djelovanja
npr.
na koZi). Zbogtoga
e
posebno
vaLno drLati
se
svih
propisa
o za5titi
i
sprjedavanju
laska
kemikalija u organizam,bez
obzira
radi li se o
opasnim,vrlo
jakim
otrovima
ili
tek o Stetnim
kemikalijama.
Moglo bi se dak
re6i da najveta
opasnost reba kod rada s tvarima zakoje semisli da i nisu narodito opasne,a onda senak-
nadno otkriju
njihovi
posebni
udinci,
kao npr. izazivanje
aka ili Stetniutjecaji
na
potomstvo.
29
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 28/74
1.4.8.
VIZNO
JE PROCIJENITI
RIZIK
I
NASTOJATI
GA
SMANJITI
U dosadainjem
ekstu
bilo
e
rijedi
samo
o
opasnostima
emikalija,
ali
e
posve
asno
da opasnost
nije
jedini
kriterij
za predvidanje
posljedica
izlaganja.
U dobro
osiguianom
sefu
moZe
se
dtLati najotrovnija
var poput
botulina,
a
da
se ime
nitko
ne
izlaLenikakvoj
opasnosti
za Livot
zdravlle.
Kljudni pojmovi
u ovom podrudju
su rizik
i
sigurnost.
Rizik
predstavlja
vjerojatnost
da
6e netko
stradati
vi5e ili
manje
zbog
rada
s nekom
kemikalijom,
a
sigurnostpredstavlja
vjerojatnost
da tijekom
vremena
izlaganjaieie
osjetiti
ni-
kakve
Stetne osljedice.
Rizik
i
sigurnost
ovise
o
brojnim
dimbenicimu,
utl tri.;.
ih
uvijek
lako
prepoznati.
Kao
ekstremni
primjer
neka
posluZi
prida
o meteoru.
Sasvim
e
sigurno
da
bi udar
meteora
u tijelo
izazvao
sigurnu
smrt,
a opis posljedica
ostavlja
se ma5ti
ditatelja.
Medutim,
nitko
se ne
boji
udara
meteora,
er
meteori
rijetko padalu.
Rizik
od
smrti
zbogudarameteora
je
praktidkiravannuli,
unatod
ome
Sto
pesimistikaLuda e
udar
meteora.t
"-1,1.,
bar
ednom
uzrokovao
e5ka
uni5t
avanja
Livota
na
zemlji.
1.4.8.1.
GVI
i MDK
YaLne velidine
u
prepoznavanju
rizlka
su
GVI
(granidna
vrijednost
izloZenosti)
i
MDK (Maksimalno
dopustiva
koncentracija)
opasne
vari
u razlllitimdijelovima
na5eg
oko-
liSa.
Kada
govorimo
o radnom
mjestu
onda
mislimo
najde5ie
a koncentracije
linovite,
pra5-
kaste
ili
aerosolne
opasne
vari
u zraku.
Uvijek
se
postavlja
osnovno pitanje
o znadenju
e
propisima
utvrdene
velidine
zarazlldite
vari.
Postavlja
se
pitanje
da i
CVt
preastavlja
granicu
sigurnosti
ili
pak
granicu
rizika.
Drugim
rijedima,
e
li
prekoradenje
GVf
neke
tvari
na
rad-
nom
mjestu
razlogpanici
ili ne-
koj
drugoj
reakciji?
GVI
je
sigurnosna
eli-
dina
ona
daje
garancije
da
seuz
koncentracqe
nlie
od nje
mole
cijeli
radni
vijek
kroz
osam
sati
na
dan
biti
izlolnn
kemikaliji
za
koju
e
postavljena
a
velidina.
To
je
isto
kao
kad
dodete
pred
mo-
st sa
znakom
zabrane
od
5 t,
koji
znali
da
je
zabranjeno
prelaziti
most
vozilu
ukupne
mase
veie
od naznal
ene
velidine.
Medutim.
mostu
se
neie
ni3ta
doeoditi
ako
sepoku5aprijeii s ukupnim
te-
retom
od
50
t,
jer
se nosivost
izradunava
na
temelju
faktora
sigurnosti.
Medutim,
garancije
vrijede
samo
ako
se
dovjek pridrLava
zajamlenlhvelidina.
Ni5ta
se ne6e
dogoditi
ako
koncen-
tracija
kemikalije
u zraku
radnog
mjesta
prekoradi
GVI,
ali
to
se
u
pravilu
ne
smije
dopuStati
zbog
sigurnosnih
razloga.
Postoje
situacije
kada
se
dopu5taprekoradenje
GVI, ali
onda
se
as-
no
propisuje
koliko
to
prekoradenje
mije
biti i
koliko
smije
trajati.
Opet
edna
nova
velidina
KGVI (Kratkotrajna
granidna
vrijednost
zloZenosti).
U
pravilu
je
KGVI
za
zrak,ako
e
uop6e
dopu5tena,
ila za
50
% do 100
%
od
GVI i
smije
trajatikroz
maksimalno
15
min
i smije
se
ponoviti
dnevno
4
puta
tijekom
radnog
vremena
uz
razmake
medu
incidentima
od najmanje
jednog
sata.
Iz svegaptoizlazi da bi sena svakom adnommjestugdje e mogudapojava para,pta-
Sine
li
aerosola
neke
kemikalije
u zrakunuLno
i obvezno
morale
mjeritinjezine
koncentraciie
Ovo
e
iznad
maksimalno
opu5tenog
)o
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 29/74
nekakvim
detektorom.
To
e
todno
bit 6e u
bududnosti
sve viSekontrola
obavljanjemovakvih
valnihmjerenja.
MDK
(Maksimalno
dopustiva
koncentracija)
ma isto znadenje
ao
GVI
(dakle
sigu-
ne koncentracije
opasnih
vari),
ali u drugadijim
medijima s kojima dovjek
dolaziu doticaj,
kao
Stosu vode,
ljudska
i Zivotinjska
hrana
sl.
1.4.8.2.
Procjenjivanje
rizika
Postojebrojne
matematidke
metode
za
procjenu rizika kod
radnika
potencijalno z-
loZenih
nekoj kemikaliji
i o
njima trebaju
brinuti
odgovorne osobeu
tvrtkama
gdje
se
radi
s
kemikalijama.
Za
potrebe ovog
razmatranja
dovoljna
e
pokazna formula iz
koje
se
zapravo
ni5ta
preciznog
ne
daizra(unati:
R - Q x D x T
gdje
su:R-rizik,
O-opasnost,
D
-ukupnoprimljena
dozakemikalije
T-vrijeme
izlaganjatojkemikaliji.
Potpuno e jasnoda seO (opasnost) eke kemikalije naprostone moZesmanjiti ako se
s
njome
namjeravadalje
obavljati
odredeni
posao
npr.
ako
e
za
posaopotrebnakoncentrirana
sumporna
kiselina ondarazrljedena
sumporna
ne moLebiti upotrijebljena).
Jednako
ako
nije
mogu6eskratiti
radno vrijeme
na
poslu
s kemikalijom
nego se
mora odraditi
cijelih 8
h
dnev-
no. Jedino Sto
se moLe
smanjiti
est
unijeta
dozau organizam,
er
za to
postoje
brojne
mogu6-
nosti.
To
e
temeljna
velidina
na
koju se
moZeutjecati
i
sve
Stoslijedi
iza ovog
poglavlja
bavi
su upravo
time
kako smanjiti
unos opasnih
kemikalija u organizam,
a
razlogeza smanjivanje
doze
obradilo se
u ovom
poglavlju.
)l
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 30/74
2. APSORPCIJAKEMIKALIJA
Kemikalije mogu
djelovati
lokalno,
tj. na mjestu
gdje
su
primijenjene (npr. polivene
na koZu) li sistemski nakon Stoudu s mjesta
primjene
u
krvotok i
onda se raspodjele
po
ci-
jelom
organizmu. Procesulaska kemikalija s mjesta
primjene
u
krvotok zove
se apsorpcija.
Vrlo rijetki
su sludajevi
na radnom mjestu, kada kemikalija
dospijeva zravno
u
krvotok
bez
da
e
postoja-la
psorpcrja
npr.
ntravenska
primjena
Spricom liugrtz zmrle),pa
u ve6ini
sluda-
jeva
otrovanje nastupanakon Sto
e
kemikalija apsorpcijom
prodrla
u
krvotok.
Zato 6e ovom
procesu
biti
posve6ena osebnapozornost.
2.I.
OPCT TVTNNNICI PSORPCIJE
Koliko ie neke kemikalije u6i u krvotok s mjesta
primjene
i kojom
6e se o brzinom
odvijati ovisi
o:
organizmu,
otrovu,
drugim dimbenicima.
No,
prije
svegavalja objasniti
zaSto
e
valnabrzina apsorpcijekemikalija,
dok
o vaZ-
nosti kolidine
apsorbiranekemikalije
gotovo
da ne treba
govoriti.
O brzini apsorpcije kemi-
kalija
ovise brzina nastu-
pa
udinka te raspoloZivo
vrijeme za
sprjedavanje
apsorpcije. Ako
se
neka
kemikalija
jako
brzo ap-
sorbira u or
ganizam.
onda
ie
vjerojatno brzo nastu-
piti
i njen
udinak, a vrije-
me raspoloLivo
za
sprje-
davanjeapsorpcije
bit 6e
kratko.
Time
je
pove6a-
na i opasnostza izlohenu
osobu. Brzinu
apsorpcije
jako
dobro oznalava
wi-
jeme
do vr5ne koncentra-
cije. To e vrijemepotreb-
no da se
dosegne
ajvi5a
koncentracija vari u krvotoku.
Sto3e o vrijeme kra6e o
e
apsorpcija
brLa udinci
se
mogu ranije
odekivati.
Postoji
o5
jedan
vaLan termin, a to
je
vrijeme odgode apsorpcije
kroz koje
opasna
kemikalija
joS
nije zapo(,ela
voj ulazak u krvotok. Naime,
potrebni
su neki
procesi prevode-
nja kemikalije
u
prikladno
stanje
(npr.
otapanjeu
probavnim
sokovima) ono moie
biti dulje
ili kra6e.
To
e
vrijemekroz koje
se,
ako
e
to dopu5teno,moZe
cagiratiprekidanjemprocesa.
Treti
vaLni
podatak
je
o opsegu apsorpcije, a zapravo
se misli
o
kolidini
koja
se
stvarno apsorbirala.
Praktidno se nikad cijela
primijenjena
kolidina
opasnekemikalije
(npr.
progutane)
ne6eapsorbiratinego ek
vedi
ili manji
dio
(npr.
soli se apsorbiraju zLeluca
s udin-
kovito5iu ili biolo5kom aspoloZivo5du d oko 10% kod odrasleosobe).O tome treba misliti i
na to radunati
kod otrovanjanekom kemikalijom.
Koncenlrsrga
pl€zn'|i
32
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 31/74
2.r.r. opel
irvrnnNrcr
oD
STRANE
RGANIZMA
Organtzam
e
zaStilen od
utjecaja
vanjskog svijeta
koZom
sluznicama
koje vi5e
ili
manje selektivno
propu5taju
vari u organizam
li iz njega. Sluznice
(npr.
duZ
probavnog li
di$nog
sustava)
koLa
su
za kemikalije
brane
(barijere)
koje sprjedavaju
li dopu5taju
prolazak
kemikalija do krvnih kapllaru, odakle one
odlaze u sustavnu
cirkulaciju.
Kod toga valja
re6i
ved u ovom
uvodnom
tekstu,
kako barijere
zapravonikada u
potpunosti ne sprjedavajutlazak
kemikalija u
organizam
da
se
na
svakom
moguiem
zamislivom
mjestu na organizmu
moZe
odvijati apsorpcija
kemikalija,
samo
e
pitanje koliki
je
njezin opseg.
Svaka
od barijera
ima
svoje
posebnosti,
kojima 6e
biti
govora
u
kasnijem ekstu,
ali
postoje
neke op6e
znadajke
odnosnoopii
dimbenici
s
utjecajem
na apsorpciju
ao:
debljina
kvaliteta
barijere,
povr5ina barijere
izloLena
otrovu,
vrijeme
kroz
koje
e
barijera
izloLenaotrovu,
prokrvljenost
i
protok krvi ispod
barijere,
sastav
jelesnih
zludevina
na mjestu
apsorpcije,
drugi
dimbenici
(npr.
emperatttra,
nazodnostdrugih tvari itd.)'
2.1.1.1. Debljina
i kvaliteta
barijere
Ako
pogledamobilo
koju od barljera
(npr.
koZu,
sluznicu
nosa li usta,
sluznicu
Zeluca, lveolarne
arije-
re
u
pludima td.), onda
e se
asno
vidjeti
da ona
nije
na
svim svojim
drjelovima
ednake
debljine
li kvalitete.
Uz-
memo li samo
koZu,
moZemo
uoditi
kako su
nepokriveni
dijelovi
deblji
nego
pokriveni
(usporedimo
koZu dlana
s
koZom
rbuha),
a
asno e
da
6e kemikalija
bolje
prodira-
ti kroz koZu trbuha nego kroz koLu dlana,pa je znatno
opasnije
ako
se
polijemo kemikalijom
po
trbuhu nego
po
dlanu.
Kvaliteta barijere
se
pak mijerl'a
razlliitrm utjecajima
kakvi su bolest,
rzlaganje
azli-
ditim
kemikalijama
(npr.
o3te6enje
oZe renjem
ili
grebanjem,
gastritis
u
sludaju
probavnog
sustava
td.).
Kemikalija
ce sasvim
sigurno
lak5e
prodrijeti kroz o5tedenu
oZu
nego kroz onu
koja
e
zdrava.
Takoder
e
jasno
da 6e
kemikalija
lak5e
prodiratikroz
sluznicu
usne
Supljine
nego kroz
koLuna
ledima.
To zna(i da
tanje
i manje
kvalitetne
ili
o5te6ene
arijere
valja bolje
Stititi
nego one
deblje
kvalitetnije.
2.1.1.2.
Povr5ina
barijere
Povr5inabarijere zloL,ena emikaliji izravno e po-
vezana
opsegom
psorpcije.
Sto
e
ve6a
povr5inabarljere z-
loLenakemikaliji,
to 6e
e
se vi5e
apsorbirati
u6i u
krvotok.
Zato se u
probavnom sustavu
apsorpcija
kemikalija
najve6im
dijelom
odvija u
crijevu,
koje
ima
ogromnu
povr5inu, a tek
neznatnim
dijelom u
Zelucu.
To
e
izrazito val'no
u sludaju
ka-
da
treba odluditi
o uklanjanju
kemikalij a
iz
probavnog
sustava
povraianjem, j. da
treba skoristiti
vrijeme
t izazvati
povra-
6anje
prije nego kemikalija
stigne u
crijevo.
Kod koZe
e
to
takoder
potpuno
asno
i
jednostavno,
s time
Stose stanje
mol'e
promijeniti zbogutjecajanekog dodatnogdimbenikakao Stoe
npr. odjeda.Ukoliko
se
dovjek
polije
na
radnom
mjestu nekom
Krozslonovu
oZu
emaapsorp-
cije.
))
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 32/74
kemikalijom,
odjeia
sluZi kao stalno
skladi5tekemikalija,
pogotovo
zbogprianjanjauz tijelo.
Zato
e
vaLno Sto
prije
skinuti
odjedus
polivene
osobe.
2.1.1.3. Vrijeme
izloienosti
barijere
Vrijeme
izloZenosti arijere
e
od
iste vaZnosti ao
povr5inaizloLene
arijere.
Stoie
kemikalija dulje u kontaktu s barijerom to ie se e vi5e apsorbirati. Taj odnos ne mora uop6e
biti
linearan,
tj. dvostrukim
pove6anjem
vremena
izloZenosti
ne mora kolidina
apsorbirane
kemikalije
porasti
dvostruko.
Taj
porast
moic biti znatno ve6i,
npr. kod
oitedenjabarijere,
ari-
jetko
6e biti manji.
Zaklju(:ak
e
vrlo
jasan.
Kemikaliju treba Sto
prije
odstraniti sbarljere. Zato
se
npr. kod
polijevanja
nekom
kemikalijom treba odmah skinuti odjeia
i kemikaliju odstraniti
s koZe,
erje
svaki
trenutak
dragocjen.
2.1.1.4. Prokrvljenost
ispod
barijere
Prokrvljenost s druge strane
barijere
e
razlldita na raz-
nim dijelovimaorganizmazbogfiziolo5kih
drugih
razloga.
Sto
je prokrvljenost bolja i protok krvi ispod barijere brli to 6e biti
apsorpcijabrLa
t
u ve6em
opsegu.To moZemo sami
lako
utvr-
drti
iz iskustva,
er
nije krvarenje
jednako
ako se
poreZemopo
jagodicama
prstiju
i koZi
potkoljenice.
Jednako ako
e
i
sa sluz-
nicama,
koje su npr. znatno bolje
prokrvljene
u crijevu
nego
u
Zelucu.Bazidno
gledaju6i
moZemozakljuditi kako ne treba Stititi
jednako
sve
dijelove barijere, npr.
koZe,
buduii da
e
prokrvlje-
nost na
raznim
dijelovima
razlilita. Medutim,
postoje
i dodat-
ni
dimbenici
koji mogu
promijeniti
brzinu
protoka
krvi
s druge
strane
barijere.
Mogu
to biti
fiziolo5ki dimbenici, kao npr.
pove-
6anjeprotokakrvi kroz crijevo nakon uzimanjahrane(Zato smoposlije obilna obrokapospani
budu6i da
>>svarv ode u trbuh<<,
ako kaZena5 narod), ali isto tako moZe se
protok
mijenjati
zbog bolesti
(posebno
srca,
promjene
emperature ijela
kod
viroze
itd),
djelovanja
kemikalija
ili zbog
promjene
meteoroloikih uvjeta
na mjestu rada.
2.1.1.5. Koliiina
i
sastav
jelesnih izluievina
Kolidina i sastav jelesnih
zludevina na barijeri
(npr.
znoj
na
koZi,
slina u ustima,
probavni
sokovi u
probavnom
sustavu
td) imat
6e velik utjecaj na apsorpciju
nekih kemikalija kroz barijeru.
To
je
prilidno
sloZeno
podrudje
i
udinci
su razliditi
na razlidile kemikalije,
ali npr. nekepraikaste kemikalije 6e se bolje apsorbiratipreko ozno-
jene
koZenego
preko
suhe.
2.1.1.6.Drugi
iimbenici
Drugi dimbenici su
izrazito nepredvidljivi, ali mogu imati
znatnog
utjecaja
nabrzi-
nu i
opseg
apsorpcije.Tako 6e npr.
nazolnost neke
druge
tvari
pove6ati
li smanjiti apsorpciju
kemikalije. Ako
je
npr.
pra5kasta
emikalija otopljenau
nekom
organskomotapalu,upravo
to
otapalo
oj
moZe
poveiati
brzinu
i opsegapsorpcije
na nekoliko nadina. Kod
primjene preko
koZe o moLebiti zbog
pove6ane
opljivosti i zbog
o5te6enja arijere
djelovanjemotapala.Po-
vetana vanjska
emperatura
6e
kod ve6ine
kemikalija zbograzll(itlhrazloga
djelovati tako da
se opsegapsorpcijepove6a,osim ako zbogtoga ne dodekod lako hlapljivih teku6ina do ukla-
njanja
s
mjbsta
primjene
(npr.
koZa) sparavanjem.
Znoj nijedobarka d
radite kemikalijama.
3A
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 33/74
2.I.2. CIMBENICI
OD STRANE
KEMIKALIJE
Op6i dimbenici
od
strane
kemikalije s utjecajem
nabrzinu i opsegapsorpcijeve6
su
spominjani
ranije
i
ovdje
6e biti
zbog sloZenosti
samo ukratko opisani. Glavni
dimbenici od
strane emikalije
esu:
fi zikalno-kemijskasvojstva,
kolidina
primijenjene emikalije,
drugi
dimbenici
(npr.
okalno djelovanje
kemikalije).
2.1.2.1. Fizikalno-kemijska
svojstva
kemikalije
O
fi zikalno-kemijskim
svojstvima
kemikalije ovi-
si
kako 6e seona otapatiu
tjelesnim
zludevinama li nekim
otapalima,
kako ie lako
prodi
krozbarrjere,
ho6e i
potra-
Ziti neke
paralelne
puteve
apsorpcije
td. Uop6e
ne zna(i da
6e neka
kemikalija koja
je
dobro
topljiva
u znoju
jednako
lako
prodiratikroz koZu u organizam.
Tako 6e npr. arse-
nov trioksid vrlo
slabo
li nikako
prodirati
kroz
neo5te6enu
koZu u organizam,
ako 6e se u dasu
otopiti u
znoju nakup-
ljenom na
koLi,
dok
6e nitrobenzen
prodirati
izvanredno
dobro
premda
nije
topljiv u znoju,
ali
je
sam
eku6ina.
2.1.2.2. Koliiina
primijenjene kemikalije
Kolidina
primijenjene
kemikalije
je
izrazito
vaLna
valja za-
pamtiti
da
e apsorpcija
iti to vedegopsega
Sto
e
vi5e
kemikalije
pri-
mijenjeno.
Konadno,
emikalijamoZeutjecatina
vlastitu apsorpciju
vo-
jim lokalnim ili sredi5njim djelovanjima na organizam. Najjednos-
tavniji
primjer
lokalnog djelovanja
est
o5te6enje arijere,
Stose desto
susre6e
od nagrizaju6ih
kemikalija, koje
naprostouni5tavajubarijeru
i ogoljuju
kapilare.
To
se
dogada
ednako
u
sludaju
polijevanja
preko
koZekao
i kod
gutanja
akve
kemikalija. Obidnosu to
ake
kiseline
li
baze, alipostoji
c1eliniz
organskih otapala
oje 6e akoder
promijeniti
svojstva
barijere
(npr.
odma56ivanjem).
Kemikalija
moZe djelovati na
vlastitu
apsorpciju
indirektno
(npr.promjenom
protoka
krvi ispod ba-
rijere, izazivanjem
nekih udinaka
kakvi su
povraianje
ili
proljev
itd.).
duvajte
se
plinova
aerosola
Pazi na dozul
2.1.3. DRUGI CIMBENICI
Druge kemikalije
mogu
znadajno
romijeniti
velidinu
ibrzinu
apsorpcije
neke kemi-
kalije, kao Sto
oj
mogu
promijeniti
djelovanje.
Kemikalije dolaze
rlo desto
zqedno uvijek se
moZeodekivati
neko
medudjelovanje.O
nekima od
njih
je
vei bilo
govora,
azapravo se
moZe
govoriti
o dvije vrste
medudjelovanja,
j.:
izravno
medudjelovanje
viju ili vi5e
kemikalija,
neizravno
medudjelovanje
od udinka
na organizam.
2.1.3.1.
lzravno metludjelovanje
dviju
ili vi5e
kemikalija
Prvo medudjelovanjese sastoj i u promjeni svojstavakemikalije. Ona moZe djelova-
njem
drugih
kemikalija
postati opljivija
i lak5e
dostupna
aprolaz
kroz barijeru,
moLejoj se
)5
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 34/74
promijeniti
agregatno
stanje
li
je
druga
kemikalija mo1e
mobilizirati.
Promjena
topljivosti
kemikalije ve6
e
ranije
opisivana
tumadena,
a
zaprimjer
promjene
agregatnog
stanja
moLe
se spomenuti
sludaj
prevodenjacijankalija
(kalijev
cianid)
u cianovodik
reakcijom s
nekom
mineralnom
kiselinom,
dime se
omogu6ava
apsorpcija
kemikalije
preko
plu6a.
Imobilizacija
kemikalije drugom
tvai
izrazito
e
vaLna
bit 6e detaljno
razmatrana
kod raspraveo dekon-
taminaciji. To je npr. sludajkada sedaje na usta aktivni ugljen osobi koja je progutala neku
kemikaliju.
2.1.3.2. Neizravno
metludjelovanje
Neizravna
mecludjelovanja
u takoder
opisivanau
ranijem tekstu
iizrazito
su brojna,
a vrlo desto
su
zapravonepredvidiva.
Neka
kemikalija
moi,epromijeniti
svojstva
barijere
(npr.
nagrizajuie
kemikalije
ili organska
otapala)
time
pobolj5ati
apsorpciju.
Smanjenje
rotoka
krviizazvano
tok-
,
sidnim
djelovanjem
na srce smanjit
6e apsorpciju
kemikalije
svim
putevi-
ma i obratno.
Primjera bi se
moglo dati
jako
puno,
ali
kljudno
je
naglasiti
kako ni strudnjaci
za ovopodrudje nisu u stanju predvidjeti svemogu6e
interakcije
kemikalija
u fazi
apsorpcije
li u drugim
fazama
puta
opasne
tvari
kroz organizam
li
pak
njegovog djelovanja
na organizam,
kako
je
obja5njeno
prvom
poglavlju.
To samo
znadi dajedini
nadin
rzbjegavanja
interakcija
kemikalija
na radnom mjestu
est
kori5tenje
svih sredstava
teh-
nika za sprjedavanje
ontakta organizma
s
kemikalijom.
Mlijeko
omaZe
apsorpciju
ipo-
filnih vari
2.2. POSEBNO
VAZNA
MJESTA
APSORPCIJE
KEMIKALIJA
Glavnamjestaapsorpcije aLnana adnommjestu esu slijede6a:
probavni
sustav,
di5ni
sustav,
koLa.
Ne treba
ipak zaboraviti
kako se
apsorpcija
kemikalija
moZeodvijati
i
s
bilo kojeg
drugog
mjesta da u odredenim
okol-
nostima takva apsorpcija
moZe dovesti
do otrovanja.
Kao
primjer
treba spomenuti
sludaj
ednog
pilota
iz Julne
Amerike
koji se ba-
vio
prskanjem nsekticida
na nekoj velikoj
farmi.
Prigodom
prrpra-
ve otopine organofosfornognsekticidaprsnulamu je kap koncen-
tratauoko
i odatle
se kemikalija
apsorbirala
u krvotokizazivqull
simptome otrovanja.
Takvih
primjera
bi se
moglo na6i
oS,
a daju
se samo
zbogtoga
kako bi upozorili
na
potrebu
zaltite
svih dijelo-
vaorganizma
od kemikalija.
Trebavoditi
raduna o apsorpciji
pre-
ko
u5nog
kanala
li
preko
spolnih
organa
npr. penalna
apsorpcija).
Apsorpcija
e moZe
odvijati
preko
ha
u5ni
kanal).
2.2.I. PROBAVNI
SUSTAV
Apsorpcija
kemikalija
se najve6im
dijelom odvija
u tankom crijevu,
ali su opisani
i
sludajeviotrovanjapreko sluznicausneSupljine li preko leluca, pogotovokod kemikallja rzra-
zito snalnog djelovanj
.
Zbogtogavalja
izbjegavatiunos
kemikalija u
probavni
sustav
na bilo
)6
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 35/74
koji
nadin.
Osim
sludajnog
li
namjernog
gutanja odredene
kolidine
kemikalije,
ona
moZe
udi
u organizampreko
usta
i u slijededim
sludajevima:
nepridraavanjem
mjera
zaltite
disnih
puteva kod
aerosola
prasine,
nepr
dr
Lavanj
m
zabr
ana
pu
5
enja
i I uzimanj
a ela
p
6a tij ekom
rada,
uno5enjem
emikalija
preko
prljavih
ruku,
drugim nadinima.
2.2.1.1.
Uno5enje
kemikalija
iz aerosola
pra5ine
Iako
ie
o
tome
biti
rijedi
u
odlomku
o apsorpciji
kemikalija
preko di5nog
sustava,
valja
ovdje
re6i da
6e
se u
sludaju
kemikalija
u obliku
aerosola
li
pra5ine
dio
njih
zaustaviti
u
nosu
li na
grlu, ako
se
ne
koristi
za\titnaoprema
za di5ne
puteve.
Tako kemikalija
dospijeva
gutanjemu
probavni sustav
tu se
apsorbira.
obidno
je
to
problem
kronidnog
unosa
kemikalija
i
orginitu^pa
radnik
ne opai.ana
vrijeme
Sto
mu se
dogada
dok
se
ne
pojave znakovi
kronid-
nog
unosa
emikalije
u organizam.
2.2.1.2,
Uno$enje
kemikalija
pu5enjem,
uzimanjem
jela
i
pi6a tijekom
rada
ili
prljavim
rukama
Uno5enje
kemikalije
zbog
pu5enjana
radnom
mjestu
kontaminiranom
kemikalijom
ili kod
uzimanja
hrane
li
pi6a vr-
1o dobro
e
poznati
nadin,
ednako
kao
i uno5enje
zbog
prljavih
ruku
ili zastitne
odje6e.
Zbogtoga
je
rzrazito
vaLno
pridrl,avati
se
mjera
zaltite
na
radu
(skidanje
zastitne
odjeie
r
pranje izlo-
Lenlh
dijelova
tijela
prije
odlaska
na odmor
ili
nakon
prestanka
radnog
vremena).
MoZe
se
diniti
da
su
kolidine
kemikalije
uni-
jete u organizamnaovaj nadin izrazito male u jednom danu' ali
kroz
period od
nekoliko
godina
kronidnog
unosa
ukupne
kolidi-
ne mogu
biti
zamjetno
velike.
Nerijetko
se
moZe
vidjeti
radnike
koji
rukuju
s
kemikalijama
kako
odlaze
u blagovaonu
li restorane
a da
nisu
sa
sebe skinuli
onedi56enu
dje6u,
pa
dak
da
nisu oprali
ruke.
Oni
ne samo
da
tako
ugrolavaju
sebe
nego
sve
koji se
nalaze
u
njihovoj
blizini.
2.2.1.3.
Mehanizmi
apsorpcije
kemikalija
u
probavnom
sustavu
Kako
je
vei
ranije
redeno,
apsorpcija
kemi-
kalija
u
probavnom
sustavu
najveiim
dijelom
se
od-
vija
u
crijevu.
Medutim,
u
nekim
okolnostima
6e se
apsorpcija
li djelovanje
odvijati
preteZno
u drugim
dijelovima.
Kao
primjer daje
se
gutanje
nagtizaluclh
kemikalija
kakve
su
jake
kiseline
ili
luZine.
U
tak-
vom
sludaju
6e
djelovanje
kemikahla
zapodeti
ve6
u
usnoj
Supljini,
kao
Sto
6e
apsorpcija
nastupati
u svim
dijelovima
probavnog
sustava,
pa
6e
dak
biti
zna(aj-
na u
Zelucu
Mehanizamizazivanja
o5te6enja
luznica
jednak
e
za
sye
nagrizajute
kemikalije,
tj. dolazi
do
uklanjanja
barijere
ogoljivanj
akapllara,
u t u.ni.;"
su
mehanizmi
daljnjih
o5te6enja
azlltiti
kod
kiselina
i luLina.
Ono
Sto
e
zato
naj-
vaZnijekod gutanja ovakvih kemikalija jest uzimanje manjih kolidina vode hitno otpremanje
otrovnog
u
bolnicu,
o
demu
e
biti
vi5e
govora
kasnije.
Peri ukeprijeodlaska a
WC i isto
ako
prije
ela.
UBta
{u3ne
$upl.line}
UsnE
Oesni
iu$0
neFce
Bradavice
€zika
Meko nepc€
}{rajnik
Kulnjaci
Pfelkulniaci
Ofniak
Siek*i'ii
I usta
su
mjesto
apsorpcije.
37
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 36/74
Apsorpcija
se u
pravilu
u najvedem znosu
odvija u
tan-
kom
crijevu, ali moguia
je
teoretski
u svim dijelovima
probavnog
sustavakroz
koji
prolazi.
Posebnozanimljivo mjesto
apsorpcije
jest
usnaSupljina a svim
svojim dijelovima.Usna Supljina
e
izu-
zetno
dobro
prokrvljena,
barijera
e
tanka i ima
dovoljno teku6i-
ne (slina)za otapar4e emikalije. Jedini dimbenik ogranidenjaest
kratko
zadrtavanjeu ustima. Medutim, ako
se
kemikalija
namjer-
no zadrLava,
npr. spod
jezika
kod nekih lijekova
(npr.
nitroglice-
rin
kao antianginalik),
bit 6e apsorpcija im
putem
izrazito
brza
i udinkovita.
Apsorpcija
e
moguda
preko
usnica,
er
imaju
sve
znalajke
kao i usna
Supljina,
a na njima
se u onedi5ienojatmosfe-
ri
praiinom
ili
aerosolimakemikalija moLe taloLiti na
usnicama.
Isto
tako se dodirom
prljavih
ruku, npr. kod
pu5enja,
kemikalija
nanosina
usnice.
To
nije apsorpcija aLna
po
kolidinamakoje
se
apsorbirajunego
po
dugotrajnomulasku u organizam, Sto
e
po-
sebnovaLno kod kemikalija s CMR (karcinogenost,mutagenost
reproduktivna
toksidnost)udincima.
Kemikalija
koja
e
progutana
dolazi
prvo
u
Leludac,
gdje
se zadrZ,ava
dredeno
vri-
jeme
i onda
biva
prenijeta
kroz dvanaestnik tanko
crijevo. To
e
proces
koji
traje odredeno
vrijeme i ovisi o brojnim dimbenicima,kako
od stranekemikalija tako
i od strane
organizma.
Zapotrebe
radnika koji rukuju kemikalijamavaLno
e
znati
slijedeie znadajke psorpcijepre-
ko
probavnog
sustava:
apsorpcija ve6emopsegunastupa ek
dolaskom emikalije
u crijevo,
kemikalija
mora biti raspoloZiva a apsorpciju,
opsegapsorpcije
se
moZe
smanjiti li
pove6ati
utjecajemdimbenikakoji
se dijelom
mogu nadzirati.
2.2.1.4.
Odgoda apsorpcijekemikalije
iinjenica da apsorpcija najve6em
psegunastupa tankom
crijevu
da
trebapro6i
odredeno
vrijeme dok
progutana
kemikalija
dode do tog mjesta zrazito
je
vaLna. To znadi
da
kod
vedine kemikalija
(iznimke
smo spomenuli, npr. nagrizajuce
kemikalije kao
jake
kiseli-
ne
i baze)
postoji
vrijeme odgodedjelovanja kojem
pravilnim
postupcima
moZemo
barem
smanjiti
kolidinu ukupno apsorbirane emikalije.
O tim mjerama
e biti
govora
u odlomku
o
dekontaminaciji,ali
je
vaLnoved sadaznati kako ne treba
panidariti
i kako
se stvari daju
barem
donekle
popraviti pametnim
postupcima,
osim kod
vrlo
jakih
kemikallja, gdje
obidno nema
puno
vrem erra a
djelovanj .
2.2.1.5.
RaspoloZivost
kemikalije za apsorpciju
Kemikalija
mora biti raspoloZivaza
apsorpcijuda
bi
mogla proii
kroz
barijere
pro-
bavnog sustava
stiii u krvotok. To zna(,i
da semora
otopiti
u
probavnim
sokovima i
biti u takvom fizikalnom
obliku
koji ie omogu6iti
prolazak
kr oz
barrleru. Nj ezinu toplj
vost
ili
prevodenje
prikladan
oblik
mogu pomodi
drugekemi-
kalije ili npr.
hrana
poput
mlijeka.
O
svojstvima kemikali-
ja
i
povoljnim
odnosno
nepovoljnim
uvjetima apsorpcije
z
probavnog
ustavaakoder
se
moZe
naii
viSeu sigurnosno-
tehnidkom istu, pa e to dodatni razlogda ga svaki radnik
detaljno
proudi.
Probavni
ustav.
)a
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 37/74
l
2.2.1.6.
Nadzor
apsorpcije
Konadno,
postoje dimbenici
koji se
mogu
nadzfuat|
a
imaju
znatnog
utjecaja
na ap-
sorpciju
kemikalija
iz
probavnog
sustava.
MoZe
se
re6i da
6e se
apsorpcija
smanjiti
ako
se:
izridito
preporudeno).
imobilizira
kemikaliju
tako
da se
ne
moZe
otopiti
i apsorbirati,
kad e to izrllito pre-
poruceno,
ibr"u
prolazak
kemikalije
kroz
crijevo,
kada
e
ona
tamo
ve6
dospjela,
ali se
takav
postupak
smije
obavljati
skljudivo
od
strane
medicinskog
osoblja.
2.2.1,.7.
Sprjeiavanje
ulaska
kemikalije
izi,eluca
u crijevo
Najlak5i
nadin sprjedavanja
prelaska
kemikalije
iz
Lelucau
crijevo
jest
izazivanje
povradanja,ako
to za odredenu
kemikaliju
nije strogo
zabranjeno,
o
demu
reba
pogledati
vi5e
u odlomku
o dekontaminaciji.
Kod
toga
trebaznatida
ovim
putem ne6emo
nikada
uspjeti
iscr-
psti
svu
kemikaliju
iz
probavnog
sustava,
ali
kao
mjera smanjenja
progutane
kolidine
sigurno
Ze smanjiti opsegapsorpcije time velidimr Stete a organizam.Daljnje ispiranje i'eluca moLe
obaviti
educirana
ijednidka
ekipa
u
bolnidkim
uvjetima,
ali
ni time
se
ne
postiZe
garancljada
je
sva
kemikalija
uklonjena
tz organizma.
NajvaZnije
e
uklanjanje
kemikalije
obaviti
Sto
e
brZe
mogude
nakon
Sto
e
progutana,
ako
to nije
za
n1u ztlilto
zabranjeno.
2.2.1.8.
Ubrzavanje
prolaska
kemikalije
i
njezina
imobilizacija
u
crijevu
Crijevo
ima
rzrazito
veliku
povr5inu
(poput teniskog
igrali5ta)
i
progutani
sadrLaj
sporo
kroznjegaprolazi.
Opseg
apsorpcije
6e
ovisiti,
uzranrje
opisane
opde
dimbenike
(prok-
rvljenost
i
protok krvi
kroz stjenke
crijeva,
nazodnost
vari
koje
mogu s
kemikalijom
reagirati,
kiselost
eku6ina
u
crijevu,
zdravlle
starost
sluznice
td.),
os
o
sadri.ajtu crijevu (npr.mogu6nostzaklanjanjahranom),btzinr
i
nadinu
mijesanja
sadrLaja
td.
zbog
izrazito
velike
povrsine
crijeva
Sanse
a apsorpciju
su velike.
S
druge
strane,
o
zna(i
da
e
jako
te5ko
obaviti
dekontaminaciju,
kada
e
kemikalija
ve6
jednom
stigla
u
crijevo.
Apsorpcija
se
moZesmanjiti
edino
po-
veianjem
brzine
prolaska
kroz crijevo
(npr.
davanjem
aksativa)
ili
imobilizacijom
(npr.
adsorpcija
na
neki sorbens
li
kemijsko
vezanle
zaneku
inertnu
tvar).
2.2.2. APSORPCIJA PREKO KOT'[.
kroz
roL,nari
sloj
(lipidna barijera),
5to
praktidki onemoguiava
apsorpciju
tvari
koje su
dobro
topljive
u
vodi.
Medutim,
koZa
omogudava
ulazaktakvih
tvari
u otganizam
preko
pora, Lhjez-
dairzkorijen
dlake.
Neka
su
straZivanja
pokazalakako se
npr.
uz
korijen
dlake
mnoge
u vodi
dobro
topljive
tvari
apsorbiraju
do
200
putabrZenego
prolaskom
kroz
toLnati
sloj.
z
togaproiz'
lazi da 6e
se
u odredenim
uvjetima
apsorbirati
takve
tvatt
za
koje
bi se
mislilo
da
ne mogu
pro6i kroz
barijere
na
koZi
(npr'
soli metala),pa v allabiti uvij ek pozoran pri izlaganjukoZeke-
mikalijama.
Laksative
zbjegavajte.
Kako
je
ve6
ranije
redeno,
najvaLnrji
put
apsorpcije
kemikalije
kroz
koZu
e
prodor
)
\
Normalna
oZa.
39
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 38/74
Yallanaglasiti
kako
e
najbolje ne
dopustiti
nikakav
kontakt kemikalije
s
koZom
bez
obzka na
podatke
o
tome da se ona
preko
koZene apsorbira.
Kemikalije
desto
maju
svojstvo
djelovanja nakoLu, od
obidne
ritacije
do
izazivanja te5kih ozlleda,Sto
e
ve6 dovoljan
razlog
izbjegavanla
ontakta. Medutim, u
takvim sludajevimase vrlo desto
probijabarljera
i kemika-
lljamole uii ogoljelim
kapilaramarzravno u
krvotok.
Iako je u op6em dijelu bilo o tome raspravevalja naglasiti kako sekemikalije ne ap-
sorbiraju
ednako
lako i
u
jednako
visokom
iznosu na svim dijelovima koZe,
er
se
koZa
na
raznimdijelovima razlikuje
prema
kvaliteti,
prokrvljenosti
ispod barijere drugim svojstvima.
Najudinkovitije se apsorpcijaodvija
(gotovo
I00
yo)
nakoLi
prepona
li ispod
pazuh4
prilidno
dobro na tjemenu,
icu ili trbuhu, a vrlo
lo5e na
dlanovima
li stopalima.O tome se
mora raz-
mi5ljati kako kod
izbora
osobne
za5titneopreme
ako i
prilikom
postupaka
dekontaminacijeu
sludaju el,eg zlaganj
kemikalij .
Ne treba
zaboruvitiniti agregatno tanje
kemikalije. Plinovi se u
pravilu
slabo apsor-
biraju
preko
koZe uglavnom
mogu
izazvatinjezine
ozljede
npr.
nagrizaju6e
emikalije
poput
klora ili amonijaka).evrste
kemikalije se
ne mogu
apsorbirati
dok se ne otope
posipanje
ak-
vom kemikalijom ne(e izazvati velike Steteosim StomoZedo6i do nagrizar4a li nadralivanja
koZe
npr.
kontakt koZes obidnim cementom
li
ga5enim
vapnom).
To ne zna(ida do apsorpci-
je
ne moZe doii, npr.
zbog
otapanja
dvrste kemikalije u
znoju. Najve6u
vjerojatnost
za apsor-
pciju
odekujemo
kod otopina
i tekudina. Lipofilne otopine izrazito dobro
prodiru
kroz koZnu
barijeru destouz odma56ivanje
oZe, a nagrrzaju6eoto-
pine
olakSavajusvoju apsorpciju
uni5tavanjem barijere
(npr.
brojne luZine
kiseline).
YaLno
e
naglasiti kako odje6a
moLebiti rezer-
voar rz kojeg se stalno
kroz koLu apsorbirajunove
koli-
dine upijene ekudine.
Zbog toga se kod dekontaminacije
uvijek posebnonagla5ava aZnosthitnog uklanjanja sve
odjeie
prije postupka
dekontaminacije.
o se odnosi na
druga agregatna tanjakemikalija.
Plinovi se rado adsor-
biraju
na
odjeiu
i u sludajunagrizaluclh
kemikalija mogu
nastaviti
svojedjelovanjedugo
nakon izlaska
z kontami-
niranog
podrudja.
2.2.3. APSORPCIJA PREKO
DISNIH PUTEVA
Di5ni ustavpodinje nosom
zavr5ava
alveolama.
Prekoo5te6ene o2eapsorpcija
e
snaZna.
Kao
prvo
valja naglasiti
kako
diSni
puter-i
zapodinju
s nosom,a zavrlavajus alveolama, j. obuhvaiaju sve dijelo-
ve kroz
koje
prolazi
udahnuti
ili izdahnuti zrak. Apsorpcija
se moZe odvijati cijelim tirn
putem,
ali ie
mjesto apsorpcije
ovisiti znalajno o agregatnomstanju
kemikalija i
o
njihovim
svojstvima,
pa
6e ovdje biti
posebno
azmatranaapsorpcija
plinova
odnosno
para,
a
posebno ra5ine
aerosola.
2.2.3.1. Apsorpcija
plinova para
Plinovi ili
pare prolaze
di5nim
putevima
do alveola
tamo seodvija apsorpcija psegom brzinomkoje suovisneo
nekoliko liudnihdimbenika ao Stosu :
Ao
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 39/74
koncentracija
kemikalije
u
zraku
(radije kaLemo
par-
cijalni
tlak
u zraku),
vrijeme
boravka
u onedi56enom
rostoru,
fizikalno-kemij
ska
svojstva
kemikalije,
itrtenzitet
disanja,
drugi posebnidimbenici.
Koncentracija
kemikalije
u zraku
Radi kao
vol i
oS e
izloZen
emika-
lijama.
Odnos
izmedu kon-
centracije
plinovite kemika-
lije u
zraku i kolidine
koja
e
se apsorbirati
ne
mora biti
linearan, ali 6e
u svakom
sludaju
povedane
oncentracije
kemikalije
u zraku
voditi
povedanju
kolidine
koja 6e seu
plu6ima apsorbirati.
Na svakom
adnom
mjestu
gdje se avljaju plinovi ili pare kemikalija u radnoj
atmosferi
moralo
bi se
mjeriti
njihove koncentracije,
ako ne
bi
prema5ili
granidnu vrijednost
izloZenosti
(GVD
za osam
satni
boravak. Utvrdene
su koncentracije
kod kojih
posto-
ji
garancijada vi5egodi5nje
zlaganje
ijekom cijelog
radnog
vremena
neie kod
izlolene osobe
zazvati Stete organizmu.
2.2.3.1.4.
Intenzitet
disanja
Ne
smije se
zaboraviti
na
dimbenik
intenziteta
disanja
odnosno
ntenziteta
ada. Sto
e
posao
naporniji,
to
e
zanjegovo
bavljanje
otrebno
i5e
kisika,
pa
seon-
datfrrzavadisanje
i
kolidine udahnutog
zraka se
poveda-
vaju.
Logidno
e
da
6eonda
do6i do
obimnije
apsorpcije
kemikalije izzraka. Mnoge plinovite kemikalije izaziva-
ju
nadraZivanje
sluznica
na cijelom
putu kemikalija
od
Alveola
e
idealno
radena
za apsorpciju
iskori5tenje
procesa
e
skoro
100
%.
Mudri
e razmiSljaju
koncen-
tracijama trova
zraku.
Onise
5tite.
2.2.3.1.2.
Vrijeme
boravka
u oneiii1enom
prostoru
Vrijeme
izlaganjaje
takoder
u
izravnoj vezi
s kolidinama
apsorbirane
kemikalije.
Koncentracijakemikalije moZeu zraktbiti niska, ali
zbog duge
zloLenosti
apsorbirane.koli-
dine
na kraju
postanu
velike.
Zbogtoga
se uvijek
govori
istovremeno
o
koncentraciji
u
ztakui
vremenu
izlaganja.
Sto.le
koncentracrlauzrakuviSa
o izlaganje
smije
biti
kra6e. Zakonodavac
je
temeljem
opseZnih
podataka z epidemiolo5kih
drugih
istraZivanja
utvrdio
i takve koncen-
tracije
koje se dopu5taju
samo
kratko
vrijeme
odnosno
KGVI.
Ove su
odrednice
vrlo ozbiljne
radnik
mora
zbog vlastitog
zdravljaustrajati
na mjerenju
koncentracija
otrovnog
plina ili
pare
uzrakt.
2.2.3. . 3.
Fizikalno-kemijska
svojstva
kemikalije
Fizikalno-kemijska
svojstva
kemikalija
znadajno
tjedu
na opseg
brzinu
njihove
ap-
sorpcije,ali za njihovo razumijevanje otrebno e znarqe emije. Zbogtogaje najjednostavnije
pogledati sigurnosno-tehnidki
ist
i/ili obvezne
pisane
obavijesti
o
kemikaliji,
koje moraju
biti
raspoloZive
a svakom
adnom
mjestu
gdje
postoji
rzlaganje
li mogu6nostizlaganjakemikaliji.
4t
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 40/74
nosa
do alveola,a
kod
povi5enih
koncentracijaznajuizazvati
o5teienjasluznica.
O5tedenja e
biti to ve6a,Sto
e
radnik izlolsn ve6em
naporu
posljedice
e ne moraju
aviti
odmahnakon
izlaganla
nego dak do
48
h
nakon
Sto
e
izlaganje
prestalo.
Stete se mogu kretati
od
grda
do
gu5enja tzv.
edem
pluda)
kada
se
radi
o brojnim
nadraLujutim ili
nagrizajlutim kemikalijama
(npr.
amonijak, klor, nitrozni
plinovi,
sumporov dioksid, formaldehid td.).
2.2.3.1.5.
Drugi
posebni
imbenici
Brojni su drugi dimbenici
koji mogu
u
posebnim
sludajevimautjecati na
opseg br-
zinu
apsorpcije
neke kemikalije kao
Sto su
meteorolodki
uvjeti
ili
posebna
svojstvanekih
ke-
mikalija. Tako
6e
npr.
povi5ena
emperatura radnog
prostora pridonositi poveianju
opsega
apsorpcije a
vi5e
nadina.
S
edne
strane, od lako hlapljivih teku6ina
poveiavat
e se opseg
isparavanja
time
koncentraclja
u
zraku.
S druge strane,
pove6ana
6e temperatura zravno
pridonositi prolasku
kemikalije kroz alveolarnu
barijeru.
Primjer
specifidnih svojstavakemi-
kalija
jest
tako desti ugljikov
monoksid koji se
posebnim
mehanizmima
nakuplja u organizmu
i te5ko
se odatle uklanja. Organizamima
za
ugljikov
monoksid
do 200
puta
ve6i afinitet nego
za kisik,
aveLu se
na istim mjestima
u
stanicama
u crvenim
krvnim
tjele5cima,
a
zbog
og
mehanizma zlol,ena
osoba
praktidki
samo
apsorbirakemikalija
i ne izluduje
e
iz
organizma.
2.2.3.2.
Apsorpcija aerosola
pra5ine
Kao
prvo,
valja
podsjetiti
da aerosoli
mogu
biti
pra5kasti
kapljidni. Razlika
medu
njima
je
u
tome
Sto
e
kod kapljidnogaerosola emikalija
destootopljena
u
nekoj
teku6ini,
najde56e
odi,
i time
e
raspoloZivija a apsorpciju ego
dvrsti aerosol.
Osim
toga razlika
z-
medu
pra5ine
aerosola
e
i
u velidini destica,
j.
destice
pra5ini
su znadajno
e6enegoone
u
aerosola.
matrase da su destice
aerosolamanjeg
promjera
od 50
pm.
Osim
velidine
destica
pra5ineodnosnoaerosola aspr5enih zrakt, na opseg brzinu apsorpcijedi5nim putevima
utjedu
sti
dimbenicikoji su navedeni
ri raspravi
o
plinovima
ili
parama.
Zbog toga
e ovdje
posebna
ozornost
iti
posveiena
velidini destica.
2.2.3.2.1.
Putovanjeaerosola
praiine
Udahnuti
zraku
kojemu se nalazi aerosol
prolazi
dugim
putem
od nosa do
alveola
nallaze(,ina
brojne
prepreke
desto
mijenjajuii
smjer brzinu. To
e
obranaorganizma
od
pra5i-
na i aerosola z zraka.Prve
brane
nalaze
seu nosu. To su
dlake sluznicakoja ludi sluz.
Oboje
zaustavljaprilidno
udinkovito
praikaste
neke
aerosolne emikalije
sprjedavajuiinjihov
prola-
zak t
plu6a.
Slij ede6i
mehanizam
zaustavljar4a
pra5ine
aerosola
nosu
est
promjena
smjera
strujanja raka,pri demu
se
na
sluznicamaalo-
Ze
pra5ina
krupniji
aerosoli.Promjena
mjera
se dogada
oS
nekoliko puta
tijekom
prolaska
zraka
do alveola i u svakom
sludaju se taloZe
aerosoli
ono malo
pra5ine
koja
se
nije
zaus-
tavila u nosu. Tako
do alveola dolaze
samo oni
najsitniji
aerosoli
ispod
5
pm),
gdje
se
mogu
apsorbirati
prolaskom
kroz vrlo tanku
barijeru
do kapilara. z
svega
roizlazi
da 6e se destice
pra5ine aerosola dloZiti duZ di5nihputevau
ovisnostio svojoj
velidini. Najkrupnije
destice
os
e
dobro mjestoapsorpcije.
42
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 41/74
6e
ostatiu
nosudok
6e
najsitnije
sti6i
u alveole.
Naravno
da se sada
ostavlja itanjeapsorpcije
i djelovanja
akvih
destica
a sluznicama
dje
su se
zaustavile.
2.2.3.2.2.
Sluznica
i barijera
i
mjesto
apsorpciie
U uvodu
poglavlja
o
apsorpciji
edeno
e
ka-
ko svaka sluznica
moZebiti
ujedno
barijera i mjesto
apsorpcije
emikalija,
pa
isto vrijedi
za
di5ne
puteve.
Kemikalija
istaloZena
nosu
nallazi
na
vrlo
slabuba-
rijeru,
koja
e joS
dobro
prokrvljenazbogpotrebe
a
ludenjem sluzi.
Sluz
ie otopiti
mnoge
kemikalije
u
ovisnosti
o
njihovim
fizikalno-kemij
skim
svojstvima
i
apsorpcija
moZebiti
visokog
opsega.
ipidan
prim-
jer
razumljiv svakome
est
apsorpcija
kokaina
preko
sluznice
nosa.Smatra
se
kako
e
to
edan
od
najboljih
puteva
primjene
ovog
sredstva
ovisnosti,
a
u
pro5lom
stoljeiu se uZivao duhanu5mrkavanjem nos. Bio
je
to
manje udinkovit
put
apsorpcije
nikotina,
nego
su alveole
u
pu5ada,
li
ipak sluznica
nosa
moZebiti
mjesto
apsorpcije
elikog
brojaotrovnih
vari. Otrovi
istaloZeni
na
korijenu
jezlkanajde5de
e biti
proguta-
ni i onda
apsorbirani
preko probavnog sustava,
dok
6e se
na cijelom
daljnjem
putu
kroz diSni
sustavotro-
vi
apsorbiratitamjestu
gdje
su se
staloZili,
s time da
6e
najve6i opseg
apsorpcije
biti
u alveolama.
Naravno
da
e se
apsorpcija
najvedem p-
seguodvijati u alveolamaako e onamogudairanije,
kao
npr. u bronhijima.
Ono Stodospije
u alveole
s ve-
likom vjerojatno56u
ese
apsorbirati
visokom
znosu,
pa
se
zbog
oga
posebno ojimo
plino-
va
i
sitnih
aerosola.
Nema
nikakvog
nadina
dekonta-
minacije
li usporavanja
psorpcije
alveolama,
ao
Sto
e
to bio sludaj
kod koZe
li
probavnog sustava'
Ono
Sto
e
uSlo
sigurno
6e se
apsorbirati
ve6em
li
manjem
opsegu
visno
o op6im
dirnbenicima
rolas-
ka kroz barijere.
Zbog togaje
pludni
sustav
poseb-
no znadajan
nema druge
mogu6nosti
sprjedavanja
apsorpcije simuporabesredstava sobne a5tite li
prodi56avanja
rakau
radnim
prostorima.
Apsorpcija
e
znatnomanja
er
radnikne
radi eSki
posao.
Bronhiole
maju gromnu
ovrSinu
a
apsorpciju.
tuma
4t
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 42/74
3. SPRJECAVANJE
AP
SORPC
JE
Sprijediti apsorpciju
kemikalija znadi
sprijediti otro-
vanje.
Dva
su osnovna
adinasprjedavanja psorpcije:
1. ne
dozvoliti
da kemikalija dode
na ili
u organizam
(koi.a,di5ni sustav,probavni sustav),
2.
Sto
prije
ukloniti kemikaliju s ili
iz
organizma.
Svakako
e
prvi
nadin bolji, a
pogotovo
ako se
radi
o
posebno
opasnim
kemikalijama.
U
ovom
poglavlju
6e upravo
i biti
govora
o tom nadinu
za(tite,
a dekontaminacqa,odnos-
no
uklanjanje
kemikalija
s
ili iz organizmabit 6e
poja5njena
poglavlju
o
pruZanjuprve
pomo6i.
3.1. GDJE PRONACIUPUTB O UPORABI
ZASTITNIH
SREDSTAVA?
U
prostorima
u
kojima
se
adi
s opasnimkemikalija-
ma mogu se
na
zidu ili na nekom
drugom vidnom
mjestu
pri-
mijetiti razlldite upute. zmedu
ostalog u su i detaljneupute
o
kori5tenju
sredstava
a5tite.
Naravno radi se o sredstvima zal-
tite koja slute zazallitu od kemikahja koje
se
koriste
u
radnom
procesu.
A taj radni
proces
moZebiti
proizvodnja,
skladi5te-
nje, uporaba li neki
drugi oblik
poslova
kod kojih
se dolazi
u
dodir s opasnim
kemikalijama.
Na Zalostdesto
se dogadada
radnici, zakoje su i napisane e upute, uopie ne znaju Stopi5e
na njima. To
e
sludaj kod radnika koji 20-tak
pa
i vi5e
godina
rade na
tom
mjestu
i
prolaze
kraj
uputane
primje6uju6i
h. Protitajte upute koje su izradene za Vas.
3.2. ZASTITA PROBAVNO
G SUSTAVA
MoZe
se
redi
dazazaltitu
probavnog
sustava nema neke specifidneza5titne
opreme.
Zapravo
e
to djelomidno todno, ali zato
e
za
zaltitu
probavnog
sustava
potrebno provoditi
mjere
predostroZnosti
oje
su
karakteristidneupravo zaprobavni
sustav,a te mjere
proizlaze
iz
osnovnih tzroka otrovanja
preko
probavnog
sustava,a to
su:
nekori5tenjepropisaneza(titneopreme,
uzimanje hrane napitaka li
puSenje
a mjestu
gdje
se
radi
s
kemikalijama
opasnim
za ljudsko zdravlje,
uzimanje hrane napitaka li
puienje
na izoliranom mjestu
ako se nisu
prethodno
s-
punile
osnovne
higijenske mjere,
uzimanjesredstava oja
pospje5uju
psorpciju
opasnihkemikalija,
sludajno li namjerno
gutanje
opasnih
kemikalija.
3.2.I. NEKORISTENJE PROPISANE ZASTITNE
OPREME
Mjere zaStite oje seprovodeu zaltiti probavnogsustavau principu su vi5e vezane
za zaititu
drugih sustava. obar se
dio
zraka
udi5e kroz usta,a
pogotovu
ukoliko
e
nos
pos-
Jeste i negdje azidu
primije-
tiliupute a rad?
Onesu napisanea Vas
44
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 43/74
tao
neprohodan,
npr. u sludaju
prehlade.Zato se
moLe dogoditi
da se
edan
dio Stetnih
vari
koje se
nalaze
u udahnutom
ztaku
nataloLina sluznicu
usta
i tu
zapodne
apsorpcija.
S obzirom
da
usta
pripadaju
probavnom sustavu,
ovdje
se zapravo
govori
o
apsorpciji
preko
probavnog
sustava.
No tu cijela
prida nlje zav-
r5ena.LudenjemslinenataloZena ekemikalijamoZe sprati sa
sluznice,
a kako
se slina
guta,
onda
6e
s njom
biti
progutana
i
isprana kemikalija.
Na
taj se
nadin
kemikalija
unosi duboko
u
probavni
sustav
gdje
e
apsorpcija
puno
brZa
i
puno
veieg
opsega.
Da bi
se o
sprjedilo
koriste se
sredstva
oja
imaju
pr-
venstvenu
namjenu
za zaltitu
di5nog
sustava.
Dakle, sredstva
zaltite di5nog
sustava
ujedno
Stite
probavni sustav.
JoJ
edno
sredstvo
zaitite, kojem
nije
prvenstvenanam-
jena
zaltita
probavnog sustava,
esu
za5titne
rukavice.
Iako one
slul.e
zazaltitukoZe
ruku, one
maju itekako
vaLnuulogu
i
u
za3-
titi probavnogsustava.Naime skemikalijama seprvenstvenodo-
laziu dodir
preko
ruku,
a rukama
se obavlja
ve6ina
fiziolo5kih
radnji
(od
brisanja
znoja
pa nadalje).Na
taj se
nadin kemikalija
s
prljavih ruku
moZe
nanijeti
na
usnice
pa
dak
u usta
e samim
tim
dospjeti
duboko
u
probavni sustav.
Osim
toga
pojedine
e
vrste
kemikalija
vrlo tesko
ukloniti
s
koZe.Jedanod
primjera
e
dodir
sazamallenim
dijelovima
motora automobila
li
pak
di56enje
a-
ma56enih
pe6nica. Kako
ruke
nakon toga
izgledaju
i koliko
je
vremena
i truda
potrebno
da
ih se dovede
u
prvobitno stanje?
Uvrjek
ne5to
aostane
poramakol,e
li
pod noktima.
A
s
obzirom
da se
ukamahvalahrana,
pi6e,cigarete,onda 6e sezaostalenedisto6epak unijeti u probavni sustav.
Zato su,
zmedu
ostalog,
ukavice
obavezno
sredstvo
zaltite kad se
radi s opasnim
kemikalijama.
S obzirom
da
zaltitna
oprema
koja se
koristi
za sprjedavanje
apsorpcije
preko
pro-
bavnog
sustava
svoju
osnovnu
primjenu ima u
zaltitr drugih
mjesta apsorpcije,
onda
ie o
toj
opremi biti
govora kod njene
osnovne
namjene.
3.2.2.
UZIMANJE
HRANE
I NAPITAKA
ILI
PUSENJE
NA
MJESTU GDJE
SE
RADI
S
KEMIKALIJAMA
OPASNIM
ZALJADSKO
ZDRAVLJE
Jedno
od
de56ih
otrovanja
nastaje
upravo konzumacijom hrane i pi6a na mjestu
gdje
se
radi s
opasnim
kemikalijama.
Ve6
sa-
mim uno5enjem
rane li
pi6a
u
kontaminira-
ni
prostor
dodi
6e
do
njihova
zagadenja.
Osim
togahvataju
se
prljavim
rukama
ili Sto
e jo5
gore
rukavicama.
Sto
se tide
cigarete,
osim
Sto
e
se
hvata
prljavim rukama
i unosi
u
usta,
ovdje
ima
jo5 jedan
dodatni,
(,ak
moi'da
i vaLntjl
razlog.
Naime,
kemikahje
moraju
biti
u
po-
godnomobliku da bi semogle apsorbiratipreko probavnogsustava.U najmanjuruku moraju
biti
topljive u
tjelesnim
eku6inama.Moidapojedine
vari nisu
topljive
u naSim
jelesnim
e-
Za5titnamaska
e
sasvim
ne5to
drugo.
Ovakva
ukavica
as ne
5titi
od kemikalija.
45
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 44/74
ku6inama,
ali ako
takva
destica
dospije
na vrh cigarete
gdje
e
temperatura
poprilidno visoka,
onda
ona
moZe
prije6i
u
teku6e
pa
dak
i
plinovito
stanje,
dime
oj
se
pospje5uje opljivost,
a
samim
time
i omoguiuje
lak5e
prodiranje u krvotok.
dak
se
ne
preporuduje
ni
Lvakanle
Lvakate
gume
na
mjestu
gdje
se
radi s opasnim
kemikalijama.
Razlog
e
vrlo
jednostavan.
Zvakanjem
Lvakate
gume pojadavase
ludenje sli-
ne. Kako seslina guta, znadida e i gutanjeudestalijepa postoji i veia mogu6nostda se usput
progutaju Stetne
vari
koje su dospjele
u slinu'
3.2.3.
UZIMANJE
HRANE
I NAPITAKA
ILI
PUSENJE
NA
IZOLIRANOM
MJESTU
AKO SE
NISU
PRETHODNO
ISPUNILE
OSNOVNE
HIGIJENSKE
MJERE
Gotovo
e
identidna situacija
ako se
sve
prije
spomenute
radnje
obavljaju
u
prostoru koji
je
zarylh
predviden,
kao Stosu
re-
storani
prehrane,mjesta
za odmor,
pu5enje
slidno,
a da
prije
toga
nisu obavljene
snovne
igijenske
mjere.
To znadi
da se
u te
pros-
tore
ne smije
ulaziti
u
kontaminiranoj
za5titnoj
odjeii
i da se
prije
ulaska
u
taj
prostor
moraju
oprati
oni dijelovi
tijela
koji su bili
izlo-
Zeni
kemik
aIljama.U
Iazak
kontaminirane
osobe
I unoSenj
kon-
taminiranih
predmetau te
prostorene
predstavljaopasnost amo
za osobu
kojaje
takvau5la
u taj
prostornego
za sve
druge
koji
se
nalaze
u tom
prostoru
ili 6e
kasnije
udi u
taj
prostor.
er
kontami-
nirani
prostor
predstavlja trajnu
opasnost
za ljudsko
zdravlje.
3.2.4. UZIMANJE SREDSTAVA OJA POSPJESUJU PSORPCIJUOPAS:{IH
KEMIKALIJA
Posebno
e
opasno
na
mjestu
gdje
se
rukuje
ke-
mikalijama opasnim
za
ljudsko
zdravljejesti
ili
piti
sred-
stva
koja mogu
pospje5iti
apsorpciju
ih
tvari
iz
probavnog
sustava.
Posebno
e to
odnosi
na
alkoholna
pi6a.
Osim
alkohola
na apsorpciju
preko
probavnogsustava
mogu dje-
lovati
i
drugi
dimbenici,
posebnokod akutnih
otrovanja,
kao Sto
e
masna
hrana,
mlijeko
i slidno.
3.2.5.
SLUeAJNE
ILI
NAMJERNE
INGESTIJE
OPASNIH
KEIIIK.{LIJA
Namjerni
unos
kemikalija
koje mogu
zazvati
eskeStetne
dinke
ric'dije
na radnom
mjestu
negou drugim
okruZenjima.
Ce56isu
sludajevi
enamjernog,
dnosno
sluiajnoguno-
sa
u
probavni
sustav.
Donedavno
se
o uglavnom
dogadalo
zbognedostatne
preme,
krivih
postupaka
pri
pretakanju ili nekom
drugom
rukovanju
kemikalijama.
Danas
tc
ce5ii tazlog
neznanje.
Posebnu
opasnost
predstavlja
pretakanjekemikalija
u spremnike
koii su
identidni li
nalikuju spremnicimazaluvanje
prehrambenih
roizvoda.Osnovni
podatak
o
tomeStose
na-
laziunekom
spremniku
i kakve su
karakteristike
sadrLaja
premnika
est
nl'egor deklaracija
(naljepnica li etiketa).Kako se treba Stititi od kemikalije, potanko e ob-laSnlc'no uputi za
postupanje oja se
akoder
moranalaziti
na svakom
edinidnom
pakiranjukemikah"ie. koliko
46
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 45/74
ta dokumentacija
edostaje
li
je
pogre5na,
olazi
do
krivog
postupanja
kemikalijom,
a
neri-
jetko
u
se
retira
kao neku
sasvim
bezopasnu
var. Osnovno
e
pravilo
da,
ako
je
to
mogu6e,
kemikalije
se
moraju
iuvati
u originalnoj
ambalaZi.
Ako seved
moraju
pretresati
li
preta-
kati u neke druge
spremnike,
npr.
radi obrade,
pripreme
i sl.,
onda ti spremnici
moraju
biti
dobro obiljeZeni
ne smiju
nalikovati
na spremnike
a
(uvanje
prehrambenih rtikala.
3.3.
ZASTITA
KOZEI
Danas
na trZi5tu
postoji vrlo Sirok
spektar
opreme
za zaltitukoLe
pa
i
sluznrca.
Za
ruzlldite
kemikalije
postoji specifidna
za\titna oprema.
Svi djelatnici
moraju biti svjesni
da
nakon
rzlaska
z kontaminiranog
prostora
moraju
svu6i
tu odje6u, oprati
je,
oprati
sve even-
tualno
kontaminirane
dijelove
koZe
tek onda
udi u
prostor
za odmor,
za
pu5enje li restoran.
Nekori5tenje
li nepravilno
kori5tenje
zaStitne
odjedeusko
e
povezano
s otrovanjima
ili
joj
de56e
profesionalnim
oboljenjima
oja su
posljedicadugotrajne
zloZenosti
pasnim
ke-
mikalijama.
Bilo
bi
najbolje Stititi
se opremom
za
ednokratnu
uporabu.
Obaviti
posao zakoji
je
ta
oprema
predvidena, vu6i
e,
odloZiti
u
za to
predviden
spremnik
ne
dirati
e
viSe,
odnosno
ne dolaziti
u
kontakt s
njenim
vanjskim
dijelovima.
Svaka
kemikalija
ili bar skupina
kemikalija
zahtljevaposebnu
a5titnuodjeiu.
I to ne
samo
vrstu
i
oblik
nego materijale
od
kojih
je
ta odje6a
zradena.
Kakvu za5titnu
opremu
re-
ba
koristiti,
prvenstveno
visi o
vrsti
kemikalija s
kojima se
dolazi u doticaj,
njihovoj kolidini,
odnosno
koncentraciji,
izikalno-kemijskim
svojstvima,
kao Sto
su agresivnost,
eaktivnost,
agregatno
tanje
sl. Odabir
za5titne
odjedeobavlja
odgovorna
osoba,
a duZnost
e
svakog
radnika
po5tivati
obvezu
kori5tenja
te opreme.
Sasvim
e
sigurno
da
se moraju
za5tititi
svi vanjski
dijelovi
tijela
preko
kojih bi
mog-
1odoii do apsorpcrje,pa 6e ovdjebiti potanko obja5njeno oja su to sredstvazaltite ovisno o
karakteristikama
emikalije
s kojom
se dolazi
u doticaj.
3.3.1.
RUKE
Zaltiti
ruku treba
posvetiti
posebnupaLnjtt'.To
e
dio
koZe
preko koje se obavezno
dolazi
u dodir s
kemikalijama,
spremnicima,
alatkama
za rukovanje
tim kemikalijama,
a sve
to moZebiti
kontaminirano.
Vrlo
je
bitno da
te rukavice
budu
otporne
na kemikalije,
ali
i dovoljno
dvrste
kako
ne bi doSlo
do
njihovog o5te6enja. osebnoe vaLno a to vrijedi i za drugu
za5titnu
opremu)
da su
rukavice
ditave.
Ved
i mala o5teienja
(pukotine,
poderotine sl)
predstavljaju eliku
opasnost
er
kemikalija
lako
moZedo6i
u dodir
s
koZom.Kad
se
primi-
jeti
bilo
kakvo
oStedenje
li nepravilnost
odmah
rukavice
zamijeniti
novima.
3.3.2.
OCr
I na
za5titu odiju
treba
dobro
paziti
zbog
njihove osjetljivosti ,
ali
i iznimne
vaZnostiza dobarnadzornad situacijom.Ukoliko prijeti
opasnost
d
prskanjakemikalije
u odi,
obveznaje
uporaba
za5titnih
4Z
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 46/74
naodala
ili
pak
za5titnog
vizira koji
uz
zaltitu
odiju ujedno
sprjedava
kontakt
kemikalije
s
koZom
ica.
Ukoliko
je
rijed
o
kemikalijama
koje lebde
u radnoj atmosferi,
kao
Sto
su
plinovi
i
parc,
aerosoli
pa
dak i
destice
pra5ine,
zaltitne naodale
moraju
dobro
prianjati
uz koLu
lica
kako kemikalija
ne
bi mogla
dospjeti do odiju
sa strane.
3.3.3.
GLAVA
KoLa
glave
moZe
se Stititi kapama,
kapuljaiama
i
svim
drugim
oblicima
pokrivala
za
glavu
koja
su
dostatna
u
pojedinim
sludajevima.
No
svakako treba
voditi raduna i
o kvaliteti
barijere
koja
e
jedan
od osnovnih
dimbenika apsorpcijepreko
koZe.
Ko-
La
glave
e
vrlo
osjetljiva.
Ve6
malo
adim
potezom
nokta po
koZi
lubanje
dodi e do njena
o5te6enja.
a
taj
se nadin
uklanja
barijera
koja
sprjedavaapsorpciju
opasnih
kemikalija.
Zato, ne
samo
ondje
gdje prijeti
pad
s visine li
pad
teskih
predmeta,
e6 ondje
gdje
prijeti
opasnost
d
stvaranja
i najmanjih
ogrebotina
dobro
e
koristiti
kacigu.
To
e
posebno
zraL,eno ri
radu
u terenskim
uvjetima,
ali i
u skudenim
prostorima,
odnosno
svagdje
gdje
se moL,e
apeti
glar.om
oStetiti
koZu.
Na kacigu
se mogu montirati
i
dodatna sredstva
zaitite
kao
Stosu antifoni
(sredstva
za
zaltitu
od buke) lliviziri.
3.3.4. TTJELO
(TRUP)
Oprema za zaltitu
trupa
ovisi
prvenstveno
o karakteristikama
kemikalije,
njenojkoncentraciji,
li
i smjeru z
kojeg nam
kernikalijapri-
jeti. Uobidajeno ekoristi radno odijelo od pamuka li nekogdrugogpri-
rodnog
materijala.
Ali
vrlo desto
se koristi
i tzv.
vi5eslojnazaStitna
od-
je6a,
odnosno
oprema oja
sevrlo lako
moZe
navuii
preko
osno\.ne
tako
pruLiti
dodatnu zaltitu.
Tako
npr.
ako se radi
na mjestu
gdje
kemikalija
moZ,e
a radnika prsnuti
samo
sprije
da, moLe
se koristiti zastitnaprega-
ia. Ali ako
opasnost
d
polijevanjaprijeti
zbilo
kojeg
smjera.
onda
e
bo-
lje
koristiti zaititno
odijelo
s
kapuljadom
li
kabanicu.
Kapuljaia
ujedno
sprjedava alljevanje
emikalije
zavrat.
Ako
sekemikalije
koje
kontami-
niraju
atmosferu e
kreiu
pravocrtno
ako
e
njihova
koncc-ntracijaovi-
Sena, nda reba,
u najmanju
uku,
koristiti
kombinezon.
Pri vrlo
visokim
koncentracijama
opasnih
kemikalija
u atmosferi
u kojoj s..
boravi
mora
se za
potpunu
za5titu koristiti
hermetidki
zatvoreno
odlielo
-
izolacijsko
odijelo. To
e najdesie
biti
potrebno
ada
sene zrakakve
su koncentraci-
je
tih
kemikalija,
a
odekujese
da su visoke
(npr.
kod
nesreia).
To
odijelo
u
porpunosti
Stiti
od
okolne
atmosfere.
Zagadeni zrak
ne
moZe
doprijeti niti
do koZe
niti
do
probar
nog
ili
di5nog
sustava.
U
takvim
situacijama zrak
za
disanje
potrebno
e
dovesti
z nekog
drugog
izvora,
ali
o tim sustavima
6e biti
govora
kasnije.
3.3.5.
NOGE
Za(titanogu ziskujeobu6ukoja e najjednostavnija, ajlaganija. li ipak dostatna,
koja
se ako
navladi
svladi.Nikako
ne koristiti
otvorenu
obuiu kao
Stosu klompe.
sandale
li
lzolacijsko
dijelo
48
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 47/74
sl. Najprikladnije
e
koristiti iizme.
Nemakomplikacija
ri
odvezivanju
ili
ponovnomvezanjuvezica,
osebice ad
e
to
vrlo
te5kodiniti, npr.ako
su na
rukama
glomazne
zaltitne
rukavice.
Ako obuda
ne
pruZa
do-
voljnu
zaltitu, mogude
e
koristiti
i posebne navlake. Materijale od
kojih
je
izradenaobu6a reba
prila-
goditi kemikalijama s kojima se
ra-
di, a
posebice
ko su u
pitanju
agresivne
emikalije,bilo
da
je
teren
kojim se kre6emo
kontaminiran
ili
svakog
dasa
prijeti
opasnost
od zagadenja.
3.3.6. DEKONTAMINACIJA
YaLno e da zaltitna odjedabude dista, odnosnoda senakonuporabe,ako e to pot-
rebno,
dekontaminira.
Vrlo
su destaotrovanja
kontaminiranom
za5titnom opremom. Dekon-
taminacija odjede
moile se obaviti
ili na tijelu,
pogotovo
ako
su u
pitanju posebno
opasne
kemikalije,
ili
se
o mote uiiniti
nakon skidanja. Uno5enje
kontaminirane
zaltitne
opremeu
garderobu
nije dozvoljeno
er
moZekontaminirati taj
prostor,
ali i
odje6u
u kojoj se odlazi ku6i.
Ne smije se
zanemariti ni dekontaminacljakoZ,e
er
usprkos efikasnim sredstvima
zaltite
ponekad
semoZedogoditi
da odredena
olidina nedistodapak
prodre
do
koZe,
posebice
prilikom
svladenja.
ato
e
itekako bitno oprati
one dijelove
ijela koji
su bilitzloleni
kemikali-
jama.
Ukoliko
se sumnja
na nedostatnost preme
zazaititttkoZe ili ako se
primijeti
da
e
do5lo
do
kontaminacije cijelog
tijela, svladi se
kompletna zaltitna odje6a obavlja dekontaminacija.
Sredstvaza dekontaminacijuovise o karakteristikama kemikalija s kojima se doSlou dodir.
Ne smiju se
koristiti sredstva
za neutralizaclju
(kiseline
za ne:utralizaciju
uLina lli luLine za
neutralizaciju kiselina)
er
na taj
nadin moZe do6i do burne
reakci-
je
koja 6e samo
pogor5ati
stanje,
zazvati o5tedenja akoLiinataj
nadin olak5atiapsorpciju
prisutnih
kemikalija. Najde56e
e koristi
samo
obidna voda, a ukoliko
se
kemikalije ne mije5aju s vodom
(npr.
nepolarne
eku6ine
kao
Sto
su organskaotapala),
oristi se sa-
pun.
Ovdje
se dakako
govori
o
tekudem sapunu li sapunici.Nakon
pranja potrebno
e
i tu sapunicu
dobro
isprati
s
koZe.Ne smiju se
koristiti nikakve
kreme, osioni
li neSto lidnoStobi
moglo
pospje-
Siti apsorpcijueventualnozaostalih opasnih
kemikalija na
koZi.
Svi
daljnji
postupci ijedenja
repu5taju
e ijedniku.
3.4.
ZASTITA
DISNOG SUSTAVA
Apsorpcija kemikalija
preko
diSnogsustava
ovisi o vrsti kemikalljai
koncentraciji,ali
moLdanajvi5e
o njihovom
agregatnom tanju.
Nije
svejedno
e
li rijed o desticama
ra5ine
li o
sitnim molekulama
plina. Tek
6e
plinovite
tvari dospijevati
u
ve6oj
mjeri do alveola
plu6a.
No
kod
pojedinih
kemikalija
ve6 su
i
vrlo
male kolidine
pra5kastih
estica
oje uspiju
prodrijeti
u plu6a opasneza zdravlle.Takav e sludaj s azbestnim vlaknima (azbestoza)li finom pra5i-
nom kvarca, odnosno
silicijevog dioksida
(silikoza).
Zato
je
itekako vaLno
znati
s
kakvim
se
t
Ag
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 48/74
kemikalijama
radi i koje
mjere zaltite
di5nog sustava reba
provoditi, posebice
ako
e
prostor
u
kojem
se radi
jako
kontaminiran.
Najbolji
je
naiin
za5tite di5nih
puteva
raditi
u iistom okoli5u. Zato
e
vrlo vaZno
voditi radunakako
se s
kemikalijama
postupa,
odnosnokako ne
dozvoliti da kemikalija
napus-
ti onaj
prostor
koji
joj
pripada
u kojem neie
biti opasnaza dovjeka
okoliS.
Postojedva osnovnanadrnazaltite di5nogsustava:
1.
prodi5iavanje
okolnog zraka,
odnosno zrakaizradne
atmosfere
2.
dovodenje rakazadisanje znekog
drugog zvora.
3.4.I. PROdISCAVANJE
OKOLNOGZRAKA
Ovaj
nadin zaltite
obuhvaia dvije tehnike:
1. tehniku filtracije,
2.
tehniku adsorpcije.
Odabirprvenstveno visi o velidini
destica pasnih vari. Zato
e
vrlo
vaZnopoznava-
ti fizikalno-kemijska
svojstvakemikalija
s kojima se radi.
3.4.1.1.Filtracija
Opdenitokada
se
govori
o metodi
prodi5cavanja
kolnog
zraka,dini se da
e
najlak5e
Stititi
se od
pra5kastih
vari i krupnijih
desticaaerosola.Zaltita
se
moZe
obaviti
ednostavnoni
ehnikom
filtracije.To
e
tehnika
koja se
danas
najde5de rimjenjuje.
ali to
e
i
zaStitakoja
sevrlo desto zanemaruje.
e5ko
da ie se
na
gradili5tima
ili postrojenjima djesepripremaLbuka,a pogoto\.o skladi5tima
ga5enog
apnanai(,ina
djelatnike oji koriste
iltarsku
polumasku
za zaStitu
od iestica. A to
e
upravo
edno
od sredstava aStite
o-
je
djelujena
principu
filtracije.
JoSve6i
problemi
nastupaju
ko se
takva li slidna ehnika
iltracije ne
koristi kada sedolazi
u doticaj
s
finom
praSinom
kvarca
ili
vlaknima azbesta.
Filtarskapolumaska
a
zaltitn od destica
ekoristi
uglavnom
ednokratno.
a moZe
se
koristiti
sve
dok se
kroz
nju moZe
disati bez napon Filtarskapolumaska
mora
se cvrsto
pri-
ljubiti zakoLu
ica kako ne
bi doilo do strujanja
ra5ine
a strane.Prilikorl
skidanja.
iltarsku
polumasku
rebalagano
odvajatiod lica kako
sc
ne
bi dogodilo
da
nedistode
njene
vanjskestrane
dospiju
na lice.
ruke
ili
u
di5ni
sustav.
Filtracija
e
udinkovitija ako
se
koristc
polumaske
s
filtrima za
iestice.
Udinkovitost
polumaske
glar.nom
e
veza-
nazafiltar.
Filtri za
destice
u bijele boje na sebinose
oznake
PI,P2 ili P3. Filtri
se
ne
smiju
prati. propr.rhirati
li
distiti na
bilo
koji
nadin
er
bi im se natq nadin
poboliSala
ropusnost
ne
bi bili udinkoviti.
3.4.1.2.Adsorpcija
Kada
se u radnoj
atmosferinadu aerosoli
velidinadestica spod
5
,um.
pogotovo
ako
suupitanju pare li plinovi, ondasemoraprimjenjivati ehnikaadsorpcije.Cestodjelatnicikoji
nemaju
dovoljno
predznanja
radu
s opasnimkemikalijama
brkaju zraze
apsorpcija
adsor-
50
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 49/74
pclja.
Za razllku
od apsorpcije
koja
podrazumij eva ulazak
opasnih
vari u krvotok,
adsorpcija
evezanje
vari
na neku
povrSinu.U tu svrhu
koriste se
plinski filtri.
To su najde56e
metalne
posude
u
koje se
mogu staviti
razll('iti adsorben-
si. Svaki
e
adsorbens
biljeZen
ednom
bojom
i slovnom
oznakom.Kada je rijed o univerzalnom filtru, filtru koji u
sebi
sadrZi
vi5e
razliditih
adsorbensa,
nda
e
on obiljeZen
trakama
u boji.
Kada
se
na filtru
nade bijela
traka
s oznakom
P to
zna(i da
se
na
podetku tog
filtra
nalazi i
filtar za destice.
Naime
neki od ovih
plinova
avljaju
se
zajedno aerosolima
koje
e
najjednostavnije
austaviti
na tom filtru
i na taj
nadin
produljiti
vijek
trajanja
adsorbensa.
ada
se u
nekom filtru
istovremeno
rimjenjuju tehnika
lltracije
tehnika adsor-
pcije,
ondase
aj
filtar zove
kombinirani
filtar.
Ovakvi filtri montiraju se na polumasku ili masku za cijelo lice. Razlika izmedu
maske
polumaske
e
u
tome Sto
maska
dodatno
ima obrazinu
koja Stiti
koZu
lica i
naodale,
odnosno
vizir.
Zajednidko
m
je
remenje
za udvr5divanje
na
glavu te sustavventila
-
ventil
za
udah
ventil
zaizdah.
Ventili su
propusni
samo
u
jednom
smjeru
-
ventil
zaudah samo
prema
unutra,
a ventil
za rzdah
samo
prema
van.
Kod
maske
e
to regulirano
polumaskom oja se
nalaziunutar
maske.
Prije ulaska
u
kontaminirani
prostor,
prostor
gdje
su koncentracije
linova,
para
il i
aerosola
sitnih
destica
znad
granidne
vrijednosti
izlagar4a,
reba staviti za5titnu
masku.
I tu
nastupaju
roblemi.Cest
e
sludaj
da djelatnik
ne zna uporabiti
masku,odnosno
ne zna kako
je
namjestiti
posebice ako
provjeriti
e
li ispravna.
Zatoje
na mjestima
gdje
se
mora
raditi
saza5titnomopremom
potrebno
potraZiti upute
kako bi
radnici u5li
u kontaminirani
prostor
dobro
za5tideni.
Ovdje
e
naveden
kratki
prrkaz
upute
za kori5tenje
za5titne
maske s
filtrom.
Uputa
za uporabu
a5titne
maske
Odmaknuti
ukama
emenjeSto
dalje
od ti jela
maske.
Stavitibradu
u donji
dio
maske
remenje
revu6i rekoglave.
Zategnutidonj i
gornj i
ar
bodnog
emenja, zat im
gornj i
l i6eoni
emen.
Pokri t i
lanom
enti lza
udah,
udahnutizrak
spod
maske
pridekati
a se
vidi
popuSta
i
na taj
na6in spod
maske
tvoreni
odtlak.
Ako da, daljnjim
ritezanjem
ospjeSiti
rianjanje
brazine
z lice.
Ako i nakon
oga
prodire
rak
pod
masku,
zna1idaje
maska
neispravna
potrebno
u je
zamijeniti
spravnom
koristiti
amo
spravne
maske.
Ako
e
maska
spravna,
a nju reba
staviti dvrsto
pritegnuti
eljeni
i l tar.
Dlanom
pokriti
tvor
na ulazu
u
fi l tar
ponoviti
rovjeru
ropusnosti.
Tek
ako
e
cijeli
sustav
spravan,
moZe
se u6i u
kontaminirani
rostor.
Po zavr5etku
osla
za1iiz
kontaminiranog
rostora
tek u distojatmosfe riskinuti
asku
i
odvojitifiltar.
Maskudekontaminirati
strujom
raka,
odom
li
uz
uporabu
apuna,deterdZenta
li ne-
kim drugim
sredstvom).
Ako
e
fi l tar
o5
uvijek
dobar
za uporabu,
ratit ina
njegaza5titne
apice
takoder
a
de-
kontaminirati.
Opremu
osu5iti
pohraniti
za lo
predviden
premnik
torbica,
rmari6
sl.)
dalekood
kontaminiranog
rostora.
5l
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 50/74
Vrlo
je
bitno odrZavati
zaltitnu opremu kako bi
se mogla
koristiti
Sto
dulje i kako bi
prilikom
idude uporabe
bila spremna
za
primjenu.
Posebno
e
valno voditi
raduna
o
filtrima,
a naposeo
njihovoj
ispravnosti. Svaki
filtar ima rok
trajanja koji
garantira proizvoda(,,
Proiz-
voclad6e
navesti odan
period
u
kojem se
iltar moZekoristiti,bez
obzira stajaoon
na
polici
ili
se
koristio. Onog
dasa
kad
se
s filtra skinu
zaFrtitni
oklopci
(pokida
sigurnosna
zaltitna traka)
rok trajanja og filtra znatnosesmanjuje.Ako se aj filtar koristi pri visokim koncentracijama
opasnih
kemikalija,
onda se
moy',eoristiti
vrlo
kratko vrijeme.
Zato se moraju
pratiti
koncen-
tracije kemikalija
u radnoj
atmosferi
prema
tome uskladiti
vrijeme
koriStenja
iltra.
Todno
e
odredeno
do
kojih se
koncentracijaopasnih
kemikalija
filtar moZekoristiti.
Ako su
koncentracije
kemikalga
iznad
propisanih
ili ako se
koncentracija
kisika
u
radnoj at-
mosferi
spusti
ispod 17
o
,
onda
ni ovaj
nadin
zaitite nema udinka
i ne moZe
ga
se
koristiti.
Potrebno
e
dovesti
zrakza disanje
z nekogdrugog
zvora.
3.4.2.
DOVODENJE
ZRAK
A
ZA DISANJE
IZ DRUGIH
IZVORA
Dva su osnovna
sustava
za dovodenj
zraka
z
drugih
izvora:
1. cijevni
uretlaj,
2. samostalni
uredaj
za disanje.
I
jedan
drugi sustav
maju svoje
prednosti nedostatke.
3.4.2.1.Cijevni
uredaji
za disanje
Postoji
nekoliko
razlifitihizvedbi
cijevnih uredaja
za disanje ovisno
o tome kako se
dobavlja
zrak,
e
li to
prirodno
strujanje,
upuhivanje
ventilatorom,
e
e
lito zrakkoji se dovodi
iz distog
prostora li nekog
vedegspremnika.
Ovi uredaji imaju Sirokuuporabu koriste se u laboratorijima, ndustriji, ali i u teren-
skim uvjetima.
Uredaj
se sastoji od
cjevovodas
prikljudnim
ventilima
u koji se upuhuje
zrak
pri
gotovo
normalnom atmosferskom
laku, tek
ne5to
povi5e-
nom.
Djelatnik u izolacijskom
odijelu
prikljuduje
se crijevom,
koje
e
sastavnidio odijela,
na ventile
t zrak mu struji
ispod
skafandera
on
ga
normalno udiSe.U terenskim uvjetima
ne-
ma cjevovoda,
ved se korisnik
izravno crijevom
prikljuduje
na
spremnik
sa
zrakom.
Cijevni
uredaj
ima tu
prednost
da se
mo-
Le neogranideno
ugo boraviti u
kontaminiranom
prostoru,
er
postoji
stalni dotok svjeZeg
zraka. Nedostatak
uredaja
e
slaba
pokretljivost. Djelatnikovo kretanje ogranidenoe duljinom cri-
jeva.
Zato ovaj uredaj
nije
prikladan kad
se
reba
puno
kretati,
pogotovona vedeudaljenosti
li ako sekoristi u skudenom
pros-
toru
ili
prostoru
poput
labirinta
gdje
moZe
do6i
do
preplitanja
zapinjanjacrijeva.
Takoderse
ne moZe
koristiti
u
opoZarenim
prostorima
li
prostorima konta-
miniranim agresivnim
kemikalijama
er
bi moglo do6i do oSte6enja
rijeva
za
dovod
zraka,U
takvim situacijama
olje
e
koristiti samostalni
redajza disanje.
3.4.2.2.Samostalni
uredaji
za
disanje
I ovdje
postoji
nekoliko
zvedbi ih uredaja.Osnovna
podjela
e
na uredajes otvore-
nim krugom i uredajesa zatvorenimkrugom. Druga podjela e s obziromna nadin opskrbe
zr akom. odnosno
kisikom.
52
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 51/74
Samostalni
uredaj
za disanje
s otvore-
nim krugom sa
stladenim
zrakom
sastoji se
od
boce
sa
zrakom, manometra,
edukcijskog
ventila,
zvudnog alarma,
visokotladnog
niskotladnogcri-
jeva,
usnika
za5titne
maske.
Kako
je
zrak u boci
pod tlakom od 200 do 300 bara,ovisnoo izvedbi,
potrebno
e
taj
tlak smanjiti
na
normalni atmosfer-
ski
tlak. Na
redukcijskom
ventilunalazi
se
zvuini
alarm
koji reagira
na tlak u
boci.
Kad tlak
padne
ispod
neke
odredene
rijednosti
(obidno
e
namje5-
ten
na nekih 50 bara),
ogla5ava
e
alarm, dajudi
do
znanla da
je
zrak
pri
kraju
i
da
se mora
napusti-
ti
kontaminirani
prostor. Na distom
mjestu boca
se
zamijeni
novom,
punom
bocom
i tada
se moZe
nastaviti
s radom.
Zvnk alarma
poprilidno
je
gla-
san, ritantne frekvencije pa naprosto jera ljude iz
kontaminiranog
prostora
da
Sto
prije
izadu
van i
zatvore dovod
zraka,
a samim
tim i
pi5tanje.
Na-
kon
redukcrjskogventila
niskotladno
crijevo
vodi
do
pluinog
automata.
To
e
zapravo
sustav
ventila,
ventil
zaudahi ventil
zaizdahkoji
reagiraju
na
di-
sanje,
ad
plu6a, pa
se
zato
zove
plu6ni automat.Naime,
kad se
Zeli udahnuti
zrak, u
jednom
se renutku
ispod
za5titne
maskestvara
podtlak Stoautomatski
otvara ventil
zaudah,
a blokira
ventil
za izdah i dolazi
do strujanja
zraka z niskotladnog
crijeva.
Kad treba
izdahnuti
zrak,
pod maskom se stvara
blagi
nadtlak Sto
blokira ventil
zaudah,
a otvara ventil
za
izdah i zrak
izlazi van. Kao i kod za5titnemaske, a uostalom sve
druge
za1titneopreme,
posebice
ovdje
moraju
postojati
vidno
istaknute
upute
za kori5tenje.
U njima
potanko
mora biti
opisano
stav-
ljanje,
provjera, kori5tenje,
skidanje,
dekontaminacrla
odrZavanje
e
pohranjivanje zaltitne
opreme.
Ovaj
nadin
zaltite di5nih
puteva omogu6ujebolju
pokretljivost
od cijevnog
uredaja,
ali mu
e
nedostatak
ratko6aboravka
u
kontaminiranom
prostoru.
Jednaboca
moZe
rajati od
30 do
maksimalno
40 minuta, a
nekada
kraie. To
prvenstveno
ovisi
o telini
posla. PriteLim
poslovima
di5e
seudestalije
dublje
pa
se ro5i vi5e
zraka.
Postoji
sustav
koji moZe
produljiti trajaryeboravka
u
zagadenom
rostoru. To
e
rege-
neracijski
uredaj,
odnosno
samostalni
uretlaj
za disanje
sa zatvorenim
krugom. Zarazllku
od
uredajas otvorenim
krugom
izdahnuti
zrakne
izlazivan. Osnovni
razlog za
postojanje
og
uredaja
kolidina
e
zaostalogkisikau
zdahnutom
zraku.Jedino
Stosrneta
izdahnutom
zraku
e
ugljikov
dioksid.
Zato umjesto
da
se
zrakrzdahnevan,
kroz jednu cijev koja e vezanana ventil
zaizdahzrakstruji
u
komoru u
kojoj senalazi
alkalni
granulat.Tu dolazi do
neutralizacije
uglji-
kov dioksid se
aloZi
na tom
granulatu
u obliku
karbonata,a sav
preostali zraknepromijenjen
6e
prostrujati krozturegeneracijsku
komoru
i
udi
u drugu
komoru
gdje
6e se obogaiivati
kisikom.
Na
ovaj se
nadin vrijeme
boravka
u kontaminiranom
prostorumoZeutrostruditi.
3.4.2.3.
Samostalni
urettaji
za disanje
pri
spa5avanju
samospasilac)
Ovi
se uredaji
koriste
prvenstvenokad se ulazi u
prostor
u
kojem
prijeti
nagla
konta-
minacija atmosfere
opasnim
kemikalijama
koje
bi
se mogle
apsorbirati
preko
diSnog
sustava
na taj nadin znatnougroziti zdravlje li Zivote judi. Izvedba samospasiocavisi prvenstvenoo
okolnostima
u kojima
se a
naprava
koristi, duljini
boravka
u kontaminiranom
prostoru, vrsti
5)
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 52/74
i koncentraciji opasnih
vari u radnoj atmosferi.
Takva
napravamoZe aditi na
principu prodi-
Siavanja kolnog
zraka li na
principu
dovodenja
raka
z
drugog
zvora.
3.5.
HERMETIZIRANE
PROSTORIJE
Odabir
sustava
oji 6e se
koristiti ovis i o uvjetima u
radnom
prostoru.
Metoda
do-
vodenja zraka z drugog
rzvora
koristi se uglavnom kad su
koncentracije
opasnih
kemikalija
vrlo
visoke,ali i
kad
se
ne zna kakve su
koncentraclje, odekuje e da suvisoke.
Toje najde5ie
sludaj
ad
se dogodi
ne5to
nepredvideno,
ekakvanesre6a, dnosno ad kemikalija nekontro-
lirano napusti svoj
prostor,
bilo da
e
do5lo
do
prosipanja, rolijevanja
li isparavanja emi-
kalije. Medutim, kad dodedo
takvih situacija,obidno
e
broj za5titnihsredstava graniden,
djelatnika
e
gotovo
uvijek ve6i broj.
Zato
na
svim onim
mjestima
gdje
prijeti
opasnost
d naglog splinjavanja e6ih
kolidina opasnih
vari moraju
postojati
her-
metizirane
prostorije.
To su
prostorije
koje
sluLe
za
privremenu
za5titu
judi.
One mo-
raju biti smje5tene
ako
da sedo
njih lako
do-
lazi s
posebno
pasnih
mjesta.
U objektu
mo-
ra
postojati
barem
edan
predprostor
akoder
dobro
hermetiziran. Taj
predprostor
sluLi za
siguran ulazak u
glavnu prostoriju
ako
e
to
potrebno,
za odlaganje kontaminirane zal-
titne opreme i obavljanje dekontaminacije.
U
hermetizkanim
prostorijama
radnicima
trebaju
biti
na raspolaganjusredstva zaitite,
ureclajza komunikaciju s vanjskim svijetom
(npr.
mobilni telefon ili
barem
radioaparat).
Komunikacijskimaparatima
prvenstveno
e
stupa
u vezu sa strudnim ekipamakako bi se
dogovorio
nadin dostave
odgovarajute
zaltit-
ne opreme,koja ie omoguditi sigurno
napu5-
tanje tog
prostora
li
se
koriste za
dojavu
o
padukoncentracljaopasnihkemikalija u vanjskomprostoru spodkritidnih vrijednosti i samim
tim
o sigurnom
zlasku van.
Dolaskomu hermetiziranu
prostoriju
radnici trebajuograniditi svo-
je
kretanje na najmanju
moguiu mjeru i
pozorno pratiti
upute dane
preko
sredstava
omunika-
cije.
Kad netko novi dolazi u hermetizirano
skloni5te,
pu5taga
se
prvo
u
predprostor,
u
glavnu
prostoriju
ek nakon Stosu
vrata
predprostora
obro
zatvorena
osigurana
prema
van. U sludaju
prodora
onedi5ienog
zrakakoriste se
zaititna
sredstva
npr.
maske).
Ukoliko
ne
postoje
ermetizirane
rostorije,
ermetizacijasemoZeobaviti
provizor-
nim
sredstvima
u
prostorijama oje
su
na raspolaganju. ajvaZnije
e
na najmanjumogu6u
mjeru smanjiti razrnlenu
zraka rzhermetizirane
prostorije
s vanjskim zrakom. Zato
e
dobro da
takva
prostorija
ma Stomanje otvora
(npr.
prozora
li vrata).Pukotine
se
najlak5e
popunjavanju
razliiltim kitovima, a otvori na okvirimavratalliprozora mogu sezatvoriti npr. ljepljivom tra-
kom.
54
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 53/74
4.
Sto su
nesrede
kemikalijama,
a Sto
pak
katastrofe?
azlika
e
vrlo
jed-
nostavna, j.
kod kemijske
nesrede
os-
toji opasnostda se nekakemikalija os-
lobodi
iz svojih
spremnika
ili reaktora
ili se
dak moLe
osloboditi
rzazivaluci
s
time
potencijalnu
pasnost
a jude,
oko-
liS i materijalna
odnosno
kulturna
dob-
ra. Katastrofa
e
kada
pri
tome smrtno
stradaju
judi
ili nastanu
velike
Stete
za
njihovo
zdravIle,odnosno
u
sludajevima
velikih
Stetau
okoliSu
li na
materijal-
nim odnosno
kulturnim
dobrima.
Te su
definicijeprilidno nejasne obzirom dane obuhva6aju veposljedicekoje kemikallje izazivaju,
Tako se
moZeu
prvi
dasudiniti
da
e
ishlapljivanjem
nekekemikalije
doSlo
ek do
manjih Steta,
a
kronidne
posljedice zlagarya
judi
mogu
postati
katastrofalne.
4.1. GDJE
ILI KAKO
SE
MOGU
DOGODITI
KEMIJSKA
NESRECA
ILI
KATASTROFA
NESRECE
KEMIJSKE
KATASTROFE
PoZar
na
postrojenju
PUTO.
Nesre6a
li katastrofa?
Nitko
ne zna.
Jedno drugo
se
moZe
dogoditi
tijekom
bilo kojeg
pos-
tupka
s kemikalijom,
tj. tijekom
proizvodnje,
prijevoza, skladi5-
tenja,prodaje,uporabe li zbrinjavarya,pa zato svatko ko rukuje
kemikalijama
mora
biti spreman
na nesre6u
li
katastrofu.
Znatno
je
vaLnlje
pitanje
kada
se dogadaju
nesreie s
kemikalijama.
Su-
dionici
zbrinjavar4a
kemijskih
nesre6a
obidno
kaLu da
se takvi
dogadaji
zbivajuvikendom
i nodu,
Sto
nije daleko od
istine,
kako
6e se
das
kasnije
pokazati.
Glavni
:uzrocinesrede
u u:
ljudskoj
pogre5ci,
tehnoloSkim
r azlozima,
drusim
razlozima,
4.I.I.
LJUDSKAPOGRESKA
Na
Zalost,dovjek
e
najde56e am
prouzroko-
vao
kemijsku
nesre6u,
a
ranije spomenuta
vrdnja
o
vezanosti
nesreda
z vikend
i no6 stoji.
Obidno
e
vi-
kendom
no6u manje
radnika
na
radu s
kemikalijama,
desto
su o
ljudi slabije
Skolovani
arad s opasnim
ke-
mikalijama,
a
i
umor
ima svoju
ulogu. Ovim
je
ve6
po-
kazan dro
razloga
zbog kojih
dolazi
do
kemijskih
nes-
re6a
ili katastrofa,
a
nlkada
ih i nije
jednostavno
sve
nabrojati. Smatraseda su sa stranedovjekanalvaLnlji
slijedeii
razlozi kemij
skih
nesre6a:
Spomenik
rtv ma
Bopha-
la .
Nisammogaoni5ta aknuti.Viditeda
sam
pijan.
55
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 54/74
neznanje)
nepridrZavanje
ropisanih
mjera rada
s kemikalijom,
nepridrLavanje
plana
djelovanja
za sludajnesre6e,
drugi dimbenici.
4.1.1.1.Neznanje
Svuda u svijetu,
pa
i kod na, neznanje
e
glavni
razlog zbog kojeg
dolazi do
nesre6e.
Svi
rad-
nici koji rukuju kemikali jama moraju
dobro
poznavati
kako
kemikaliju tako i
proces
u kojem sudjeluju,
er
u
suprotnomne1eznatikako
postupiti
kada stvari krenu
nepredvidenim
putem
li
pak
ne6eznati koliko i na ko-
ji
nadin
e
neka kemikalija
opasna
za njlh. Zbog
toga
je
osim op6eedukacijeza rad s kemikalljama izrazito
vaLno nauditi
sva
kemijska, fizlkaIna i toksikolo5ka
svojstvakemikalije s kojom se radi te svepotrebno o
specifidnom
procesu
unutar
kojeg
se
rukuje kemikali-
jom.
O svojstvima emikalije dani su scrpni
podaci
u
dokumentaciji koja
prati
kemikaliju i oni moraju biti
na raspolaganju
adnicima u svakom renutku. To znadi
da bi sigurnosno-tehnidki ist i/ili
dru-
gi
ekvivalentni
dokument
trebalo
prevesti
na hrvatski,
ako
e
pisan
nekim
stranim
ezikom,
i
drLati
ga
na radnom mjestu. O samom
procesu
u kojem kemikalija
sudjeluje, adnicima iscrpne
podatke
mora
dati
odgovorna
osoba.
Medutim, znanjeje
samo dio vje5tina koje radnik mora
posjedovati,
kljudna
e
njegovauvjeZbanost a
postupke
oje
se
poduzima
u sludaju esre6e.
4.1.1.2. NepridrZavanje propisanih mjera u radu s kemikalijama
Sve mjere
propisane
za
rad s nekom kemi-
kalijom moraju
biti na radnom mjestu
asno
istaknute
i njih se mora
pridrL,avati.
U
uputama
pi5e
kako se
radnik za5tiduje
od djelovanjakemikalije, ali takoder
mora
pisati
i to koje
op6e ehnolo5kemjere
valja
pri-
mijeniti
pri
radu da ne
dode do
nesreie
(npr.
odrLava-
nje radne emperature ekog
kemijskog
procesa,
rzi-
na
dodavanja
emikalija
u reakcijsku
posudu,
zabrana
mije5anja ekih kemikalija
s vodom, zabranavoZnje
neprikladnim meteoroloSkimuvj etima itd.). Zanimlji-
vo
je
da
e
nepridrZavanjemjera
za rad s kemikalija-
ma nakon
neznanja ajdeSdi
zrok
kemijskoj
nesre6i
zbog oga
se
na
tom
podrudju
moLenapraviti
najvi5e
na
sprjedavanju esre6e.
Na
nepropisan ad
ednog
radnika mora
upozoriti svaki
drugi
rad-
nik,
jer
inade
odgovaraza eventualnunesre6u
s
kemikalijama
izazvanu neprofesionalnim
radom
drugoga.
4.1.1.3.
NepridrZavanje
plana
djelovanja za sluiaj nesre6e
Kada vednastupiprijetnjada 6e sestvari odvijati premakemijskojnesredi li katas-
trofi, izrazito
je
vaZno ne
praviti pogre5ke.
No,
dovjek u takvoj
situaciji nema
puno
vremena
Najgorisu
oni koji
pojma
nemaju.
Pu5enje
e
opasno
za zdravlje
56
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 55/74
razmilllati, a
javlja
se takoder
panika,
pa
onda
lako
dode
do
pogre5nih odluka.
Zato
je
rzrazTto
aLno
slijediti
plan inter-
vencija
za slud,aj
esre6e
on
mora biti
na raspolaganju
adni-
ku.
Isto takoje vaLno
da
radnik
dobro
poznaje
plan
i dazna
koja
e
njegova
uloga u
planu, o demu
6e biti
jo5
rijedi kasni-
je. Naravno da planom nije mogu6epredvidjeti sve mogu6e
scenarije
rczvqa
dogad,aja
oji mogu
krenuti
posve nepred-
videnim
tijekom,
ali se
raduna
da 6e
se u
takvim sludajevi-
ma boije snaii
osoba
Skolovana
a rad s
kemikalijama,
koja
poznaje
dobro
radni
proces te koja
je
trenirana
za
ptrmjenu
plana intervencije
za sludaj
nesre6e.
Opet
e,
dakle,
edukacija
izrazito vaLna.
Uz
naprijed spomenuto
vaLnoje
stalno
vjeLbanje,jer
se
ek na taj
nadin otkri-
vaju
mogu6e
pogreskeu
intervenciji
i
popravlja
osnovni
dokument.
BeztvjeLbavanjamoZemo
odekivati
pogreSke ad se
nesre6a ogodi
pove6anje jezinih
e5kih
posljedica.
4.1.1.4.Drugi dimbenici
Konadno,
drugi
dimbenici
mogu onesposobiti
adnika
za dono5enje
spravne
odlu-
ke,
kao
npr.
privremenafizl(ka
ili
psihidka nesposobnost
zrokovana
bilo
kojim dimbenikom
(npr. pijanstvo na
poslu,
umor
i
sl).
O
tome
gotovo
da
ne
bi
trebalo
govoriti,
jer je
regulirano
brojnim
zakonima.
Medutim,
molda
bi
koju rijed
ipak trebalo
progovoriti o strahu
i
panici.
Strah
od kemikalije
kojom
radnik
rukuje moZe
biti dobar
motiv
za korektno
pona5anje
glede
T;;.
t
i, i.
Nama
nitkoni5ta
ne
moZe.
po5tivanja
ropisa
o
radu s kemikalijom,
ali
e
lo5e
kada
to
prijede
u
paniku.
To se
koji
puta
dogada
pri
normal-
nom
radu,
kada upravo
zbograzvljene
panike
radnik
ni-
je
u stanju
obaviti
svenuZne
poslove
sprjedavanja
esrer
6e.
U dasu
kada
prijeti
oslobaclanje
emikalije odnosno
kada
u
procesu
ada dode
do
pogre5ke zrazito
e
vaLno
saduvati
prisebnost
duha
slijediti
plan intervencije
kod
kemijske
nesreie.
To e biti
toliko
lakSe diniti
koliko
e
radnik
bolje Skolovan
o
kemikaliji
i koliko
je
bolje
utre-
niran
izvr5avati
plan.
4.r.2.
TEHNOLOSK.q.
pOCnnSra
Tehnolo(ka
pogreBka
e
po
udestalosti
drugi
uzrok pojavnostikemijskih nesre6a ka-
tastrofa,
iako
bi se
moglo
reci
da
je
i tu
vaZan
ludski
Limbenik.
Zakonom
i uputama
o
radu
za svaku
kemikaliju
i svaki
proces
predvida
se
uporaba
spravnih
alata
li
strojeva
e
njihov
neprestani
nadzor.Nesre6a
e
najde56e
ogada
zbog
ehnidke
neispravnosti,
oja
nije
opaZena
'.udi
ugkurro
gnadzora,pa
e
i
op.t
u
pitanju
ljudski
dimbenik.
Iznenadne
nesrede
bog
nepred-
vidivog
tehnidkog
kvaia
porro ,o
rjede,
ali
predstavljaju
problem
upravo
zato
Sto
su
neodeki-
vane
desto
dak
nisu
predvidene
planom
intervenclja
za sludaj
kemijske
nesre6e.
TVrtka
mora
poBtivati
pravi\a
o
seivisiraniu
i
nadzoru,
ier
time
smaniule
ubestalost
nesre6a'
Pdie
desetak
godina
biljeZene
su
udestale
nesre6e
na
kiornim
stanicama
zbog
otkazivanie
ventila
ili
otpa-
danja
dna
spremnika,
a
od
kada
su
uvedene
stroge
mjere
nadzora
od
kad
se
ne
prima
na
pu-
njenjespremnikkod kojeg sesumnjanabilo kakvo ostedenje, emavisenesre6a spustanjem
klora.
Jednostavno
Pa se
ti
sad
snadi
57
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 56/74
4.1.3. DRUGI
F.AZLOZI NESREEA
Naravnoda
kemijsku
nesredumogu
izazvatirazll(,iti
predvidivi i nepredvidivi
vanj-
ski dimbenici li
mogu
uzrokovati
pogor5anje
jezinih
posljedica.
Najde56i akvi dimbenici
su
prirodne pojave
kao
potresi,
poplave,
snaZno
nevrijeme itd. i na njih naprosto
nije mogude
djelovati, ali sepri projektiranju i
gradnji
objekatanjih svakako
mora
uzeti u obzir.
Koliko
je
teSko
predvidjeti
djelovanje
razllditlh neodekivanih dimbenika,
neka
pokaLe
sludaj
potpu-
nog zakazivanja sustavakomunikacije
s
potrebnim
sluZbama
od
jedne
nesredeu Engleskoj,
kada
e
zbog
gustog
dima iz
jednog
postrojenja
uspanideno
udanstvo
oliko nazivalo svemogu-
6e
gradske pokrajinske
sluZbe da
je
doSlo do
sloma elefonskog
sustavacijelog
podrudja.
Kod
nas
e
najvi5e nesreda
kemikalijamabllo
uz-
rokovano
ratnim
djelovanjima
neprijatelja,
po-
sebno
1991.
odine.
U takvim okolnostima
malo
se moglo napraviti
na
sprjedavanju
nesre6a,a ni
bududnost
nam nije sigurna
zbog mogu6ih tero-
ristidkih napadanaosjetljive objekte,
pa
se ome
treba
prilagoditi.
4.2. KLJUCNA PODRUCJA
RADA
KOD KBMIJSKIH
NESRECA
Tri
su
kljudna
podrudja
adavezana a kemijske
nesre6e,j.:
sprjedavanje,
djelovanje od pojavenesre6e,
uklanjanj
e
poslj
edica.
U daljnjem
ekstu bit 6e ijedi o
tome kakva
e
uloga
radnika i na 5tomora misliti kako
bi sprijedio
kemijsku nesre6u,djelovaou
sludajunjezine
pojave
e obavio korektno uklanjanje
njezinih
posljedica.
4.2.I.
SPRJEEAVANJE
NESREEA
Kroz cijeli ovaj udZbenik,
ukljudujudi
i
uvod
pog-
lavlja
o
nesreiama,
provladi
se
sta misao, j. da
e
najvaLnlje
sprijeditinesre6u da uspjehne6e zostatiukoliko seprim-
jenjuju
sva
znanjastedena
a tedajevimaSkolovanja arad s
kemikalijama te se
po3tuju
svi
propisi
o
rukovanju
s
njima.
Radnik
u
tom ima slijedeieobveze:
redovito
pohadati
edajeve arad s
kemikalijamate
posebne
edajeveo sprjedavanju
esre6e
u vlastitoj
tvrtki,
trenirati
postupke
za sludaj nesre6e
prema
lokal-
nom
planu intervencija za
slu(,aj
kemijske nesre6e
(dakle
uvjeZbavanje),
pridrLavati se svih pisanih uputao radu s kemikali-
jama,
W-
*.
*"
+.
NeovlaSteni
a ulazzabranien
5a
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 57/74
pridr/avati se svih
pisanih uputa
o
procesu
kojeg obavlja
ukljudujuii
nadzor
nad op-
remom
koju
koristi
u radu,
odrLavati
upotrebljavati
sva
propisana
zaltitna sredstva,
nadzirati
da
li su
mu
pri ruci
na radnom
mjestu
ispravna
sredstva
za
prulanje
pwe
pomoii,
redovito obavljati svepropisanezdravstvenepreglede.
O
svemu
prije spomenutom
bilo
je
puno
govora, pa
gotovo
da
ne bi
trebalo detaljnije
obja5njavati
anije
navedene
obveze
adnika.
Neke od
tih obveza
su
propisanehrvatskim
za-
konima
i moraju
se
po5tivati
pod prijetnjom
kazne.
Kada se
govori
o
Skolovanju,
nda
posebno
valja
istaknuti vaZnost
poznavar4a emikalije
s kojom
se
radi i
procesa
u
kojem se ona
upot-
rebljava.
Onda
6e biti
znatno
ak5e shvatiti
vaZnost
stalnog
uvjeZbavanja
ostupaka
za slutq
kemijske
nesreie.
Plan
za hitne
intervencije
mora
obuhvatiti
jednostavnim
jezikom
hitne
mjere
ko-
je
se
mora
poduzeti
ukljudujuii
i njihov
redoslijed.
Bez obzira
na
postupke i njihov
redoslijed
uvijek
sena prvo mjesto stavljaprimjena zaltitne opreme,
jerbez
zaltite
dovjek
nije
u stanju
moguinosti
po-
duzeti
druge
nuLne
korake.
Kakve
6e
mjere
trebati
poduzetiu
pojedinadnom ludaju
ovisi
o kemikaliji
i
procesuu kojem
se ona
koristi.
Nekada
e to
bi-
ti iskljudivanje
svih
izvoraenergije
sustavu,
gdje
uvjezbavanje
lavu
pasava
prijeti
opasnost
od oslobadanja
emikalije
ili
zatvaranje
odredenih
ventila,
dok
6e u
drugim
sludajevimabitinuLno
udiniti
neku drugu
stvar
koja 6e ovisiti
o
pisanim
uputama.
Npr.,
kod
prljevozaopasnih
eretau
vedini
sludajeva
e
rebati
zaustaviti
prijevozno sredstvo
uzpoduzi-
manje
zakonom
predvidenih
mjera
zaltite
drugih
sudionika
u
prometu,
pudanstva,okoli5a
li
materijalnih i kulturnih dobara.
Medutim,
moZe
se
ako dogodrti
da
zaustavljanje
trenutku
opaLanja
a
prijeti
nesreda
nije mudro,
jer
ugroza
postaje manja ako
se
prijevozno sredstvo
udalji
barem
malo iz
jako
rizrlnogpodrudja.
4.2.2.
DJELOVANJE
U
SLUEAJU
POJAVE
NESRECE
Kao Sto
e
ved
vi5e
puta nagla5avano,
ijek
dogadaja
u
kemijskoj
nesredi
ne mora
slijediti
prer
postavke dane u
planu intervencije
kod kemijske
nesre6e.
Uvijek
ie se
u
praksi stvari
odvijati
dru-
gadije zbog brojnlh
razloga,a posebno zato jer se
sve
dimbenike
s utjecajem
na nesre6u
naprosto
ne
moZe
predvidjeti.Medutim,
dobarplan
6e
dati okvi-
re djelovanj
,
a najvalnije
je
upravo
djelovanje
ad-
nika
u
prvim
trenucima
nakon
Sto
nesreia
nastupi.
U
prvim
minutama
nakon
nesrede
obidno
se
moZe
najvi5e
napraviti
na sprjedavanju
ove6anja psega
njezinih
posljedica,
pa
e
zato
najvaLnrle
ako 6e
postupati
radnici
na
mjestu
gdje
se ona
dogo-
dila.
Specijalne
ekipe
zarntervencije
kod kemijskih
nesre6a
tiZuu
trenutku
kada
e
ili sve
ije-
Seno
li su
potrebna
golema zalaganja
upotreba
specijalnih
naprava
sredstava
a se
dogadaj
loka\zira. Zato e toliko vaLnostalno uvjeLbavati adnike na sprjedavanju emijskih nesreda
ili Zurnom
djelovanju
prvim trenucima
nakon
pojavenesre6e
dnosno
ealne
opasnosti
a
6e
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 58/74
se ona dogoditi.
I
opet valjanaglasiti
kako
e
vaLno saduvati
hladnu
glavu
i ne
dopustiti
panici
da
nadvlada.To
ie biti
lak5e
udiniti
ako radnik
prvenstveno
misli na svoju vlastitu za5titu,
er
neza5ti6enadnik kod kemijske
nesrede
rvi
stradava onda vi5e
nema koga
da obavi neop-
hodno
potrebne
mjere
predvideneplanom.
4.2.2.1. Primjer zaplan djelovanja u sluiaju
kemijske nesrede
Plan intervencije mol,e
predvidati
razlldite
scenarije sve
ih treba
uvjeZbavati,
er
se na terenu
moZedogoditi sva5ta.Neka kao
primjer posluZi
stvar-
ni
dogadaj
prevrtanja
cisterne
napunjene
ednom
ke-
mikalijom tako da se zvrnula na stranu
pokrila
sve
ventile
za
pretakanje
kemikalije.
Vatrogasci,
koji
su
do5li
pretoditi
kemikaliju, nisu imali iskustva
z
uv-
jeLbavanla
a
takav sludaj, s obzirom da
e
njihov
plan predvidao pretakanje
z
cisterne koja
stoji na cesti gori ili iznje curi kemikalija, pa semoralo improvizirati. Plan ntervencije mora
predvidjeti
nekoliko izrazito
vaLnlh
stvari kao 5to su:
nadin zaltite radnika koji su senaSlina mjes-
tu nesredeukljudujudi vrste sredst va
zaltrte,
lokalizaciju nesreie ili barem usporavanje
i
ublalavanje
njezinih mogudih
posljedica
(npr.
zatvaranj ventila,
iskljudivanj
e struje,
hladenje ekog
pregrijanog
premnika,
a5e-
nje
poLara
kad
e
dopu5teno
td.),
iskljudivanje
svih
rizldnrh dimbenika
sa stra-
ne koji bi mogli utjecatina
poveianje
opsega
nesre6e
(npr.
uklanjanje drugih
kemikalija
koje
bi
mogle
poveiati
opseg
nesre6e,
a5e-
njepoLarakoji
bi
mogao
dohvatiti spremnike
s
potencija
no opasnomkemikalij om),
nadin izvje56ivanja
odgovornih osoba
z
poduzeta
te
sluZbi i tijela zadtLenih za intervenciju kod
pojave
ke-
mijske nesre6e
npr.
redoslijed
pozivanja,
sredstva oja
se koriste za ostvarenje
omunikacije,
popis podataka
koje treba
proslijediti
akvim
osobama dnosno ijelima
i
sluZbama td.),
nadin pruZanjaLurnepomodi otrovnima ili ozlijedenima
te
nadin njihove
evakuacije
na
sigurno
mjesto
te upute o
tome
Sto od
podataka
illli lijekova odnosno
protuotrov
trebadostaviti ijednicima,
nadin
obavje5divanja
udanstva
nesredi
njezinim mo-
guiim
Stetnim
posljedicama
e uputa o
pona5anju npr.
upozorenjeo
potrebi
evakuacije li
pak
odlaskau
herme-
trzirane
prostorije),
p
ostupci lokal zacije nesre6e uklj uduju6i
popis
sredstava
i opremekoje treba
primijeniti,
svi drugi podaci zakoje se smatrada su vaZniu pojedi-
nadnomsludaju.
Lopate
pijesak
mogu
rije5iti elikbroj
problema.
Nisamni
jazadulen
za
lopatu.
4
,___-\_/--_\__-,
p/ffiat"//'
Ne vjeZbajte iz
vjetarl
I
6o
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 59/74
Izrazito
su vaZni
odnosi
s
avno56u
njih
se
mora detaljno
pripremiti. S
edne
strane,
ljudi vrlo
rado
gledaju nesreie
na takvim
mjestima
se
hrpimice
okupljaju
dovode6i
dak
malu
djecu
da Sto
bolje
vide dogadaje.
O
razini opasnosti
ne znalu
niSta,a
ipak se
izlaLtkemikali-
jama.
Drugi
problem
e
komunikacija
s
gradanima
putem
sredstava
avnog
priop6avanja.Gta-
dani
nestrpljivo
odekuju
podatke, a oni
sporo
stiZu do
onih
koji trebaju
izvjeltavati
o
njoj,
pa
senerijetko judima govoreneprovjerene,pazato esto rive informacije.
/ur/ffiq'tuL
Gledaj
ine
kako
se l i jepo
dimi
Ni5ta
e ne
pla5ite
ragi
gledatelji.
ve
je
pod
kontrolom.
4.2.3,
UKLANJANJE
POSLJEDICA
KEMIJSKE
NESRECE
Posljedice
emijske
nes-
re6e ovise
o tome
koliko se
us-
pje5nodjelovalo
pri
njezinoj
poja-
vi,
pogotovo
u
prvim trenucima.
Te
posljedice
se
prvenstvenoog-
ledajuna zdravlju judi, Stetama
okoli5u
te
na materijalnim
i kul-
turnim
dobrima.
Obidno
e
ukla-
njanje
posljedicanesre6e
zrazito
skupo
i
dugotrajno
ako
da cijena
prelazi naveliko vrijednost
kemi-
kalija
i imovine
poduzeta
koja su
uzrokovala
nesre6u.
Poslovi
koje
obvezno
valja
obaviti
nakon
ke-
mijske
nesre6e u:
lijedenjeotrovnih li ozlijedenih,
analizadogailaja,
dugotrajno
pradenje zdravlja
svih
koji su
bili
izloLeni
kemikaliji,
utvrdivanje
Steta
u okoli5u
te na
materijalnim
i kulturnim
dobrima,
uklanjanje
posljedica okoli5u
e na materijalnim
kulturnim
dobrima,
dugotrajno
pracenje
emikalije
u okoli5u.
4.2.3.1.
Analizz
dogatlaj
a
Radnici
koji su
sudjelovali
u
zbrinjavanju
kemijske
nesre6e
ne6ebiti
ukljudeni
u
sve
spomenute
poslove,ali kod
nekih
je
njihova
pomoi ili
sudjelovanje
zrazito vaLno.
To se sva-
kako odnosi na analizu dogadaja,gdje e svaki podatak dobiven od neposrednogsvjedoka
izrazito
dragocjen
za budu6nost.
Nema
kemijske
li
druge
nesreie u
kojoj se
ne rade
pogre5ke
6r
Vodeni
prej
jeSava
mnoge
probleme.
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 60/74
ili vude
poteze
koje
e
kasnije
teS-
ko objasniti nekome
ko
uop6e
nije
bio
na
terenu.
Zbogtoga
e
izrazito
vaLno
prikupiti
sve
podatke
o raz-
voju dogadaja,
o mjerama koje su
poduzete i njihovim rezultatima.
Tako
se st jedu dragocjena
sazna-
nja, koja
ie
jednom
u budu6nosti
nekomedobro doii kada se
nade u
slidnoj situaciji.
Nemojte
amo
pretjerati
analizi
4.2.3.2. Pradenje dravlja
ljudi
Praienje ljudskog zdravlla rntenzivfta se nakon nesrede obavlja kroz dugi niz godi-
na. Stetne
osll-edice
a judski organizamne
moraju
se
aviti
neposredno
oslije
nesrede ego
godinama
nakon toga. Iako
e
pra6enje
zdravlja zlol,enih
osoba
dugotrajno
skupo
te naporno
zalljednlka i izloLenog adnika, ono daje
garancije
da 6e se rijetki i/ili kasni Stetniudinak na
vrijeme opazitr onda
ijediti. Danasnajde5ie ro5kovi
pracenjazdravljaizlol,enlh
osoba
pada-
ju
na teret drLave,jer
rivac naprosto ije u stanju
pokriti
tro5kove iti su osiguravajuiadru5-
tva spremna
preuzeti
takve
rizlke na
sebe.
Zbogtoga
opet valja
naglasiti kako
je
najjeftiniji
nadin
sprijediti
kemijskunesreiu.
4.2.3.3.Pradenje
kemikalije u okoli5u
Sto se idepraienjakretanjakemikalije kroz okoli5,ono e vaLno opet radizaltite
pudanstva prebivanjembl izupodrudja esre6e. emikalija koja
e
tijekom nesre6e
ospjela
okoli5
asporeduje
e
kroz njeganekomzakonito5iuovis-
nom
o
njezinim
svojstvima
svojstvima
okalnog
okoli5a,
ali uvijek na kraju dospijevado ljudskog organizma
preko
onedi5denih
amirnica li vode.Tako semoZedogoditi da
i
godinama
nakonnesreie okoliSostajeopasan
potenci-
jalni
izvor
otrovanja
pudanstva.
oslovi
pracenja
emika-
lije kroz okoli5 rzrazito su skupi,
joS e
skupljeuklanjati
kemikaliju iz
okoli5a,
a troSkovisu obidnodalekoskuplji
nego
e
cijena poduzeta koje
je
prouzrokovalonesreiu.
Onda odista
zgledanajjeftinije najsigurnijesprjedavati
nesreiu
svim onim
postupcima
koje
predvida
hrvatsko
europsko
akonodavstvo.
Dobar nadzor
e
od sveg najvaZniji.
6z
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 61/74
5.
DEKONTAMINACIJA
I PRVA
POMOC
KOD
TZL,
G
ANJA
KE
MI
KALIJA
MA
Postupak
uklanjanja
opasnih
kemikalija
s
mjestaap-
sorpcije (dekontaminacija)nuZno je primijeniti kada mjere
za5tite
nisu bile
udinkovite.
Treba
posebno naglasiti
kako se
uklanjanjem
opasnih
kemikalija
s
mjesta
apsorpcije
ikada
ne
moZe
posve
sprijediti
njen ulazak
u
organizam,
pa
e
onda bo-
lje
primijeniti
prije
spomenuti
nadin,
odnosno
koristiti sredstva
zaltite. U ovom
odlomku
6e biti
rijedi
o nadinima
uklanjanja
opasnih
kemikalija
s
tri
potencijalna
mjesta
apsorpcije:
zpto-
bavnog
sustava,
s
koZe
kod ulaska
u
organizam
preko
diS-
nih
puteva.
jo5
ne5to.
Uklanjanje
opasnih
emikalija
s mjesta
apsorpcije
ne
obavlja
se samo
radi sprjedavanja
psorpcije
nego
zbog sprjedavanja
okalnog
djelovanja
kemikalija,
posebnokod
agresivnih
kemikalija
i
op6enito
nadraLuju6ih
kemikalija.
5.1.
OPEE
UPUTE
KOD SVIH
IZLAGANJA
KEMIKALIJAMA
Svaki
dodir
s
koZom
li unos
kemikalija
u
probavni
ili di5ni
sustav
moLe dovesti
do
neZeljenih
posljedica.Zato
e
vrlo
bitno
pravovremeno
na
pravilan nadin
poduzeti
mjere
kako
se oj
kemikaliji
ne bi dozvolilo
Stetno
djelovanje.
Ukoliko
se osoba
nalazi u
prostoru
u
kojem
je
dollo
do
nesre6e
li tek
treba u6i
u taj
prostor
potrebno
e
precizno slijediti upute.
Nisu
rijetki
sludajevi
otrovanja
zbog nepo3livanjauputa
o kori5tenju
za5titne
opreme
prije
ulaska
u konta-
minirane
prostore.To
e
ponekad eSko
kontrolirati
kada su nastradale
bliske
ili drage
osobe.
Onda se ba i ne razmi5lja. Zatoje itekako vaLnopoznavatiosnovnepostupkepri nesreiama,
a
posebicepostupkedekontaminacije
ptuLanjaprve
pomo6i.
5.1.1.
KAKO SE
TREBA
PONASATI
PRI NESREEI?
1. Prvo
uporabiti
sva
sredstva
osobne
zaitite.
2. Ne ulaziti
u onedi5deno
odrudjebez sredstava
altite'
3. Sto
pnje
obaviti
dekontaminaciju.
4. Pomodi
drugim
ozlijedenima.
5.1.2.
KAKO
POMOdI
OSOBI
KOJA JF|BFZ
SVIJESTI?
1. Nakon
zno5enja
z onedi56enog
rostorastaviti ozlijedenog
stabilni
bodni
poloZaj
odistiti
mu usnu
Supljinu
od dvrstih
predmeta.
2. Provjeriti
vitalne
funkcije
i nakon
toga
postupiti
prema
posebnim uputama
za
raz-
lidite vrste
izloLeno
ti
opasnim
kemikalij
ama.
5.1.3.
KAKO
poMOeI
OSOBI
KoJOJ JE
OTKAzALANEKA
VITALNA
FUNKCIJA?
1. Nakon
zno5enja
z onedi5denog
rostora
provjeriti vitalne
funkcije.
6t
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 62/74
Ako ozlijedena
osoba
ne
di5e
odistiti
oj
usnu Supljinu
primijeniti
umjetno disanje
svedok ona
ne
podne
disati.
U
sludaju
zastojasrca ako osoba
ne diSe,obavljati
masi-
ranje
srca
primjenjivati
umjetno disanje
narzmjence.
5.I.4. 5TO
TNNNA STROGO
POSTIVATI KOD
PREBACIVANJA
U ZDRAVSTVENU
USTANOVU?
1. Ni
jedna
kontaminirana
osoba li
kontaminirani
predmet
ne smije se unijeti
u vozilo
hitne
pomo6i
niti
smije
u6i u
zdravstvenuustanovu.
2.
Uvijek
se
prvo prebacuje
u
zdravstvenu ustanovu
teLe
ozlijedene,
j. osobe
diji su zdravlle
li Zivot teleugroLe-
ni,
pa
se
ek
onda
prebacujeak5eozlijedene.
3. Nedopustivoe doii u zdravstvenu stanovubez poda-
taka
propisanih
op6om
uputom o obveznim
podacima
stvarima
koje treba
predati
ijedniku.
2.
J .
, '"?fW'',
"+a"'j
l l t\
(
I
l i ; t r \
j . ^ r i
" \
" . . - *
f ii:-
{
-*ir
*
l \ t . -<r - ' :n ;
- ' \ r .
iq\}
,-<;
-.': ,;
'--r.
P-
c;*
'i,"
*
._.. . ,
^-
_\ , (
") 's-
-*- -
t"
t"-
f
5.1.5. STO SE
MORA DOSTAVITI
U
ZDRAVSTVENU USTANOVU?
Izrazito
je
vaLnoklinidaru u
zdravstvenojustanovi omoguiiti
jednostavnu
brzu di-
jagnostiku
epruLanjepomo6i
olesniku.Glavni
problem
e
u tome Sto
linidar obidno
nepoz-
na veliki broj trgovadkih
naziva
kemikalija, a ne moLe
poznavatr
niti svekemikalije njihovasvojstva e nadine ijedenjaotrovanog
svim
mogu6im
otrovima.
Zbog toga
e
nuLnodostaviti:
prate6u
dokumentaciju
opasne
kemikalije
(sigurnosno-
tehnidki
ist, deklaraciju,upute
o
pruZanjuprve pomo6i
itd.),
gdje
e
dan sastav
proizvoda,
amb laLu
edinidnog
p
akiranj
a kemikalij e, Stouklj uduj
e
simbole oznake
za opasne
emikalije,
podatak
o nadinu kako
e
kemikalija dospjelau organi-
zam,
podatak
o
pribliZnojkolidini kemikalije
kojoj
e
radnik bio izloi,en
kolidinaproguta-
ne kemikalije,velidinapovr5inekoLe zloLene emikaliji, koncentraclja emikalije u
udisanom
zraku vrijeme
provedeno
u
takvoj atmosferi td.),
podatke
o
postupcima
koji su bili
primijenjeni
pri pruZanjuprve pomodi
na
radnom
mjestu,
druge
podatkekoje ijednik zatraLi,
specifidna redstva
z kutije
prve pomoii
koji su
predvidena
a
sludaj
otrovanjaod-
redenom
emikalijom, a nisu uobidajena
medicinskoj
praksi.
Korisno
e
ako se
s otrovanom
osobomu zdravstvenu stanovuuputi
radnik koji
je
bro
nazodan
dogadaju
li barem
prtLanjuprve
pomo6i,
er
desto
puta podaci
dobiveni od
njega
mogubiti dragocjeni. opet
valja
ponoviti
e
posebno
aglasitida svi koji dolazeu
zdravstvenu
ustanovu,ukljudujuii bolnidare zvozila hitnepomoii, moraju misliti na nuZnostdekontami-
nacije
svih
ljudi i
predmeta oji su boravili
na mjestu
dogadaja
er
se
na to
predesto
aboravlja.
64
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 63/74
5.2.
UKLANJANJE
OPASNIH
KEMIKALIJA
S
KOZE
ILI
SLUZNICA
U
pravilu
e
uklanjanje
kemikalija
s koZe
sluznica
oka
krajnje
ednostavno
lako
provedivo,
pa u svakoj
ustanovi,
gdje
se
radi
s opasnim
kemikalijamavalja
osigurati
uvjete
za
iaj
postupak.
Vrlo
su rijetki specifidnisludajevikada sekoriste neuobidajeninadini uklanjanja
opasnih
emikalija
(dekontaminaclja),
li onda
oni
moraju
biti opisani
u
pratedoj dokumenta-
ciji
kemikalija.
s.2.1.
5ro
udrNITr
PRVO?
Prva
i
osnovna
stvar
koju
valja
napraviti
kada
e
rad-
nik
poprskan
ili
poliven
kemikalijom
jest
skidanje
zaltitne
odje6e
obu6e.
To 6e
se
naravno
udiniti
izvan kontaminirane
zone,ali na najbhLemmogudemmjestu. Nakon toga Stoprije
pristupiti
pranju ekudom
vodom.
Zate
svrhe
seuz
prostorije
s
opasnim
teku6inama
li
prascima
obvezno
mora
montirati
tus
s
ednostavnim
nadinom
ukljudivanja
protokavode
s dobrim
odvodom
prljave vode.
Ispiranje
se
obavlja
uz
obilne
kolidine
tekudine
Sto
e
mogu6e
dulje.
Smatra
se da
e
potrebno barem
15
min
intenzivnog
tu5iranja
prije nego
se
polivena osoba
uputi
lijedniku.
U
nekim
sludajevima
dobro
e
koristiti
kod
pranja
posebnasredstva,
ao
npr.
alkalne
,up,rn.
u sludajevima
emikalija
koji
se
pri takvim
uvjetima
raspadaju
npr.
neki
organofosfor-
ni spojevi).
Kod
dekontaminacije
u5iranjem
odnosno
pod
mlazom
vode
valja
obvezno
obaviti
i ispiranje kemikalija iz otlju,
gdje
Stete
zbog osjetljivih
sluznica
mogu
biti
izrazito
velike.
Nakon
obavljene
dekontaminacije
valja
s
polivene osobe
ukloniti
vi5ak
vode
upijanjem
distim
gazamaili slidnim
materijalom.
Ne
primjenjivati
apsolutno
nikakva
sredstva
li
lijekove
preko
koZe
(npr.
kreme
ili
pudere)
li
trljati
koZu
pri
brisanju.
Dekontaminiranu
osobu
se
reba
prek-
riti sterilnim
gazama
u
poluleZe6em
oloZaju
hitno
prebaciti
u
prvu zdravstvenu
ustanovu,
gdje
6e
se obaviti
sve
daljnje
pretrage
terapijski
zahvati.
5,2.2.
PRIRUdNA
SREDSTVA
ZA
DEKONTAMINACIJU
U
terenskim
uvjetima
pri
planiranju
rada s
kemika-
lljama pravna osoba e dtLna prirediti dovoljnekolidine vo-
de
i sva
sredstva
zaprtLanje
prve
pomoii.
Dekontaminacija
se
moZe
obavljati
polijevanjem
vodom
uzetom
izbadve
rli
tz
povr5inske
ode.
Male
kolidine
kemikalija
koje
su
poprska-
le izloLenu
osobu
po
koZi
mogu
se
ukloniti
takvim
tzv.
prr-
rudnim
sredstvima
Za
tpljanje
kaplj
c
a kemikalij
a s
koZe
mo
-
gu
posluZiti obidne
papirnate
maramice
lli
gaze.Kod
toga se
koZa
nikako
ne
smije
brisati
ili
trljati
takvim
sredstvima
nego
se
kemikalija
skida
s
koZe
upijanjem.
Nakon
toga se
papirna-
ta maramica
rh
gaza
baca
u
plastidnu
li drugu
vreticu
r za
daljnjeuprjanjeuzimanovi i disti materijal. Takvadekontaminacijee nedovoljna Stoprije se
mora
obaviti
pranje vodom.
6D
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 64/74
5.2.3. PRVA POMOC
To
e
samo
privremena
dekontaminacijai
sasvimnedostatna,
a
seu
kutijama zaprvu
pomo6
destonalaze
oS
pra5kasti
materijali
(tzv.
sorbensi)
oji mogu biti i kemijski obradeni
za
specifidnuskupinu
kemikalija
(kao
npr. alkalinizirani
materijali za razgradnju
organofos-
fata).Pra5akse
pospepo
koZi na mjestu odakle
e
upijanjem
uklonjenakemikalija
onda se
nakon nekoliko
minuta
ukloni
puhanjem
s
koZe.Postupak reba
ponoviti
i nakon oga
poprska-
nu
osobu
s
koje
e
naravnouklonjena
kontaminirana odjeia) valja
hitno
prebaciti
do
najbliZeg
mjesta za
obavljanje
dekontaminacije
pranjem
vodom, da bi se
nakon toga
obavio
prijevoz
do
bolnice.
5.2,4.
ISPIRANJESLUZNICE
Odi sluznice
rebauvijek isprati
pa
makar
postojala
amo
sumnjao tome da
e
kemi-
kahja
dospjela
oko.Najbolje
e
dekontaminaciju
diju obavljati aganimmlazom ekude ode.
Kod toga valja distim
prstima
razmaknuti
kapke i izravno na oko
usmjeriti
lagani mlaz
vode
ispiruii onoliko dugo koliko je propisanoposebnomuputom za odredenukemikaliju ili sku-
pinu
kemikalija. Tako
e,
npr. kod nekih ke-
mikalija dovoljno
par
minuta. Kod ve6ine
kemikalija
e
to 15-takminuta.Ali konkret-
no kod kiselina
e
to 20 do 30 minuta, a kod
luLina
dak sat vremena.Ukoliko
poprskana
osobanije u stanju sama obavljati dekonta-
minaciju
odiju,
o 6eudiniti njegovsuradnik
pazeli
na nekoliko vaLnrhkoraka. Onaj koji
obavlja dekontaminaciju
ne smije
sam biti
kontaminiran,a
posebno
e
vaZnoda su mu
diste
ruke
s
kojima
dolazi u dodir s odima
ozlijedeneosobe.
Ako
je
ozhjedenaosobau
takvom stanju da ne moLe stajati,
postavlja
ju
seu lei,etipoloZajna leda
paZljivo
mla-
zom ispire
odipazeci
pri
tome da voda curiiz okaniz obraz, a
ne
da se
spircima kontaminira
drugo oko. Na slidan
nadin
se
postupa
kada u bhzini nema eku6evode. Tada6e se odi ispirati
malim kolidinama vode koju se ukapava
li ulijeva u oko
pazeti
da voda curi iz
oka
na
obraz
a
ne
u drugo oko. Na slidan
nadin se
postupa
u sludaju
kada
e
oko bilo
iziritirano
odnosno
izloLeno
plinovitoj
ili
pra5kastoj
kemikaliji
(npr.
kod izlaganjasuzavcima).Bez obzka na bo-
love
u odima
li nekakav
drugi
oblik tegoba,
ne
smije se
na
oko
primjenjivati
nikakve lijekove
ili druga sredstva,a pogotovo e to opasnoprije obavljenedekontaminacije.Nakon obavljene
dekontaminacije
odiju, treba ozhjedenog
itno transportirati
u bolnicu.
Preko zatvorenih
odiju
moZemu se
staviti
sterilnu
gazutekda
sene napreZe id.
No da bi bilo
lak5e obavljati dekontaminaci judobro
e
poznavati
opie upute koje
go-
vore o
pruLanjuprve pomo6i kod izlaganjakemikalijama
preko
koLe
sluznica.
5.2.5. KRATKE UPUTE
ZA DEKONTAMINACIJU KOZE I
OdUU
5.2.5.1.
Kako
sam sebi
pomodi
kod
polijevanja
kemikalijom?
1.
Odmah otici
z
onediS6enog
odrudja.
66
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 65/74
2.
3 .
Skinuti
Sto
brZe
na distom
mjestu odje6u
obuiu.
Stati
pod
tu5
i
prati se
najmanje
onoliko
dugo
koliko
je
propisano
posebnomuputom
za tu
kemikaliju
ili skupinu
kemikalija.
Ispirati
i odi
(vidjeti
posebnuuputu), dak
ako
nisu
poprskane,ali
dobro
oprati
ruke
prije nego se dira
odi.
Po zavr5etku
pranja ne brisati
se
rljanjem
nego
upijanjem
rudnikom,
stanidevinom
ili
gazom. Bolje ostati
mokar
nego
uklanjati
vodu
trljanjem.
Ne
koristiti
nikakve
kreme
ili
tekudine
za mazanle
ozli-
jedenih
mjesta.
6.
TJzpomot
neozlijedenih
soba
obu6i
distu
odjeiu
ili,
ako
to
nije
mogude,
samo
se
ogrnuti
distim
platnenim
odjev-
nim
predmetima,
npr'
plahtomlli
gazama'
-
8.
9.
pripremiti i ponijeti sasobomsveSto
e
propisanonositi
lijedniku.
potraLililijednidku
pomo6.
Pri
prijevozu
netko
mora
biti
u
pratnji za
svaki
sludaj.
predati
lijedniku
svu
raspoloZivu
dokumentaciju
o
kemikaliji
te mu
dati
sve
podatke
o dogadaju
ozlijedenoj
osobi.
Kako
si
pomodi
u
terenskim
uvjetima
kada
ste
poliveni
kemikalijom,
a
nema
tekude
vode?
4.
5.
5.2.5.2.
1 .
2.
a
J .
Brzo
se
udaljiti
iz
onedi56enog
odrudja'
Sto
prije skinuti
sa
sebe
odje6u,
a
prvenstveno
onu
koja
e
jako
kontaminirana.
Ne
obazirati
se
na kvalitetu
vode
pripremljene
u
spremni-
cimazasludaj
nesre6e
li
bilo
koje
vode
stajadice
dnosno
tekudice
nego
e
koristiti
za
dekontaminaciju'
lJzetibilo
kakvom
kemijski
distom
posudom
vodu
i
poli-
jevati
se
ne
Stede6i
odu.
Neka
polijevanje
raje
najmanje
tnotko
dugo
koliko
je
propisano
posebnom
uputom
za
tu
kemikalijulli
skupinu
kemikalija.
Ukoliko
se
radi
o vodi
stajadici
li
ri3eci,
u6i
u
vodu
i ispirati
sa
sebe
kemikaliju
prid.-r, trebabiti pozoran
s
mjestima
teZih
opeklina'
A
T .
5 .
n
Samo
u
sludaju
kada
nema
u
blizini
vode
ili
ne
postoje
dovoljne
koliSine,
koristiti
prirudna
sredstva
za
uklanja'
;.
ffi-;itj",^r.""
*"
su
papirnate
maramice,
aze
slidni
kemijski
disti
materijali
prit
UArri
ziupljanje.
Pri
tome
ne
trljati
nego
ekudinu
upijati'
Ako
postoje
kutiji
s
iruo-
pomo6ipraSt<asti
orbensi
amijenjeni
ekontaminaciji
oristiti
h
nakon
upi-
janja
prije
spomenutim
aterijalima.
ropisnu
dekontaminaciju
alja
otraviti
sto
e
prije
mogude.
Ne
obladiti
nakon
privremene
li
propisne
dokumentacije
ni
jedan
kontaminirani
od-
jevni
predm
et,
pamakar
nemali
Sto
obu6i
na sebe'
Hitno potraLitrpomo6 zaprebacivanje bolnicu, anastojatiponijeti sa
sobom
sve
sto
je
pripisano
nositi
lijedniku
prema
op6im
uputama'
6Z
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 66/74
5.2.5.3.
1 .
5.2.5.4.
2 .
a
J .
2.
J .
Brzo napustiti
onedi56eni
rostor
i oti6i
do
prve
slavine li
do
fontane zapiti
vodu.
Na slavinama reba biti
nataknuta
gume-
na ili
plastidna
ijev
koju
se
moZe
saviti
mlaz uperit i u oko. Ako niste u stanju to
udiniti
sami,traLiti
pomo6
svojih bliZnjih.
Oprati
prvo
ruke.
Ra5iriti
palcem
i kaZiprstomkapke
upe-
riti
mlaz vode u oko. Ako su
poprskana
oba oka
prati
ih naizmjence,
u
podetku
de5ie usmjeruvatimlaz rz
jednog
oka
u
drugo, a kasnije
po
minutu
svakood
njih,
a ukupno svako oko treba ispirati najmanje
onoliko dugo koliko
je
propisano
poseb-
nom uputomzatu kemikaliju ili
skupinukemikalija. Ako na
slavinunije nataknuto
savitljivo crijevo za usmjeravanjemlaza,le(,i ispod slavine ili kleknuti r zabacujuci
glavu
tako da iz slavine voda curi ravno
u odi.
4. Po zavr5etku
spiranjane smije semazati
oko nikakvim kremama
li dokapavati
u oko
bilo kakve lijekove.
5. ZatraLiIi
od drugih osobahitno
prebacivanje
kulisti
odnosno
zatraLititelefonski
o-
lazakhitne pomo6i.
6. Pripremiti
sve 5to
e
posebnom
putomodredeno
a trebanositi ijedniku.
7.
Tijekom
prijevoza
prebaciti
distu
gazu
ili
stanidevinu
preko
odiju i zaLmiriti
kako bi
Stomanje naprezali
o(,i.
8. Lijedniku
predati
svu raspoloZivu
dokumentacijuo kemikaliji
te mu dati sve
podatke
o dogadaju ozlijedenojosobi.
Sto uiiniti kad vam
je
kemikalija
prsnula
u oii?
Sto uiiniti
kod
prskanja
opasnih kemikalija
u oko kod terenskih
uvjeta?
Maknuti se Sto
e
prije
mogude
s onediS6enog jesta.
Ako
steu stanju sami sebi
pomoii
ili ako
vam nema ko drugi
pomoii
potraLiteposu-
du s veiom kolidinom vode ili
povr5insku
vodu te zaronite
glavu
tako
da su vam
odi
u vodi a nos
usta
zvan nje. Intenzivno
rep6itekapcima
otvarajuii
ih Sirom
opet
sti5du6i, moLete
Siriti kapke distim
prstima.
Kada
e
posuda
premala,promijenite
vodu i opet
uronite
glavu ponavljajuii
postupak
reptanja. Perite
odi na taj nadin
ba-
rem onoliko dugo koliko je propisanoposebnomuputom za tu kemikaliju ili skupinu
kemikalija.
Ne
primjenjivati
nikakve kreme
li masti niti
bilo kakve druge ijekove.
ZatraLiti
hitno
pomoi pri prijevozu
na okulistiku,
ali
ponijeti
sa sobom sve
pred-
videno
uputomo
podacima
stvarimakoje
trebaodnijeti ijedniku.
Kako
pomodi
drugoj osobi kod
polijevanja
opasnom kernikalijom?
Hitro iznijeti
ozlijectenu sobu z
onedi5ienog
rostora.
Skinuti svu odje6u
obudu.
Ako je ozlijedena sobabez svijesti li su ugroZene italne funkcijepostupitiprema
trputi za
takve sludajeve.
4.
5.
1
I .
,)
J .
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 67/74
4.
Tu5irati
ili
mlazom prati
ozlijedenu
osobu
barem
onoliko
dugo koliko
je
propisano
posebnom
uputom
za tu
kemikaliju
ili
sku-
pinu
kemikalija
smiruju6i
e
i
pazeti
da
se
grubim
postupcima
e
pove6aju
ovrede
li
da voda neudeu pluia.
Za
svaki
sludaj
prati
i
odi,
ali
prije
toga
op-
rati
dobro
vlastite
ruke.
Ne
brisati mokru
koZu
nego
uklanjati
vodu
upijanjem
rudnikom,
stanidevinom
li
ga-
zom.
7.
Ne koristiti
nikakve
kreme
ili
masti,
nego
ozlijedenog
samo
zaogrnuti
distom
plah-
tom ili
stanidevinom.
8. Pripremiti
sve
kako
e
predvideno
uputom
o tome
Sto
valja
odnijeti
lijedniku.
9' Hitno prevestiozlijedenogu zdravstvenuustanovuna dermatologijuuz stalnu pozor-
nost
e
li
osoba
pri
svijesti.
Ukoliko
je
osoba
bez svijesti
li
tijekom
ransporta
zgubi
svijest
odmah
e
treba
postaviti
u stabilni
bodni
poloiaj.
10.Predati
lijedniku
svu
dokumentaciju
te
mu
dati
sve podatke
o
dogadaju
i
o
ozli-
iedenom.
5.
6.
4.
5.2.5.6.
L
2.
3.
5.
6.
7.
8.
9.
Kako pomodi
polivenoj
osobi
ako
e
onabez
svijesti?
rznryeti
hitno
ozlijedenu
osobu
z
onediidenog
prostora
skinuti
joj
odje6u,
Ako
osobane
di5e li
je
doSlo
do zastoja
rca,prvo
uspostaviti
italne
funkcije.
Ptati
ozhledenu
osobu
baremonoliko dugokoliko je propisanoposebnomuputom za
tu kemikaliju
ili
skupinu
kemikalija
pod
tekudom
vodom
pazeti
pri
tom
na
njezine
vitalne
funkcije
i
sprjedavaju6i
a
oj
voda
ude
u di5ne
puteve.
Obaviti
dekontaminaciju
odiju
distim
rukama,
ako
je
moguie
istovremeno
dok
se
obavlj
a
dekontamin
aclja
ljela.
Stalno
pazeci
na
odrLavanje
italnih
funkcija
upijanjem
ukloniti
vi5ak
vode
s koZe
ozlijedenog
e
ga
ogrnuti
ditom
plahtom
lli
gazama.
Ne koristiti
nikakve
masti
ili kreme
zamazanje
koZe
li
odiju.
Pripremiti
sve
Sto
e
posebnom
putom
odredeno
a
senosi
ijedniku.
Transportirati
ozlijedenog
u zdravstvenu
ustanovu
u
stabilnom
bodnom poloLaju
uz
stalnu
skrb
o vitalnim
funkcijama.
Predati ijedniku
sve Sto
e
odredenoposebnom
uputom
dati
mu
podatke
o
dogadaju
i
ozlijedenoj
osobi.
5.2.5.7.
Kako pomodi
osobi
polivenoj
opasnom
kemikatijom
u terenskim
uvjetimabez
tekude
vode?
1.
Izvesti polivenu
osobu
z
onedi5ienog odrudja
li
je
iznqeti.
2.
Skinuti
svu
odjeiu,
a kod
osoba
bez
svijesti
odnosno
bez
vitalnih
funkcija
postupiti
prema
uputi
o
pruLanjuprve
pomoii.
3. Polijevati
vodom
(iz
spremnika,
rijeke,
jezera
li mora)
ozlijedenu
osobu,
a
ako
je
propisano zatukemikaliju, primijeniti blagi sapunza ispiranje.Ne obazirati se na
kvalitetu
vode.
Prati
barem
onoliko
dugo koliko
je
propisano
posebnom
uputom
za
6g
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 68/74
tu kemikaliju ili skupinu kemikalija. Osobau
pratnji
ozlijedene osobe reba obaviti i
vlastitu
dekontaminaciju.
4.
Poku5ati
pronaii
distu odje6u
ili
neku drugu
tkaninu te obu6i ili
prekriti
unesre6enog, li ni
u kojem sludajune koristiti odje6uonedi56enu
kemikalijom.
5. Prebaciti hitro
ozlijedenu
osobu
do
prvog
li-
jednika
ili
bolnice, bez obzira
ma li ili nema
na sebiodjedu.Ponijetisa sobomsve5to
e
pro-
pisano.
6. Dati lijedniku
sve
podatke
o kemikaliji,
do-
gadaju
ozlijedenojosobi.
5.2.5.8. Kako pomo6i osobipolivenoj opasnom kemikalijom u terenskim uvjetimabez
vode
zz
dekontaminaciju?
1. Izvuti unesre6enog mjestanesre6e a
disto
podrudje
skinuti mu hitno
odje6u.
2.
Ukoliko
je
osobabez svijesti
li
su ugroZene italne funkcije
postupitiprema
opdim
uputama
za takve
sludajeve.
Kemikaliju
s
koZe
ukloniti upijanjem
koriste6i
disteceluloznematerryale
pr.
papirna-
te
maramicq
gazv
i
sl. Navu6i diste rukavice
prije
dekontaminacije
kako
kemikalija
ne bi kroz sredstvo zaupganje dospjelana ruke
osobe
koja
obavlja dekontaminaciju.
Ako
postoje
u kutiji
prve pomoii
specifidna
sredstva
a
adsorpcijukemikalije
treba h
uporabiti.
Prona6i
makar minimalne kolidine vode za ispiranje
odiju i
polivenih
dijelova ijela
(npr.
pitka
voda, voini sokovi i
sl.).Nastojati distim materijalima
(celulozne
marami-
ce,
gaza
li
dista kanina) upiti vodu s koZe.
Hitno izvijestiti medicinske ektpe za hitnu
pomo6
o nesre6i li
prevesti
ozlijedenu
osobudo najbliZegmjestaza
obavljanjedetaljnije dekontaminacije.
Ponijeti lijedniku
podatke
materijale nazna(,ene
opiim
uputama.
5.2.5.9. spiranjeoiiju drugoj osobi ekudom
odom
Sto
prije
rznijeti ili izvesti
poprskanu
osobu z onedi5ienog
podrudja.
Ako
je
osoba
ri
svijesti
postupiti
kako pi5e
u
posebnim
uputama.Ako
je
istovremeno
ozlijedenaosoba
polivena
agresivnom ekudinom
skinuti
oj
odjedu
obavljati dekon-
taminacij
u
tu5iranj
em.
Istovremeno
obavljati dekontaminaciju
odiju.
Ako
je
ozlijedena
osoba sposobna tajati, obaviti
dekontaminaciju periv5i agani
mlaz vode izravno
u oko
i
pri
tome dobro opranim rukama
Siriti kapke
ozlijedene
osobe. spirati naizn'tlence
edno
pa
drugo
oko,
tako
da
ispiranje
traje minimalno
onoliko dugo
koliko
je
propisanoposebnom
uputom
za
tu kemikaliju ili
skupinu ke-
mikalija za
svako oko.
4. U sludajuda se radi o dekontaminacijiosobebez svijesti paziti pri ispiranju da voda
ne
ude ozlijedenojosobiu di5ne
puteve.
Staviti ozlijeilenu
osobuna eda
pod
blagim
J .
4.
L
2.
a
J .
7o
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 69/74
mlazom
teku6e vode
ispirati
naizmjence
odi
tako da se
tekudina
iz odiju
slijeva
niz
obraze,
ane
iz
jednog
u drugo
oko.
5.
Po zavr5etku
spiranja
ne
primjenjivati
na oko
nikakve
masti
ili
otopine
nego ozli-
jedenom
stavi
preko
odiju
distu
gazu
transportiraj
ga
u bolnicu
slijededi
op6e
upute.
5.2.S.l0.Ispiranje oiiju drugoj osobiu terenskim uvjetima
1. Iznljeti
ili izvu6i
ozlijedenu
osobu
z onedi5denog
rostora'
2. U sludaju
osobe
bez
svijesti
rlibez vitalnih
Zivotnih
unkcija
postupiti
prema
poseb-
nim uputama.
3.
Ako
je
ozlijedena
osoba
stovremeno
polivena kemikalijom
postupiti kako
e
opisano
zatakav
sludaj.
4. Kada
je
ozlijedena
osoba
u stanju
hodati
i razumlje
upute,
natoditi u
vedu
posudu
vode
objasniti
oj
kako treba
uroniti
gornji
dio
glave
u vodu
i
intenzivno
treptati
kap-
cima
radi
ispiranja
odiju
od
kemikalija.
5. U
sludaju
da
poprskana soba
nije u stanju
samasebi
pomo6i,
a
pri
svijesti
e,
izves-
ti je s mjestanesre6edo izvora vode i polegnuti na leda.Nakon paLljivapranja ruku
:uizetiuneku
posudu vode
i
paZljivo
lijevati u oko
koje
e
rastvoreno
palcem ikaLipr-
stom.
Pri tome
pazitida sevoda
z oka
slijeva
niz obraz,
a ne u drugo
oko.
Ako su
oba
oka
poprskanaprati
ih naizmjencekroz
barem
15 minuta svako.
Uzimati
posudom
vodu
ne Stede6i
e.
5.2.5.11.
Posebna
dekontaminacija
kod kemikalija
reaktivnih
s vodom
Kod
pojedinih kemikalija
nije
mogude
koristiti vodu
niti sredstva
nabazi
vode.
Takve
kemikalije
su
npr.
fosforov
pentoksid
koji u dodiru
s vodom
reagrraburno
zazivajuli
vrlo
teS-
ka o5teienj
akole.
Slidno
e
i
s
fostoksinom
koji u
dodiru s
vodom
razvrla vrlo
otrovni
fosfin.
Kod takvih kemikalija vrijede posebnapravila dekontaminacije potrebno
e
dobro prouditi
dokumentaclju
za takve
kemikalije
prije
poduzimanja bilo
kakvih
mjera dekontaminacije
pruy',anjaprve
omo6i.
5.3.
DISNI SUSTAV
Osoba
koja
e
udisala
plinove,
pare,
pra5inu li aerosolnu
kemikaliju
mora hitno
na-
pustiti
onedi56enu
tmosferu
rzadi
na disti
zrak.Pri tome
odmah staviti
za5titnu
masku
li
primijeniti neko drugo
prirudno
sredstvo
gazaili
maramica,
o5
ako su
natopljeni
vodom
spri-
jedit
ie
prodor
dobrog
dijela
kemikalija
u di5ni
sustav).
Iz kontaminiranog
podrudja
se
izlazi
laganim
hodom,
a nikako trdanjem. Trdanjekao te5ki fizldki rad vbrza-
va
disanje
dini
ga puno
dubljim
pa
kemikalije
prodiru
duboko
u di5ni
sustav
dak
do alveola
pluda
gdje
je
ap-
sorpcija
najopseZnija.
Ukoliko
nije
mogu6e ako
napustiti
kontaminirani
prostor
zbog
velike
onedi5iene
povr5ine,
treba
samo
staviti
za5titnu
masku
dekati
evakuaciju.
Sa-
ma dekontaminacqanakon
zno5enja
nesre6ene
sobe
z onedi56ene
tmosfere
vodi
se ek
na di$ienje
sadrLajanosne
Supljine,
anajveci
problem
predstavljajuo5teienja
sluznica
di5nih
puteva
pluda
izazvana
nadraLujucom
emikalijom,
kada
moZe doii
do
grdenja
pa
i oticanja
dujnika
i
plu6a.
Vrlo desto
se
zapravo
nema
Stodrugo
udiniti
osim
transportirati
ozlijedenog
u
najbllluzdravstvenu ustanovuu poluleZe6em oloZajuuz stalnosmirivanje kako ne bi do5lo
do
panike.
Uvijek
treba
pratiti
upute
o
postupcimanakon
izlaganja
kemikalijama.
7l
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 70/74
5.3.1.
STO CINITI NAKON
IZLAGANJE KEMIKALIJAMA PREKO
DISNIH
PUTEVA
t . Primijeniti
sredstvo
zaltite di5nih
puteva
(zaS-
titna
polumaska,
maska
li
prirudno
sredstvo).
Sto
prije
oti6i
na
dist
zrak,
alibez
panike
i
pre-
velike
potro5nje
isika.
Ako su uga5ene italne
funkcije
postupiti pre-
ma
pravilima
o oZivljavanju.
Kod osobabez svijesti
postupiprema
uputama
za osobebez svijesti.
Osobe
koje
su blle
rzlol,ene nadraLuju6imke-
mikalijama smiriti i
postaviti
u
poluleZe6i o-
loLajbezobzira imaju
liizraLene
simptome o5-
teienja sluznicadi5nih
puteva
li ne.
Pozvati hitnu
pomo6
li
organiziratiprljevoz, aprijeprijevozaprikupiti
sve Stose
pre-
ma posebnoj puti trebaodnijeti ijedniku.
Predati ozlijedenu
osobu
naintenzivnu
skrb, a
lijedniku
dati svu
dokumentacijuo ke-
mikaliji te sve
podatke
o dogadaju o ozlijetlenom.
5.4. PROBAVNI
SUSTAV
Upravo zaprobavnisustav r ijedi dinjenica
da
e
iznjega
ako
te5ko
ukloniti
kemika-
liju, kada
on u
probavni
sustav tigne
gutanjem,
a
posebno
e5ko
e
ukloniti kemikaliju koja
e
ved stigla u crijevo. Organizam se sam brani od apsorpcijekemikalija
s dva mehanizma, 1.
povra6anjem proljevom,
koji su
ako
desti simptomi kod
otrovanja.No, kod nekih kemikali-
ja
uop6enije tako nego kemikallja izaziva npr. zatvor
(konstipaciju)
time zna(,ajno
sporava
praLnjenje
crijeva, Sto
pak
vodi
povedanju
opsega
apsorpcije.Medicina
primjenjuj
e razhdite
tehnike
uklanjanja
kemikalija iz
organizma,ali uvijek
ostaje
pitanje
tko smije
uporabiti
koju
od tih tehnika, odnosno ada
e
smijeuporabiti.
Neke od tehnika e
sigurno
moii
primijeniti
sam adnik koji
e
progutao
kemikaliju
li 6e h modi odnosnomorati
primijeniti
njegovkolega
s
posla
odnosnoodgovorna soba,dok ie druge smjeti
primijeniti
samoklinidar ili
odgovara-
ju6e
Skolovan dravstveni ehnidar.
Najbolje
e
da se za svaku
pojedinadnu
emikaliju ili
ba-
rem
skupinu kemikalija s istim svojstvima akvi
podacinalaze
u obveznoj
uputu o
postupcima
prve pomo6i.
2.
a
J .
4.
5.
6.
7.
5.4.1. UKLANJANJE KEMIKALIJA IZ PROBAVNOG
SUSTAVA
Na
koje
se sve
nadinemoZe
ukloniti kemikahja iz
organiz-
ma?To
su slijede6e ehnike:
-
izazivanje
ovradanja,
ispiranje
Lehtca
prepu5ta
se
ijedniku),
primj
ena
aksativa
(prepustiti
lij edniku),
primjena tvari koje 6e imobilizirati kemikaliju u probav-
nom
sustavu
li
promijeniti
neka njegova
svojstva.
72
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 71/74
Prvo
valja reii
kada
sene
smijepovraianjem
uklanjati
kemikalija
s
mjesta
apsorpcije
u
probavnom
sustavu.
To
e
zabranjeno
slijededim
ludajevima:
kod gutanja
akih
kiseli
na lli
baza
odnosno
vih
korozivnih
kemikalija,
u
sludaju
ako
hlapljivih
tekuiina,
a
posebice
onih
niskog
viskoziteta,
kod
sredstava
oja
se
pjene,
u nekim
drugim
posebnim
sludajevima.
5.4.1.1.
Opde
upute
kod gutanja
opasnih
kemikalija
1'
Ne
izazivati
povraianje
u sludaju
gutanja
agresivnih
kemikalija
(npr.
kiseline,
luZine
ili
soli
teskih
metala),
ako
hlapljivih
organskih
otapala
1npr.
^tiledivada,
derivata
nafte
td.)
deterdZenata
posebno
ko
se
ako
pjene).
2'
Ne
izazivati
povraianje
niti primjenjivati
bilo
iakva
sredstva
od
osobe
koja
e
bez
svijesti
libez
neke
od
vitalnih
funkcija.
Postupiti
kako
e
utvrdeno
posebnim
uputa-
ma
za
takva
sta4ja.
3'
Pogledati
pi5e
li
u uputamao postupanjunakon izlaganjaopasnojkemikaliji Stopo-
sebnog
o
gutanju
kemikalije,
narodito
ako
se adi
o
otrovima
s
vrlo
brzimdjelovanjem
nakon
gutanla
rli
izrazjto
otrovnim
tvarima.
U
ve6ini
sludajeva
e
nastupa
trovanje
odmah
nakon
Sto
e
kemikalija
progutana,
a
valja
saduvati
risebnost
ne
postupiti
brzopleto.
Bez
obzita
na namjeravane
ostupke
prve
pomoii,
treba
odmahpozvatinadleZnu
zdravstvenu
sluZbu/ustanovu.
Ne
ostavljati
unesreienu
osobu
samu
nego
oj
pruLitipomod
pri
obavljanju
postupaka
opisanih
u
obveznoj
uputi.
5.4.2. AGRESIVNEKEMIKALIJE
Gutanje
nagtizajullh
kemikalija
povezanoje
s te5kim
osteienjima
svih
sluznica
s
kojima
e
kemikalija
do5la
u dodir.
Kiseline
i luZine
(npr.
edena
octena
kiselina,
koncentri-
rana
sumporna
li
du5idna
kiselina,
koncentrirane
otopine
luLinaukljudujuii
i
koncentriranu
otopinu
amonijaka
td.)
zazvat
6e elke
rane
na
svim
sluznicama
oo
uriilu
preko
jednjaka
do zeluca
dalje
kuda
dospiju.
Mehanizmi
dallnjih
ostedenja
apsorpcije
ih
kemikalija
su
razll('iti,
ali
u svim
sludajevima
u
lako
moguie
perforacije
oa
jeOn;ka
do
crilev
a.
rzazj-
vanje povracanla
moglo
bi
povedati
oS-
teienja
zbog
naprezanja,
ako
u takvim
sludajevima
otrovani spontanopovraia
vrlo
desto.
zrazito
e
te5ko
savjetovati
Sto
udiniti
u dasu
kada
e
netko
progu-
tao
navedene
emikalije.
Najmudrije
e
dati
ne5to
ode
kako
bi
se sprale
poseb-
no
osjetljive
sluznice
ustiju
i
jednjaka
i
rczr j
e
dlla
kemikal
j a
u Zelucu.
zuzetno
je
opasno
davati
bilo
kakvo
sredstvo
za
neutralizaciju
popijene
kemikalij
e zbog
burne
reakcije
koja
moZe
dovesti
do
oS-
teienja
barijere,
ali
i
ruzvijanja
opline
tijekom neutralizacije.
Otrovanu
osobu
treba
hitno
odvesti
na
bolnidko
ijedenje.
4.
5 .
6.
73
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 72/74
5.4.2.1.
Kako
postupiti nakon
gutanja
agresivnih
kemikalija
1. Dati ozlijedenom
opiti da5udo dvlje
Q,5
do
3 dl) obidne
ode,
postaviti
ga
u
polule-
LetipoloLaj
i smirivati
rijedima.
2. Odmah
zvati medicinsku
ekipu
zapruLanje
hitne
pomodi
i
prebacivanje
ozlijedenog
u bolnicu.
Ne izazivati
povra6anje,ali
ga
i ne sprjedavatikada
nastupi spontano.
Nakon
pov-
racanjadati ozlijedenom
o5
da5u
obidnevode.
Ne
davati ozlijedenom
nikakve
druge
tekudine,
pogotovo
ne sredstva
zanetilralizaci-
Ju.
5.
Ponijetiu
bolnicusve
Sto
e
predvideno
osebnom putom.
a
J .
4.
5.4.3.
ORGANSKAOTAPALA
Kod organskih
otapala
li opienito
lako hlap-
ljivih tekudina povraianjem moZe dio takve tekuiine
dospjeti
u
plu6a
ondje
zazvati akSe
li teZe
Stete,
ak
i edem
plu6a
(gu5enje)
smrt.
Ispiranje
LeIuca e najbo-
lje obaviti dobro
Skolovani
zdravstvenidjelatnik
podu-
zev5i sve
potrebne
mjere
zazaltitu di5nog sustava.
Kao
i kod agresivnih
kemikalija,
potrebno
e
otrovanogSto
prije
odvesti u
bolnicu uz
smirivanje
i
drLanje
u
polule-
Lstem
poloZaju.
5.4.3.1.
Kako
postupiti nakon
gutanja organskih otapala
1.
Smiriti
ozlijedenu
osobu
staviti
e
u
poluleZedpoloL'a1
2. Odmah
nazvati
medicinsku
ekipu
zahitnupomod.
3. Ne davati
ozlijedenom
nl1ta zapiti.
4. Ponijeti u
zdravstvenu
ustanovu
sve Sto
e
predvideno
posebnom
uputom.
5.4.4.
TVARI
KOJE SE
PJENE
TVari
koje se
pjene
(npr.
razh(iti deterdZenti)
opasni
su
zbog
pjenjenja
koje bi
se
povedalo
kod
izazivanjapovratanja.
Dos-
pijevanjepjeneu plu6amoglo bi izazvatigu5enje a dak smrt ot-
rovanog.Kod
pjenila
postoje
sredstva
rotiv
pjenjenja,
ali se ona
moraju
progutati u
propisanim kolidinama
i najbolje uz
nadzor
zdravstvenog
djelatnika.
5.4.4.1.
1 .
2 .
3 .
4.
Kako
postupiti nakon
gutanja
deterdZenata
Hitno dati ozlijedenom
sredstvo
protiv pjenjenja
z ormarica
s ijekovima
prema
uputi
koja se
tamo nalazi,
a ako toga
nema bolje
e
ne
davati
niSta.
Ne izazivati
ovraianje.
Odmah pozvati medicinsku ekrpu zapruLar4ehitne pomo6i.
Ponijeti u
zdravstvenuustanovu
sve
predvicleno
posebnom
uputom.
74
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 73/74
5.4.5. STANJE
BEZ
SVIJESTI
Drugi
sludajevi
kada se
ne
smije
izazivati
povra6anje
vrlo su
rijetki i o tome mora
postojati
obavijest
na spremniku
s kemikalijom
ililina izvjeienoj uputi o
postupcima
kod
gu-
tanja takve
kemikalije.
Posebnose
ne
smije
izazivati
povra6anje
kod osobe koja
je
bez svi-
jesti. U takvom sludajumora sepostupiti premaop6im uputamao spaSavanjuitalnih funkcija
ozlijedenog,
j.
postaviti
ga
u stabilni
bodni
poloi,aj,
odistiti di5ne
puteve primijeniti potrebne
mjere
(npr.
umjetno
disanje
li masaZu
srca),kada
e
to
potrebno.
Ponekadse moZe dogoditi
da unesre6eniu
besvjesnom
stanju
podne
spontano
povra6ati.
Takvoj osobi reba Sto
prije
gor-
nji dio tijela usmjeriti
da visi
prema
dolje. U
tom se
poloZaju
sadrl,aj
koji
je
krenuo
iz Leludca
puno
brZe cijedi
iz
gornjeg
dijela
probavnog sustava.Na taj se
nadin
brZe
otklanja opasnost
od blokade
di5nih
putevanegoako osoba
eZi.
Kao i
u svim
drugim te5kim sludajevimavalja
otrovanog
Sto
prije
otpremiti
u bolnicu.
5.4.6. KAKO SE TZAZIVA POVR,IE,q.NTNT
Najbolje
e
povra6anj izazvati
mehanidki
guranjem
prsta
u
grlo
odnosnodo
korijena
jezlka,
tj.
podraZivanjemstraLnjeg
mekog nepca.
Postoje azlldita
sredstva
zarzazivanle
pov-
ratanja,
ali njih
ne bi trebala
primijeniti ne5kolova-
na osoba.
Radnik
ili njegov
kolegamogu
pobolj5ati
iscrpak
povra6anjem zbadene
emikalije
tek
guta-
njem vode,
najbole
tople
i
onda
opet
mehanidki
pr-
stomizazivati
povradanje. oS
ednom
treba nag-
lasiti
kako se
povra6anje ne smije
izazivati
ako
je
osoba
bez svijesti
ili
nakon
gutanja
nagrizaju6ih
kemikalija, hlapljivih otapalaodeterdZenata ne-
kih drugih
tvariza
koje
je
izridito
nagla5eno
a
se
ne smije
izazivatipovradanje.
5.4.6.L.
1 .
2 .
a
J .
4.
5.
Opde upute
za
izaziv anje
povradanj a
Prouditi kada
e
dopu5teno
zazivanje
povratanja.
a
pogledati
u uputu
ili druge
podat-
ke
o
kemikaliji,
kako bi
potvrdili
da
se smije obavljati
povra6anje.
Dobro
e
prije
izazivanja
povratar4a
uzeti da5u
li dvije
mlake vode.
Mehanidki se
povradanj izaziva
guranjem
prsta
do korijena
ezika.
Postupak
e
dob-
ro ponavljati uzimajuii
mlaku
vodu
poslije
svakog
povraianja.
Zapamtiti dapovradanje
ije
garancija izbacivanjuukupne
kolidine
kemikalije
rz Ze-
luca,
pa
valjanazvati
medicinsku
eklpu
zahitnupomo6
traLeciprebacivanje
bolnicu.
Ponijeti sa
sobomu
bolnicu
sve Sto
se navodi u
posebnoj
uputi
o
podacima stvarima
koje valja
nositi ijedniku.
5.4.7.
ADSORPCIJA
NA
INERTNI
MATERIJAL
Najprikladnija
tehnikazaimobllizacljukemikalija
svakako
e
adsorpcija
na
prikladni
inertni materijal.
Najde56e e
kao
inertni materijal
uzima aktivni
ugljen, s
obzirom da
se on
nete rz probavnog sustavaapsorbirati niti 6e udiniti neku Stetuorganizmu, a vrlo dvrsto na
sebe
adsorbirabrojne
kemikalije.
Vrlo
ga
e jednostavno
primijeniti
pa
bi svakako
rebao biti
Samo
ne ovako.
75
7/21/2019 Rad Opasnim Kemikalijama
http://slidepdf.com/reader/full/rad-opasnim-kemikalijama 74/74
Aktivniugljen.
sastavni
dio
kutije
prve
pomo6i.
Obidno
dolazi u obliku
praha
li lako raspadljivih
tableta.Treba
akvu tabletu li
Zlicu ugljena
razmutiti u da5i vode
i
popiti,
ako
e
pot-
rebno vi5e
puta
ponavljajuii
postupak,
npr.
ako osoba
povrata
nakon uzimanja
suspenzije
aktivnog ugljena.
Osim aktivnog ugljena primjenjuju se i drugi sorben-
si. Jedanod
poznatih
sorbensa
zakvarterne amonijeve
baze
(npr.
herbicidi
parakvat
i dikvat)
jest
diatomejska
zemlla,odnosno
Fulerova
zemlja.
Specifidni
sorbensisu
naznadeniuz
pojedine
kemikalije u
prate6oj
dokumen-
taciji
i takoder trebaju biti sastavni
dio kutije
za
prvu
pomo6.
Ukoliko
se takav sorbens
primjenjuje
samo u bolnidkim
uvjetima,
treba
ga
u sludaju
otrovanja
otpremiti
zajednos otrovanom
osobomu
klinidku ustanovu.
5.4.7.1,
Kada se
nakon
gutanja kemikalije uzimaju
sredstva
zavezanje kemikalija?
1. Pogledati upute o postupanju nakon gutanja
specifidne
opasne
emikalije o
tome koje sred-
stvo
se uzima
za adsorpcrju
(npr.
aktivni ug-
ljen).
2.
Uzeti
iz ormarila
s lijekovima
prikladno
sred-
stvo
i
pripremiti zauporabu.
3. Pozvati
medicinsku ekrpu
za
pruLanle
hitne
pomo6i.
4. Pripremiti sve
Sto
je
predvideno
posebnom
uputom
o
podacima te
predmetima koje valja
odnijeti ijedniku.
Recommended