Pedagogija uvod

Pedagogija

Prof. dr. sc. Dubravka Miljković

Sadržaj kolegija

• Što je i čime se bavi pedagogija• Što je odgoj, koji mu je cilj, koji su mu

sadržaji• Tjelesni odgoj• U potrazi za srećom• Osobine dobrih ljudi i kako ih razvijati• Stilovi odgoja i njihove posljedice• Komunikacija u odgoju

LiteraturaObvezna• sadržaj predavanja• Miljković, D. (2009.). Pedagogija za sportske trenere. Zagreb: KIF

Dopunska• Bratanić, M. (2002.). Paradoks odgoja. Zagreb. Hrv. sveučilišna

naklada.• Miljković, D., Rijavec M. (2009.). Razgovori sa zrcalom. Zagreb:

IEP-D2.• Miljković, D., Rijavec M. (2004.). Tri puta do otoka sreće. Zagreb:

IEP-D2.• Rijavec, M., Miljković, D. (2006.). Tko su dobri ljudi. Zagreb: IEP-D2.• Silov, M. (2003.). Pedagogija. Zagreb: Persona.

Pedagogija

• grč. paidagogos (pais=dijete; agein=voditi)

Dječak s pedagogom koji sjedi oko 375.-350. p.n.e. The Metropolitan Museum of Art, New York

Pedagogija

opća posebne komparativna povijest pedagogije

predškolska

školska

obiteljska

organizacijska

vojna

p. sporta

Što je odgoj?• proces formiranja čovjeka sa svim njegovim

osobinama• bitna i stalna društvena kategorija• uvjet opstanka

ODGOJ Intencionalni - funkcionalni

• namjerni, svrhoviti, planski

• nenamjerni, neplanirani

ODGOJ Širi smisao – uži smisao

• usvajanje znanja, vještina i navika

• razvijanje tjelesnih i intelektualnih snaga i sposobnosti

• izgrađivanje i oblikovanje ličnosti (karakter, pogled na svijet, EQ, motivacija)

• izgrađivanje i oblikovanje ličnosti (karakter, pogled na svijet, EQ, motivacija)

Odgoj – obrazovanje - nastava

O B R A Z O V A N J E

O D G O J

PREDŠKOLSKO RAZDOBLJE

OSNOVNA ŠKOLA SREDNJA

ŠKOLA

VISOKA ŠKOLA-

FAKULTET

RAZDOBLJE NAKON REDOVNOG ŠK.

Moć i granice odgoja

1. pedagoški optimizam

2. pedagoški pesimizam

3. teorija konvergencije

4. suvremeno shvaćanje

Moć i granice odgoja 1. pedagoški optimizam

• Država: Odgoj je najvažniji društveni zadatak

Platon (427. – 347.)

Kvintilijan (42.-118.)

• Radosna nastava• djecu treba

– dobro upoznati i individualno im pristupati

– voljeti ih– pohvaljivati

• gradivo dijeliti na smislene cjeline

• učitelj: – mora biti što obrazovaniji – ne smije se uzrujavati

Preformatizam

• dijete = mini čovjek• A: rađa se s od Boga

danom čistoćom i nevinoću (pa se kasnije pokvari)– dobar odgoj = uzoran

čovjek

• B: po prirodi je griješna i nemoralna neznalica (koju treba popraviti)– uništi izvorno zlo = uzoran

čovjek

• svirepost učitelja / odgajatelja

• mehaničko zapamćivanje

Srednji vijek

• gradivo treba razumjeti

• voditi računa o osobinama djece i njihovoj aktivnosti u nastavi

• znanstveno educirati učitelje

Humanizam i renesansa

kraj 14., 15. i 16. st.

Humanisti

• Vittorio da Feltre (1378.-1477.)

Casa giocosa

• Francois Rabelais (1494.-1553.)

Gargantua i Pantagruel

Formirana glava vrijedi više nego puna.

Michel Montaigne (1533.-1592.)

Desiderius Erasmus (1466.-1536.)

• Pohvala ludosti: osuđuje svirepost učitelja

• odgoj i obrazovanje djevojčica

• odgoj prilagoditi prirodi djeteta

• bez pretjerivanja

Moć i granice odgoja 1. pedagoški optimizam

• Socijalisti utopisti (Morus, Campanella)

• Doba prosvjetiteljstva Leibniz: Dajte nam u ruke pravi odgoj i mi ćemo za manje od jednog stoljeća izmijeniti karakter Europe!

G.W. Leibniz (1646. – 1716.)

Jan Amos Komensky

• Od svakog se odgajanika može izgraditi čovjek

• (ili skoro svakog: 1 od 1000 ipak ne uspije)

• nastavu organizirao po razredima i nastavnim predmetima

• koncepcija školske godine i rasporeda sati

• zornost i aktivnost u nastavi

• maturalno putovanje

• permanentno obrazovanjeJ.A. Komensky

(1592.-1670.)

Immanuel Kant (1724.-1804.)

• Čovjek može postati čovjekom samo putem odgoja. On nije ništa drugo do ono što od njega učini odgoj. (A može ga odgajati samo netko tko je i sam odgojen.)

Spis o pedagogiji, 1803.

J.J. Rousseau

(1712.-1778.)

- Emil, ili o odgoju – 1762. povratak prirodi: čovjek je po prirodi dobar (društvo ga pokvari)

- odgoj: što povoljnije okolnosti za razvoj i individualno stjecanje iskustava

John Locke (1632.-1704.)

• Tabula rasa

• Gentlemanu nije potrebno da sve nauči; dovoljno je ako mu pokažemo kako da se dalje obrazuje sam.

•Batina stvara ropski karakter

• Kako Gertruda uči svoju djecu

• Abeceda opažanja

• uloga majke u odgoju• odgoj glave, srca, ruke• odgoj je nužan za SVE• razvijanje dječjeg

mišljenja: krajnja svrha nastave

J.H. Pestalozzi (1746.-1827.)

• pedagogiju utemeljio u psihologiji i etici

• cilj odgoja: moralni karakter

• razlikuje vođenje i odgoj

• sredstva vođenja: opomena, nadzor, naređenje, zabrana, kazna (tjelesna OK), igra, rad, autoritet, ljubav

• najvažnije sredstvo odgoja: nastava

J. F. Herbart (1776.-1841.)

• prvi obradio sustav predškolskog odgoja

• već malo dijete ima svoje određene sklonosti treba uzimati u obzir

• pomoći djetetu da kroz igru razvije osjetila i nauči govor

F. Fröbel (1782.-1852.)

• O umnom, moralnom i tjelesnom odgoju

• Cilj odgoja: pripremiti za potpun život i životnu borbu

• Glavno načelo nastave: osposobljavanje za samoobrazovanje i utilitarizam

H. Spencer (1820.-1903.)

• pedagogiju i didaktiku utemeljiti u psihologiji

• razvoj misaonih sposobnosti i motivacije za učenje

• učenja treba kombinirati:– aktivno (temeljem

vlastita iskustva)– pasivno (u školi)

K. D. Ušinski (1824.-1870.)

• teorija slobodnog odgoja (dijete je idealno biće)

• osnivač i učitelj prve alternativne škole

• sloboda nastavnih oblika i metoda

• nužnost individualnog pristupa svakom djetetu

• od 1861. izdavao svoj pedagoški list Jasna Poljana

L. N. Tolstoj (1828.-1910.)

Naši krajevi

• 1859. god.:

Napredak - list za učitelje, odgojitelje i sve prijatelje mladeži.

• Najglavniji uzgojni faktori i njihove dužnosti (Stjepan Basariček, 1875.)

• Uzgojna obuka (Davorin Trstenjak, 1907.)

• Majke, domovina na vas gleda (Marija Jambrišak, 1890.)

• Što da čitaju naše mlade djevojke (Jagoda Truhelka, 1892.)

• Kako se uče slijepa djeca čitati i pisati (Vinko Bek, 1888.)

• Stramputice u odgojivanju. Roditelji se omraze djeci, ako jim zabrane nevinu kakovu zabavu; ako su hladni na njihovo milovanje i veselje. (1862.)

• 1.dio: Uzgojoslovje - 1880.

• 2. dio: Obće obukoslovje – 1882.

• 3. dio: Posebno obukoslovje - 1884.

• 4. dio: Povijest pedagogije – 1881.

HPKZ: Knjižnica za učitelje

promovirao pedagoški sustav Herbarta i herbartovaca

• 1908.-9. Uvod u eksperimentalnu psihologiju, I – II

• 1910.-11. Uvod u eksperimentalnu pedagogiju I – II

P. Radosavljević (1879. – 1958.)

Moć i granice odgoja 2. pedagoški pesimizam

• XIX.st.: J.Lamarck; Ch. Darwin… čovjek je produkt naslijeđa teorija nativizma

• djeca nasljeđuju grijehe svojih predaka

• H.Ibsen: Sablasti• E.Zola: Čovjek-zvjer

Cesare Lombroso, 1871.

Teorija o rođenom zločincu:

A: kradljivci po dućanima

B: prevaranti

H: džepari

E: ubojice

Moć i granice odgoja 3. teorija konvergencije

• nasljeđe + okolina

W. Stern (1871.-1938.)

N L O

JA

Moć i granice odgoja 4. suvremeno shvaćanje

Kad bi odgoj bio dovoljan… Donald (10mj) i Gua (7,5mj)

• odgajani zajedno 1 god.• intelektualno

napredovali podjednako• govor: D• razmijevanje govora: u

početku G• motorički razvoj: G• emocije: G

W.N. i L.A.Kellogg, 1933. Majmun i dijete

Kad bi nasljeđe bilo dovoljno… Amala (2+2) i Kamala (8/9+9)

• Indija, 1920.god.• bez osjeta hladnoće• bez složenih emocija• razvijen noćni vid• izuzetan sluh i njuh• ne mogu uspravno

hodati• ne mogu govoriti

Temeljna obilježja odgoja

1. svjesno, namjerno djelovanje

2. povijesna kategorija

3. lanac koji povezuje generacije4. društveno uvjetovan