View
28
Download
4
Category
Tags:
Preview:
DESCRIPTION
mmf
Citation preview
1. MMF (Međunarodni monetarni fond)
Međunarodni monetarni fond (engl. International monetary fund – IMF, njem.
Internationaler Währungsfonds), utemeljen na Konferenciji u Bretton Woodsu 1944., a Statut
Fonda stupio je na snagu 27. 12. 1945. Sjedište Fonda je u Washingtonu. U Fond je učlanjena
151 država. Hrvatska je članica Fonda od 14. 11. 1992. Fond je osnovan da upravlja
pravilima ponašanja u vezi s politikom valutnih tečajeva, konvertibilnosti valuta i plaćanja
vezanih uz transakcije na tekućoj bilanci, osigura sredstva zemljama članicama tako da se
mogu pridržavati pravila ponašanja dok ispravljaju ili pokušavaju izbjeći neravnotežu u
platnoj bilanci i utemelji instituciju u kojoj se države mogu savjetovati i surađivati na
međunarodnim monetarnim pitanjima. Polazište u postavljanju svrhe i zadataka Fonda jest
ravnomjeran razvoj međunarodne trgovine i njezina doprinosa gospodarskom razvoju,
doprinos stabilnosti valutnih tečajeva sa strateškim ciljem ostvarenja svjetske konvertibilnosti
i smanjenja neuravnoteženosti međunarodne platne bilance država. Međunarodnom
suradnjom i instrumentima pomoću Fonda zemljama članicama s ograničenim rezervama
omogućava se financiranje kratkoročnih deficita. Odluke se u Fondu donose u više organa.
Odbor guvernera sastoji se od guvernera i njegovih zamjenika koje imenuje svaka država
članica. U pravilu su to guverneri nacionalnih banaka ili ministri financija. U Republici
Hrvatskoj HNB je ovlaštena obavljati sve poslove i transakcije prema propisima Fonda.
Odbor guvernera ima sve ovlasti, osim onih koje je prenio na Izvršni odbor.
Posebne nadležnosti Odbora guvernera su primanje novih članova, određivanje visine kvota,
dodjeljivanje posebnih prava vučenja. Odbor se sastaje jednom godišnje na godišnjoj
skupštini Fonda, koja se održava zajedno s Odborom guvernera IBRD. Izvršni odbor
sastavljen je od izvršnih direktora, njihovih zamjenika i glavnog direktora Fonda koji je
istodobno i predsjednik Izvršnog odbora. Izvršni odbor sastoji se od 20 članova. Pet članova
imenuju države s najvećim kvotama, a ostalih 15 biraju države članice; svaki izabrani član
raspolaže glasovima države koja ga je izabrala. Izvršni odbor bira glavnog direktora Fonda.
Uobičajeno je da se za tu funkciju bira osoba koja dolazi iz europske države, a njegov
zamjenik je Amerikanac. Fond je organiziran kao dioničko društvo.
U organima Fonda odlučuje se ponderiranim pravom glasa. Svaka država članica dobiva
početnih 250 glasova, a svaki sljedeći glas pripada joj za svakih 100.000 posebnih prava
vučenja. Kvote država izražene su u posebnim pravima vučenja. Udio Republike Hrvatske
utvrđen je kao 29,38% imovine bivše SFRJ u Banci, Korporaciji i Agenciji.
Glavni izvor sredstava Fonda su članarine koje su po iznosu jednake kvoti vezanoj za nju.
Članarine se plaćaju pretežno u domaćoj valuti s mogućim kombinacijama plaćanja u
posebnim pravima vučenja ili drugim valutama. Za svoje djelatnosti Fond prikuplja sredstva i
zajmovima. Poseban način pružanja financijske pomoći državama članicama ostvaruje se
prodajom valuta druge države članice ili posebnih prava vučenja. Posebna prava vučenja
(engl. special drawing rights – SDR) uvedena su u praksu Fonda dopunama Statuta.Poslovi u
vezi SDR vode se na računu posebnog vučenja. Svaka država koja je deponirala izjavu da
preuzima obveze sudionika računa SDR ima pravo sudjelovati u računu posebnog vučenja.
Praktično se ta prava vučenja ostvaruju tako da Fond prodaje državama valute ili SDR u
zamjenu za njihovu nacionalnu valutu. To se naziva kupovina ili vučenje iz Fonda. Pravno-
tehnički se ne radi o kupnji niti pozajmici, ali ekonomski učinak je isti. Sredstva Fonda
dostupna su samo na kraće određeno vrijeme. Države koje su vukle (kupovale) sredstva od
Fonda moraju postupno kupovati svoju nacionalnu valutu pomoću drugih valuta ili SDR. To
se naziva "otkup" nacionalne valute, a ekonomski učinak je isti kao otplata. Do 1970. sredstva
Fonda koja su bila namijenjena uravnoteženju platne bilance ustupana su za vrijeme kraće od
godine dana. Ti sporazumi poznati su pod nazivom stand-by sporazumi. Nakon 1970. praksa
Fonda je bila financiranje programa prilagođavanja stand-by sporazumima u rokovima i do tri
godine. Država koja želi koristiti opća sredstva MMF-a mora dokazati da joj je potrebna
valuta drugih članica zbog svoga platnobilančnog položaja. Pored toga ona je dužna provoditi
politiku utvrđenu u sporazumu s Fondom. Ta politika razrađuje se kao poseban program
stabilizacije, a Fond ima pravo nadzora provođenja programa.
U svojoj bogatoj praksi, uz angažman visokokvalificiranog osoblja, Fond je razvio
više od 45 različitih programa davanja pomoći, a naročito praćenje i ocjenjivanje njihove
primjene i provođenja politike stabilizacije. 1
1Limun.hr: http://limun.hr/main.aspx?id=33006 (02.05.2014.)
1.1. POVIJEST SURADNJE REPUBLIKE HRVATSKE I MMF-A
Suradnja Republike Hrvatske i MMF-a može se proučavati i znanstveno analizirati kroz dvije
etape. Prva etapa suradnje odvijala se putem bivše zajednice naroda SFRJ, gdje je Hrvatska
bila samo jedna od republika,koje su zajedno surađivale u istoj zajednici. Druga etapa odvija
se od trenutka, kada je Hrvatska stekla samostalnost, te postala suverena. Pošto se Hrvatska
odlučila odvojiti od bivše zajednice SFRJ, te prestrukturirati svoje gospodarstvo financijski,
politički i društveni sektor, zemlje članica MMF-a su izrazile interes za pomaganje tog
složenog pothvata, koji se naziva tranzicija zemlje članice MMF. Sve članice su pokazale
interes za Hrvatsku, jer je ona bila jedna od najrazvijenijih istočnoeuropskih realsocijalističkih
zemalja, a koja je svojim ostvarenim dohotkom godinama pomagala razvoj svih naroda bivše
zajednice. Sav zapadni i istočni gospodarski svijet koji je surađivao s Hrvatskom, očekivao je
da će jedna srednje razvijena zemlja kao što je bila Hrvatska svojim osamostavljivanjem
ostvariti snažan gospodarski razvoj te uskoro ući u krug razvijenih zemalja. Dolaskom na
vlast demokrata, Hrvatska je bila izložena deindustrijalizaciji i tajkunizaciji, nekada uspješne
tvornice prodane su raznim malverzacijama u posjed raznim poslušnicima, koji su bili pod
zaštitom političkih moćnika, proizvodnja je uništena, ranija tržišta su izgubljena. Podatak koji
pokazuje koliko je Hrvatska bila devastirana od svojih stvaratelja, niti davdeset godina poslije
osamostavljivanja nije dostigla gospodarsku razinu, koju je imala 1989. godine, kada su
počele pretvorbe. Dug prema MMF-u koji je na početku stvaranja Hrvatske države iznosio za
cijelu SFRJ oko 22 milijarde američkih dolara, s tim da je odcjepljenjem Hrvatska prihvatila
na sebe veći dio ranije izvršenih kreditnih zaduženja u iznosu od oko 6,5 milijardi duga,a koje
su privrednici označavali kao gospodarsku katastrofu, popeo se tijekom djelovanja
demokratske vlasti na preko 40 milijardi eura. EU nije bilo u interesu razbuktavati novo ratno
žarište takoreći u srcu Europe. Nakon tog prijedloga predsjednik Hrvatske je ultimativno
zahtijevao odvajanje od zajednice, predsjednik Srbije je nonšarlantno izjavio da ako neće
Hrvatska, nije niti njemu stalo, dok su drugi predsjednici čekali rasplet situacije, bez da su išta
učinili da smire strasti. U promatranom vremenu od osnivačkog sastanka u Bretton Woods-u
1945. godine do stjecanja samostalnosti 1991. godine Hrvatska je država s MMF-om
ostvarivala posebne posredničke odnose pošto su se svi međunarodni dogovori, koji su se
odnosili na Hrvatsku dogovarali putem zajedničkih organa države SFRJ, a koja je neformalno
bila učlanjena u MMF i bila jedna od njezinih osnivača na brettonwudskoj konferenciji, te je
bila i potpisnica sporazuma o osnivanju MMF-a. Ulazna kvota za pristupanje države SFRJ
financijskoj organizaciji MMF određena je 1946. godine, a iznosila je 60 milijardi dolara, što
je predstavljalo udio od 0,75% ukupnih kvota svih zemalja članica. Slijedom svih događaja na
tlu bivše SFRJ dolazi do njenog raspada, te potrebe da se podijele ranije nastala dugovanja
između nekadašnjih republika. Taj posao raspodjele ranijih zaduženja izvršila je Svjetska
banka, koja je odredila raspored zaduživanja prema sustavu republičkog korištenja kreditnih
zaduženja, dok je MMF taj posao odradio prema udjelu bivših republika u zajedničkom GDP-
u bivše SFRJ.2
1.2. Republika Hrvatska i MMF
Republika Hrvatska postaje članicom MMF-a 14.12.1992. godine.Nakon što je ostvarila svoju
samostalnost, ona se odvaja od federacije SFRJ i postaje međunarodno priznata država. Ubrzo
nakon toga postaje i članica WTO-a, da bi nakon toga postala i članica MMF, nakon što je
MMF donio službenu odluku, kojom je SFRJ prestala biti MMF-ovom članicom, a Hrvatska
tu odluku i međunarodnu obvezu prihvaća. Pristupom MMF-u Hrvatska je kao samostalna
država ostvatila MMF-u financijsku kvotu od 261,600 specijalnih prava vučenja – SPV, čija
je vrijednost iznosila 427,77 milijuna dolara. Poslije toga je 10.02.1999. godine u MMF-u
usvojena odluka o XI. povećanju kvota, na koji se je način kvota Hrvatske povećala na
365.100.000 specijalnih prava vučenja, što je iznosilo vrijednost od 597,02 milijuna dolara, a
što iznosi 0,168% ukupne rezervne kvote svih članica MMF-a. Poznato je, da se MMF-ova
organizacijska shema djelovanja vrši prema podjeli planete na nekoliko skupina zemalja.
Prema toj podjeli suvremena Hrvatska se nalazi u skupini, u kojoj je vodeća zemlja
Nizozemska, dok se u istoj grupi još nalaze Armenija, BiH, Bugarska, Cipar, Crna Gora,
Gruzija, Izrael, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Ukrajina. Ova grupa kostituirajućih
zemalja ima glasačke snage MMF-a. Hrvatski udio u navedenoj glasačkoj snazi iznosi
0,176%.3 Uz odluku o primanju Hrvatske u MMF ona prihvaća i obvezu povrata dijela SFRJ
duga prema MMF-u u iznosu od 28,49% duga bivše države čija je ona bila slijednica. Iako je
veličina duga nešto veća nego li je obveza drugih članica bivše federacije, Hrvatska je pristala
na taj aranžman, iz razloga što bržeg raskida s članicama bivše zajednice. Prema toj podjeli
dugova na druge članice se prenio dug u iznosu: Slovenija 16,39%, BiH 13,20%, Makedonija
2 Sapunar, J.: Međunarodni monetarni fond i njegovi instrumenti, str. 63.3 Ministarstvo financija: http:/www.mfin.hr/hr/MMF, (29.04.2014.)
5,40%, dok Srbija i Crna Gora zajedno 36,52%.4 Nakon pristupa MMF-u Hrvatska je preuzela
obvezu provedbe antiinflacijskog programa svoga gospodarskog sustava, što je bio jedan od
uvjeta za dobivanje prvog MMF-ovog financijskog aranžmana, kojim se je trebalo
uravnotežiti hrvatska platna bilanca.5Nakon završenih administrativnih priprema kojima se je
postavio zahtjev samostalne Hrvatske za dobivanje prvog financijskog aranžmana, Vijeće
guvernera je na svojoj sjednici listopada mjeseca 1994. Raspravljalo o zahtjevu da se
Hrvatskoj odobri 18 mjesečni stand-by aranžman i kupnja potrebitih financijskih sredstava u
vriejdnosti 120,8 milijuna SPV. U isto vrijeme se pokazalo, nakon izvršenih financijskih
analiza da se stabilizacijski program u Hrvatskoj u to vrijeme uspješno provodio, te je glede
toga 30.05.1994. novo financijsko sredstvo plaćanja pod nazivom kuna stavljeno u opticaj.
Inflacija je u to vrijeme u novoj državi bila relativno niska, dok su cijene na domaćem tržištu
bile u padu za oko 2,7% u odnosu na vrijeme iz 1993. godine. Iako se Hrvatska u to vrijeme
nalazila u ratnom sukobu sa Srbijom i Crnom Gorom, fiskalna učinkovitost nove države uz
povećani GDP-Gross Domestic Product u to vrijeme realno raste, stopa državne inflacije se
smanjuje, a u svezi s tim događanjima evidentan je stalni rast državnih rezervi koje su s 613
milijardi američkih dolara,koliko su iznosile na kraju 1993. godine, do kraja polovice tekuće
1994. godine narasle na 866 milijuna američkih dolara.6
Tablica 1: Ekonomski pokazatelji Republike Hrvatske prilikom dobivanja prvog stand-
by aranžmana 1991. do 1994. godine
EKONOMSKI POKAZATELJI RH
1991. 1992. 1993. 1994.
Domaća ekonomija
Stvarni dohodak -14,4 -9 -3,2 1,8
Stvarni rashod - - -1,2 2
Fiksne inovacije - - 0,6 7
Nezaposlenost% 15,5 17,8 17,4 16,5
Indeks cijena 249,5 937,3 1149,7 -2,5
Vanjska ekonomija
Izvoz, f.o.b 3,292 4,597 3,904 4,065
Uvoz c.i.f. -3,828 -4,461 4,666 -4,874
Balans računa -590 823 278 76
4 Ibidem5 Stančić, M.: Međunarodni monetarni fond, Razvoj, Vol X, No 1-2, IRMO, Zagreb, 1994., op.cit.,str.34.6 Ibidem
Vanjski dugovi 2,978 2,736 2,638 2,897
Pričuve - 167 613 1,149
Financijske varijable
Vladin budžetski
dohodak
15,8 20,4 20,3 26,8
Vladino
budžetsko
povećanje
19,6 21,1 21,1 27,1
Novčani deficit -4,6 -0,6 -0,8 -0,3
Izvor: Statistički podaci Narodne banke Hrvatske za navedene godine. 1991.-1994. Preneseno iz
Sapunar,J.: (1999.) Međunarodni monetarni fond, Tiskara Krebeg, zagreb, str.68.
Unutar cijelog vremena prije, ali i poslije dobivanja prvog stand-by aranžmana Hrvatski se
gospodarski sustav nalazi pod intenzivnom kontrolom, a svaki financijski aranžman se
temljito proučava od strane MMF-ovih organa, Svjetske banke i drugih financijskih institucija
međunarodne zajednice. Prema uobičajenoj političkoj praksi Hrvatsak je trebala ostvariti svoj
prijam prvo u Svjetskoj banci, da bi nakon toga pristupila MMF-u, gdje se ostvarilo
mogućnost pribavljanja određenih financijskih sredstava, koja su bili kapitalni dio fonda za
poticanje razvoja nedovoljno razvijenih zemalja. Da bi se pravno odredilo ponašanje Hrvatske
prema međunarodnim financijskim institucijama, 22.12.1992. donosi Zakon o uređivanju
odnosa s Međunarodnim monetarnim institucijama.
1.3. Uprava za europske integracije i međunarodne financijske odnose
Uprava za europske integracije i međunarodne financijske odnose upravna je organizacija u
sastavu Ministarstva koja obavlja poslove iz područja bilateralnih i multilateralnih
financijskih odnosa Republike Hrvatske u okviru djelokruga Ministarstva financija; razvija i
provodi suradnju s međunarodnim financijskim institucijama u okviru djelokruga Ministarstva
temeljem strategije i politika Vlade Republike Hrvatske za rješavanje strukturnih i razvojnih
problema te ostvarivanja održivoga rasta; izvršava financijske obveze koje proizlaze iz
članstva Republike Hrvatske u međunarodnim financijskim institucijama temeljem
sklopljenih ugovora o zajmovima i/ili darovnicama i temeljem tehničke pomoći primljene
preko tih institucija; priprema nacrte prijedloga zakonskih i drugih propisa kojima se uređuju
financijski odnosi s međunarodnim financijskim institucijama; daje mišljenja na nacrte
prijedloga zakona i drugih propisa iz područja financijskih odnosa s inozemstvom; obavlja
poslove iz djelokruga Ministarstva koji se odnose na suradnju, pripremu i pregovore za ulazak
Republike Hrvatske u Europsku uniju; koordinira pripremu i provedbu programa i projekata
koji se odnose na brojne strukturne i institucionalne reforme radi ostvarivanja uvjeta za
pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji; obavlja i druge poslove koje odredi
ministar.7 U Upravi za europske integracije i međunarodne financijske odnose ustrojavaju se:
1.Odjel za europske integracije,
2.Odjel za međunarodne financijske institucije,
3. Odjel za bilateralne i multilateralne financijske odnose.
1.3.1. Odjel za međunarodne financijske institucije
Odjel za međunarodne financijske institucije obavlja poslove razvijanja financijskih odnosa s
vodećim međunarodnim financijskim institucijama, organizacijama, bankama i njihovim
upravnim i stručnim tijelima (Međunarodni monetarni fond, grupacija Svjetske banke,8
Europska banka za obnovu i razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe, Europska investicijska
7 Porezna uprava:http://propisi.porezna-uprava.hr/, Uprava za europske integracije i međunarodne financijske odnose, članak 18., (01.05.2014.)8 Porezna uprava:http://propisi.porezna-uprava.hr/, Uprava za europske integracije i međunarodne financijske odnose, članak 19., (01.05.2014.)
banka, Inter-američka banka za razvoj, Nordijska investicijska banka i ostale); prati poslovnu
politiku, programe, odluke upravnih tijela, standarde, pravila, procedure i postupke rada tih
institucija te njihove uvjete, financijske proizvode i instrumente, posebno one koje su od
interesa za Republiku Hrvatsku. U Odjelu za međunarodne financijske institucije ustrojavaju
se odsjek za sklapanje i provedbu međunarodnih financijskih ugovora, odsjek za financijsko
praćenje međunarodnih financijskih ugovora i odsjek za sklapanje i provedbu međunarodnih
financijskih ugovora.
1.3.1.1. Odsjek za sklapanje i provedbu međunarodnih financijskih ugovora
Odsjek za sklapanje i provedbu međunarodnih financijskih ugovora priprema i obavlja
poslove vezano za izradu dokumenata o strategijama suradnje Republike Hrvatske s
međunarodnim financijskim institucijama; priprema i obavlja poslove vezano za ugovaranje i
potpisivanje međunarodnih ugovora o zajmovima, darovnicama i drugim oblicima financijske
podrške i pomoći što ih te institucije odobravaju izravno Republici Hrvatskoj i/ili drugim
pravnim osobama uz jamstvo Republike Hrvatske; priprema i obavlja poslove vezano za
izradu nacrta zakona o potvrđivanju međunarodnih financijskih ugovora i pripreme drugih
propisa za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u međunarodnim financijskim
institucijama; koordinira pripremu i provedbu kandidiranja projekata za financiranje
sredstvima međunarodnih financijskih institucija; obavlja poslove nadzora provedbe svih
projekata financiranih iz zajmova i darovnica u nadležnosti Ministarstva; priprema, koordinira
i obavlja poslove korištenja sredstava zajmova, darovnica i drugih oblika financijske pomoći
prema pravilima i procedurama međunarodnih financijskih institucija; pruža stručnu pomoć i
savjete korisnicima pojedinih zajmova i darovnica; priprema i obavlja poslove vezano za
korištenje sredstava zajmova, darovnica i drugih oblika financijske pomoći; priprema i
obavlja poslove u svezi s osiguravanjem sredstava za uredno i pravodobno plaćanje obveza
međunarodnim financijskim institucijama; priprema izvješća i analitičke materijale o suradnji
s međunarodnim financijskim institucijama u kojima je Republika Hrvatska članica; priprema
i obavlja poslove vezano za suradnju s uredima međunarodnih financijskih institucija sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu; obavlja poslove vezano za vođenje zbirke
međunarodnih ugovora i evidencija izvornika međunarodnih ugovora koje je sklopilo,
odnosno kojih je stranka Ministarstvo financija; surađuje s domaćim i inozemnim stručnim
savjetnicima te organizira stručna savjetovanja, radionice, seminare i tečajeve; surađuje s
drugim organizacijskim jedinicama Ministarstva, tijelima državne uprave Republike
Hrvatske, institucijama, udrugama, bankama i drugim subjektima te usklađuje, potiče i prati
provedbu sklopljenih međunarodnih ugovora.9
1.3.1.2. Odsjek za financijsko praćenje međunarodnih financijskih ugovora
Odsjek za financijsko praćenje međunarodnih financijskih ugovora surađuje s drugim
ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, tijelima državne uprave Republike Hrvatske,
institucijama, udrugama, bankama i drugim subjektima te pruža stručnu potporu vezano za
tijek financijskih sredstava za projekte tehničke pomoći; sudjeluje u pripremi planova
korištenja investicijskih zajmova ili darovnica kojima se financiraju programi ulaganja i
projekti tehničke pomoći međunarodnih financijskih institucija; prati pripremu ugovora;
koordinira povlačenje sredstava iz vanjskih izvora i plaćanja iz državnog proračuna; prati i
programskim sustavom vodi ukupan tijek financijskih sredstava; vodi financijske evidencije i
priprema tekuća i konačna financijska izvješća za pojedine davatelje zajmova ili darovnica,
domaće korisnike i Ministarstvo; organizira financijsku reviziju korištenja sredstava te vodi
evidencije o članskim ulozima i financijskim obvezama koje proizlaze iz članstava Republike
Hrvatske u pojedinim međunarodnim financijskim institucijama.
Pošto je ispunila sve od MMF-a pravno određene i navedene uvjete, Hrvatska je 25.02.1993.
postala punopravnom članicom Svjetske banke, te samim tim i stekla mogućnost pristupa
međunarodnim financijskim tijekovima.
1.4. Inozemni kapital u hrvatskom gospodarstvu i MMF
9 Ibidem
Inozemni kapital je u osnovi dobro došao svakoj zemlji pri njezinom razvoju, jer pozitivno
utječe na domaće poslovanje, povećava učinkovitost poslovanja, kvalitetu proizvoda i usluga,
ali s druge strane donosi i niz negativnih djelovanja. Primjerice, inozemni kapital svojom
veličinom i gospodarskim potencijalom može ostvariti toliku konkurentsku snagu, da uništi
cijelu gospodarsku infrastrukturu neke male zemlje i njezinu domaću konkurenciju. Kada
postigne svoj cilj, osnaži i pretvori se u nesavladivog monopolistu, koj ina kraju diktira
ekonomske i političke odnose u zemlji, postavlja ili skida nepoželjne vlade. Hrvatska je na
početku svoje tranzicije bila svrstavana među najrazvijenije post-socijalističke zemlje, da bi
tijekom tranzicije bila dovedena, po stanju svoje opće razvijenosti, daleko ispod drugih
tranzicijskih zemlja i da se sada nalazi na samoj periferiji gospodarskih događanja. Hrvatska
za razliku od Slovenije i nama susjednih tranzicijskih zemalja doslovce provodi politiku
MMF-a i Svjetske banke i drugih svjetskih centara moći, a u isto vrijeme njezinu ekonomiju
vode ljudi najblaže rečeno sumnjive radne i moralne sposobnosti. Poznata poduzeća sa zapada
kupuju sve što je najvrednije u Hrvatskoj kao što su banke, velika i poznata poduzeća,
uspješne hotele, telekomunikacije, trgovinske lance i sve ono drugo putem čega se može
ostvariti što brži i veći državni profit. Hrvatsku i druge zemlje u tranziciji koje su u razvoju
pokušavaju se učiniti poslušnima i kao takve poslušne i pasivne gospodarske subjekte uvesti u
politiku globalizacije, što najrazvijenijim zemljama osigurava ne samo prisvajanje profita, već
u mnogome i ograničavanje njihovog suvereniteta, svodeći državu na sve nižu i nižu razinu, te
u mnogome i na smanjenu političku nezavisnot. Hrvatska je otvorila svoje gospodarstvo
inozemnim bankama, što ne mora nužno biti loše, jer one s jedne strane donose korist utječući
na domaće banke da se racionalnije poslovno ponašaju, ali s druge strane postoji opasnost, da
velike inozemne banke jednostavno rečeno progutaju male, te postaju veliki i snažni
monopolisti, koji raspolažu velikim kapitalom i domaćom štednjom, koju plasiraju na
inozemno tržište, jer se to prema njihovom interesu isplati. Hrvatska je prodala sve svoje veće
nacionalne banke, a nacionalni kapital se prelijeva u inozemstvo jer su tamo uvjeti za
oplodnju kapitala bolji. Na tržištu se sve više plasiraju inozemni proizvodi koji su daleko
jeftiniji na tržoštu,a time se potiče stanovništvo na kupnju inozemne robe više proizvodne
razine, dok se nacionalna proizvodnja pred inozemnom konkurencijom postupno gasi, a u
zemlji se javlja sve više nezaposlenih.
1.4.1. Tvrtke u vlasništvu stranaca i države
Na popisu 85 najvećih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, 35 je u stranom vlasništvu, 29 u
rukama domaćih privatnih poduzetnika, dok je 21 tvrtka državna.Poslovni dnevnik je
analiziranu listu, koja se temelji na podacima Fine za 2011. godinu i na kojoj su uvrštene
tvrtke čiji ukupni godišnji prihod premašuje milijardu kuna, dobio neslužbeno iz jedne velike
domaće kompanije. Vodećih 85 tvrtki u Hrvatskoj uprihodi 228,7 milijardi kuna (500
najvećih uprihodi 374 milijarde kuna). Pritom od tog iznosa čak 50,1 posto ostvare prihode
tvrtke u stranom vlasništvu (ili 114,5 milijardi kuna), 25,4 posto prihoda ostvare domaće
privatne tvrtke (58,1 milijardi kuna) dok je prihod državnih kompanija 56 milijardi kuna.
Analiza pokazuje da nismo sposobni upravljati vlastitom ekonomijom. Službene brojke kažu
da sada strane kompanije izvlače oko dvije milijarde eura. Struktura vlasništva nad najvećim
tvrtkama koje posluju u Hrvatskoj pokazuje da sve Vlade i politike ne razumiju da su strani
investitori dobri samo do određene mjere. Jedino što bi moglo promjeniti sliku je da
izgradimo snažnu domaću industriju te da njezin prihod udvostručimo sa sadašnjih 45 na sto
milijardi kuna. Šest je kompanija i banaka u rukama stranih investitora (Ina, Hrvatski
telekom, Prirodni plin, Zagrebačka banka, OMV Hrvatska, PBZ i Erste banka). Tri su tvrtke
državne (HEP i dvije njegove firme) i samo jedna kompanija - Konzum, u vlasništvu domaćeg
poduzetnika.10
1.4.2. Najjačih 6 obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj
1.) Prvi na hrvatskoj ljestvici, Ivica Todorić, prema nedavno objavljenim procjenama
inozemnih analitičara stigao je do 550 milijuna dolara, dok oni koji ga slijede - kontroverzni
naftaš, vinar i "kemičar" Enver Moralić i hrvatski duhanski kralj Ante Vlahović imaju tek
nešto iznad 400 milijuna USD. Ove brojke, objavljene nedavno u poljskom časopisu Wprost
koji je pokušao napraviti ljestvicu najbogatijih stanovnika istočne Europe, možda i nisu
potpuno točne, jer domaći, kao i ostali istočnoeuropski magnati, brižno skrivaju statistiku
vlastitog bogatstva. No, svejedno možemo biti zadovoljni, jer su se iz male Hrvatske među
prvih 100 našla čak trojica. A za većinu domaćih građana njihovo bogatstvo mjeri se ionako u
posve apstraktnim iznosima. Posjeduju Agrokor trgovinu, Agrolagunu, Agropreradu, Belje,
Dijamant, Frikom, Idea, Jamnica, Konzum, Ledo, PIK Vinkovci, PIK Vrbovec, Sojara,
Solana Pag i Zvijezdu. Bogatstvo se procjenjuje na 550 milijuna dolara. 11
10 Index.hr: http://www.index.hr/vijesti/clanak/vodece-tvrtke-u-rukama-stranaca-i-drzave-strane-kompanije-izvlace-oko-dvije-milijarde-eura-iz-hrvatske/658595.aspx ( 01.05.2014.)11 Jutarnji.hr: http://www.jutarnji.hr/nasljednici-sest-najjacih-obiteljskih-tvrtki-u-hrvatskoj/164382/ (02.05.2014.)
2.) Od starih hrvatskih "kapitalističkih" dinastija, zapravo je jedino obitelj Gavrilović, koja se
mesnim biznisom u Petrinji bavi od 1690. godine, uspjela i u samostalnoj Hrvatskoj nastaviti
sa svojom tvrtkom približno tamo gdje je stala kada se 1945. raspao sustav, prije svega zato
što je i bivšoj državi bilo stalo do svjetski poznatog branda, jednako koliko i do kobasica. Čak
je i ime ostalo nepromijenjeno. U tvrtku se u međuvremenu i ulagalo, pa iako je pretrpjela
znatnu štetu tijekom posljednjeg rata, Gavrilović je, boreći se krajem stoljeća za povratak
obiteljske imovine, znao s čime misli započeti. Iako nesporni nasljednik osnivača tvrtke, Đuro
Gavrilović u početku nije bio dočekan s pretjeranom dobrodošlicom. Posjeduju: Gavrilović,
Dionu, vlasnici su više trgovačkih lanaca u Hrvatskoj sa oko 200 maloprodajnih mjesta.
3.) Prilično sličnu, iako razmjerno manju ulogu odigrali su i, u javnosti neusporedivo tiši,
Biondići, vlasnici modne industrije Heruc te nekoliko drugih biznisa (među ostalim i "Ville
Dubrovnik", jednog od još najljepših i najbolje smještenih hotela na hrvatskoj strani
Jadrana). Bave se modnom industrijom, hotelijerstvom i financijama. Posjeduju Heruc, Heruc
galeriju, Hotel Villa Dubrovnik, Centar banka, Heruc Euro Holding Ltd. s Britanskih
Djevičanskih otoka i Heruc Zug AG u Švicarskoj. Bogatstvo je procijenjeno na 35 milijuna
eura.12
4.) Tedeschiji su počeli trgujući papirom, a njihov Atlantic Paper bio je kasnih 80-ih
zagrebačka meka za grafičke dizajnere. Poslije su se, nakon neuspješnog izleta u medije s
pokušajem da se reanimira tadašnji tjednik Danas, osnivanjem tvrtke Atlantic Trade proširili
na trgovinu svim i svačim, no doista im je krenulo tek kad su od Plive po prilično povoljnim
uvjetima preuzeli Cedevitu. Unatoč posljednjih godina vrlo ekspanzivnom širenju kompanije,
koja danas, prema svim dostupnim podacima, vrijedi 135 milijuna eura, namjera im je
većinski paket zadržati u rukama obitelji koja je i dalje smatra ponajprije obiteljskim
biznisom. Za razliku od većine hrvatskih novih biznismena, Tedeschiji nikada nisu skrivali
brojke, nikada nisu skrivali da im ide dobro i nikada se, zapravo, nisu krili od javnosti.
Štoviše, Emil Tedeschi, današnji predsjednik Uprave kompanije, svojedobno je zbog česte
medijske izloženosti, ali i nekonvencionalnosti u javnim nastupima i bliskim vezama s
domaćim rockerima smatran nekom mekšom, hrvatskom varijantom britanskog ekscentričnog
biznismena Richarda Bransona. Zasad se, međutim, ne može pronaći čvrsto statističko
uporište za takvu analogiju (Bransonovo se bogatstvo mjeri u milijardama funti ili dolara, dok
je Tedeschi, prema procjenama, osobno težak "samo" pedesetak milijuna eura), a i Tedeschi
se, barem gledajući sa strane, sve više pretvara u pravog biznismena, sa svim elementima
12 Ibidem
tome pripadajućeg imidža.Posjeduju Atlantic Trade, Cedevitu, Montanu, Neva, Haleko,
Ataco, Interchem Zagreb, RTL Televizija (član konzorcija). Bogatstvo je procijenjeno na 135
milijuna eura.
5.) Artuković je poput mnogih bivših direktora, tijekom 90-ih pribjegao triku i s grupom
suradnika koji su istovremeno bili novi veliki Franckovi dioničari osnovao tvrtku Ivero
konzalting d.o.o. S vremenom je povećavao svoj udio u Iveru, a Ivero u Francku.
Na papiru, Artuković je i danas tek većinski vlasnik Ivera. U stvarnosti, iako je mjesto
predsjednika Uprave Francka prije nekoliko godina prepustio sinu, kažu da nitko nije osjetio
da se njegov utjecaj na poslovanje tvrtke i na trenutak smanjio. Artuković je jedan od onih
biznismena koji ne vole javnost, pogotovo novinare. Smatra da je Franck "zatvoreno privatno
vlasništvo" te da je time javnosti rečeno sve što bi trebala znati. Višekratne glasine o prodaji
kompanije nikada se nije ni potrudio demantirati, ali činjenica je da tvrtka nije promijenila
vlasnika. Nedavnom, za njega zbog neuobičajenog izlaska u javnost posebno iznenađujućom
izjavom o oporuci jasno je svima poručeno da Franck nije i neće biti na prodaju. Posjeduju
Ivero d.d., te Franck plus biznisi o kojima ne žele javno govoriti . Bogatstvo je procijenjeno
na 30 milijuna eura.13
6.) Za razliku od Artukovića koji već sastavlja oporuku kojom želi dugoročno utvrditi i
zaštititi obiteljsko vlasništvo nad zasad najunosnijim hrvatskim izvorom kave, Anđelko Leko,
nekadašnji konobar, danas vlasnik HUP-a Zagreb (pod kraticom se skriva staro socijalističko
ime "Hotelsko ugostiteljsko poduzeće Zagreb"), rekao je nedavno da se njegovi sinovi
"sigurno ne bi složili s prodajom tvrtke". Iza birokratskog imena tvrtke skriva se nekoliko
najboljih zagrebačkih hotela - Sheraton, Four Points Panorama, Westin, stari Jadran, ali i
nedavno obnovljeni International. Leko je dionice kupovao na kredit, a kao i Artuković,
svojim hotelskim blagom upravlja putem dvije odvojene tvrtke - već spomenutog HUP-a i
jednako tako enigmatski nazvanog HBI-ja, koji mu je, nakon preuzimanja 50-postotnog
udjela, u portfelj donio i nekoliko hotela u blizini Dubrovnika. Kao i Biondić i Artuković,
Leko brižno skriva vrijednost svoje imovine i svoje obitelji. - Novinari pogledaju hotele,
otprilike procijene koliko oni vrijede i razmišljaju da je to sve moje i da je moj kapital jednak
vrijednosti hotela. No, pritom nemaju pojma čega sam sve vlasnik - rekao je nedavno u
jednom od svojih rijetkih istupa, braneći se od u medijima objavljene procjene da je težak
blizu 70 milijuna eura. Ono što se zna vidljivo je iz burzovnih statistika - dionica HUP-a
13 Ibidem
Zagreb u proteklih je godinu i pol sa 350 narasla na 2000 kuna. Posjeduju: HUP Zagreb i
HIB, ugostiteljske tvrtke koje u vlasništvu imaju hotele Sheraton, Four Points Panorama,
Westin, stari Jadran, ali i nedavno obnovljeni International. Bogatstvo je procijenjeno na 70
milijuna eura.14
Među njima su nespomenute ostale i nesporno važne obitelji kao što su Čačići (Coning +
politika), Drkovi (Vindija, Koka…) ili Fižulići (Magma, ex politika), Rajići (Lura, Dukat,
Pepsi, Swiss…), dugogodišnji aktivni sudionici svih zbivanja u vrhu hrvatskog biznisa.
2. SVJETSKA BANKA
Grupa Svjetske banke, sa sjedištem u Washingtonu, sastoji se od same banke,
Međunarodne financijske korporacije (IFC) te Međunarodnog udruženja za razvoj (IDA).
Pridruženi član grupe Svjetske banke je Multilateralna agencija za garancije investicije
(MIGA). Sama Svjetska banka daje tzv. tvrde zajmove, pretežno prema tržišnim uvjetima
i pretežno državama u razvoju ili s privremenim strukturnim problemima. Na osnovi stroge
provjere plasmana, obveznice Svjetske banke nose oznaku najsigurnijih za investitore: AAA. 14 Ibidem
Profiti ostvareni u Svjetskoj banci se koriste pretežno za financiranje plasmana IDA koja
plasira tzv. meke kredite, pretežno sa grace razdobljima, ispod ustaljenih uvjeta na tržištima
kapitala. IFC je investicijska banka unutar grupe i djeluje isključivo na području privatnog
poduzetništva u zemljama u razvoju.15 Svjetska banka predstavlja skupinu pet međunarodnih
organizacija u čijoj odgovornosti je pružanje financijske pomoći zemljama u svrhu
ekonomskog razvoja i smanjenja siromaštva, te ohrabrenja međunarodnih investicija. Grupa i
njoj pridruženi entiteti imaju sjedište u Washingtonu. Zajedno s Međunarodnim Monetarnim
Fondom, organizacije Svjetske banke se nekad nazivaju institucijama Bretton Woodsa, prema
Bretton Woodsu gdje je Monetarna i financijska konferencija Ujedinjenih naroda (1.7. - 22.7. 1944.)
dovela do njihovog stvaranja. Banka je formalno osnovana 27.12. 1945. godine nakon
međunarodne ratifikacije sporazuma iz Bretton Woodsa. Djelovanje je otpočela 25.6. 1946.
godine, a 9.5. 1947. godine je odobren prvi zajam (250 miliona US$ Francuskoj za poratnu
obnovu, u realnom iznosu najveći zajam ikad izdan od banke). Međunarodna financijska
korporacija (IFC) je osnovana 20.7. 1956. godine, IDA 24.9. 1960. godine, ICSID 14.10. 1966.
godine a MIGA 12.4. 1988. Godine. Iako se vlade siromašnih država često oslanjaju na nju kao
izvor financija za razvoj, Banka i njene podružnice bile su često kritizirane zbog podrivanja
nacionalnog suvereniteta zemalja primateljica pomoći kroz politiku Banke koja promovira
ekonomski liberalizam i garancije za međunarodne investicije. Aktivnosti Svjetske banke su
trenutno usredotočene na ekonomski manje razvijene zemlje u poljima kao što su obrazovanje,
poljoprivreda i industrija. Pruža zajmove po povoljnim stopama zemljama koje imaju
poteškoće. Zauzvrat se od njih traži da preduzmu političke mjere kojima se, na primjer,
suzbija korupcija i promovira demokracija. Djelovanje Banke je predmet dugotrajne i oštre
kritike od strane raznih nevladinih organizacija i akademika, a u nekim slučajevima i internih
studija Banke. Optužuju je da predstavlja oruđe SAD i drugih zapadnih država kojima one
nameću ekonomske politike u zapadnom interesu. Kritičari tvrde da politika reforme u smjeru
slobodnog tržišta - za koju se Banka zalaže - u praksi često dovodi do štetnih posljedica ako se
provodi loše, prebrzo, pogrešnim redoslijedom i u slabim, nekompetitivnim privredama.16
Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih
zemalja pokušava utjecati na rast siromaštva u zemljama. Kao jedna od najvećih svjetskih
institucija koje nude pomoć, Svjetska banka pomaže zemljama koje su u razvoju pri njihovom
razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv bolesti i zaštiti
okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' već posebna organizacija 15 Limun.hr: http://limun.hr/main.aspx?id= 10058&Page= ( 28.04.2014.)16 Wikipedia: http://sh.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka (28.04.2014.)
Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje članice. Spomenute zemlje su odgovorne za
financiranje te svjetske institucije kao i za način na koji se njena sredstva koriste. Svjetska
banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Međunarodne banke za obnovu i razvoj
(International Bank for Reconstruction and Development IBRD), a zbog svojeg obujma
poslovanja već je u samom početku nazvana Svjetska banka .Pored međunarodne banke za
obnovu i razvoj u Svjetsku banku spadaju još i Međunarodno udruženje za razvoj
(International Development Association IDA), Međunarodna financijska korporacija
(International Finance Corporation IFC), Agencija za multilateralno garantiranje investicija
(Multilateral Investment Guarantee Agency MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje
pravnih sporova pri investiranju (The International Centre for Settlement of Investment
Disputes ICSID).
U zadnjih nekoliko godina Svjetska banka je uložila znatna sredstva u područja njenog
djelovanja koja bi trebala imati globalni utjecaj. Jedno od tih područja je opraštanje dugova
najsiromašnijim zemljama koje će zbog tog oprosta moći svoja sredstva uložiti u razvoj
školstva, zdravstva, obnovu domaćinstava kao i sam napredak siromašnih. Svjetska banka sa
još 189 zemalja te brojnim organizacijama sudjeluje u borbi protiv siromaštva što možemo
smatrati primjerom globalnog partnerstva. Jedna od najvažnijih potpora koja stoji vrlo visoko
na dnevnom redu takve jedne institucije kao što je Svjetska banka je borba protiv virusa HIV.
Iznosi koje ona izdvaja za programe u borbi protiv tog zasad smrtonosnog virusa kreću se oko
1,3 milijarde USD od čega polovica odlazi afričkim državama južno od Sahare kojima ta
sredstva jako dobro dođu.
2.1. Povijest Svjetske banke
Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su
prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedište joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi Europe
nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio je
namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoći pri obnovi je važno u radu i djelovanju
Svjetske banke. Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje siromaštva u
svijetu. Prije je Svjetska banka imala sto jer u kojem su bili tehnički stručnjaci kao i stručnjaci
zaduženi za financijsku analizu te su isključivo radili u Washingtonu. Danas raspolaže jednim
znatno većim stožerom koji ima stručnjake iz ekonomije, vanjske politike, stručnjake za
pojedina područja te stručnjake za socijalna pitanja, 40 % tih stručnjaka danas radi u uredima
smještenim u državama s kojima ta svjetska institucija ima odnose. Svjetska
banka je danas puno veća i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija koju čine već
navedena Međunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Međunarodno udruženje za razvoj
(IDA), Međunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za multilateralno garantiranje
investicija (MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju
(ICSID). U 80-im godinama djelovala je u različitim smjerovima; početkom tih godina bila je
suočena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja
dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zaštitu okoliša. Tijekom
suočavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno svojim
načelima u projektima koji su privlačili više pozornosti. Kako bi se suočili sa dvojbama oko
kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je prezentirano izvješće o radu. Nedugo poslije
toga počela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se trebalo ustanoviti dali su
prigovori upućeni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili sve veći i dosegli su vrhunac
1994. na godišnjem zasjedanju u Madridu. Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije
učinili znatan korak prema naprijed. Svaka organizacija, sama za sebe je radila na tome kako
bi bila efikasnija i djelotvornija. Samim time je došlo do pomaka te se moglo vidjeti kako su
promjene dobro došle, a i neki su priznali kako su zadovoljni učinjenim. Više nego ikad prije,
Svjetska banka je dobila na značenju na svjetskoj političkoj sceni. Zajedno sa partnerima
uspješno se angažirala u različitim kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i
Hercegovini nakon rata, pomoći Istočnoj Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje
Amerike nakon jakih vjetrova i oluja, pomoći Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova
itd.17
2.2. Uloga Svjetske banke
Ona podupire kako industrijske tako i zemlje u razvoju na području davanja zajmova,
garancija, analiza i savjeta, opraštanje dugova, povećanje kapaciteta kao i pravnom
zastupanju. Strategija Svjetske banke za smanjenje siromaštva se bazira na izradi povoljne
klime za investiranje te investiranje u siromašne. Početkom 2003. vodstvo Banke je odredilo
7 područja: Obrazovanje za sve, HIV/AIDS, zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen
odvod, klima za investiranje i financije, trgovina i ustrajnost u zaštiti okoliša. Ta područja, u
svim regijama, za koja Banka izdvoji financijska sredstva su ona u kojim će Banka težiti kako
17 Ibidem
bi u najkraćem roku poboljšala projekte. Kada je 1944. Međunarodna banka za obnovu i
razvoj osnovana, «Razvoj» nije bila zadaća koja je bila na prvom mjestu. Tada je glavni cilj
Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno načelo je
bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljšale životni standard u siromašnim
zemljama. Zadaci Svjetske banke su pomaganje obnove i razvoja proizvodnje i gospodarstva
nedovoljno razvijenim zemljama članicama tako da olakšava investiranje kapitala, podsticanje
privatnih investicija putem garancija ili učešća u zajmovima vlastitim ili posuđenim
sredstvima, pomaganje razvijanja medunarodne trgovine i održavanja ravnoteže u bilancama
plaćanja poticanjem međunarodnih investicija u cilju razvoja gospodarstva zemalja članica,
pridonoseći na taj način rastu produktivnosti, životnog standarda i poboljšanju uvjeta rada.
Pored ovih osnovnih zadaća banka obavija i druge poslove, kao što su: preko svojih
specijalista sudjeluje u analizi ekonomskih problema i tehničkih rješenja, vrši izobrazbu
kadrova za ekonomska, financijska i tehnička pitanja. U tu svrhu osnovan je Institut za
ekonomski razvoj i obučavanje kadrova. Navedene zadaće Međunarodna banka za obnovu i
razvoj obavlja kapitalom koji formira po osnovi učešća zemalja članica i sredstava koja
mobilizira na tržištu kapitala. Učešće zemalja članica u kapitalu banke sastoji se od uplaćenog
kapitala u visini od 20 posto kvote i garancijskog kapitala u visini od 80 posto kvote. Visina
kvote zemalja članica ovisna je o visini nacionalnog dohotka, stanju bilance plaćanju
deviznim rezervama, stabilnosti gospodarskog kretanja i opsegu vanjskotrgovinske razmjene.
2.2.1. Ciljevi Svjetske banke
Bez obzira na beskrajni napredak koji je učinjen proteklih 20 godina u smanjivanju
siromaštva još uvijek živi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1USD kao i
2,8 milijardi čiji je prihod manji od 2USD. U svakom slučaju je broj siromašnih u tom
razdoblju smanjen za 200 mil. ljudi. U sljedećih 50 godina, predviđa se da će svjetsko
stanovništvo porasti sa 6 na 9 milijardi ljudi od čega će skoro 95% tog rasta pripasti zemljama
u razvoju. Milenijski razvojni ciljevi oko kojih su se 2002. 189 zemlje Ujedinjenih naroda
dogovorili zrcalo su jedne jedinstvene sloge oko toga što je potrebno napraviti kako bi se
smanjilo siromaštvo. Ti ciljevi predstavljaju određene zadaće na kojima će raditi i oni koji
nude novac odnosno pomoć kao i oni koji tu pomoć primaju.Neki od ciljeva su istrebljivanje
ekstremnog siromaštva i gladi, osnovna škola za sve, jednakopravnost i prava žena,
reduciranje djece koja umiru,poboljšanje zdravlja majki, borba protiv virusa HIV-a, malarije i
ostalih bolesti, ustrajnost u zaštiti okoliša, razvoj globalnog partnerstva za razvoj. Zadnji cilj
između ostalog definira uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju.
Da bi se spomenuti ciljevi ispunili potreban je golemi trud i briga od strane razvijenih zemalja
oko gospodarske politike, učinkovitog i nekorumpiranog menadžmenta javnog sektora što bi
pridonosi ulaganju dodatnog kapitala.
2.2.1.2. Projekti MMF-a i Svjetske banke
Proljetno zasjedanje 184 članice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u
prethodna dva dana usredotočilo se na reformu Fonda i borbu Banke protiv siromaštva i
korupcije kako bi bile učinkovitije u globaliziranom gospodarstvu. Međunarodni monetarni i
financijski odbor (IMFC) koji upravlja MMF-om, odobrio je planove za novi multilateralni
mehanizam nadzora koji bi trebao spriječavati prelijevanje posljedica ekonomske politike
jedne zemlje na drugu. IMFC je ovlastio direktora MMF-a Rodriga Rata da do sljedećeg
susreta u rujnu u Singaporeu razvije konkretne prijedloge za reformu glasovanja u MMF-u
kako bi se povećao udio glasova novih gospodarskih sila i ojačala njihova uloga u njegovu
odlučivanju. Zemlje poput Kine, Južne Koreje, Meksika i Turske mogle bi dobiti veći udio
glasova koji bi odrazio njihovu sve veću ekonomsku važnost u svijetu. Predložene reforme
osnažile bi ulogu MMF-a u globalnoj koordinaciji ekonomske politike i proširilo njegovu
ulogu u nadzoru politike valutnih tečajeva, što aktivno zagovaraju SAD i drugi članovi
skupine sedam najrazvijenijih zemalja G7 koje pate zbog politike tečaja Kine. Članice
Svjetske banke su na sastanku u Washingtonu odobrile plan za ukidanje dugova 17 afričkih i
latinoameričkih zemalja u vrijednosti od 37 milijardi dolara, a MMF se već ranije suglasio na
sličan paket mjera. Svjetska banka je također objavila novi projekt promicanja uporabe čiste
energije u zemljama u razvoju koja bi zadovoljila njihove sve veće potrebe za energijom
istodobno manje ugrožavajući okoliš.Prema bančinu izvješću, troškovi zemalja u razvoju za
prilagođavanje projiciranim izmjenama svjetske klime će iznositi između 10 i 40 milijardi
dolara godišnje.18
18Limun.hr: http://limun.hr/main.aspx?id=20821 (28.04.2014.)
2.3. Svjetska banka i Republika Hrvatska
Svjetska banka je emitirala sveukupno 1.571.412 dionica od čega Hrvatska ima u njenom
ukupnom kapitalu 2.293 dionice. Upisani kapital Hrvatske iznosi USD 276,64 milijuna.
Temeljem broja dionica i uplaćenog udjela u kapitalu Hrvatska ima pravo na 2.543 glasa što
čini 0,16% glasačke snage. Temeljem Zakona o prihvaćanju članstva RH u MMF-u i drugim
međunarodnim financijskim organizacijama na temelju sukcesije (Narodne novine, br. 89/92),
Ministarstvo financija određeno je kao nadležno tijelo za suradnju sa Svjetskom bankom, te je
ovlašteno u ime Republike Hrvatske obavljati sve poslove i transakcije koje su dopuštene
prema Statutu Banke. Hrvatska se nalazi u nizozemskoj konstituenci kojoj je na čelu izvršni
direktor Svjetske banke g. Ruud Treffers. Nizozemska konstituenca uključuje 13 zemalja:
Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Gruzija, Izrael, Hrvatska, Makedonija,
Moldova, Nizozemska, Rumunjska, Ukrajina i Crna Gora. Od 1. siječnja 1998. u Zagrebu
djeluje i stalni Ured Svjetske banke, koji je 1. listopada 2001. prerastao u Regionalni ured
Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Krajem studenoga 2006. godine, u
sklopu svoje reorganizacije, Svjetska banka je preselila Regionalni ured u Washington, a u
Zagrebu je ostao Ured za Hrvatsku, na čelo kojeg je izabran voditelj ureda g. Andras Horvai.
Od rujna 2007. godine Banka je reorganizirala svoje odjele kako bi povećala svoju efikasnost
u radu sa zemljama članicama. Hrvatska je svrstana u Odjel za Srednju Europu i baltičke
zemlje. Svrstavajući Hrvatsku u grupu sa zemljama članicama Europske unije Svjetska banka
je pokazala kako doživljava napredak i reforme koje se provode u Hrvatskoj. Novi odjel
obuhvaća 10 zemalja članica EU iz zadnja dva kruga proširenja te Hrvatsku. Od 1993. godine
do studenog 2008. godine Banka je Hrvatskoj odobrila 42 zajma (od čega 29 izravnih i 13
zajmova uz državno jamstvo) vrijednosti 1,7 milijardi EUR. Za provedbu projekata i
korištenje aktivnih zajmova zadužena su resorna ministarstva odnosno vladine agencije
(HBOR, Hrvatske vode i dr.). Ministarstvo financija koordinira, planira, predlaže i ugovara
nove zajmove i darovnice ,prati i evidentira njihovo korištenje, te izvršava otplatu dospjelih
obveza prema Banci temeljem izravnih javnih zajmova, dok obveze temeljem zajmova
sklopljenih uz državno jamstvo otplaćuju izravno dužnici.19
Tablica 2: Zajmovi u pripremi
Projekti u pripremi (zajmovi IBRD) Valuta Predviđeni iznos zajma(visoki scenarij)
19 Ministarstvo financija: http://www.mfin.hr/hr/svjetska-banka (28.04.2014.)
1. Projekt Luka Rijeka II EUR 84.000.000
2. Projekt zaštite od onečišćenja obalnih voda 2 EUR 60.000.000
3. Projekt reforme pravosuđa USD 35.000.000
4. Projekt upravljanja sustavom zaštite od
prirodnih nepogoda
USD 48.000.000
5. Projekt jačanja sustava zaštite prirode USD 30.000.000
6. Projekt sustava navodnjavanja USD 100.000.000
Izvor: Ministarstvo financija: http://www.mfin.hr/hr/svjetska-banka
Od 1995. do studenog 2008. godine Republici Hrvatskoj odobreno je 50 darovnica u
vrijednosti preko 63,7 milijuna USD. Sredstva tih darovnica koriste se putem Banke kao
provedbene agencije, a odobrena su iz međunarodnih fondova tehničke pomoći globalnog
fonda za zaštitu okoliša (Global and Environmental Facility - GEF), Fonda za institucionalni
razvoj (Institutional Development Fund - IDF), fonda za razvoj politike i ljudskih resursa
(Policy and Human Resources Development Fund PHRD) te iz sredstava donacija vlada
Japana, UK Velike Britanije i Sjeverne Irske, Nizozemske, Švedske i Norveške te iz
Programa CARDS Europske Unije. U ožujku je potpisana darovnica GEFa u iznosu od 5 mil.
USD za Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi. Pregovori za darovnicu GEFa za Projekt
upravljanja slivom rijeka Neretve i Trebišnjice u iznosu od 2 mil USD održani su 3. travnja
2008. godine a ugovor o darovnici je potpisan 9. rujna 2008.
2.3.1. Strategija za Hrvatsku
Strategija suradnje Svjetske banke sa Republikom Hrvatskom od 2005. do 2008. godine
(Country Assistance Strategy - CAS) privedena je kraju sa 30. lipnja 2008., datumom koji
označava kraj fiskalne 2008. godine za Svjetsku banku. Za novo četverogodišnje razdoblje
2009.-2012. donesen je novi strateški dokument pod nazivom Strategija partnerstva Svjetske
banke i Republike Hrvatske (Country Partneship Strategy - CPS). Cilj Strategije partnerstva je
pružanje potpore Republici Hrvatskoj u procesu pristupanja Europskoj uniji putem
izjednačavanja razine dohotka u RH sa razinama dohotka država članica EU i podizanjem
životnog standarda građana RH. Prioritetna područja za ostvarenje ovog cilja su: održavanje
makroekonomske stabilnosti; jačanje ekonomskog rasta predvođenog privatnim sektorom i
ubrzavanje konvergencije sa EU; povećanje kvalitete i učinkovitosti socijalnog sustava te
unaprjeđenje održivosti dugoročnog razvoja.20
http://www.banka.hr/hrvatska/ebrd-eib-i-svjetska-banka-u-hrvatsku-ulozili-vise-od-1-1-mlrd-
eura
20 Ibidem
LITERATURA
1. Sapunar, J.: Međunarodni monetarni fond i njegovi instrumenti, Tiskara Krebeg,Zagreb, 1999.
2. Stančić, M.: Međunarodni monetarni fond, Razvoj, Vol X, No 1-2, IRMO, Zagreb, 1994.
3. Matić, B. : Vanjskotrgovinsko poslovanje, Sinergija-nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2004.
4. Matić, B. : Međunarodno poslovanje, Sinergija-nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2004.
5. Krugman,P.R., Obstfeld,M. : Međunarodna ekonomija: Teorija i ekonomska politika, 7.izdanje, MATE, 2009.
6. Vizjak, A., Mujačević, E. : Međunarodni monetarni fond – MMF i Republika Hrvatska, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Opatija, 2011.
RAZNI ČASOPISI I OSTALI IZVORI
1. Ministarstvo financija: http://www.mfin.hr/hr/MMF
2.Hrvatska Narodna banka: http://www.hnb.hr
3. Porezna uprava: http://propisi.porezna-uprava.hr
4. Index.hr: http://www.index.hr/vijesti/clanak/vodece-tvrtke-u-rukama-stranaca-i-drzave-strane-kompanije-izvlace-oko-dvije-milijarde-eura-iz-hrvatske/658595.aspx
5. Jutarnji.hr: http://www.jutarnji.hr/nasljednici-sest-najjacih-obiteljskih-tvrtki-u-hrvatskoj/164382/
6. IMF.org: http://www.imf.org/external/np/exr/facts/glance.htm
7. Limun.hr: http://limun.hr/main.aspx?id=33006
8. Wikipedia.org: : http://sh.wikipedia.org/wiki/Svjetska_banka
9. Limun.hr: http://limun.hr/main.aspx?id=20821
POPIS TABLICA
Tablica 1: Ekonomski pokazatelji Republike Hrvatske prilikom dobivanja prvog stand-by
aranžmana 1991. do 1994. Godine
Recommended