View
10
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
Seme rađa profi t
Limagrain d.o.o.
21000 Novi Sad, Radnička 30aTel: 021/4750-788; Fax: 021/4750-789
www.limagrain.rs
U OVOM BROJUKOMASACIJA U RADENKOVIĆU I ZASAVICI:
Prvo objašnjenja, pa odlučivanje Strana 3.
NAKNADA ŠTETE RATARIMA BOSUTA I SREMSKE RAČE:
Voda odnela - grad vraća Strana 7. SMS MALI OGLASI
063/8526-021
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
E-mail:nsberza@eunet.rs, www.proberza.co.rs
SREMSKA
POLJOPRIVREDAGodina IV • Broj 72 • 25. septembar 2015. • cena 40 dinara
od 14.9. do 18.9. 2015.
NI KIN CI • U PO SE TI PO RO DI CI ČI KA RIĆ
Rast ce ne so je
Rast ce ne pše ni ce
Star to va lo tr go va nje ku ku ru zom ro da 2015.
PAPRIKA
Sep tem bar se bli ži kra ju što zna či da po la-ko po či nje vre me u ko jem go spo da ri pa-pri ka. Ko li ko je ovo po vr će va žno naj bo lje
zna ju Jar ča ni ko ji tvr de da pro iz vo de naj bo lju ro bu.
Tre nut na ce na cr ve ne ro ge iz no si 200 do 300 di na ra za džak od šest do se dam ki la, ali je kup ci ma uvek is pla ti vi je da ku pe kar ton sko pa ko va nje od 14 ki lo gra ma pa pri ke, dok za ki-lo gram ši lje na ja rač kim te zga ma tre ba iz dvo ji ti 35 di na ra. Stra na 11.
Strana 9.
Fo to
: M
. M
ileu
snić
Strana 9.
Vinograd tražipoštovanje
Ma li nja ci u sr cu Sre ma
Dra gan i Mir ja na Či ka rić su du go raz-mi šlja li da li da ra tar stvo za me ne ne-kom dru gom pro iz vod njom. Ka ko sa-
da stva ri sto je, iz gle da da su bi li u pra vu. Ne dav no su sve li ra čun i, ka ko re ko še, le po za ra di li.
Stra na 5.
ŠIDSKI VINOGRADAR MILOŠ RADEKA:
2 25. septembar 2015.
AKTUELNOSTI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnivač i izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica • Trg vojvođanskih brigada broj 14/II • direktOr: Dragan Đorđević
• Glavni i OdGOvOrni urednik: Živan Negovanović • direktOr MarketinGa: Zlatko Zrilić tehnički urednik: Marko Zrilić • re dak Ci Ja: Sve tla na Đa ko vić, Ka ti ca Ku zma no vić, Marija Balabanović, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević, Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović • MarketinG: 063/8526-021 • ŠtaMpariJa: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad • e-mail: poljoprivreda@sremskenovine.co.rstelefOn/fax: 022/610-144 • Registarski broj NV000659
SREMSKA
POLJOPRIVREDACIP - Каталогизација у публикацијиБиблиотека Матице српске, Нови Сад
63(497.113)
Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović. - God. 1, br. 1 (okt. 2012) - . - Sremska Mitrovica: Sremske novine, 2012-. - Ilustr. ; 46 cm
Dva puta mesečno.ISSN 2217-9895COBISS.SR-ID 273701127
Je se nji ra do vi na srem skim po-lji ma su u pu nom je ku. Naj vi še lju di i me ha ni za ci je an ga žo va no
je na ski da nju ro da mer kan til nog ku ku ru za ko jim je na srem skim po-lji ma za se ja no 119.506 hek ta ra.
Ge ne ral ni se kre tar Srem ske pri-vred ne ko mo re vla di mir vla o vić ka že za “Srem sku po ljo pri vre du” da iz ve šta ji sa te re na spo ro pri sti žu, ali se ipak mo že go vo ri ti o ša ro li kim pri no si ma ko ji ove go di ne naj vi še za vi se od to ga ko li ko je le tos bi lo ki še na po je di nim par ce la ma.
- O pro seč nim pri no si ma je još ra no go vo ri ti, ali pri me ra ra di, mo-že se is ta ći da je na po čet ku ber-be u rum skom ata ru pri nos ku ku-ru za oko 4,5 to ne po hek ta ru. Što se sun co kre ta ti če, ski nut je rod sa svih 9.267 hek ta ra, a pri kra ju je i ski da nje use va so je sa 30.017 hek-ta ra. Pre o sta lo je da se ski ne rod sa
par ce la ko je su za se ja ne ka sni jim sor ta ma. Či nje ni ca je da će rod bi ti znat no ma nji od že lje nog, a za ilu-stra ci ju je do vo ljan po da tak da je u rum skom ata ru pro e čan pri nos so je 1,5 to na po hek ta ru. Za ni mlji vio je da smo do bi li in for ma ci je i da je na par ce la ma u pe ći nač koj op šti ni rod so je ove go di ne znat no bo lji ne go u šid skim ata ri ma što se do sa da ni je
de ša va lo. Tek ka da se kom ple ti ra ju zva nič ni iz ve šta ji, do bi će mo po dat ke za de talj ni je ana li ze – ka že Vla o vić.
Pre ma in for ma ci ja ma do ko jih je do šao naš list, na pod ruč ju šid ske op šti ne pro se čan pri nos sun co kre ta bio je 2,94 to ne po hek ta ru, a so ja je ro di la 1,83 to ne po hek ta ru.
O ve li kim osci jal ci ja ma u pri no si-ma, go vo ri i struč ni sa rad nik u Po ljo-
pri vred noj struč noj slu žbi Srem ska Mi tro vi ca dr vla di mir Ma rić ko ji is ti če da su ši rom Sre ma pri met ne raz li ke u pri no si ma i unu tar jed nog ata ra što naj bo lje go vo ri o to me da su na pri no se ku ku ru za uti ca le, ne sa mo vre men ske (ne)ne pri li ke, već i iz bor hi bri da, kva li tet ze mlji šta i pri me na pu ne agro teh ni ke.
- Vre men ske pri li ke to kom ju la i av gu sta me se ca ni su po go do va le raz vo ju ra tar skih use va, po seb no ku ku ru za. Vi o ske tem pe ra tu re, pra-će ne ne do stat kom pa da vi na, utic-le su na lo šu oplod nju ku ku ru za, na lo še for mi ra nje i na li va nje zr na i kao po sle di ca sve ga to ga,oče ku-je se da će i pri nos ku ku ru za bi ti uma njen, ka ko u od no su na pro šlu go di nu, ta ko i u od no su na vi še go-di šnje pro se ke – ka že dr Ma rić za naš list.- Ber ba ku ku ru za u kli pu i kom baj ni ra nje u zr nu uve li ko tra je,
a pri no si su raz li či ti i u mno go me za vi se od pri me nje ne teh no lo gi je pro iz vod nje, na ka kvom ze mlji štu se ku ku ruz uz ga ja, a ove go di ne je mno go zna čio i lo kal ni ras po red pa da vi na. Ima mo slu ča je ve da je u po je di nim de lo vi ma Sre ma bi lo pa-da vi na to kom ju la i av gu sta me se ca i to se od ra zi lo i na pri nos. Oče ku je-mo, glo bal no gle da no da ove go di-ne, pro se čan rod ku ku ru za u Sre mu bu de za 20 do 30 od sto, u za vi sno-sti od lo ka li te ta.
Po sto je raz li ke od op šti ne do op šti ne, čak i unu tar jed nog ata-ra. Sve za vi si od to ga ka kav je bio let nji ras po red pa da vi na. U Voj ki, Man đe lo su, Di vo šu po sto je raz li ke u pri no si ma čak i unu tar jed nog ata-ra pa ta mo pri no si za vi se ka ko od teh no lo gi je, ta ko i od ze mlji šta, ali i od hi bri da ko ji su se ja ni.
Ž. n.
Po če tak ovo go di šnje ber be obe-le ži lo je i to da ma li pro iz vo-đa či uglav nom be ru ku ku ruz u
kli pu i sme šta ju ga u čar da ke, bez že lje da ga usko ro kru ne i pro da-ju. ...
Zbog su še pro se čan pri nos ku ku-ru za u Bač koj, ali i na ve ćem de lu voj vo đan skih ata ra, kre ta će se od 3 i po do 4 to ne. To su zva nič ne pro-ce ne. Na te re nu ima slu ča je va gde je ob ra no ma nje od to ne po hek ta-ru, ali ni su ret ki ni re kor di od čak 12 to na zr na po hek ta ru.
Ono što be le ži po če tak ovo go-di šnje ber be na še naj ma sov ni je ži ta ri ce je i to da ma li pro iz vo đa či uglav nom be ru ku ku ruz u kli pu i sme ša ta ju ga u čar da ke, bez že lje da ga sko ro kru ne i pro da ju.
Pro šle go di ne be ri ćet, ove go di-ne su ša – oce na je mno gih kad je rod ku ku ru za u pi ta nju, no sve če-šće struč nja ci i pa o ri ni su sklo ni da po dr že ta kvu glo bal nu pro ce nu.
I u Bač koj, na re la tiv no ma lom pro sto ru ne kad i u istom ata ru, use vi iz ge la da ju pot pu no dru ga či je. Iako sve sni da je su ša uze la da nak, pro iz vo đa či u Ku cu ri, na kon pr ve ber be u kli pu, ka žu da su pri no si žu tog zla ta tek ne što ma nji ne go la ne.
Po ljo pri vred nik Ju li a jan Va da ski pro ce nju je da je rod ku ku ru za do-bar i da je on svo ja dva čar da ka, kao i la ne, na pu nio ku ku ru zom.
- Ob rao sam ku ku ruz u kli pu jer mi to da je ne ku si gur nost, a isto-vre me no ni ko me ne pla ćam la ger ni tre ti ra nje si lo sa. Po red to ga, imam
i lo še is ku stvo ka da je pla ća nje u pi ta nju. Se lja ci ma se obe ća va ber-zan ska ce na, a na kra ju ne bu de ta ko. Za to ću sa če ka ti i pro da ti ku-ku ruz kad mi ce na bu de od go va ra la – ka že Ju li jan.
Ni Vla di mir Sa bo Daj ko za sad ne raz mi šlja o pro da ji ku ku ru za.
- La ne su nam za ku ku ruz nu di li po 10 i 12 di na ra za ki lo gram, što je za pro iz vo đa če bi la pra va ka ta-stro fa. Lju di ni su ima li ni go ri vo da pla te, a on da su se hva li li ka ko je dr ža va naj vi še za ra di la na iz vo zu pše ni ce i ku ku ru za. To je ono što
naj vi še po ga đa baš nas ma le pro iz-vo đa če – is ti če Vla di mir.
Si ni ša Ja gli ca čak je ku pio po lov-ni „Zma jev“ be rač, ka ko bi pru žao uslu ge se lja ci ma ko ji ne ma ju sop-stve nu me ha ni za ci ju i za do vo ljan je, jer ve ći na pro iz vo đa ča že li da sme šta kli po ve u čar da ke, ta ko da za nje ga ima po sla.
Kad će pro da va ti ku ku ruz ovi pro-seč ni ili, ka ko oni ka žu, ma li pro iz-vo đa či? Tek na pro le će, pred se tvu, kad im za tre ba re pro ma te ri jal. Ako išta dru go, čar da ka ne manj ka...
d. du mo njić (RTV)
Na po čet ku ber be ku ku ru za u cen tral noj Sr bi ji po ljo pri vred-ni ci oče ku ju da će pri nos bi ti
i vi še ne go pre po lo vljen ove go di ne zbog ve li ke su še ko ja je uti ca la i na for mi ra nje zr na u kli pu. Ni za sa di so je u Šu ma di ji ni su pro šli bo lje pa će po ljo pri vred ni ci je dva us pe ti da vra te no vac ko ji su ulo ži li u sa mu pro iz vod nju.
Po ljo pri vred ni ci u Šu ma di ji po če li su sa ber bom ku ku ru za iako su kli-po vi do sta ma nji ne go pret hod nih go di na.
Pri nos ku ku ru za je zbog ve li ke su še i ja kog sun ca na ve ći ni nji va Cen tral ne Sr bi je ma nji za 60 od sto u od no su na pro šlu go di nu.
Mi la nu Vuč ko vi ću, po ljo pri vred-ni ku iz se la Ra ško vić kod Kni ća, uma njen je pri nos na svim ra tar-skim kul tu ra ma i ove go di ne je dva će mo ći da po kri je tro ško ve pro iz-vod nje.
- Ulo ži li smo oko 500 evra po hek ta ru. Ovim ro dom i sa ovom ce-nom ku ku ru za ko ja je sa da ne kih 16-17 di na ra, mi ne mo že mo ni se-tvu da po kri je mo. Ku ku ruz je upo la ma nji ne go pro šle go di ne, skroz je osu šen jer kod nas ni je pa la do bra ki ša po sled nja tri me se ca. Ku ku ruz
je bio bez vo de i sa da se sma njio, iz ra dio je zr no, ali ne ma pri no sa. Da ni je osta lo ne što od pro šle go di ne, mo rao bih da sma njim i broj sto ke ali po što imam od pro šle go di ne, ne ka tri - če ti ri osta vlje na va go na ku ku ru za, us pe ću da odr žim stoč ni fond - ka že Mi lan Vuč ko vić.
Naj ve ći pro blem po ljo pri vred ni ka je taj što ove go di ne ne će mo ći ni da za ra de od ra tar skih kul tu ra s ob-zi rom na tro ško ve pro iz vod nje.
- Pro blem je uglav nom ce na ali ne sa mo kraj njeg pro iz vo da, zr na ku ku ru za, ko ja va ri ra i ni je sta bil-na, me nja se iz go di ne u go di nu u za vi sno sti od to ga ka ko ne ko na tr-ži štu od re di, već i ce ne re pro ma-te ri ja la, po go to vu naf te, su do sta vi so ke ta ko da su sa ma ula ga nja u po ljo pri vre du vi so ka. Sa dru ge stra-ne, ka da se de se ne po go de kao što su su še, po pla ve, grad sve to uti če da se sma nje pri no si - ka že Ne boj ša Ar se ni je vić, šef od se ka za po ljo pri-vre du u op šti ni Knić.
Po ljo pri vred ni ci tvr de da uvek ima pro ble ma u pro iz vod nji ka da ra tar ske kul tu re za vi se od kli mat-skih uslo va, me đu tim u po sled njih par go di na ne pam te ve ću su šu u Šu ma di ji. rtv
NO VI SAD • Je se nJa Ber Ba u Bač kOJ
ne žu re s pro da jom- la ne su nam za ku ku ruz nu di li po 10 i 12 di na ra za ki lo gram, što je za pro iz vo đa če bi la pra va ka ta stro fa. lju di ni su ima li ni go ri vo da pla te, a on da su se hva li li ka ko je dr ža va naj vi še za ra di la na iz vo zu pše ni ce i ku ku ru za. to je ono što naj vi še po ga đa baš nas ma le pro iz vo đa če – pri ča ju bač ki ra ta ri
Čardakanemanjka
KRA GU JE VAC Ber Ba ku ku ru za u Šu Ma di Ji
su ša pre po lo vi la rod
Klipovibezdobrogzrna
Je se nJa Ber Ba u sre Mu
let nje ki še od re di le pri nospo če tak ber be ku ku ru za u sre mu po ka zao da su na pri no se uti ca le vre men ske pri li ke, ali i pri me na agro teh ni ke, kva li tet ze mlji šta i iz bor hi bri da
Različitiprinosiiunutarjednogatara
325. septembar 2015.
AKTUELNOSTI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
NadležniuGraduSremskaMitrovicapokrenulisuaktivnosti da ove godine započnu
komasaciju u dve katastarske opštinena teritoriji kojapripadaMačvi, a gde taj posao do sada nijebiourađen ili gde je trebalodasestanje na terenu promeni, te takoeliminišu male parcele, a sve doprineseukrupnjavanjuposedaiboljemiskorišćavanjupoljoprivrednogzemljišta. Radi se o katastarskimopštinama Radenković i Zasavicaza koje je programedonelaSkupština grada Sremska Mitrovica, anakontogaiodlukeosprovodjenjukomasacije i rešenja o imenovanjukomisija.Ali,kakostvarisadastojeizvestanjepočetakizvođenjakomasacije u katastarskoj opštiniRadenković. U katastarskoj opštiniZasavicatogazasadanećebiti,jermeštanisubiliprotivovogpostupkazbognedovoljneupućenostištatodonosiilijošboljezbogdezinformacija.
Evi dent ne po tre be
URadenkovićusupoljoprivredneparcelemale,jedanvlasnikimamnogoparcelasvogposedazamlje,dakako, da su u tom slučaju neophodni poslovi ukrupnjavanja. Komasaciju finansira Grad SremskaMitrovica,onanekoštaništapoljoprivrednike,amićemokonkurisatiu resornompokrajinskom sekretarijatuzapovraćajpolovineuloženihsredstava,jertakavkonkurspostojipodsećaukratkookomasacijinačelnik Gradske uprave za poljoprivreduuSremskojMitrobviciVladimirNastović.Premaskupštinskojodlucidone
toj krajem jula ove godine, u Radenkovićućeseobavitikomasacija1.279hektarazemljezbogpotrebegrupisanja usitnjenih katastarskihparcelavlasnikapoljoprivrednogzemljištačijajeprosečnaveličina0,39hektara.Komasacijomćesedoprineti grupisanju i, ne samo ukrupnjavanjupojedinačnogposeda,veći uredjenju državnog zemljišta,
omogućiće se projektovanje novemrežepoljskihputevau skladu satehničkimrešenjimaputevaprvogidrugogreda,kanalaipoljozaštitnihpojasa i rekultivacijepovršina starihpoljskihputeva.Razloziovekomasacijesu i izgradnjapoljozaštitnihšumskihpojaseva,ispravljanjaiproširenjagranicagrađevinskogreona,realizacijaprojektasistemazanavodnjavanjeiodvodnjavanjekaoi rešavanje imovinsko pravnih odnosa i izradanovogdržavnogpremeraikatastranepokretnosti,pišeuodluci.
Radenkovićprihvatio
Odmah nakon donošenja oveodluke u Radenkoviću je bio zbormeštananakomesu impredočenipodaciokomasacijimciljeviimetodamainjihsumeštaniprihvatili većinom glasova. PredsednikSavetaMZVladaTurudićizRadenkovića kaže da je i pre ovogzboragrađanaispitivanoraspoloženjeRadenkovčanaokomasaciji,anasamomzboruizvršenajeprezentacijivažnogposlatakodasuljudiimaliprilikudaodstručnjaka i čelnikagradačujuodgo
vorenapitnjakojasuimbilanajinteresantnija.Pitalisumeštanionoštoihtišti
okvalitetuzemlje,izražiliželjudanebudeseobeupotesima,daakonapovršiniimaviševlansikadasenjihoveželjeispoštujuislično.Formiranajekomisijazaselo,kojajepromenjiva, i sada se čekaju pareizpokrajinskogirepubličkogfondazapočetakposla–pričaVladaTuruduć.Šef mesne kancelarije u ovom
seluRadojicaTurudić,dodajedaje sveproteklona zborukako je itrebalo, da je svako od prisutnihljudi imaliprilikudapitaju idaonličnosmatradajekomasacijadobrastvarzasveonekojimasuparcelesitnejerjepoznatodasenavećimparcelamadobijajuboljirezultati.
UZasavicitražedodatnaob ja šnje nja
Nasuprot Radenkovčanima, uZasavici2isteaktivnostijeorganizovaoZlatanMilovančević predsedniksavetamesnezajednice,alibezuspeha.Organizovaoječakdvaputa zborameštana na istu temu,ali je prevagnulo odbijanje komasacije.Neznamštasedesilo,ljudisu
načuli razne informacije,bolje rećidezinformacijekojejenekoširio.Tojedovelodaseoniuzbuneidasenedočekajuprezentacijepostupkakoji je planiran, već da se na sastanku govori o komasaciji. Idejao komasaciji je u redu – kažeMilovančević.SelaZasavica1 iZasavica2su
jednakatastarskaopštinaaokomasacijije,poideji,nadležnakomisija
trebala da dođe tokom septembraidaseodradionoštojeodrađenouRadenkoviću.Međutim,uZasavici2,objašnjavadaljeMilovančević,nisuuspelidadočekajuseptembar,većsuzbortražiliranije.Sveseodigralonabrzinu,išlo
setakokakosumeštaniželeliivećina jebila protiv komasacije, Prihvatili smo što je većinahtela, pasmoo tomeobavestili predlagača.Narodneće,alihoćedaseotomemakar i naknadno detaljno razgovarakažeMilovančevićnajavljujućiskorizbormeštanaotomeunadidaćetajzbordovestidostanja“čistihračuna”.Stručnakomisijazasprovodjenje komasacije će, kako
jenajavljeno,doćiovenedeljeiobjasnitimeštanimašta jecilj,prednostidobitak.
Kao pr ve kom ši je
Komisija za sprovođenje komasacije ćedoćiuZasavici2ponovodaobjasnenekestvaripasemoždadoneseIdrugačijaodluka.No,otomećebitijasnijeteknakonnajavljenogskupa.Biće to prilika da o komasaci
jičujuviše imeštaniZasavice1aMilanIvanković,predsednikSavetamesnezajednicesmatradajeiranijetrebaladabudeorganizovanaprezentacijaprojektadabisevlasnicizemljeupoznalisaonimštaonadonosi,aliseprezentacijauovomselunijenidogodila.Kakodaorganizujem reeferen
dumokomasacijikadneznamdetaljeočemuseradi,kadnijebilaprezentacija?Dolazilisuljudikodmene,jer sudobijalidezinfirmacijeodnekogakaodaćeseuzimati10odstoodnjivaisličnestvari.Sadkadaseodsvegazastalo,jačekamnovuprezentacijuikonkretneodgovorestručnihljudukojiinteresujuiostalemeštaneporučujeMilanIvanković.Hoćelisepromenitistavokoma
sacijiukatastarskojopštiniZasavica,kojojpripadajuselaZasavica1iZasavica2,ostajedasevidinakonzakazivanjanovogzbora.
S.Đaković
SREMSKAMITROVICA•KOMASACIJAPOLJOPRIVREDNOGZEMLJIŠTA-ODIDEJEDOREALIZACIJE
Prvoobjašnjenja,paodlučivanjeMeštaniZasavice2imaju,izgleda,neprijatnaiskustvaizprošlostisazemljištempasuodbilikomasacijumakaronabilanakompletnofinansiranasredstvimagrada.SuprotanstavzauzelisuuRadenkovićupaćeunjihovomatarubitikomasacijeiukrupnjavanjapojedinačnogoraničnogposeda
Dosadašnja procedura okopripreme za sprovodjenje komasacijesuispopštovana,kažeJelena Popović, sekretar SGpredsednik Komisije za komasaciju u katastarskoj opštiniRadenković.Na sednici Skupštine grada
povodom postupaka komasacije
u dve katastarskeopštinedoneta su dva programa, dve odlukeo sprovodjenju i rešenja za dvekomisije od po 16 članova sazamenicima i sekretarom. Potrebno je da se donesu načelakomasacijeposvemusudećinanekojodnarednihsednicagradskeskupštine.
Ko ma si ra ne par ce le pra vil nog ob li ka
ZlatanMilovančević
Proceduraispoštovana
Sni ma nje nji va
Za sa vi ca
Radenković
4 25. septembar 2015.
SUD BI NA OD U ZE TE IMO VI NE (10)
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Posle restitucije i vraćanja oteteimovine, u kojoj stari vlasnici,tojestnjihovipotomci,potražu
ju 140.000 hektara njiva, u Vojvodinićeostatipravopravcatobogatstvopoljoprivrednogzemljišta,apitanjejekako to na najbolji način iskoristiti iunovčiti.Elem, posle denacionalizacije pre
tećićeoko200.000hektarapoljoprivrednogzemljištaudržavnomvlasništvuuVojvodini.Akobisetenjivesveprodalepo,
recimo, 10.000 evra hektar, koliko se sada plaćaju, vojvođanske državne njive vredele bi dve milijardeevra.Međutim,akoisključimoprodajustrancimakaosasvimneprihvatljivscenario,ostajemogućnostdadržavakrozkrediteisubvencionisanekamatepomognedomaćimpoljoprivrednicimadakupenjenenjive.Akoihpakbudeizdavala,uVojvodini ćenaplatiti oko50milionaevragodišnje,imajućiuvidudasezaarenduovdedajeoko250evrapohektaru. Recimo i da se s vojvođanskih
njiva u državnom vlasništvu možegodišnjeubrativišeodstotinumiliona evra.Da se na njima, na primer,proizvodi samo pšenica, napravilo biseoko150milionaevra,sobziromnaprinos od oko pet tona po hektaru icenuodpetnaestakevrocentipokilogramuhlebnogzrna.Ukolikobisetoiskoristilozatovirazvojstočarstvailiprerađivačku industriju, korist bi bilaveća.Naravno,najlakšejeprodatisveiuzetidvemilijardeevraipotrošitiihkoznazašta’pišeSlađaGluščevićunovosadskom,,Dnevniku’’.Pre desetak godina Vojvodina je
imala 240.000 hektara u državnojsvojinipasepotomispostavilodaimai100.000hetkaraviše,atosedesiloizvišerazloga:poZakonuopretvaranjudruštvenesvojinenapoljoprivrednomzemljištuudrugeoblikesvojinenekozemljište ostalo je državno pa je pozakonuiz1992.godine(kadajeministarpoljoprivredeuVladiSrbijebiodrVeljkoSimin, njegov idejni tvorac) uvelikojmerivraćenozemljišteizdruštvene,aneizdržavnesvojine.Sada se u postupku restitucije,
potražuje oko 140.000 vojvođanskihhektaraidržavaimadovoljnozemljišta da namiri stare vlasnike i da jojpopriličandeoostane.Međutim,pro
blemjeutomeštorestitucijaide„puževimkorakom’’i štosečeka izmenazakonakojombi sevraćanjeoranicaolakšaloiubrzalo.Ukupnosepotražujeoko170.000
hektara poljoprivrednog zemljišta,od čega je samouVojvodini višeod140.000.Međutim,zbogveomasloženihuslovazavraćanjekojepropisujesadašnjiZakonorestitucijiinedostatkadokumentacijeokomasaciji iproblema identifikacije poljoprivrednogzemljišta,Agencijazarestitucijujedokrajaoktobra2014.godinevratilatekoko2.000hektarapoljoprivrednogzemljišta.TojerezultatkojinisamaAgencija
za restitucijunije zadovoljna te je iztog razloga kontaktirala s nadležnimministaristvimapravdeifinansijaradiizmeneZakonaorestitucijiudelukojiseodnosinavraćanjepoljoprivredngozemljišta.Ciljje,daseizmenamaZakonatajproblemreši,aliostajedasesačekareakcijatihministarstavakojasu nadležna za pokretanje postupkaizmeneZakona.Po evidencijhi Republičkog geo
detskogzavoda,uSrbiji ima884.046hektara državnog poljoprivrdnog zemljišta.Odtogauzakupseizdajeoko450.000 hektara obradivih površina.Odpreostalih430.000hektaradobardeosenekoristi.
No vac ka sni tri go di ne
Vlasnicioduzeteimovinenanovčano obeštećenjemoći će da računajutek od januara 2018, a ne od aprila2015,kakojebilopredviđeno.Novinajeidaćerokzaisplatudržavnihobveznicazaobeštećenjesa15godinabitismanjenna12godina,javlja,,Blic’’.I dalje ostaje da će maksimalno
obeštećenje u novcu po bivšem vlasniku i podnosiocu zahteva iznositi500.000 evra – kaže Teško je precizirati koliko naslednika očekuje daimsevrateoduzetezgrade,poslovniprostori,njive,šume,preduzeća,aliuMrežizarestitucijuprocenjujudaihje228.000, ili uproseku tri po jednomzahtevu.Izanekihpredmetajesamojedan naslednik, ali ima primera daistudedovinutražičaknjihpedesetitroje,atojeslučajsanaslednicimaizKruševca.Zaobeštećenjevlasnikazakonom
je određen iznos od najviše dvemilijarde evra. Obveznice bi dospevalegodišnje, i to po godini 160 milionaevra’’,kažeStrahinjaSekulić,direktorAgencijezarestituciju.Onoštoćeizmenamaidopunama
zakonaovraćanjuoduzete imovine iobeštećenjubitiolakšanojesteivraćanje poljoprivrednog zemljišta oduzetogkomasacijom.Osimtoga,krugvraćanjaunaturi
seširi inazgradeudržavnojsvojinikoje koriste diplomatskokonzularnapredstavništva, čiji pravi vlasnici sadpolažupravonanjih.Jasno jedadržavanovcazaobe
štećenje nema, ali i da ove izmenenisukonačne,dodajeMileAntić,predsednikMrežezarestituciju.Rok koji će ambasade i konzula
ti,kao ivojna i trgovinskapredstavništva u okviru njih imati da koristezgradeuzakupuje10godina,dokseone ne vrate vlasniku. Poslovni prostori sevraćaju trigodineposlepravosnažnog rešenjao restituciji.Morase težiti naturalnoj restituciji zgrada,lokalaizemljišta,makarisodloženimvraćanjem u posed vlasnicima. PlanAgencije za restituciju, jeste da dokraja2015.godineunaturivratisveobjekte, kao i građevinsko i šumskozemljištekojemožedasevrati.
Ko u klin, ko u plo ču
DokudruženjazapovraćajoduzeteimovineiAgencijazarestitucijutvrdedajedržavanajvećikrivaczaotežanovraćanjepoljoprivrednogzemljišta,izmeđuostalogzbogtogaštonepostojipopisnjivaivaljanadokumentacija u Katastru, nadležni negiraju da
supreprekautompostupku.UpravaMinistarstva poljoprivrede i zaštiteživotnesredinezapoljoprivrednozemljišteodbacilajenavodeAgencijezarestituciju da se protivi vraćanju poljoprivrednogzemljištaupostupkurestitucije.Takosevodiigra,,kouklinkouploču’’. Kako je rečenouMinistarstvu,Agencijazarestitucijunemapodatke o tome koje poljoprivrednozemljište treba da se vrati, i koliko,kolikojetogzemljištapromenilooblikiveličinu,akolikozemljištajeuistomstanju,što,kakojeistaknuto,otežavarestituciju.„Ministarstvupoljoprivredei zaštite životnesredinebiapsolutnoodgovaralo da sada znamo koje zemljište je predmet povraćaja, a kojenijejerbismojošefikasnijeupravljalinjime,aipotencijalnizakupcibiznalidalićezemljištekoristititrigodineilivišepabiiinvesticijeupoljoprivredubileiznatnoveće”,navedenojeuMinistarstvu.Naglašeno je da se oduzeto ze
mljište „može imora”vratiti ranijemvlasniku, odnosno njegovim naslednicima „ukoliko se u postupku predAgencijom za restituciju dokaže dajeoduzeto zemljište sadaudruštvenomvlasništvu i daga je lice steklobezteretnogpravnogposla”.Podsećaseinatodaprilikomdavanjauzakuppoljoprivrednog zemljišta u državnojsvojini na period duži od tri godineMinistarstvo traži od Agencije za restitucijupotvrdudalijeonopredmetrestitucije iline,radizaštite iferodnosapremapotencijalnimzakupcimaipremakorisnikurestitucije.U Ministarstvu se istovremeno ne
slažustimdaseurestitucijivratipoljoprivrednozemljištekojejepodzalivnimsistemima,kaoidaserestitucijomvratedeloviparcelakojenemajupristupniput,većdasekasnijegradenovi putevi, kao i da semože vratitibilokojedrugozemljište,aneonokojejeoduzetojerbitomogloprouzrokovatibrojneprobleme,pišenovosadski,,Dnevnik’’.Kakojenavedeno,tiproblemivećsadapostojejerseupostupku vraćanja poljoprivrednogzemljištaunekimslučajevimavratilone ono koje je oduzeto već kao odgovarajućedrugo,asadatozemljištepotražujenaslednikkome jeoduzetobaštozemljište.Dodajeseidabiusvajanjepredlo
gadasemoževratitibilokojepoljoprivrednozemljištepačakiizdrugihopština (na primer: ako je nekomeoduzeto zemljište u Vrbasu, mogaobi dobiti zemljište u Kuli ili u nekojdrugojsusednojopštini),izazvalododatneprobleme.UMinistarstvupoljoprivrede navode da je, i pored brojnihproblemaskojimasesuočavaju,
2014.godinepoljoprivrednozemljišteudržavnojsvojinizakupilo12.500registrovanihpoljoprivrednihgazdinstava,aostvarenjeprihododsedammilijardidinara.Starivlasnicipotražujuvišeod90
odsto najkvalitetnijih, vojvođanskih,oranica.Zbogtogadržavanijemoglada ihdau zakupnadužeod tri godine.Stočarikojiproizvodehranuzasvoježivotinjeimajupravoprečegzakupa,alikažudatonijedovoljno.Mikloš Balaš, poljoprivrednik iz
Čantavira, kaže da na tri godine nemogu dugoročno da planiraju proizvodnju.„Stočarstvojedugoročnaproizvodnja i možemo na najmanje 10godina, da znamo šta ćemo danas ištaćemosutra,isaplasiranjemrobeisasirovinom”,naveojeBalaš.Kratkoročanzakupnestimulišepaore,verujustručnjaci,jertovodiudegradacijuiispošćavanje.PredragPetrović,biolog ipoljopri
vrednik,misli da se uVojvodinimogujednogdananapravitiantropogenepustinje.„Sve dublje je oranje i sve veća
upotreba hemije u proizvodima odveštačkog đubriva, u sredstvima zazaštitu.Štovišeeksploatisati,štovišeizvućiizzemlje,nijevažnokoćesutrabitinatomposedu”,naveojePetrović.Iz Ministarstva poljoprivrede kažu
da novi Zakon o poljoprivrenom zemljistumožedaprodužiperiodzakupasamoakosepromenepojedineodredbeZakonaorestituciji.Očekujudaćeseitouskorodesiti.„Recimodaunašzakonugradimo
napetgodina,adaimanekaodredbakojakažedaakonekodođe i reši predmet restitucije, zakup se raskida. Ovo je jedna od ideja koja pomeni izuzetno dobra i koju ćemomiozbiljnorazmotriti”,navodiministarkapoljoprivrede Snežana BogosavljevićBošković.Tamo gde državno poljoprivredno
zemljište nije predmet imovinskopravnih sporova, a takve su gotovosveoraniceucentralnoj,istočnojijužnojSrbiji,zemljištesedajeuzakupna20godina.Procenatzainteresovanih poljoprivrednika za te oranice jenanivoustatističkegreške.
(Na sta vi će se)
(De lo vi iz knji ge Bra ni sla va Gu lana „Sud bi na od u ze te imo vi ne˝. Knjiga se mo že na ru či ti (ce na 2.000,00 di na ra) kod iz da va ča ba nat ski kultur ni cen tar, JNA 35, No vo Mi lo še
vo, email:ba nat ski kul tur ni cen tar@g mail.com ili na tel 023/783155 ili
kod auto ra na email:gu lan@nsca ble.net ili na tel. 063/8666527).
RESTITUCIJAJUČE,DANASISUTRA
Re sti tu ci ja „pu že vim ko ra kom’’Ukup no se po tra žu je oko 170.000 hek ta ra po ljo pri vred nog ze mlji šta, od če ga je sa mo u Voj vo di ni vi še od 140.000. Me đu tim, zbog ve o ma slo že nih uslo va za vra ća nje ko je pro pi su je sa da šnji Za kon o re sti tu ci ji i ne do stat ka do ku men ta ci je o ko ma sa ci ji i pro ble ma iden ti fi ka ci je po ljo pri vred nog ze mlji šta, Agen ci ja za re sti tu ci ju je do kra ja ok to bra 2014. go di ne vra ti la tek oko 2.000 hek ta ra po ljo pri vred nog ze mlji šta
Direktor Agencije za restituciju Srbije Strahinja Sekulić izjaviojedajedosadaurestitucijistarimvlasnicima vraćena imovina vredna skoromilijardu evra. „U opštoji,ranijecrkvenojreastituciji,vraćeno je skoromilijarduevravrednostiimovine”,rekaojeSekulić.Onjepreciziraoda je taagencijadosadavratilavišeod200.000kvadratnihmetaranajvrednijegposlovnogprostora koji se nalazi u centrimagradova,milion kvadratnihmetaragradjevinskog zemljišta, samo oko4.000 hektara šumskog i poljoprivrednogzemljišta.„Vratilismo2.200hektarapoljo
privrednogzemljišta.Tonijemalo,alijenedovoljno”,rekaojedirektorAgencijezarestituciju,dodajućida
na vraćanje te vrste imovine uvekpostoježalbe,čeganemakodvraćanjadrugevrsteoduzeteimovine.Napitanjekolikojeostalooduzeteimovinekojasemoževratitiunaturi,Sekulićjerekaodanijemnogoostalo i da će vraćanje te imovinekroz restituciju, ali bez poljoprivrednog zemljišta, biti „rešeno unarednihgodinuipododve”.„Kadabiseizmeniodeozakona
vezanzapoljoprivrednozemljište,utomrokubinavero
vatnijerešiliipovraćajpoljoprivrednog zemljišta. Ako ostane ovakozakonsko rešenje, ne možemo dapredvidimorok,jernemožemodapredvidimoponašanjeiodlukedrugihdržavnihorganakojesuvezanezarestituciju”,rekaojeSekulić.
Vra će na imo vi na vred na mi li jar du evra
525. septembar 2015.
NA ŠI VI NA RI
GA ZDIN STVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Ka sno le to i ra na je sen re zervi sa na je po do broj sta roj tradicijizaberbugrožđauvi
no gra di ma ši rom Sre ma. Iz u zet no toploletosadugimsunčaniminterva li ma i bez pa da vi na po go do va lo je vi no gra di ma, pa ta ko mno gi vina ri oba vlja ju po sled nje ra do ve. U vi na ri ji „Rav ni ca“ kod Ra do sla va i AleksandraKovačevića izInđije,ovaj obim ni po sao je za vr šen. Sada sle di bri ga o vi nu i pri pre me za predstojećesajmovegdećevinariiovegodinečutidobreikorisnesave te.
Do bar deo vi na ra i vi no gra da ra je za vri šo ber bu, kod ne kih je grožđevećprerađenoinalaziseupodrumimagdečekadapostanevino.Ka da go vo ri mo o ak tu el noj 2015. go di ni u od no su na pret hod nu godi nu ko ja je bi la ka ta stro fal na, ova jesjajnapočinjepričuRadoslavikaže da očekuju da će ova godinadaizvučeprošlogodišnjuštetu:
Veomajevažnobilopreduzimatisve neophodne agrotehničkemere iza šti ti ti vi no gra de i upra vo zbog to ga ima mo raz lo ga da se na da mo do brom vi nu.Radoslav i Aleksandar Kovačević,
čija prošlogodišnja vina nose nazivpo po zna tim sta ro grad skim pe smama,ovegodinesuobrađivaliokočeti ri hek ta ra vi no gra da, uglav nom be le sorte.Rečjeosortamašardone,sovinjon blank i be li bur gun dac.Pokušaćemoiovegodinedana
pra vi mo do bra be la vi na kao što smo to ra di li i do sa da na vo di Ra do slav i ističeda jesvakagodinaspecifičnasa po seb nim zah te vi ma na ko je tre ba od go vo ri ti.Kakoovajvinarističe,doprvihvina
trebadaprođebarjošmesecipodana,aondaćeznatisačimraspolažu.Akoželitekvalitetnijavina,odno
sno ako želite da sprečite fermentaciju, čitav procesmora da se odvijasporijeilaganije.Kodvinanemažur
be,važno je strpljenje,aočekujemodaćemoprvamladavinaprobatipočetkomdecembrakažeon.
Po me nu ta vi na još ni su do bi la imena,njihRadoslavjošuvekneželidaotkriva,alijesigurnodaćebitipevljiva kao i pret hod na ko ja no se na ziv „U ranuzoru“,„Tihonoći“,„Imadana“ i„Še šir moj“.Sigurnodaćemoprvovinopred
sta vi ti na saj mu vi na u Som bo ru gde očekujemoprveocene i naravno suge sti je. Ima još vre me na, a si gur no jedaćebiti joštogadasepopravi iuredi.Kadajerečoimenima,nećujošuvekotkrivatiimena,budućidaseradionovojseriji.Želimodaostavimotajbrendkojismozapočeli,dasenaša vi na pre po zna ju po na slo vi ma pesama.Sebineželimodaolakšamojerka da ode mo u ka fa nu na tam bu ra šku mu zi ku, dok od svi ra ju sve na še eti keteodezarada–kažeRadoslav,pomalo kroz ša lu.
Ka da go dvo ri o pro šlo go di šnjem vinu, ističe da nije bilo onako kako bitre ba lo da bu de baš zbog iz u zet no kišne go di ne.
U pri ni ci pu i je smo i ni smo zado volj ni, de li mo sud bi nu svih vi na ra, što znači da jemalo ko imao zaistavr hun ska vi na. Na ne ke stva ri se jednostavno ne može uticati. Od onogma te ri ja la ko ji smo ima li, us pe li smo daizvučemomaksimum,navodiovajvinar iz Inđije i podseća da su nekeko le ge na eti ke ta ma na gla ša va le da je rečokišnomvinuinatajnačinposlaliporukudaljudineočekujuonajkvalitet ka kav tre ba da bu de.KakopredkrajrazgovorakažeRado
slavKovačević,ovegodinesuobišlidvasajmavinanakojimasuizlagali.Rečjeo saj mu vi na u Som bo ru i u Vr šcu.
KadajerečoSomboru,tojeprvisajamkojijeveomaposećenipopu la ran. Ja ko je le po što se vi na ne oce nju ju i sa mim tim ne ma ten zi je, a uvekmožete čuti stručnomišljenje ido bi ti su ge sti ju. To na ma mno go olakša va ka sni ji po sao jer na taj sa jam nosimomlada vina. Što se tiče drugogsaj ma, Vr šac je jed na ja ka, pri zna ta i po zna ta vi nar ska re gi ja u na šoj zemlji, gde do bi ja mo oce ne i na gra de za vi na, a sa mim tim i po tvr de da smo na do brom pu tu. Po red ova dva velika sajma, uzimamo učešće na jošne kim ma ni fe sta ci ja ma u me sti ma na Fruškojgori,ukojimapostoji jakžirii gde sva ki put do bi je mo ne ku do bru ocenukažeKovačević.
M.Balabanović
Da ku ku ruz i osta le ra tar ske kultu re ni su je di ni iz vor po tvr djuje i po ro di ca Čikarić iz Ni ki na
ca.Oni imaju, što jepomaločudnozanasepodručje:zasadmalinekojisenalazinaputuNikinciPlatičevo.Ovaporodicasedugogodinaba
vila čistim ratarstvom. Kako su seme nja le ge ne ra ci je ta ko se me nja la istrukturaproizvodnje.MlađiČikarićisurešilidapovećajuprihododpoljoprivrede i računicu su našli u
pro iz vod nji ma li ne. Za sa da je to ma nji ma li njak po vr ši ne bli zu 50 ari, a prema rečimaDragana Čikarića ove go di ne do bro je ro dio.
Bi lo je do bro, jer smo na toj po vr ši ni ima li rod od to nu i po, što je imajući u vidu vremenske uslove ve o ma do bro. Na rod su sva ka ko uti ca le i pro šlo go di šnje po la ve, pa je ove go di ne ro di lo ne što ma nje od očekivanog. Plaćamo sada danaklanjskimpoplavamakažeČikarić.
Da bi se ostva rio do bar pri nos potrebnasuvelikafinansijskaulaga nja i do sta ra da. Sve mo ra bi ti urađeno na vreme, a najviše posla ima u ber bi ka da je po treb no obez be di ti rad nu sna gu. Ce lo kupan po sao, od fe bru a ra pa do početka jula obavlja kompletna poro di ca, je di no se u ber bi an ga zu ju berači.Berbunemožemosamidaura
di mo. Sva ko dnev no ima mo po destakberačainasrećuovdeuseluima lju di ko ji ne ma ju po sao pa ih angažujemo tokom sezone”, pričaMir ja na, Dra ga no va su pru ga ko ja jezaduženazaberbu,aliiprodajumaline.Kažedajeiovegodinemali nu pro da la po do broj ce ni od 200 di na ra za ki lo gram.
Ni smo ima li pro ble ma sa plasma nom ma li ne. No si li smo na otkup no me sto u jed no se lo kod Šapca, ot kup je si gu ran kao i ce na i isplata.Nadamsedaćetakobiti isledećih godina, jer planiramo dapovećamo zasade maline i bilo biveoma dobro da nam tržište budesi gur no do da je Mir ja na.Čikarićisudugorazmišljalida li
da ra tar stvo za me ne ne kom drugom pro iz vod njom. Ka ko sa da stvari sto je, iz gle da da su bi li u pra vu.
Nedavnosusveli račun i,kakoreko še, le po za ra di li.
Vi še se za ra di ne go od ra tarstva. Bo lja je i od ku ku ru za, ko ji dodušemože da se čuva i prodaka da je ce na naj po volj ni ja ili ka da vam tre ba no vac. Ipak od ma li ne novacstigneranije,možeseneštoi sačuvati. Iskren da budem, zaradomodmaline finansiram i ratar sku pro iz vod nju tvr di Dra gan Čikarić.
Ovaporodicajeušlausvetajnepro iz vod nje ma li ne, pa zbog to ga imaju i želju da površine podmalinjacimaipovećaju.Kažu,maloječudnodau srcuSremaničumalinja ci, ali ka da je za ra da u pi ta nju pra vi la ne ma. Iako zna ju da sva ke go di ne ima pro ble ma sa ot kup nom cenom,oviproizvodjačiseneplaše.Kažu,moraserizikovatiinadajuseboljim da ni ma za ukup nu po ljo pri vre du. Z.Markovinović
NI KIN CI•UPOSETIPORODICIČIKARIĆ
Ma li nja ci u sr cu Sre maDraganiMirjanaČikarićsudugorazmišljalidalidaratarstvozamenenekomdrugomproizvodnjom.Kakosadastvaristoje,izgledadasubiliupravu.Nedavnosusveliračuni,kakorekoše,lepozaradili
Po treb na su ve li ka ula ga nja i do sta ra da
Čikarićiosvojilisvetajneproizvodnjemaline
INĐIJA•SAKOVAČEVIĆIMA,OBERBIIVINOGRADARSTVU
Godina„izvlači”lanjskuštetuAkoželitekvalitetnijavina,odnosnoakoželitedasprečitefermentaciju,čitavprocesmoradaseodvijasporijeilaganije.Kodvinanemažurbe,važnojestrpljenje,aočekujemodaćemoprvamladavinaprobatipočetkomdecembrakažeRadoslavKovačević
RadoslavKovačević,vinar
Važnojeučešćenasajmovimaimanifestacijama
Inovavinaćekrstitipostarogradskimpesmama
6 25. septembar 2015.
NAUČNOSTRUČNIRADOVI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Sezonazapčelare,u2014.godini,bilajenajlošijauproteklihnekolikogodina.Prosečno
jepokošnicibilo10do15kilogramameda,štojeveomamaloakoseznadajevišegodišnjiprosekoko40kilograma. Februar i mart u 2014. godi
ni, kada počinje sezona bili su topli, pčele su rano krenule i nadalismosedabiovomoglabitidobrasezona' kažeSašaČolak, predsednikUdruženjapčelarauKikindi.Ipak,odmajakadasupočelekišeizgubili smo značajnu bagremovupašu,pasmozapočelinepopularnumeru prihranjivanja pčela, dok nedođe suncokretova paša. Kada jesunockret počeo damedi, verovaliili ne, ne znamda li je sve ukupno,na200košnica,kolikoihimam,bilo20kilograma izvrcanogmeda.Čolaknapominjeda suovakomaliprinosielementarnanepogodazapčelare,tedasuiunadležnomMinistarstvu ukazali na katastrofalnusezonu. Registrovani pčelari su oddržavedobilisubvenciještonasje,kolikotoliko,spaslo,dodajeČolak.Većina nas koji se bavimo pčelarstvom proizvodi med kao jedini iglavni proizvod sa kojim izlazimona tržište.To trebamenjati, jer jevelikbrojdrugihproizvodavezanza
pčelepoputpolenovogprahakojije800dinarapokilogramuuveleprodaji,apreko1.000umaloprodaji,tu je propolis i drugo, tako da seovakvagodinanećeponoviti.Nedavno je ministarstvo poljo
privredezapočelosasubvencijamazapčelare,aiznosje500dinarapokošnici.Tajnovac,potvrđujeČolak,dobro dođe za kupovinu pojedinihlekova, jesenju i zimsku prihranu.Pravo na subvenciju imaju samopčelari sa registrovanim gazdinstvomtakodaizUdruženjaapelujunaonekojisenisuregistrovali,datoučine.Pčelarstvonijelako,teškojeza
početi iuprvihdesetgodina,nema neke računice, dodaje SašaČolak koji se nepunih 30 godinabavi pčelarstvom: Da biste bili profesionalni pčelar treba vamnajmanje120košnicaizanjihsedobijejednaprosečnaplatauRe
publici Srbiji, procene su Savezapčelarstva. Košnica košta četrdesetakevra,aosamdesetakevrajedruštvoizimljenouaprilu.Doksekošnicakompletnopripremitokoštaukupno140150evra.Tusuidrugaulaganjakojasumanjevišekonstantna.Štosevišeulaže,višese ivraća,aneophodno jepratitiitrendove.
StatuspčelarstvauSrbiji?
Proizvodnja i prodaja meda ipčelinjihproizvodauEU imatrendporasta.Kakoproizvodnjaovihpro
izvoda ne zadovoljava potrebeevropskog tržišta, EU je i najvećiuvoznikmeda i pčelinjih proizvoda,najvišeizKineiArgentine.U cilju povećanja proizvodnje
meda i pčelinjih proizvoda, u EUse podstiče ova proizvodnja takoštosesufinansirasa50odsto investicijaupčelarstvo.Svakadržava članica mora doneti, u okviruNacionalnogprogramarazvojapoljoprivrede,detaljnemerekojećedoprineti razvoju pčelarstva, kaoimerekontrolesprovođenjaovogprograma.Sobziromdaproizvodnjameda
ipčelinjihproizvodauEUzadovoljavasamo52odstosvojihpotreba, smatra se da će se ulaskomSrbijeuEUotvoritimogućnostizaunapređenje pčelarstva u Srbiji,sredstvima koja su u EU namenjenazarazvojpčelarstva.Primeraradi,uSrbiji jenakraju2013.godinebiloproizvedenooko9.000tona meda, od toga je izvezenooko 4.000 tona, a ukupan prihodjebioblizu14milionadolara(PodaciSPOSa,2013).
Mukepčelara
Navišelokacijauatarukikindskeopštine,početkom jula2015.godine,došlojedopomorapčela,abrojnipčelari,kojisudanasrazgovarali sa predsednikomopštinePavlomMarkovimprocenjujudajestradalovišeod1.600košnicaidaštetaiznosioko500.000evra.Ukazujući da je pomor počeo,
"pčelarisukonstatovalidajeotrovanovišeod1.600košnicaiizrazilibojazandatonećebitikonačanbilans katastrofe". Pčelari smatrajudajedopomorapčelinjihdruštava"došlonakontretiranjasuncokretaodređenim hemijskim preparatima",objavljenojenasajtuopštineKikinda.PredsednikUdruženjapčelara"Kikinda"SašaČolakkažedaidaljestradajumladepčeleida "nadležneslužbe,uključujućituzilastvoipoliciju,intenzivnoradenaovomslučaju".Markovjeporučiopčelarimada
lokalnasamoupravaimapunorazumevanje za situaciju koja ih jesnašla,tedaočekujudaćeimbitinadoknadjena šteta. On je kazaodajevećdošlodopomeranjacenamedanagore jersetrenutnostanjevišeninemoženazvatinesta
šicom,većupojedinimkrajevimaikodpojedinihpčelaraipotpunimnedostatkommedasazaliha,kojihvišenema,anovimedpčelezbogklimatskih neprilika, nisu mogledasakupenizasebe,akamolizapčelara.
PčelesaZlataraproizvodemedzaItalijane
Put Italije uskoro će preko sedamtonazlatarskogmeda,ameđu najvećim izvoznicima je Dragan Divac, pčelar iz Bistrice.Izvoznacenaod4,5evrazakilogramgarantujesolidnuzaradu,pajeuovomdeluSrbijesvevišepčelarakojimedproizvodepostrogimuslovima koje diktira probirljivoevropsko tržište. ItalijanimednaZlataruotkupljujuposlednječetirigodine. Ovo je trenutno najisplativiji
posaoupoljoprivrediujugozapadnoj Srbiji. Najskuplje plaćaju bagremovmedkažeDivac.Na osnovu dosadašnjih poka
zatelja,pčelariočekujudaćeovagodinabitijednaodmedonosnijih.Lane smo zbogdugogkišnogperioda imali velike gubitke, i to jebila najlošija pčelarskagodinaod1982, od kada se bavim pčelarstvom,kažeDivac.
(Kraj)
PROIZVODNJA,POTROŠNJAIIZVOZMEDA(4)
MedanakašičicuNedavnojeMinistarstvopoljoprivredezapočelosasubvencijamazapčelare,aiznosje500dinarapokošnici.Tajnovac,potvrđujeČolak,dobrodođezakupovinupojedinihlekova,jesenjuizimskuprihranu.PravonasubvencijuimajusamopčelarisaregistrovanimgazdinstvomtakodaizUdruženjaapelujunaonekojisenisuregistrovali,datoučine
Piše:BranislavGulan
BrojkošnicaiproizvodnjamedauRepubliciSrbiji
Godina Košniceu000komada Indeks Proizvodnjamedau
tonama Indeks
2000 166 100 2.663 100
2008 298 179 2.561 96
2009 302 182 4.577 172
2010 320 193 4.479 168
2011 306 184 4.263 161
2012 653 213 6.800 255
Iz vor po da ta ka: RZS
ŠtaEvropafinansiraIz sredstava EU finansira
će se kalupi za teglu, izrada100.000 tegli, etiketa i plasman 100 tona meda na tržište. Projekat finansira i dobardeoanalizameda, obukupčelaraunavedenihpetopštinaodobrojpčelarskojpraksi,obukuo organskoj proizvodnjimeda,izradupromotivnogmaterijala,letaka.
U Ki kin di još pam te ve li ki po mor pče la
Iz Bi stri ce pro da ju med Ita li ja ni ma
ŽivimoodbagremovogmedaCenameda,nakraju2014.
godinebilajeod600do1.500dinarazakilogramU2013.godinipostignutje
istorijskirekordizvozamedauvisiniod3.371toneUSrbijisenajvišeproiz
vodi bagremovmed 3.044 tone,apotomsuncokretov2.088tona.
PredavanjazapočetnikeUdruženje pčelara Kikinde
započelo je sa serijom predavanja namenjenih pčelarimapočetnicima.Ciljjedasemladiljudiuputeupčelarstvoidaseupoznajusaproblemimailjudimakojimogudaimpomognu.NaGraskomtrgu,krajemoktobra2014.godine,održanaje iprvamanifestacijapodnazivom„KikindskipčelariKikinđanima“nakojojsusepčelaripredstavilisugrađanima.Planjedasenaredne godine napravi većaizložbanakojojćebitiigostijusaraznihstrana.Kikindskipčelari okupljeni su u udruženjubezmaločitavvek.
725. septembar 2015.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Ako za 10 do 20 da na Upra va za agrar na pla ća nja ne za posli 103 slu žbe ni ka, Sr bi ja idu
će go di ne iz fon do va Evrop ske uni je ne će mo ći da pre u zme 35 mi li o na evra bes po vrat nih sred sta va name nje nih ru ral nom raz vo ju, iz ja vio je dr žav ni se kre tar u Mi ni star stvu po ljo pri vre de i član naj u žeg pre gova rač kog ti ma Vla de Da ni lo Go lubović.
Po ljo pri vre da za jed no sa zašti tom ži vot ne sre di ne po kri va 75 od sto za ko no dav stva EU. To zna či da smo mi na ne ki na čin u po gle du za ko no dav stva 'Vla da Sr bi je u malom'", re kao je Go lu bo vić u in tervjuu za "Da nas".
On je do dao da je Sr bi ja pro šle go di ne za vr ši la bi la te ral ne i eks plana tor ne skri nin ge za po gla vlja 11, 12 i 13, od no sno ona ko ja se ti ču po ljo pri vre de i ru ral nog raz vo ja, ve
te ri nar skih i fi to sa ni tar nih pi ta nja, bez bed no sti hra ne i ri bar stva.
Ob ja šnja va ju ći do kle se sti glo u pre go vo ri ma sa EU u obla sti po ljo
pri vre de, Go lu bo vić na po mi nje da smo na kon skri nin ga, ko ji pod ra zume va upo re đi va nje na šeg za ko nodav stva sa onim u EU, do bi li skrining iz ve štaj za po gla vlje 11, kao i dva do dat na me ri la ko ja mo ra ju da se is pu ne.
Jed no je pra vlje nje ak ci o nog pla na, dru ga se od no si na pod no šenje zah te va za spro vo đe nje bu dže ta u okvi ru IPARD 2, od no sno pro ce sa akre di ta ci je za Upra vu za agrar na pla ća nja. Za po gla vlje 12 oče ku jemo da skri ning iz ve štaj stig ne do kra ja sep tem bra, dok je iz ve štaj za po gla vlje 13 ri bar stvo bio re la tivno lak, po što Sr bi ja ne ma mo re. Za to po gla vlje ne ma do dat nih me ri la i ono će ve ro vat no bi ti pr vo otvo re no ka že Go lu bo vić.
Na kon sta ta ci ju da se is po stavlja da je naj ve ći pro blem Upra va za agrar na pla ća nja, on je re kao da
je Sr bi ja do bi la pi sme ne po hva le iz Evro pe za deo po sla ko je je Mi nistar stvo ura di lo to kom ovih pre govo ra.
Po čet na fa za je od ra đe na dobro, ima li smo pro ble ma ko je smo na sle di li, a to je Upra va za agrar na pla ća nja. Us pe li smo da tu Upra vu pre ba ci mo iz Šap ca u Be o grad. Među tim, ona bi pred ula zak u EU treba lo da ima vi še od 800 za po sle nih i da bu de ozbilj na fi nan sij ska in stitu ci ja. Sad ih je 67 i ako že li mo da kre ne mo sa apli ka ci ja ma za sredstva u okvi ru IPARD 2, po čet kom 2016, mo ra mo u naj kra ćem, ali zai sta naj kra ćem ro ku da do dat no zapo sli mo 103 slu žbe ni ka ka ko bi smo mo gli da re a li zu je mo da lji pro ces akre di ta ci je is ta kao je Go lu bo vić.
On je do dao da Vla da obe ća va po sled nja če ti ri me se ca da će to bi ti re še no i da on ve ru je da će se ovaj
po ten ci jal no vr lo ozbi ljan pro blem pri ve sti kra ju na pra vi na čin.
U su prot nom, ako za 10 do 20 da na ne do bi je mo te lju de, bi ćemo u ozbilj nom pro ble mu. EU je po ovom pi ta nju vr lo strikt na, upo zo rava Go lu bo vić.
Na pi ta nje šta to zna či i ko li ko to mo že da nas ko šta, on je pod se tio da je u pe ri o du od 2014. do 2020. pred vi đe no je da se iz IPARD iz dvoji 175 mi li o na evra bes po vrat nih sred sta va za Sr bi ju.
Sle de će go di ne bi smo do bi li 35 mi li o na evra. Zna či, mi bi smo propu sti li tih oko 35 mi li o na evra. Ubeđe ni smo, ipak, da će Vla da pre pozna ti bit nost ovo ga jer ovim pa ra ma mi mo že mo da na do me sti mo ma njak u agrar nom bu dže tu, kao i da po veća mo kon ku rent nost srp ske po ljo privre de na po me nuo je Go lu bo vić.
S. P.
Sed mo čla na po ro di ca Mi le ta Mitrovića iz Bo su ta, ži vi od po ljo pri vred ne pro iz vod nje
ko ju oba vlja na se dam i po hek ta ra ze mlje, a pro šle go di ne čak 3,6 heta ra su im bi la po pla vlje na pa je rod ostao pod vo dom. Ra di lo se o so ji, ku ku ru zu i šlji va ma jer je Mi tro vi ćima zbog grad nje na si pa ra di od brane od po pla ve po pla vljen i voć njak. Ukup na šte ta im je pro ce nje na na 550.000 di na ra, a re še nje je vla sniku ima nja uru če no ovih da na u njego vom se lu.
Za do vo ljan sam pro ce nje nom šte tom, vi si nom iz no sa i sma tram da je grad po šte no od ra dio svoj posao, sa mo smo na to du go če ka li. Znam i za što je ta ko, jer sam za jedno sa mo jim me šta ni nom Bra ni slavomMiražićem i gra do na čel ni kom Srem ske Mi tro vi ce Bra ni sla vom Nedimovićem bio na sa stan ci ma, ziv kao te le fo nom No vi Sad da do bije mo od šte tu. Ko li ko sam pu ta zvao “Vo de Voj vo di ne” da nam is plate šte tu i sam ne znam, a po tro šio sam si gur no vi še od 10.000 di na ra sa mo na te le fo ni ra nje. Već su mi i glas pre po zna va le ta mo šlje se kreta ri ce pri ča Mi le Mi tro vić na kon što mu je uru če no re še nja o šte ti.
Za do vo ljan je, a za do volj ni su, či ni se, i dru gi ošte će ni pro iz vo đa či ovog se la za to što su do bi li re še nja
o vi si ni šte te, a i što im je ko mi si ja lo kal ne sa mo u pra ve do šla „na noge“, da ne mo ra ju da pu tu ju u grad zbog ove pa pi ro lo gi je. Kod pro ce ne su, pri ča ju Bo su ća ni, bi li ko rekt ni jer su ra ču na li po pro seč noj ce ni otku pa ro da i pro seč nom pri no su ko ji je ostva ren u mi tro vač koj op šti ni.
Na i me, pred stav ni ci Grad ske upra ve za po ljo pri vre du Gra da Srem ska Mi tro vi ca za jed no sa predstav ni ci ma Ko mi si je za pro ce nu ove šte te uru či li su pro te klih da na po ljo
pri vred nim pro iz vo đa či ma u Sremskoj Ra či I Bo su tu 60ak re še nja o šte ti na po ljo pri vred nim par ce la ma i use vi ma na sta lih zbog od bra ne od po pla va. Re še nja je do bi lo dva dese tak do ma ći na u Srem skoj Ra či, a su tra dan i za 40 ak po ljo pri vredni ka u Bo su tu. Uči nje no je ro sve ga ne ko li ko da na na kon što je Skup ština gra da Srem ska Mi tro vi ca do nela od lu ku da iz bu dže ta iz dvo ji 5,6 mi li o na di na ra za ove na me ne, jer te pa re ni su ima li nad le žni po kra jinski se kre ta ri ja ti i JP “Vo da Voj vo dine”. Ta ko se prak tič no i ve o ma br zo ostva ru je re a li za ci ja grad skog progra ma o na dok na di šte te do ne tog na sed ni ci Skup šti ne gra da Sremska Mi tro vi ca 11. sep tem bra. Prema ovom do ku men tu Grad Sremska Mi tro vi ca se oba ve zao da će, u ne do stat ku nov ca kod nad le žnih u Po kra ji ni, is pla ti ti iz bu dže ta šte tu po ljo pri vred ni ci ma dva se la, a ona pre ma šu je 5,5 mi li o na di na ra.
Na čel nik Grad ske upra ve za poljo pri vre du Vladimir Nastović je na kon uru če nja re še nja iz ja vio da je sve pro te klo u naj bo ljem re du i da po ljo pri vre di ci ima ju rok žal be, a nakon to ga će usle di ti upla ta nov ca.
To su re še nja ko ja se od no se na na kna du šte te po ljo pri vred nim proiz vo đa či ma ošte će nim usled gradnje na si pa. Sa re a li za ci jom od štete smo po če li čim smo od re sor nog po kra jin skog se kre ta ri ja ta i „ Vo da Voj vo di na“, ko ji su bi li no si o ci odbra ne pro šle go di ne, do bi li pi sa nu po tvr du da ni su u mo guć no sti da is pla te po ljo pri vred ne pro iz vo đa če. Za tra ži li smo i do bi li sa gla snost na naš pro gram od Kan ce la ri je za obno vu u Be o gra du i ovo što smo sa da ra di li je re zul tat te ak tiv no sti – rekao je na čel nik Na sto vić.
Nad le žni pod se ća ju da re še nja o na kna di šte te do bi ja ju svi po ljopri vred ni pro iz vo đa či ko ji su bi li ošte će ni iz grad njom na spi pa i koji su šte te pri ja vi li u pred vi đe nom ro ku. Po je di nač ne su me od šte te se kre ću od 10.000 do 600.000 dina ra. Is pla ta nov ca sle du je na kon ro ka žal be.
Je dan od onih ko ji su do bi li vi soku od šte tu za pro šlo go di šnju šte tu na use vi ma je i po ro di ca Bra ni slavaMiražića iz Bo su ta. Nji ma je voda ošte ti la use ve so je i ku ku ru za na oko pet hek ta ra.
Ima mo če ti ri par ce le u raz maci ma na lo ka ci ji gde je gra đen zemlja ni na sip. Oko 1,7 hek ta ra useva nam je sto pro cent no uni šte no, a osta lo u vi so kom pro cen tu. To nam je pro ce nje no na od štet nu su mu od 616.000 di na ra. Za do volj ni smo, jer
će nam pa re do bro do ći za je se nju se tvu ka že CvijaMiražić, Bra nisla vo va maj ka, iz ra ža va ju ći za hvalnost Srem skoj Mi tro vi ci, nje nom gra do na čel ni ku i svi ma ko ji su pomgli da šte ta bu de na dok na dje na.
Ni ove go di ne od po ljo pri vre de ni su ima li mno go, jer ora ni ca unište na od pre vi še vo de ni na kon go dine da na ni je se opo ra vi la. Za to je novac od od šte te Mi ra ži ći ma dra go cen za za sni va nje no ve pro iz vod nje. S.Đaković
BE O GRAD•AKONEZAPOSLE103SLUŽBENIKA
Agrargubi35milionaevra?
AK TU EL NO STI
DaniloGolubović
SREM SKA MI TRO VI CA•NAKONSKUPŠTINSKEODLUKEPOLJOPRIVREDNICIMABOSUTAISREMSKERAČEURUČENAREŠENJAONADOKNADIŠTETE
Vodaodnela-gradvraćaUSremskojRačiiBosutu60-akpoljoprivrednika,čijisuusevilaneuništenizboggradnjenasiparadiodbraneodpoplava,dobilorešenjaoproceništete-Sumeodštetekrećuseido600.000dinara,aprocenjenesunaosnovurealnihkriterijuma-kažusagovornici“Sremskepoljoprivrede”
VladimirNastović,načelnik
SremskaRača
UručivanjerešenjauBosutu
Bosut
8 25. septembar 2015.
IZ LO KAL NIH SA MO U PRA VA
MANIFESTACIJE
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Jedanaesta tradicionalna izložbameda i pčelinjih proizvoda „Danimeda“biće i ovegodineodržana
upešačkojzoniuInđijiudanimavikenda25.i26.septembra.Učuvenoj„medenojulici“tokomdvadanatrajanjaizlagačićepredstavitimedipčelinjeproizvodekaoiopremuzapčelarstvo.Sviposetiocićeiovegodineimatipriliku da probaju pčelinje proizvode,medenjake,kolačeodmeda imoćićesveproizvodedakupepopromotivnimcenama.Manifestacijakojaokupljavelikibrojpčelarasateritorijiinđijskeopštine jeprodajnoizložbenogkarakteraiodržavasesvakegodinetradicionalnoposlednje nedelje septembra. Organizator manifestacije je Udruženje pčelara„Roj“izInđije,apokroviteljmanifestacijeTurističkaorganizacijaopštineInđijaiopštinaInđija.Prema rečima Dejana Ćukalovi
ća, predsednika Udruženja pčelara„Roj“prvogdanaizložbe25.septembraćeoko500mališanaizPredškolskeustanove„BoškoBuha“uperioduod 9 do 13 časova prodefilovatimedenomulicomkakobiseupoznalisapčelinjimproizvodima:Sve jevećdogovoreno, jer smo
nakontolikogodinauhodaniusamojorganizaciji.Nemenjamohronologiju,avećod9časovanašimališanićedaprošetajumedenomulicomsanjihovimvaspitačicamagdećedaseupoznaju sa pčelinjim proizvodima i nadardobitimalapakovanjameda.IovegodinenašetalištuuuliciVoj
vodeStepepredstavićeseokodvadesetakizlagačasateritorijeinđijskeopštine. Pored pčelara, svoje štandove
ćeimatiipojedinaudruženjaženakaoislikari.Kadajerečosamommeduiovogodišnjimprinosimaovajpčelarsazadovoljstvomističedajeovagodinaznatno bolja od prethodne a samimtimsuikoličinemedaveće.Bagremjeovegodinedobrome
dio, sve ostalo je u proseku kažeĆukalović i ističe da su se nadali daćesuncokretovmedbitiizdašniji.Štosetičeplasmanamedaipčelinjihproizvoda, potražnja je do nedavno bilaogromna,međutimsadasukapacitetiotkupljivačamalo zatrpani i došlo jedozatišja,tvrdionidodaje: Najbolji otkupmeda se očekuje
odnovembra do februara, a kada jerečopijačnojprodajinajvišesepro
datokommartaiaprilameseca.Tojeuobičajenasituacijajerutomperiodunemamotakovelikuponuduvoćanapijacama.Onnavodidajeovegodineuodno
sunaprethodneimedljikamedila,štoznačidaćebitidovoljnihkoličinacrnogšumskogmeda.Kadagovoriocenama,one sudalekonižeuodnosuna cene
meda i pčelinjih proizvoda na raznimsajmovimauvelikimgradovima.Kodnasćecenabitiod600dina
razalivadskiisuncokretovmedpado800ili900dinarazabagremov.Nećemosigurnoprećicenuod1.000dinaraitojenekilimitkojismomeđunamadogovorili.Tezgećekao iprethodnihpargodinabitisvejednake,ukršenei
puneraznihproizvoda.Inđijajeinačepoznatapoovojmanifestacijikojaimatradiciju dužu od decenije i siguransamdaćesviposetiocibitizadovoljnikakoponudomtakoikvalitetomproizvodaunašojčuvenoj“medenojulici”kaženakrajuorganizatoripredsednikUdruženjapčelara“Roj”. M.Balabanović
Naša zemlja poseduje velikipotencijal biomase u poljoprivredi i šumarstvu za pro
izvodnju energije, a cilj Vlade RepublikeSrbijejedaovajpotencijalučinipristupačniminatajnačindoprinesepovećanjuudelaenergijeizobnovljivih izvora u ukupnoj finalnojpotrošnjienergije.KaorezultatsaradnjenatomplanuizmeđuRepublikeSrbije i SavezneRepublikeNemačke je program „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“kojisesprovodiusaradnjisaGIZom (nemačkom organizacijom zatehničkusaradnju)iKfw–Razvojnombankom(finansijskapodrška).Glavni politički partner GIZ DKTIprograma (Nemačke klimatske itehnološke inicijative) koji finansiraNemačko federalnoMinistarstvozameđunarodnu saradnju i razvojjeMinistarstvopoljoprivredeizaštiteživotnesredineRepublikeSrbijeiMinistarstvoenergetikeirudarstva.UStarojPazovi22.septembra,u
organizacijiopštine, usaradnjisaGIZomodržanojepredavanjenatemu„MalabiogaspostrojenjazafarmesrednjeveličineuSrbijikaododatniizvorprihoda“.Ovopredavanjeimazaciljimplementaciju inovativnih projekata bioenergije kroz identifikaciju projekata i
potencijalnih investitora za sisteme grejanja na bioenergiju u javnim zgradama, biogas postrojenjazaproizvodnjutoplotneenergijezaindustrijskepotrebe,savetovanjeudomenuprojektovanjapostrojenjaiprojektnogkoncepta.Krozdiskusijuiprimeresvojihfarmiipostrojenja,vlasnicipostrojenja izNemačke izneli su praktična iskustva i odgovarali na pitanja zainteresovanihgrađana.
– Mi ovde u saradnji sa opštinomStaraPazovaželimodapredstavimo i razgovaramo o jednomnovom konceptu, a tiče se malihpostrojenja koja rade na biogas,odnosno koriste čisto stajsko đubrivou tečnom ili čvrstomstanjukoje se doprema s farmi: živinskih,farmisvinjaigovedaiondasepreradomtogstajskogđubrivadobija struja i toplotnaenergija,a isto takoseostvaruje idodatniprofit za poljoprivrednike, a postoji i vrlo pozitivan uticaj na životnu sredinu, odnosno smanjujese emisija metana rekao je uizjavizanašlistTomasMičke,rukovodilac komponente za razvojpostrojenjanaGIZovomprojektu„RazvojodrživogtržištabioenergijeuSrbiji“.Zahvaljujući samoj lokaciji op
štineStaraPazova,GIZstavljaakcenatnaprojektekojisetičubiomasei„miimamoisticilj,atojedase razvija tržište idaseuraditajlanacsnabdevanja,konkretno,agropeletomjerovdepostojipunopotencijalnihpoljoprivrednikakojiimajutajcilj“–dodaojeMičke.–Ovuradionicukojudanasov
de održavamo, sutra ćemo držati i u Novom Sadu i naš je cilj,jednostavno da se podigne svest
o ovoj temi, imi smo tu da pružimo tehničku pomoć za projektekojiimajunekipotencijalzarealizacijuovihnašihkoncepata–kažeTomasMičkeidodaje:Sličnustvarsmoradiliiuza
padnojSrbijistemomgrejanjanabiomasuitupomažemoopštinamadaostvareušteduusvombudžetutako što će toplane da pređu, na
primer sa lož ulja na, konkretno,drvnusečku.Mičke je objasnio da GIZ ne
pružanikakvukonkretnufinansijsku pomoć, nego pruža tehničkupomoćidapomažeučesnicimanasrpskomtržištudastupajuujavna privatna partnerstva sa drugimsektorima.
G. M.
STARAPAZOVA•OPŠTINAIGIZORGANIZOVALIPREDAVANjENATEMUBIOGASNIHPOSTROjENjA
Osistemimagrejanjanabioenergiju–UsaradnjisaopštinomStaraPazovaželimodapredstavimoirazgovaramoojednomnovomkonceptu,atičesemalihpostrojenjakojaradenabiogas,odnosnokoristečistostajskođubrivoutečnomiličvrstomstanjukojesedopremasfarmiiondasepreradomtogstajskogđubrivadobijastrujaitoplotnaenergija–rekaoTomasMičke,rukovodilackomponentenaGIZovomprojektu„RazvojodrživogtržištabioenergijeuSrbiji“
Tečnistajnjaknafarmamamožeseefikasnoiskoristiti
TomasMičke
INĐIJA•USUSRET11.MANIFESTACIjI„DANIMEDA“
Prazniku„medenojulici“Učuvenoj„medenojulici“tokomdvadanatrajanjaizlagačićepredstavitimedipčelinjeproizvodekaoiopremuzapčelarstvo.Sviposetiocićeiovegodineimatiprilikudaprobajupčelinjeproizvode,medenjake,kolačeodmedaimoćićesveproizvodedakupepopromotivnimcenama
Mališanićeprošetatimedenomulicom
DejanĆukalović,organizator
25. septembar 2015. 9SREMSKA
POLJOPRIVREDA
NA ŠI VI NO GRA DA RI
Iako se ni ko u nje go voj po ro di ci pre nje ga ni je ba vio vi no gra darstvom, Ši đa nin Mi loš Ra de ka
još kao sred njo ško lac po čeo je da se za ni ma za tu de lat nost. Upra vo je to i bio raz log da upi še sred nju po ljo pri vred nu ško lu – vo ćar sko vino gra dar ski smer, a ka da je ma tu rirao upi sao je Po ljo pri vred ni fa kul tet na sme ru za šti ta bi lja. Me đu tim, stica jem okol no sti do bio je po sao u PP „Er de vik“, kao šef me ha ni za ci je na Prin ci pov cu, ta ko da je ubr zo na kon to ga na pu stio stu di je.
Ipak, vi no gra dar stvo je osta lo mo ja lju bav, a raz log što sam to zavo leo je što uvek kad sam išao u goste kod svog po koj nog de de i uja ka u So tin, od la zio u nji hov vi no grad. Svo ju pr vu ze mlju ku pio sam 1997. go di ne i već go di nu da na na kon toga po di gao sam pr vi za sad vi no ve lo ze sa 770 čo ko ti. Ja ko sam ga le
po ra dio i odr ža vao, uži vao sam u to me, ta ko da sam ubr zo pro ši rio par ce lu i po di gao još 1.200 čo ko ti. Ta da ni sam do bio ni ka kav pod sti caj od dr ža ve, iako su ga mno gi u to vre me do bi li, a od bi li su me za tu vr stu po mo ći i ka da sam u tre ćem na vra tu do ku pio no vu ze mlju i proši rio vi no grad. Ta ko da sa po no som ka žem da sam sve što imam ste kao i po di gao sam, is klju či vo sop stvenim tru dom, ra dom i za la ga njem – pri ča Mi loš Ra de ka iz Ši da, do daju ći da da nas nje gov vi no grad bro ji ne gde oko 2.800 čo ko ti, što je za po vr ši nu od po la hek ta ra pod vi nogra dom, ko li ko on da nas po se du je, ve o ma ve li ki za sad.
Ka da je reč o sor ta ma, Mi loš ga ji cr ni bur gun dac, što je vi so ko kva litet na sor ta za cr na vi na i ita li jan ski ri zling, sor tu za be la vi na. Go di šnje pro iz ve de oko 7,5 to na gro žđa, a je di no je pro šle go di ne zbog ki še i po pla ve rod pod ba cio, ta ko da ga je bi lo za dve to ne ma nje.
Pro šle go di ne u dva na vra ta u ro ku od če ti ri da na me je po ga đao grad, ali na sre ću ni je mi na neo to liko šte te ko li ko sam stra ho vao da će da bu de. Za raz li ku od pro šle, ova go di na je bi la ja ko do bra i po voljna za vi no grad, ta ko da po red slasti i kva li te ta imam i kvan ti tet. Deo gro žđa ko je obe rem pro dam, sa mo da bih po krio tro ško ve ber be, a najve ću ko li či nu osta vim za sop stve ne po tre be. Pra vim vi no, is pe čem raki ju, a na red ne go di ne imam u planu da re gi stru jem i ga zdin stvo pa da ma lo ozbilj ni je uđem u tu pri ču. Ina če, sva ke go di ne u ber bu mi dođe oko dva de se tak lju di, to su sve mo ji ro đa ci, kom ši je i pri ja te lji ko ji mi do la ze na is po moć, a ja se njima re van ši ram na ne ki dru gi na čin – ka že Mi loš.
Ka da je reč o za šti ti vi no gra da, na po mi nje da je ove go di ne vi nograd pr skao 11 pu ta, a sve ahro tehnič ke me re ko je pred u zi ma ured no evi den ti ra u svoj „dnev nik vi nogra da“ ko ji je otvo rio pri li kom prve sad nje čo ko ta. Tu re dov no uno si sve što se de ša va u vi no gra du, ko do la zi, ko mu po ma že, šta se ra di i šta se pred u zi ma oko lo ze. Ka da upo re di po čet ke ko ji su evi den ti ra ni u tom dnev ni ku sa onim što se sa da ra di, Mi loš ka že da su se u na či nu ra da je di no pro me ni la ne ka sredstva za šti te ko ja se sa da ko ri ste, a pre ni su, jer se sa da pro iz vo de pesti ci di si ste mič nih dej sta va, ta kozva ni „si ste mi ci“.
To su no va du go traj ni ja sredstva ko ja su sa da u upo tre bi, ma da ja iz be ga vam da ih ko ri stim, maksi mal no tri pu ta u go di ni. Ja ra đe upo tre blja vam ta ko zva na „kon taktna“ sred stva, na ba zi pla vog ka mena, jer se ona la ko ope ru i ne osta ju u bilj ci. Na taj na čin po štu jem vi nograd i tru dim se da spo jim na u ku i lju bav. Ovo je za i sta in te re san tan po sao, ali je ujed no i ja ko zah te van i mu ko tr pan, po seb no za po čet ni ke is ti če Mi loš.
Iako je za po slen u JKP „Standard“, ka že da mu to ne sme ta da sva kog da na na kon po sla ode do vi no gra da. Le ti, ka da su da ni du ži, ima vre me na da ura di sve po slo ve, a ono što ne stig ne, oba vi to kom viken da. Ka da su na re du ve ći po slo vi po mog nu mu de ca i su pru ga.
Jed na od naj va žni jih me ra u vino gra du, a to je pr va re zid ba, poči nje već u fe bru a ru, od mah na kon sve tog Tri fu na. Taj po sao oba vljam sam i vo dim ra ču na ka ko ću re za ti, jed ne go di ne vi no grad op te re tim, a sle de će ga ras tre tim i na taj na čin mu pro du ža vam vek, jer ako bi ga eks plo a ti sao pu nom me rom sva ke go di ne on bi se ja ko br zo is tro šio. Za taj po sao mi ni je po treb na ni či ja po moć jer sam struč no ospo so bljen i vo lim da to od ra dim sa mo stal no. A i kom ši ja ma, ta ko đe, ore zu jem njiho ve vi no gra de, jer mi to ni je teško. Mo žda bi mi i bi lo na por no, ali ja to vo lim da ra dim, ta ko da mi je lju bav glav ni po kre tač. Na taj na čin za bo ra vim sve pro ble me, na pu nim ba te ri je i psi hič ki se od mo rim, iako se fi zič ki umo rim. Če sto ka žem da mi je vi no grad drug, jer ja nje mu po mog nem i dam, a on me ni uz vra ti ro dom – pri ča Mi loš.
Ne ko me ko je mlad i ko bi hteo da se ba vi ovim po slom, Mi loš, ipak,
ne bi pre po ru čio ovu de lat nost, jer ka že da ona ni je fi nan sij ski is pla ti va i do da je:
Ima mno go po sla oko vi no grada i ona iz re ka da on „tra ži slu gu, a ne go spo da ra“ je isti ni ta i to u bu kval nom smi slu te re či, po seb no za ono ga ko ne ume baš naj bo lje da se or ga ni zu je. Me ni pri hod ko ji ostva rim od vi no gra da sa mo pripo mog ne u po pu nja va nju kuć nog bu dže ta, ali od to ga ne bih mogao da ži vim i da iz dr ža vam svo ju
pe to čla nu po ro di cu. U bu duć no sti bih vo leo da pro ši rim po vr ši nu koji imam, ali za sa da sam tu gde je sam. Žao mi je što sam ja prva gla va u po ro di ci ko ja se ba vi vo no gra dar stvom, a ve ro vat no i po sled nja, jer mi si no vi ni su zain te re so va ni da na sta ve taj po sao, ma da je sta ri ji za vr šio po ljo pri vrednu ško lu.
S. Mi haj lo vić Fo to: M. Mi le u snić i lič na ar hi va
ŠID • MI LOŠ RA DE KA, UZ GA JA VI NO VU LO ZU IZ HO BI JA
Kad se vi no grad po štu je, on uz vra ti do brim ro domIako je za po slen u JKP „Stan dard“, Mi loš Ra de ka iz Ši da ka že da mu to ne sme ta da sva kog da na na kon po sla ode do svog vi no gra da. Le ti, ka da su da ni du ži, ima vre me na da ura di sve po slo ve, a ono što ne stig ne, oba vi to kom vi ken da. U vi no gra du ima oko 2.800 čo ko ti, što je za po vr ši nu od po la hek ta ra ve o ma ve li ki za sad
Vi no grad kao pod ko nac
Prijateljipomažuuberbi
Mi loš Ra de ka iz Ši da
Grožđejedobrorodilo Lozujenajvažnijedobroorezati
10 25. septembar 2015.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
MA NI FE STA CI JE
U su bo tu 12. sep tem bra Le ži-mir je bio do ma ćin ’’Ov čar-skim da ni ma’’ i sa da je si-
gur no da će ova tra di ci ja pu sti ti ko-re ne u ovom le pom srem skom se lu. Pro šle go di ne ma ni fe sta ci ja je ima la vi še edu ka tiv ni ka rak ter, ali ove go di-ne su bi le oči gled ne pro me ne - edu-ka ci ja spo je na sa iz vr snim kul tur no-umet nič kim pro gra mom, tra di ci jom i kre a tiv no šću. Or ga ni za tor je i ove go di ne bi lo udru že nje od ga ji va ča ko-za i ova ca ’’Sir mi um’’ . Pri sut ne je po-zdra vio pred sed nik udru že nja La za Smi lja nić, na čel nik grad ske upra ve za po ljo pri vre du Vla di mir Na sto vić i di rek tor agen ci je za ru ral ni raz voj Da-ni je la Me đe do vić. U ime agen ci je za ru ral ni raz voj po red di rek tor ke Da ni je-le Me đe do vic bi le su pri sut ne Ma ri na Mak si mo vić i Ma ri ja Jan drić.
’’Ov čar ski da ni’’ su bi li u zna ku bro ja osam - osam iz la ga ča ži vo ti nja i osam eki pa u tak mi če nju u pri pre mi naj bo ljeg pa pri ka ša. Svo je pro iz vo-de su pred sta vi li i pče la ri iz Le ži mi ra, Udru že nje že na iz Man đe-lo sa i La ćar ka, mla ]i po se-ti o ci su mo gli da uži va ju i u li ci der skim po sla sti ca ma, a oni ne što sta ri ji su mo gli da uži va ju u do ma ćoj ra ki-ji ko ja se pe kla upo re do sa spre ma njem pa pri ka ša. Ne-ke stva ri jed no stav no ne idu jed ne bez dru ge.
Pro gram je vo di la Rat ka Du lić ko ja je svo jim du ho-vi tim do set ka ma une la neo-p hod nu do zu hu mo ra a za mu zič ki deo pro gra ma bi li su za du že ni Mi ka Ko lar ski iz Ne šti na i spe ci jal na go šća Ni na Ne šić iz Bi je log Br-da ko joj je to bio pr vi na-stup. Mi ka Ko lar ski, mul ti ta len to va ni umet nik po stao je svo je vr sna zve zda u Le ži mi ru jer je u sa rad nji sa pe-sni kom Mi ro lju bom Stoj ko vi ćem na pi sao tri pe sme o Le ži mi ru. Naj-nov ni ju ’’Ču tu ri ca i pe škir, uda ću se u Lež’mir’’ Ni na Ne šić je pre mi jer no iz ve la pred pu bli kom i na da mo se da
će to po sta ti tra di ci o nal na pe sma za svad be u Le ži mi ru. Udru že nje že na iz Le i mi ra bi lo je za du že no za srem-ske tra di ci o nal ne po sla sti ce ko ji ma su po slu ži va le go ste.
Svo ja de la pro či ta le su pe sni ki nje Lji lja na Sa na dro vić i Da na Pa u no-vić iz Gr gu re va ca i pe snik Mi ro ljub
Stoj ko vić iz Ba no što ra, pe-sme su bi le u du hu pro sla ve i odi sa le su no stal gi jom za pro šlim vre me ni ma,
La le An do no vić je u ime Sa ve to dav ne struč ne slu žbe bio za du žen za edu ka tiv-ni deo, pri sut ni su mo gli da na u če mno go to ga o ra sa ma ko za i ova ca, o mleč no sti, me sna to sti, plod no sti i ras-pro stra nje no sti ra sa što je od ve li ke po mo ći ako ne ko od po se ti la ca od lu či da se ba vi ko zar stvom i ov čar stvom.
Što se ti če fi nal nog pro iz-vo da od ova ca i ko za - pa pri-ka ša – osam eki pa je užur ba-
no pri pre ma lo svo ja ku li nar ska re mek de la i mo gli smo ču ti ori gi nal na ime na eki pa –’’Pa kle na ku hi nja’’ ’’Lad na vo-da’’, ’’Ur lik be sne ov ce’’... Po re či ma pred sed ni ka ži ri ja Mom či la La zan-skog, sve se bo do va lo – bo ja ukus, kon zi sten ci ja i za či ni, te je po be du od ne la mla da eki pa ’’Lad na vo da’’ sa Jo va nom Ste pan če vi ćem na če lu.
Naj ve će iz ne na đe nje za pri sut ne bio je na stup de ce iz ka ra te klu ba ’’Bu-do’’ iz Le ži mi ra. Klin ci su nam pri bli ži li rad svog klu ba kroz ne ve ro va tan na-stup ,uve žba nu ko re o gra fi ju, svi su se kre ta li kao je dan. Nji hov rad nam je pri bli ži la La ri sa Ga jić, nji hov tre ner. Ka ra te klub Bu do po sto ji tri go di ne i osno va li su ga Ne nad i La ri sa Ga jić i iako to ret ko ko zna de ca su dr žav ni pr va ci. Na ža lost za rad nji ho vog klu ba po treb na su sre stva da bi de ca is šla na tak mi če nja i ova ne ve ro vat no sim-pa tič na i ener gič na že na skre nu la je pa žnju ko li ko je bit no da se u se o skim sre di na ma de ca što vi še ba ve spor-tom i iz ra zi la je na du da će ne ko po-mo ći što bo ljem ra du nji ho vog klu ba.
Sve u sve mu, o ovom da nu će se u Le ži mi ru još du go pri ča ti jer je pro-dr mao usta lje nu sva ko dne vi cu ovog se la, pro šao je bez ika kvih in ci de-na ta u le poj trad ci o nal noj srem skoj at mos fe ri, ve li ča ju ći one sta re do bre vred no sti. Do go di ne, ka ko ka žu, bi će još bo lje. S. S.
LE ŽI MIR – ODR ŽA NI “OV ČAR SKI DA NI“
Edu ka ci ja i za bav ni pro gra miPro šle go di ne ma ni fe sta ci ja je ima la vi še edu ka tiv ni ka rak ter, ali ove go di ne su bi le oči gled ne pro me ne - edu ka ci ja spo je na sa iz vr snim kul tur no-umet nič kim pro gra mom, tra di ci jom i kre a tiv no šću
Ko tlić do kol ti ća Pre da va nje za ov ča re
Ve se lo
Pri zna nja I mla di ka ra ti sti po ka za li ume će
Iz lo žba ova ca
Bo ga ta tr pe za
1125. septembar 2015.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
ZA PIS RE POR TE RA „SREM SKE PO LJO PRI VRE DE“
Naj bo lji do kaz da je je sen stigla i u Srem po nu di li su nam ovih da na pro dav ci pa pri ka.
Lu be ni ca vi še ne ma, sa te zgi su se po vu kli i oni naj u por ni ji, pa su tako slatko povrće i jabuke polakopočeledasmenjujubele,žute,crveneidrugepaprikečijenajčešćenezavisiodbojekojommamesvo je kup ce. Kao i obično, kada govorimo o
SremskojMitrovicinajvećiproizvođačipaprikaživeiradeuJarku.Kakoneumornaseljačkastatistikakazuje,gotovotrećinameštanaovognemalog sela živi od ovog povrća.Go di na za na ma, po go do va la je ovoj kulturištose,napominju,nemožerećiizacenu,zakojupaprikarikojesmo za te kli na pu tu Ša bacRu ma ističudaodgovarasamonakupcima.Oni ma ko ji u pro iz vod nju mo ra ju da ulože,cenesuisuvišeniske,paseta ko oni ko ji od ju tra do mra ka se de predsvojimtezgamapitajukakoćeuopštepreživetiovuispremitisezana red nu go di nu.
Ku pa ca ima, ne do sta je do bra ce na!
Na ulicama su najčešće žene.Starije i mlađe. Kažu da su muškar ci za u ze ti oko pri pre ma za nove po slo ve, opra vlja njem do tra ja le me ha ni za ci je ili po tra gom za no vim kup ci ma ko jih ni ka da ni je do sta. MeđuprodavcimajeiMilunkaIlić. Pro iz vod nju pa pri ke vo di njen sin, a njen po sao „svo di“ se „sa mo“ na pro da ju.
Ima mo oko 20 hi lja da stru ka. Odlično je rodila ove godine, cenaje ma lo bo lja ne go la ne, ali još uvek to ni je to li ko do bro ko li ko bi tre ba lo bi ti. Za ovu ši lju ko ju ja pro da jem ce na ide od 35 do 40 di na ra, a da bi bi li za do volj ni po treb no je da bu de ma kar de set di na ra vi še, i to ce le go di ne i to naj ma nje to li ko. Ova ko nemazanasživota,osimmalokada jesen počne. Kada dođe proleće,ponovokrećuulaganja,adabisetomogloobičnosemoraponovozaduživati, uzimati nekakav krediti ta ko u krug, ob ja šnja va Mi lun ka i do da je:Štose tičekupacanjih ima iz
No vog Sa da, No vog Pa za ra, Lo znice, sa mo ce na ne do sta je da bi sve bi lo ka ko va lja. Tu sam ja ce lo leto na uli ci, kod te zge. Ni sam ov de sa mo kad ne ra dim, kad ni sam u polju. Inače, čim imam slobodnogvre me na, sed nem ov de, pu nim vrećeičekam...
Profitidenakupcima
Uzdržavukoja,ponjihovomsudu,nečinidovoljnodazaštitiipomognepoljoprivrednike,jaračkipaprikarinajvišepritužbiimajunanakup ce ko ji, ka ko na po mi nju, ubi ra ju savprofitkojibitrebaodapriapneoni ma ko ji ro bu pro iz vo de.Japrodajemrobusvakomeko
dođedajetraži.Zamnogeodnjihznam da su na kup ci ali šta ja tu mogu.Janovcaivremenadasedimna pi ja ci u Mi tro vi ci ne mam. Imam porodicu,kućunaselu,atoznačiimno go broj ne se o ske po slo ve ko ji se mo ra ju oba vi ti. Ov de, kraj nas ima takođenakupacaalimalo,jerimsene is pla ti da da ju ro bu za ono li ko nov ca ko li ko su na ma mo ra li da plate. Za to odu ma lo da lje ili na pi jace, pa ko li ko god za ra de. Pet di na ra po ki li, ili de se, nji ma je sve do bro, jerjeulognaš.Onisutučisti,kaženam i JovankaSavić. PodpaprikomSavići imajuhek
tarzemlje.IJovankasmatradajerod bio iz u zet nog kva li te ta i kvani te ta, ali da je ce na is pod sva kog minimuma.NasvojojtezgiJovankapro da je cr ve nu ro gu, 200 di na ra za džak.Cena,kaže...pravasitnica! Ma nema tu ništa od zarade!
Dok ja pla tim tro ško ve re dov ne, rad ni ke, ne osta ne ni šta. U ovom džakuimaokošestdosedamkilogramarogepavisadvidite!Kao isvi ov de oko me ne i ja sam ov de sva ki dan ceo dan. Do po dne va smo na nji vi, kad oba vi mo šta ima mo u po lji ma do la zim ov de, pa ku jem
i čekamkupce.Šverceri sunajgori od svih ne vo lja ko je ima mo. Mi svoje ne možemo da prodamo odonih ko ji gle da ju da na na šoj mu ci zarade.UJarkuvelikibrojljudisejepapriku,ali ja i jošjednakućasamo se je mo ovu cr ve nu ro gu ta ko da čimvidimnekogsastraneiliizselada je još pro da je, od mah znam o čemuseradi,ističeJovankainapomi nje da se na tom po lju iz go di ne u go di nu de ša va isto, da pro me ne na bo lje ne ma.
– Ako i ima ne ke pro me ne, to možebitisamonagore,pajebolje da se ni šta ni ne me nja. Odavno smo pre sta li da se na da mo da ćeneštobitinabolje.Ovarobajemo ja, u njoj je moj rad, pa sad... kome se ne sviđa ono što ja pričam, može uvek da me nađe naistom me stu.
Po red par pri ke, ove go di ne, Savići su trgovali i sa lubenicama, auskoroihočekujeiposaosakupusom. Za raz li ku od pa pri ke, slat ko povrće je, smatra ova Jarčanka,pro šlo do bro, a ve li ke na de se trenutnopolažuupravoukupus.
Za sa da je sve u re du. Ku pus jelep,zdrav,velikividećemokakoćeićiprodaja.Jasenadamnajboljem, jer nam je to po sled nja šan sa da po pra vi mo mi nus ko ji je na stao sa ovom paprikom. Ovo džakče u
ko je pa ku jem ro gu ko šta oko stoti nak di na ra pa vi sad vi di te ko li ka je mo ja re al na za ra da. Ako bih još pla ti la ne ko ga da mi pa ku je ro bu, pa i nje ga pla ti la re ci mo 180 di narakolikoiznosisatradanadničara,bilabihučistomminusu,kažeJovankaSavić.
Da ku pa ca za i sta ne ne do sta je, uve ri li smo se i na te zga ma Dra gišeTešića.IovajJarčaninprodajecr ve nu ro gu ko ja, ko li ko smo us peli da zaključimopleni pažnju čak ionimakojineželedajekupe.
Ne ma bo lje pa pri ke u ovom delu Srema od jaračke. Mnogi ističu
dajemačvanskabolja,lepša,veća,alisviovikupcikojiredovnosvraćajubašunašeselosvedočedaimiimamočimedasepohvalimo.Cenarobenadžakjetristotinedinara,udžakuimaokošest,sedamkilograma cr ve ne ro ge, dok u kar ton skim ku ti ja ma ima oko 14 ko lo gra ma i tu ro bu da je mo za upo la me nje u odnosunakilogramudžaku,kažeTešićidodaje:Nijelakoživetiodovogposla.Ali,akoćemopravonije da nas la ko ni ko me ko mo ra da živiodsvograda.Ovakobarem,usvojoj smo kući, sebi radimo, pasad, ko li ko je – to li ko je. Kad prođeparpika,stižunoviposlovi,noveoba ve ze i mu ke, pa se na pro ble me sa ce nom br zo za bo ra ve. Uosta lom, akoćemopravo,nijenipaprikaprva kul tu ra sa ko jom smo se ove godi ne bo ri li. S.Lapčević M.Mileusnić
JARAK•DIVANISASREMAČKIMPAPRIKARIMA
Pa pri ka le pa i na oko!JesenjestiglaiJarčanisusvojupažnjuusmerilinapapriku.NaputuRuma-Šabacsvejevišeprodavacaovogpovrća,aporedkupacakrajtezgistajuionikojineželedapazare,tektolikodasenauživajuulepotišarenilasremačkepaprike
Ku pa ca ima, ne do sta je sa mo ce na
Ce na pra va sit ni ca
MilunkaIlić
JovankaSavićSve ga ima u Jar ku
12 25. septembar 2015.
NAUČNOSTRUČNIRADOVI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Priča o suši često nas podsećanasnapriču o psu i kući. Sušesesetimoondakadaonavećna
stupi.Posletogasvezaboravimo.Dapodsetimekstremnusušusmoimalii2003. g. Istina, na ovim prostorimani poplave, ni erozija, ni bujice nisuretka pojava. Svetska meteorološkaorganizacijajeprenekolikodanaobjavila da je od1880.godine, odkadasemeremeteorološkipodaci,ovonajekstremnija godina u svakompogledu. Na jednom kraju planete suizuzetnesuše,anadrugomkrajusupoplave. Naša poljoprivredna naukaseovimpitanjem,ozbiljnopočeladabavipredesetakgodina.PremapodacimaSvetskemeteorološkeorganizacijepredviđanojedado2010.godinetemperaturanazemaljskojkugliporasteza20Cstepeni..StručnjacisuproračunalidabiuBeogradutemperatura dosegla 45 podeok. Prognoze sumaloranijepotvrđene,jersmovećuovojgodiniimali450C.NaukasetadaozbiljnopozabavilapitanjemsušeibiljneproizvodnjejerpodaciianalizesituacijeunašojzemljisupokazivaledasveštojeistočnoodTise,Dunava,VelikeiJužneMoravezahvatićearidnipojasitajprostorbiispaoizkukuruznogpojasaEvrope.Dajevodadobarsluga,pokazalosenizputa.Ali, idaje zaogospodar videlo se najbolje upoplavamaibujicamakojesuzadesileSrbiju2014.godine.U Srbiji se navodnjava blizu
100.000 hektara oranica, što je okotriodstoodukupneobradivepoljoprivrednepovršine,objaviojeRepubličkizavodzastatistiku2015.godine.Blizu55odstonavodnjavanogzemljištapredstavlja ono koje je u vlasništvuporodičnih poljoprivrednih gazdinstava,dokjeostataknavodnjavanihpovršinauposedufirmi ipreduzetnika.Premanjegovimrečima,površinekojenavodnjavaju pravna lica i preduzetniciuprosekuiznosi15,1hektar,dokindividualna poljoprivredna gazdinstvaprosečnonavodnjavaju0,1hektar. U Srbiji je registrovano 631.552poljoprivrednihgazdinstava.Ozbiljninaučnicisubilizabrinutiza
sudbinunašepoljoprivrede,pogotovustočarstvaidasemoraneštoozbiljnoučinitikakobisesušapredupredila.Ipre10godinaidanasseposezaloza
jednimjedinimargumentomdamoramodakrenemounavodnjavanje,jerSrbijaimanajmanjepovršinepodsistemimazanavodnjavanjeidanedovoljnokoristimovodu. Ima tu istine,aliizablude.NijetačnodaSrbijakoristitakomalovodukakoprikazujemo,jersigurnonebibilopaprikeuleskovačkomkraju,dasenezaliva,nebibilo ni povrćauGospođincimada sene zaliva. Poslednjih godinamalinariozbiljnoradenaprimenisistemakappokapusvojimmalinjacima.Idrugivoćari to rade, jer taj sistemnajvišeodgovara voćarskoj proizvodnji naročito jagodičastom voću. Sve većepovršine pod staklenicima i plastenicima koji koriste kap po kap takođetopokazuju.Naravno,jošuveknisuniizblizaiskorišćenemogućnostiovezemlje.Međutim,miuglavnomzamišljamovelikepovršineivelikesisteme. Moramo da priznamo da šansu
koju smo imali sa sistemom DunavTisaDunavsmopropustiliionjenedovoljno iskorišćen. Tu ima 22.000kilometarakanalskemreže.Nažalost,dobar deo sekundarnemreže je neuređen i voda nemože da dopre doonih parcela gde je namenjeno. Danas kad govorimo o izgradnji sistema za navodnjavanje, potežemo čakizajmoveodSvetskebanke.Moramodabudemoveomarealnijersmopre
nekolikogodinapraviliozbiljneanketekojesvespremandauđeuizgradnjusistemazanavodnjavanje.TadasmojedvanakupilidauVojvodinimožemona oko 22.000 hektara da organizujemonavodnjavanje.Danasnemoženitolikojerjedandeovelikihsistemaje rasparčan politikom usitnjavanja irazbijanja agroindustrijskih sistema.Takodanijevišemogućeorganizovatinavodnjavanjenavelikimpovršinama kaže nekadašnji ministar poljoprivrede u Vladi Srbije i današnji potpredsednik Privredne komore SrbijedrStojanJevtić.Postavljasepitanjedalismomo
glivodotoke,jezera,podzemnevodeivodekanalaboljedaiskoristimo.Moglismo,amožemoidanasakoobezbedimojeftinasredstva,pačakibeskamatna,našimproizvođačimazanabavkusistemazanavodnjavanje,odnosnomalih agregata, pumpi, kišnihkrila i sličnih sistema, zatim sistemakappokappopovoljnimuslovima,mibismomogli daorganizujemodalekoveće površine pod navodnjavanjem,odnosnodaobezbedimozalivanje.Velike komplekse više nećemo
imati prilikedaorganizujemo,uglavnom će parcele ostati onakve kakvesu.Određenemogućnosti postojedase komasacijom određene površineukrupne i urede. Ali pošto se radi o
privatnimposedima,teškojedasenajednojteritorijiorganizujesamojednabiljna kultura pa će i dalje biti jedinomogućenabavljatimalesisteme,aostaće onakva struktura proizvodnjekakvuvlasnicinađuzashodno.Štosetičenovihkrupnihzemljovlasnikaoniionakodugoročnoposmatranosuzemljukupilidabijekadadođevremeštoboljeprodali,takodaihnavodnjavanjeneinteresuje,pričaJevtić.Prava je šteta što u Negotinskoj
krajini,kojaspadaunajaridnijekrajeveSrbije,posleseveraBanata,ilisuskorouistojravnisenedovoljnokoristikanalkojijeprokopanradiodvodnjavanja.NakrajukanaladoDunavapostavljenajecrpnastanicakojaprepumpavavodu,kada jeuvišku.Negotinskakrajinaje,inače,ispodnivoaĐerdapskogjezera,agradNegotinsenalazi12metaraispodnivoaĐerdapa.Akobi seuradiloda tacrpnastanica bude reverzibilna mi bismo rešilinekoliko pitanja. Dakle,mogli bismokada jevodauvišku,daprepumpavamouDunav,akadajeumanjkudavraćamoukanal.Naravno,tubimorali određeni zahvati da se naprave,vezanizanivelacije,zapregrade, jer
jesadapadvodeokrenutDunavu.U čemu je još problemkada je u
pitanjuNegotinskakrajina?Poznatojedajeonanatresetištu,
i u letnjimmesecimakada se tavodaocedipremaDunavu,postojivelikaopasnost,atosevećnekolikoputadogađalo,dasetresetzapali,navodiJevtić.Onseteškootkriva,tinjaizemljapropadnenatommestu.Todonosivelikeštete,jerdolazidodegradacije i erozije zemljišta. Vraćanjemvodeukanaltresetbiseponovonapiovode,ionjeodličanjerzadržavavoduimožeobezbeditivelikekoličinevlagebiljkama.Dakle,jednopodručjebimoglodabudeveomaatraktivnozapoljoprivrednu proizvodnju, a poredtogakanalbiposlužiotakođeproizvođačimadasvojepovršinezalivajumalimagrarima.
(Nastavićese)
(AutoriProf.drStojanJevtić,eksministarpoljoprivrede,ekspredsednikPrivrednekomoreSrbijeiZadružnogsavezaSrbijeiBranislavGulan,članOdborazaseloSrpskeakademijenaukaiumetnostiiNaučnogdru
štvaekonomistaSrbije)
NAVODNJAVANJEIODVODNJAVANJE
Voda-dobarsluga,zaogospodar!Sušailipoplavaseprisetimotekkadaonenastupe.Zbognestajanjavelikihsistemamivišenemožemoorgani-zovatinavodnjavanjenavelikimpovršinama.Naučnicisuzabrinutizasudbinunašepoljoprivrede,pogotovusto-čarstvateističudasemoraneštoozbiljnoučinitikakobisesušapredupredila.GašenjeInstitutazaistraživanjaupoljoprivrediSrbijanestaliiprojektionavodnjavanju
Pišu:StojanJevtićiBranislavGulan
Proizvođači voća, ranog povrćai pšenice mogu da budu zadovoljni–suša imnijeumanjila rod.Sdrugestrane,sušaće,skorojesigurno,umanjitirodkukuruza,soje,šećernerepeUprvihšestmeseci2015.godine,
izvezenojehraneuvrednostiodmilijarduičetiristotinemilionadolara,apokrivenostuvozaizvozomdostiglajegotovo200posto,kažuuPrivrednoj komori Srbije. Konačni rezultatiizvozaznaćeseposlejesenjeberbe.Pšenicajeodličnogkvaliteta.Kao
i ranijih godina, najveće količine tržnogviška,okomiliontona,otićićeuzemljeokruženja.CenapšenicenaberziuBudim
pešti jeoko164evrazatonu ili20dinara za kilogram kaže NenadĐurićizPKB"Agroekonomik".Voćarisuzasvežutrešnjuname
njenuruskomtržištudobilii230dinarapokilogramu.Višnjajeprikrajuberbedostiglauotkupuoko100dinarazakilogram.Goran Krunić iz firme "Mondo
Serbia Vrdila" kod Kraljeva smatrada,kadjerečocenama,samoproizvođačimogudabuduzadovoljni.Cenamalinejeoko200dinara,
štosmatramdajeizuzetnodobracena za proizvođača. Što se tiče prerađivača,odnosnohladnjačara,izvoznika, još uvek ne znamo rezultate
kažeKrunić.Toploisuvovremeodgovaraloje
samosuncokretuivinovojlozi.Vinogradari očekuju da će ovogodišnjaberba grožđa dati i kvalitetno vino.Ipak,zasada,inostranomtržištunemožemodaponudimovećekoličinekvalitetnogvina.Podrum "Selekta" u Gudurici od
2008.godineizvozivinauRusiju.Počelisu2008.godinesa8.000boca.Kasnijesmopovećalinašupro
daju, sada je to 20.000 boca godišnje, ukupna svota je oko 50.000evrakažeMilutinStojčićizpodruma"Selekta".Sušaće,skorojesigurno,umanji
ti rodkukuruza,soje,šećernerepe.Upravo su kukuruz, šećer i jesenjevoćeizvozniproizvodikojiimajuvelikogudelauizvozuagrara.Imajućiuviduovogodišnjeklimatskepromeneidrugeuslovezapoljoprivrednuproizvodnju,trebabitiobazrivuprocenikonačnih zbirnih rezultata za 2015.godinu.U 2012. godini izvezeno je hra
neuvrednosti2,69milijardidolara,2013.godinevišezastomilionadolara.Rekordanizvozhraneostvarenje2014.godinekadajevrednostizvozapremašilatrimilijardedolara.Odrezultatajesenjeberberatar
skih useva, voća i povrća zavisićevrednostizvozahraneuovojgodini.
Poljoprivredna proizvodnja u Srbijiu2015.godiniimaćepadinegativnipredznakpoštojesušasvakodnevnoumanjuivalaprinoseosnovnihratarskihkultura,voćaipovrćaPrva polovina 2015. godine za
poljoprivredu bila sasvim uspešna,alidajedrugideogodinepodvelikimuticajemsuše koja ćeumanjitiukupneprinosepaćeiukupanvrednost poljoprivredne proizvodnje bitimanja, posebno što se dve trećinetevrednostirealizujeudrugojpolovinigodine.Ova 2015. godina će podbaciti i
doćićedopada,alijeteškorećikolikićeonbiti,jersušasvakidanuzimasvojdanak.Minusćebitisigurno,aliseneznakoliki.Dobrobibilokadaminusnebibiovećiodosam
odsto,alistanjeusevaukazujedaćebitiveći.Suša se posebno negativno od
ražava na vodeću ratarsku kulturu–kukuruz,čijićeprinosumestoodočekivanih sedam do osammilionatonabitimanjizadvadotrimilionatona, što je višak koji je Srbija izvozila, a sad je doveden u pitanje.Drugakulturakoja trpi velike šteteod suše, a ove godine je zasejanana rekordnim površinama na oko200.000hektara,jesoja.Njujesušauhvatilaunajkritičnijemperiodukadaseformirajumahune.Posledicesušeosetićeisuncokret,kaoiproizvođačipovrćanaotvorenom,asmanjićeseirodnekihvrstavoća,jersunegdevećpočeladasesuševoćnastabla.Ipak,razlogasastrahnema,
jerćeosnovnihprehrambenihproizvodabitidovoljnozadomaćepotrebe,alićeizvoznirezultatibitiznatnoumanjenidokrajagodine.Kakobiseuubudućnostiublažile
ovakve posledice država trebalo dapovećapovršinepodonimkulturamakojesesejuujesennabarnajmanjemiliondo1,5milionahektara,čimebiizbeglarizikeodvisokihtemperaturaisuša.Trebaićinajednuobimnijujesenjusetvuiozbiljnijuobraduzemljištadubokaobradaiđubrenjeorganskimđubrivom. Znači vratiti se klasičnojagronomskojstruci,atojenajjeftinijinačinidaizbegnemovelikerizikesušejerjedržavasiromašnainemožezanekokratkopaniunarednih10godinadauložinekaozbiljnijasredstvausistemezanavodnjavanje.
SušajedeprinoseSojujesušauhvatilaunajkritičnijemperiodu
Sumiranjerezultata
USrbijisenavodnjavaokotriodstoobradivihpovršina
1325. septembar 2015.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
KrajemXIXvekauočenojedase,posebnouodređenimpredelimakojiseodlikujuspeci
fičnimklimatskimizemljišnimuslovimauporedosasečomšumairazoravanjem livada i pašnjaka naglosmanjilaplodnostzemljišta.Razlogtomeještosuposlesečešumaatmosferskevodesvevišepovršinskioticale,pajezemljištepostalosvesuvlje.Poredtogapovršinskevodeodnosile su najplodniji površinskislojzemljišta.Krčenješumapovećalo jenekorisno isparavanjevodekojeječestopodsticanosuvimvetrovima što je doprinelo smanjenjuvlageuzemljištru.[1].Erozijavetrom je naročito prisutna u ravničarskimpredelima i zavisi od intenziteta, pravca i dužine trajanjavetra.Veoma ještetna, jerdovodidogubitkanajplodnijeg, oraničnogsloja zemljišta. Pored odnošenjasitnijihčesticazemljištadovodiidopomeranja semena, đubriva, zasipanja plodnih oranica peskom itd.Vetrozaštitnipojasevipredstavljajujednuodjednostavnijihiekonomičnijih mera zaštite. Formiranje vetrozaštitnog pojasa povoljno utičena biodiverzitet agrarnih površina,jeromogućavaopstanakugroženihvrstapticaisisara.PodručjeBanata spada u jedno od najvetrovitjihpodručjanašezemlje.Uciljurešavanjaovihproblematrebapristupitisadnjipoljozaštitnihšumskihpojaseva.(slika1.)
Dejstvo poljozaštitnih šumskihpojasevanaekološkeuslove jevišestruko.Oniutičunamikroklimuiuopštenastaništeistimuvezinaprinosgajenihbiljaka.[1].
Dej stvo šum skih po ja se va na mi kro kli mu
1)Dejstvošumskihpojasevanabrzinuvetra
Vetarisušujezemljišteipovećavatranspiraciju.Vetarraznosisnegizatosebezsnežnogpokrivačazemljadubljezamrzava,aozimiusevi stradaju od golomrazice. Poštosmrznuta zemlja vodu ne upija toona površinski otiče i u vodotokoveodnosinajplodnijipovršinskislojzemljišta.Vetarraznosisitnije,apribrzinivećojod13m/secikrupniječesticeoraničnogslojaitimeumanjujeplodnostzemljišta.Šumski pojasevi umanjuju br
zinu vetra. Šumski pojasevi umanjujubrzinuvetranarastojanju(x)x=2.5h²gdejeh=visinastablaušumskompojasu.[2]
2)DejstvošumskihpojasevanatemperaturuvazduhaizemljištaŠumasprečavazagrejavanjeze
mljišta. Preko leta šuma hladi vazduhipovršinskislojzemljišta,vodom koju crpi iz dubljih hladnijihslojeva,jošvišeisparavanjemznatnihkoličinavode,kojasezadržava
ukrunidrveća;nadaljetranspiracijomvelikihkoličinavode.3)Dejstvošumskihpojasevana
relativnuiapsolutnuvlaguvazduhaRelativnavlagavazduhausklo
pu šumskog pojasa je veća negona nezaštićenom polju. I relativnai apsolutna vlaga vazduha utolikojevećaukolikosevišepribližavamošumskompojasu.4)Dejstvošumskihpojasevana
isparavanjeIsparavanjepribrzinivetraod3
m/secjeveće6puta;pri6m/secza10puta;apribrzinivetraod12m/sec za 16 puta nego pri tihomvremenu.[2]Isparavanje sa površine zemlji
štazavisiod:a)stepenavlažnostipovršineze
mljištab)temperaturezemljištac)dubinepodzemnevoded)vrstezemljištae)bojezemljištaf) brzine, nagiba i pravca vetra
premapovršinizemljištaSagologzemljištavišeseispara
vanegosaobraslog5)Dejstvošumskihpojasevana
transpiracijuiasimilacijuKolikouzemljiimamanjevlage,
koliko je relativna vlaga vazduhamanja,abrzinavetravećaitemperaturavazduhaveća,tolikojeopasnostodzapareveća.Dabisprečilišteteodzapare,uaridnimpredelima,gdezavremevegetacijeduvajusuviitoplivetrovi,pomoćušumskihpojasevatrebaumanjitibrzinuvetra,snizititemperaturuvazduhaizemljišta,povećatiapsolutnuirelativnuvlaguvazduhaitimeumanjititranspiracijuiparalizustoma[2].
Dej stvo šum skih po ja se va na sta ni šte
1)DejstvošumskihpojasevanaraspodelusnegaSnegštitibiljkeodgolomrazice,
a zemljište oddubokog zamrzavanja. Osim toga pomoću šumskihpojaseva ravnomerno raspoređensneg sprečava površinsko oticanjevode i eroziju zemljišta, pa takoomogućujebolje i dubljenakvašavanjezemljišta.2)Dejstvošumskihpojasevana
površinskooticanjevodeDugogodišnjimoranjemiokopa
vanjem uništava se struktura površinskog sloja zemljišta. Zato jenaugarukao i pod svim jednogodišnjimkulturama,naročitookopavinama, vodni kapacitet zemljištamanji,aibrzinaponiranjavodejemanja,negonašumskomzemljištu.Pošto se kod pljuskova u nestrukturno zemljište sva voda nemožebrzodainfiltrira,nadugogodišnjimoranicamavećideovodepovršinskiotiče. Prilikom topljenja snega vodajošvišepovršinskiotiče,zatoštoje površinski sloj oranice tada još
smrznut. U šumi voda površinskineotiče,nizatoštoseukrošnjamašumskogdrveća,zadržiiisparidobardeopadavina,avišakseprekolišća igranapostepenoslivaprekoprvograstresitogslojašumskogzemljišta(stelja)ipostepenoponireuzemlju.3)Dejstvošumskihpojasevana
erozijuzemljištaKoliko je zemljište bolje obra
slombiljnimpokrivačem,tolikojeipovršinskooticanjevodemanje,pajeierozijazemljištatolikomanja.4)Dejstvošumskihpojasevana
nivopodzemnihvodaNa peskovitom zemljištu nivo
podzemnih voda će se brže i višepovisitizatoštotuatmosferskevodebrzoponiruimanjesezadržavaju u atmosferi. Na zemljištu težegmehaničkogsastavaisavišehumusavišećeseatmosferskevodezadržatiurizosferiiutroštiodstranebiljaka.Zatoseutakvimzemljištima,uaridnimpredelimanivopodzemnihvodanećetolikopovećati,au sušnimpredelima verovatno neće uopšte povećati, zato što će tušuma svu raspoloživu atmosferskuvoduutrošitizatranspiraciju.5)Dejstvošumskihpojasevana
vlaguzemljištaŠumski pojasevi utiču na rav
nomernije raspoređivanje snega.Snegštitizemljišteoddubokogzamrzavanja.Zatoseusklopušumskih pojaseva sneg sporije otapa,a zemljište se dublje prokvašava.Pošto šumski pojasevi usporavajubrzinuvetraoniumanjujuiisparavanjezemljišta,ausklopušumskihpojasevatemperaturavazduhaizemljišta jemanja, a relativna i apsolutna vlaga vazduha je veća. Usklopušumskihpojasevaipadavinesuveće,pajezatoivlagazemljištaveća[2].Efektivnost poljozaštitnih šum
skihpojaseva zavisi u prvom reduodnjihovegustineivisine,aveoma
maloodširine.Poljozaštitnišumskipojasevipodižuseupravnonapravacpreovađujućegvetra.Međutim,upodručjimagdenijejasnoizraženpreovađujući pravac vetra oni sepodižusasvihstranapolja,uvidukvadratailipravougaonika,štosvakakopredstavljaboljinačinzaštite[5](Sl.2,3,4.)
Zaklјučak
Poljozaštitnišumskipojasevipokazalisusekaopogodnizaočuvanje plodnosti zemljišta, jer sprečavaju odnošenje vetrom humusai najkvalitetnijih zemljišnih čestica[3]. Poljoprivredne površine treba što više "prošarati" poljozaštitnim pojasevima, grupama drvećai živicama.Ovo senaročitoodnosina velika prostranstva pod agroekosistemima ravničarskih krajeva.Poljozaštitnipojasevi,šumarci iživicepredstavljajune samonajefikasniju zaštitu od eolske i vodneerozije,većsustaništazamnogepredatorske vrste koje se hraneštetočinamapoljoprivrednihkultura,posebnoglodarimaiinsektima.Stvaranjem raznovrsnih biotopau kome će pored poljoprivrednihpovršina mozaično biti izmešanašumska i žbunasta staništa, istovremeno će se očuvati biološkaraznovrsnostčitavogpredela,asatimuveziinjegovaekološkaibiološkastabilnost[4].
Li te ra tu ra:[1] Ka sto ri R. (1995): Za šti ta agro e ko si ste ma.No vi Sad; [2] Jo va no vić S. (1956): Šum ski
po ja se vi, In sti tut za na uč na istra ži va nja u šu mar stvu, Be o grad; [3] Sto ja no vić M. (1989): Agro eko lo gi ja, Uni ver zi tet u be o gra du,
Po ljo pri vred ni fa kul tet, Ze mun; [4] La ku šić B.: Glo bal ni an tro po ge ni
fak to ri ko ji ugro ža va ju bi o di ver zitet; [5] Oto re pec S. (1991): Agro
me te o ro lo gi ja, Be o grad.
EKOLOŠKIIAGRONOMSKIZNAČAJPOLJOZAŠTITNIHŠUMSKIHPOJASEVA
Vi še stru ka ko rist po ljo pri vred nim po vr ši na maPoljozaštitnipojasevi,šumarciiživicepredstavljajunesamonajefikasnijuzaštituodeolskeivodneerozije,većsustaništazamnogepredatorskevrstekojesehraneštetočinamapoljoprivrednihkultura,posebnoglodarimaiin sek ti ma
Pišu:ZoricaRajačić,dipl.ingPredragMarjanski,dipl.ingPSS Zre nja nin
Sl. 1. Po preč ni pre sek pe to red nog ve tro za štit nog po ja sa
Sl. 2. Mla di šum ski po jas
Sl. 3. Gu sto po sa đe ni dr vo re di
Sl. 4. Šum ski po jas iz me đu dve par ce le
14 25. septembar 2015.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Zelenišno đubrenje ili sideracija predstavlja planirano unošenjeuzemljištesveženadzemne
masebiljakakojesegajeisključivozatusvrhu.Usevikojisekoristenazivajusesiderati.[Slika1.]Sideratiobogaćujuzemljišteorganskommaterijom,poboljšavaju biološku aktivnost mikroorganizama,povećavaju kapacitetzavodu,utičunaboljekorišćenjetežepristupačnihhraniva,manje ispiranjehraniva i nitrata, smanjuju isparavanjevodeizzemljišta,kaoinegativanuticajsuše.Ovaj vid organskog đubrenja je
jedan od najstarijih načina očuvanjaplodnosti (jošu starojGrčkoj iRimupre2000godina), i intenzivnapoljoprivrednaproizvodnjamalogajezapostavila.Sapojavomnovihpravacaubiljnojproizvodnji,kaoštojeodrživapoljoprivreda,aposebnoorganskaproizvodnja,zelenišnođubrenjedobijanaznačaju.
Iz bor use va (si de ra ta)
Efekti primene zelenišnog đubenja prvenstveno zavise od pravilnogizbora biljne vrste.Da bi se postiglokompleksno dejstvo, siderati trebada imaju razvijen korenov sistem samogućnošćuusvajanja ipremeštanjahranivaiztežerastvorljivihjedinjenjai izdubljihslojevauoraničnisloj,daimajubrzporastivisokprinosikvalitetbiomaseikratakvegetacioniperiod.Usevi koji dolaze u obzir za zele
nišno đubrenje uključujuju veći brojvrsta iz različitih familija (Fabacae,Poacae, Brassicaceae). Najčešće sedelenaleguminozneineleguminoznebiljnevrste.Izborusevazazelenišnođubrenje
iuspehsideracijezavisiodklimatskihuslova, tipa zemljišta i od vremenasetve.Godišnjakoličinapadavinaograni
čava gajenje useva za zelenišno đubrenje. Povoljna staništa za gajenjesiderata su sa godišnjom količinompadavinavećomod700mm.Ako jemanjepadavinapotrebno jeobezbeditinavodnjavanje.[1]Zelenišno đubrenje se nekad pre
poručivalo za laka peskovita zemljišta, međutim, danas se ova merapreporučuje i za glinovita zemljišta,jer unošenjem siderata ona postajurazrahljenija i lakšazaobradu.Vrstepogodne za zelenišno đubrenje imaju različite zahteve prema zemljištu.Naizborusevazazelenišnođubrenjeutiče reakcija imehanički sastav ze
mljišta.Nakiselimzemljištimauspešno segaje: lupina, crvenadetelina,maljavagrahorica,uljanarepica,ogrštica,raž,ovas,doksenazemljištimabogatim u kreču gaje: kokotac, grahorica, stočni grašak, bela detelina idr.[1]Upogleduvremenasetve,usevzazelenišnođubrenjenajčešćesesejekaopostrni,ozimimeđuusevinaknadni.Poredčistihkulturainjihovihsmeša,mogusegajiti ikaozdruženiusevi,kadaseusejavaizmeđuredovaglavnoguseva.Uodređenimokolnostimausevza
zelenišnođubrenjemožesegajitiikaoglavniusev,alisegubijednažetvaazemljišteseodmarajednugodinu.
Teh no lo gi ja ga je nja use va za ze le ni šno đubrenjeGajenjeusevazazelenišnođubre
nje kao postrnog useva moguće jeposle žetve ranih preduseva, koji seskidaju u letnjem periodu. To je povoljan način gajenja ukoliko imadovoljno vlage, u protivnom treba navodnjavati.Treba kombinovati leguminozne i
neleguminozne biljke, koje formirajuduboki i plitki korenov sistem, jerse bolje prilagođavaju nanepovoljneagrometeorološkeuslove.Zapostrnusetvu koriste se: grahorice, lupine,facelija, uljana repica, kukuruz, suncokret.Ozimimeđuusevisejusekrajemav
gustailiuseptembru.Zajesenjusetvupogodnisu:ozimagrahoricailigrašakusmesisaovsemiliraži,inkarnatskadetelina,ozimauljanarepicaidr.U voćnjacima i vinogradima usevi
zazelenišnođubrenjeseuvekgajekaopodusevi.Naizborusevaiuvišegodišnjimzasadimautičeklima,zemljište,razmak redova (zbog zasenjivanja).Obrada i priprema zemljišta za setvusepodešavapremausevu.Uslušajevimameđuuseva,obraduobavitiplitkouštokraćemperiodu,neposrednoposleskidanjapreduseva,dabi sesačuvalavlagau zemljištu, a za semeobezbediloštoboljeuslovezaklijanje,nicanjeirast.Zelenišno đubrenje traži veliku i
nadzemnu i korenovumasu. Za to jepotrebnoobezbeditiodgovarajućukoličinumineralnihmaterija.Setva seobavljau rokovimau za
visnostiokomusevuzazelenišnođubrenjeseradi.Sejuse25–100%većekoličinesemenaoduobičajenih,kakobiusevbiogustiboljeizdržaokonkurencijusakorovima.
Posle setve postrnih i ozimih međuusevavrši sevaljanje,akasnijepopotrebidrljanjeukolikosepojavipokorica.Ukoliko imamogućnosti,usevsenavodnjava. Povoljno dejstvo zelenišnogđubrenjamožeseočekivatikadasenadzemnamasaunosiuzemljište.Vremezaoravanjasideratazavisiod:
biljnevrste,klimeiosobinezemljišta.Poznatojedaleguminozeimajuspo
sobnostbiološkeazotofiksacije.Zaoravanjemmeđuusevazemljišteseobogaćujesa3540t/hazelenemasei100200kg/hafiksiranogazotauzavisnostiodkrmneleguminoze.[3]Smatrasedaseodmeđuusevaza
zelenišno đubrenje, sa prinosom od2030t/ha zelenemase, nakon zaoravanjaobrazujekoličinahumusakojajeekvivalentna količini dobijene od 812t/ha stajnjaka, dok količina azota zaoranemase iznosi5060kg/ha(Erić isar.2000)[3]Međutim,fiksiraniazotnijenaras
polaganju narednom, glavnom usevusvedoksezaoranazelenamasanerazgradiuzemljištu.Ukoliko su biljke starije, sa većim
sadržajemcelulozedoćićedosporijegoslobađanjahraniva,alićetokomdužegvremenadoćidostvaranjahumusa.Za razliku od jednogodišnjih legu
minoza, trave i druge neleguminoznebiljkevišedoprinosestvaranjuhumusa,alislabijeoslobađajuhraniva,pogotovoakosezaoravajuukasnijimfazamaporasta.Sobziromnapromenusadržajaazo
taubiljkamauodnosunafazuporasta,određivanje faze zaoravanja useva jeodvelikogznačaja.Najvišenakupljenih
hranivabiljkeimajupreditokomcvetanja,pajetomomenatkadabitrebaloizvršitizaoravanje.Vremenskiusloviznačajnoutičuna
razgradnju leguminoznih biljaka u zemljištu.Pripovoljnimuslovimatemperature,vlageireakcijezemljišnograstvorazemljišnebakterijećebržerazložiti zelenišno đubrivo od leguminoza.Takosenatežimzemljištimaihladnijojklimisideratizaoravajuujesen.Načinunošenjasideratasepodeša
va prema visini i kvalitetu nadzemnemase.Tanjiračom ili frezom bez poseb
nihpripremaunosisemanjakoličinaisočnanadzemnamasa.Velikuzelenuiodrvenelubiljnumasuprethodnotrebausitnitiilipovaljatipatekondapotanjiratiilizaorati.[Slika2.][Slika3.]Dubina unošenja siderata zavisi od
zahteva sledećeg useva i osobina zemljišta.Biljnamasatrebadasepokrijezemljom da ne smeta u predsetvenojpripremiisetvinarednoguseva.Prinosi i sadržaj hraniva u use
vima za zelenišno đubrenje zaviseod biljne vrste i agrometeorološkihuslovasredine.
ZnačajzelenišnogđubrenjaZelenišnim đubrenjem u zemlji
šte seunosi svežaorganskamasa čime se popravljaju fizičke, hemijske ibiološke osobine zemljišta na različitenačine. Osim što obogaćuje zemljišteorganskommaterijom iazotom(leguminoze), zelenišno đubrenje pozitivnoutičenastrukturuzemljišta,povećavainfiltraciju, poljski vodni kapacitet zemljišta,smanjujeevaporaciju,štoutičenasmanjenjestresazavremesušnogperioda.[3]Pravovremeno zaoravanje ozimih
međuuseva u proleće pozitivno deluje
na vlažnost zemljišta kako u sušnim,tako iuvlažnimgodinama.Kaobrzorastući usevi, usevi za zelenišno đubrenje brzo sklapaju redove i svojomnadzemnomvegetativnommasomštitezemljište od pljuskova smanjujući pojavu pokorice. Sprečavaju razbijanjezemljišnihagregata čineći ih stabilnimimanje sklonim spiranju vodom. Štitizemljišteoderozije izazvanevetrom ikišom. (Npr. Žiličast korenov sistemfam.Poacae).[3]Pojediniusevikaoštosubiljkeizfa
milije Brassicacae i facelija (Phacelijatanacetifolia)svojimprisustvomnanjiviutičunasmanjenjeprisustvailitotalnoeliminišunematode.[3]Siderati imaju značajnu ulogu u
sprečavanjuispiranjahraniva,posebnoazota. S jedne strane jer koriste azotizzemljištazasvojepotrebe,asdruge strane koristeći vlagu iz zemljišta,smanjujukoličinuvodekojombidošlodo ispiranja hraniva. Usevi sa dubokohodnimkorenomdobreusisnemoćiznačajnisuzaizvlačenjehranivaizdubljih slojevauoranični sloj.Određenebiljne vrste kao što su lupine, svojimkorenskim izlučevinama dovode fosforupristupačanoblikzabiljke.Sideratisubrzorastući usevi, gustog sklopa čimesuzbijajukoroveizrazitomkonkurencijom za vodu, hraniva i svetlost. (Npr.Sudanska trava suzbija korove putemkorenskiizlučevina).[3]
Zaključak
Zelenišnođubrenjeimasvojemestonaodređenimstaništma,uodređenimsistemimabiljneproizvodnje.Činjenicajedazelenišnođubrenjeimadostapozitivnihefekatanazemljište iodržavanjeplodnosti.Međutim,klimatskepromeneivlagakaolimitirajućičinilacproizvodnje, zatim nedovoljna informisanostpoljoprivrednihproizvođača,jošuvekzapostavljajuovajnačinočuvanja kvaliteta i plodnosti zemljišta.Izuzev u organskoj proizvodnji kojadobijanaznačaju.Očekujesedaklimatskepromene
imaju značajan uticaj na visinu prinosaikvalitetproizvoda,kaorezultatpromenautemperaturi,padavinama,zemlјištu i vazduhu.Mere adaptacijesenemoguuniverzalnoprimenjivati,većbitrebalebitiodabraneadekvatnemerekojenajvišeodgovarajusvakompojedinomlokalnompodručjuidasunjemuprilagođene.
Li te ra tu ra: [1] Imre Mol nar Op šte ra tar stvo N.Sad, 1995; [2] Ta ib Ša
rić Op šte ra tar stvo NI RO Za dru gar Sa ra je vo 1985; [3] Ću pi na, B. , Erić,
P. , Mi haj lo vić, V. , Mi kić, A. Zna čaj i ulo ga me đu u se va u odr ži voj po ljopri vre di “Zbo r nik ra do va“, Sve ska
40, 2004; [4] Ili ja Ko mlje no vić Op šte ra tar stvo sli ke 2,3.
ZELENIŠNOĐUBRENJE–ZNAČAJIULOGA
JedanodnajstarijihnačinaočuvanjaplodnostiZelenišnođubrenjesenekadpreporučivalozalakapeskovitazemljišta,međutim,danasseovamerapreporučujeizaglinovitazemljišta,jerunošenjemsiderataonapostajurazrahljenijailakšazaobradu
Piše:IvanaVasilijić,dipl.ingPSS Zre nja nin
Sli ka 1. Usev za ze le ni šno đu bre nje – si de ra ti
Sli ka 2. Ta nji ra nje si de ra ta od žu te lu pi ne Slika 3. Fre zi ra nje si de ra ta
25. septembar 2015. 15
ZA NI MLJI VA IZ DA NJA
Prognoza vremena do 15. oktobra
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Mnogaistraživanjanavodenazaključak da postoji i vezaizmeđuishraneipojaveraka
dojke.Rezultatinisusasvimusaglašeni, ali neki saveti ipak semoguponuditi.Učešće masnoće u ukupnom
broju kalorija unetih ishranom uorganizam ne bi trebalo da prođe30do35. odsto. Ponekimautorimavaljanaročito izbegavati suhomesnateproizvode,masnesireveičokoladu.Svakogdananajelovnikutreba
lobidabude250.gramavoća(bardvevrste)izelenogpovrća.Koristiodtogapotvrđenajepre
kovišeanketa.Itujevažnoodržavatinormal
nutelesnutežinu,jerkodgojaznihžena mnogo je viši nivo hormonaestrogenaukrvi,štopovećavaopasnostodrakadojke.
Kakosprečitirak
Čak 80% smrtnih slučajeva koji su posledica oboljenja od raka,moglobidasesprečijednostavnimpromenama u načinu života. Naosnovuistraživanjavelikibrojkanceramogaobisesprečiti.Istraživači tražeputokazkojićeukazatinakojinačindasepobedirakjedanodnajvećihubicauindustrijalizovanimzemljama, gde svaki četvrti čovekoboliodraka,asvakipetiumireodovebolesti.Očekuje se u narednom perio
duotkrićevakcineprotivheoatitisaB. Ljudi u ranojmladosti inficiraniovim virusom koji izaziva oboljenje jetre, imaju dve stotine putaviše izgledadaoboleodprimarnihkancera jetre, to bi bilo izbegnutovakcinisanjem novorođenčadi protivhepatitisaB.Najveći uzročnik raka, odgovor
noza30%žrtavaraka.Nadrugommestu je alkohol, koji udružen saduvanomprouzrokuje39%smrtnih
slučajevaraka.Zatonikadnijekasnodasepre
stanesapušenjem.Poštodimcigareteutičeinaranainakasnestadijumeraka,ostavljanjemduvanaseodmahsmanjujerizikodoboljenja.Način ishrane igra važnuulogu.
Verujemdasepravilnomishranommože izbeći još 4050% smrtnihslučajeva koji su posledica raka.Trebalobidaseuishranivišekoriste ceralije i povrće, amanježivotinjskemasti imasnoćeimasti mlečnih proizvoda. Sigurno jeda ne treba koristiti duvan. Treba voditi računa o idealnoj težinijergojaznostnesumnjivomožedadovededo raka.Ali,doknaučnicipokušavajudadokučetajneuzrokaraka,rakželucapočinjemisteroznoda isčezava.Broj slučajevaje opao za 50% tokomposlednjedvedecenije i još uvek je u silaznojliniji.Verujemdajetorezultatnekenesavesnepromeneunačinuishrane.
Hranairak
Naučnici su utvrdili da ishranau kojoj neme dovoljno biljnih vlakana i celuloze,kaoihranabogataživotinjskim mastima, pospešujupojavu raka debelog creva. Kupusje izvanredna namirnica jer sadržiselenijumkoji,ponajnovijimotkrićimasprečavapojavurakadebelogcreva.HranabogatavitaminimaA,CiEsprečavajupojavurakaplućaidrugihorgana.Ovivitamininalazesenajvišeutakozvanomžutomvoću (kajsija) i povrću (šargarepi), zatim spanaću, kelju, kupusuinamirnicamaživotinjskogporekla(punomasnom mleku, jetri i žumancetu).Posvemuizgledadanekisastojci
hranesprečavajupojavuraka,adrugipogodujunjegovomnastanku.Prema nekim istraživanjima u
Americi, od raka čašće oboljevaju
ljudikojisehranemesom,konzervisanimusalamuriilidimljenim.Zbogtogaseipreporučujeograničavanjepotrošnjeovakvihnamirnica. Ipored svih upozorenja stručnjaka daseuishranikoristiprevišemasnoćavišeod40.odstoenergetskihdnevnihpotrebaidaljepopunjavamoizmasnoćapretežnoživotinjskogporekla,tj.mesa,punomasnogmlekaiproizvodaodnjega.Mogestudijeukazujunavezuiz
među ishrane bogate masnoćamai rakadojke idebelogcreva.Zbogtogaseiističedajeudosadašnjimistraživanjimanajviše osumnjičenamasnoća, kao sastavni deo hrane,za izazivanjeoboljenjaodraka..Uprosečnojishrani,semuishranidece,nebismelodavišeod30%džu
lapotičeizmasnoćasvihvrsta.Sve vrste raka gornjeg de
la probavnog trakta dovode se umnogim delovima sveta u vezu svelikom potrošnjom alkohola. UAfrici se rak jednjaka povezuje spreteranim uživanjem u rakiji odkukuruza. U Normandiji se kodsvih odanih pristalica tamo odomaćilarakijaodjabuke(kalvados)uočavapovećanasklonostkaovojvrstiraka.Istraživanja u Americi i nekim
evropskim zemljamapokazuju dasu ljudi kojimnogo piju najčešćepušači,štopovećavaopasnostodraka usne duplje, jednjaka i grkljana.Istraživanjaukazujunačinjeni
cu da je potrebno uživanje u al
koholuverovatnouzrokoštećenjajetre, koja može da dovede i dorakajetre.Upozoravasenatodapušenjei
preteranouživanjeualkoholuzajednički povećavaju rizik od rakausne duplje, grkljana i jednjaka.Todrugimrečimaznači:akopijeteumereno,anemojteuztojošipušiti.Postavljasepitanje:štasesme
jesti?Naučnicisuujednomslažu treba jesti raznovrsnu hranu,izbegavatimasti i čestokonzumiranjepečenogmesasroštilja,jestipovrćebogatocelulozom,voćeizelenopovrće.Preporuka je:pijte štoviše či
ste vode, a dozvoljeno je i jednačašavinadnevno.
PremaprognoziRHMZ,srednjaminimalnatemperaturavazduhauoktobru imaćevrednosti
ugranicamavišegodišnjegproseka,pričemućenjenavrednostuprosekubitinižazaoko0.2ºSuodnosunavišegodišnjiprosek.UBeograduiširojokolinipredvi
đasevrednostoktobarskesrednjeminimalnetemperaturevazduhaod9.1ºS. Srednja maksimalna temperaturavazduhauoktobrubićeugranicama višegodišnjeg proseka,savrednostimauprosekunižimza
oko0.4ºSuodnosunavišegodišnjiprosek.UBeograduiširojokolinisrednja
maksimalna temperatura vazduhatokomoktobrabićeoko18.3ºS.Srednja količina padavina tokomoktobra biće u granicama višegodišnjeg proseka sa vrednostimau proseku višim i to od 2mm naseveru do 8mmna jugu Srbije uodnosu na višegodišnji prosek. UBeograduiširojokolinisrednjaoktobarskakoličinapadavinaiznosićeoko40mm.
VREMENSKAPROGNOZAZAOKTOBAR
Miholjskoleto
BILJEMPROTIVKARCINOMA
Rakdojke-Dijeteteskapreventiva(Prenosimoizvodeizknjige“Lekovitimbiljemprotivkarcinoma“,autorMomčiloMociSrećković,Slobomir2015.)
Sta ri re cep tiPotrebno je:500grbrašna,1
jaje,2dlmlakevode,prstohvatsoli,100gr,pekmezaodšljiva,100gršećera,100gprezliPriprematesta:Odbrašna,ja
jeta,mlakevodeimalosoli,zamesitetesto.Ostavitegadaseodmoribarem15minuta.Potomčist stolnjakiliradnupovršinudobropobrašnjavite pa oklagijom razvijete testoštotanjemožete.Isecitenožemilisekačempote
stupravougaonike.Nasvakipravougaonikstavitepekmez.Potomgalagano preklopite i prstima laganopričvrstitetesto.U većoj posudi stavite vodu da
proključa,dodajtemrvicusoliikašikuulja.Kadavodaprovriubacitetaškevodeći računadavamsenezalepe za dno. Kuvane taške proceditenacediljku.Umeđuvremenu,nauljupropržitihlebnemrvice(prezlu), ja izdrobimstarihlebdafinozarumenimožeišećerapopotrebi.Kuvane i oceđene taške spuštati umrviceušerpuiposipatiuprženimmrvicama.
Tašcisapekmezom
Vi še ne go udvo stru čen ne delj-ni rob no-ber zan ski pro met, uz
za stu plje nost svih naj bit ni jih ber-zan skih ar ti ka la u struk tu ri istog, osnov na su obe lež ja pro me ta na “Pro dukt noj ber zi” u No vom Sa du, u pe ri o du od 14.09.-18.09.2015. U po me nu tom pe ri o du ostva ren je pro met od 1.194 to ne, ukup ne vred no sti 41.840.315,00 di na ra.
Na tr ži štu pše ni ce re gi stro van je sa mo je dan ber zan ski ugo vor u ko-li či ni od 450 to na, po ce ni od 20,90 din/kg, sa PDV-om (19,00 din/kg, bez PDV-a). Ka ko je u pi ta nju pše ni ca iz vo znog kva li te ta, vi so kih kva li ta tiv nih per for man si, sta ti stič ki po da tak o po ra stu ce ne za 4 %, u od no su na ce nu od pre dve ne de lje, ipak tre ba uze ti sa re zer vom.
Za raz li ku od tr ži šta pše ni ce, ovo-ne delj ni rast ce ne so je u zr nu ni ka ko
ni je sa mo pu ka po sle di ca sta ti sti čih po ka za te lja. Ce na so je je ra sla to-kom či ta ve ne de lje, da bi do sti gla svoj mak si mum od 41,50 din/kg, bez PDV-a, a za tim kra jem ne de lje bla go pa la na da na šnjih 41,00 din/kg, bez PDV-a. U okvi ru pro me to-va nih 175 to na ovog ar ti kla, po stig-nu ta je pon de ri sa na ne delj na ce na od 45,29 din/kg, sa PDV-om (41,17 din/kg, bez PDV-a), što je za 3,26 % vi še ne go pret hod ne ne de lje.
Ovo go di šnji rod ku ku ru za star-to vao je sa pro me tom na rob no-ber zan skom tr ži štu. Ka ko se i oče-ki va lo ce na no vog ro da je znat no ni ža od po sled nje re gi stro va ne ce ne pro šlo go di šnjeg ro da. To zna či da je re gi stro va na start na ce na “no vog” ku ku ru za, od 17,60 din/kg, sa PDV-om (16,00 din/kg, bez PDV-a), za či ta vih 8,57
% ni ža ne go po sled nja za klju če-na ce na “sta rog”. Ozbilj ni jeg pro-me ta još uvek ne ma, zbog či nje-ni ce da glav ni in ve sti to ri na ovom tr ži štu, a to su pre svih iz vo zni ci, ne na la ze kal ku la tiv nu is pla ti vost iz vo za na po me nu tom ce nov nom ni o vu, oče ku ju ći even tu al ni da lji pad ce ne.
Pr vi rob no-ber zan ski ugo vor ku-po pro da je sun co kre ta no vog ro da, ta ko đe za u zi ma po seb no me sto u ovo ne delj nom iz ve šta ju, ka ko po obi mu, ta ko i po “so lid noj” po stig-nu toj tr ži šnoj ce ni. Pro me to va no je 500 to na ove ulja ri ce po ce ni od 45,65 din/kg, sa PDV-om (41,50 din/kg, bez PDV-a).
Ka ko se pri bli ža va je sen, in-ten zi vi ra se i tr ži šte se men ske pše ni ce. Re gi stro van je pro met u ukup noj kol či ni od 45 to na, po pro seč noj ce ni od 27,96 din/kg, sa PDV-om (25,42 din/kg, bez PDV-a), što je na pri bli žno istom ce nov nom ni vou kao pret hod ne ne de lje.
16SREMSKA
POLJOPRIVREDA 25. septembar 2015.
PRODUKTNA BERZA NOVI SAD
Promet roba na Produktnoj berziod 14. 9. do 18. 9. 2015.
Najva`nije iz protekle nedelje:
Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedeljina vode}im robnim berzama su bile slede}e:
E-mail: nsberza@eunet.rs,internet sajt: www.proberza.co.rs
INFO SLU@BA021/443-413 od 730 do 1430
21000 Novi Sad, Radni~ka 30a Tel: 021/4750-788; Fax:021/4750-789
miroslav.sidor@limagrain.combranimir.alivojvodic@limagrain.comwww.limagrain.rs
Francuski hibridikukuruza i suncokreta
SPONZOR
*Objavljeni nedeljni ponderi cena nisu zvani~an podatak, usled ~injenice da su obuhva}eni podaci o trgovanju do trenutka {tampanja informatora.
Po čet kom ne de lje su iz ve štaj US DA-a i pad pro ce ne sta nja use va u SAD-u uti ca li na rast
ce na fju čer sa na žir ta ri ce. Na kon pr vo bit nog
sko ka, oče ki va nja oko no vog sa stan ka Fed-a, kao i bo jaz oko sta nja eko no mi ja Ki ne i dru gih ze ma lja u raz vo ju su po gu ra li ce ne na do le.
De cem bar ski fju čers na ku ku ruz je u od no su na kraj pro šle ne de lje po sku peo za 1,44%, dok je ce na fju čer sa na pše ni cu vi ša za 0,71%.
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP, DECEMBARSKI 2015.
po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
Pše ni ca 178,21 $/t 184,16 $/t 181,74 $/t 179,39 $/t 176,89 $/t
Ku ku ruz 152,36 $/t 154,88 $/t 153,69 $/t 151,96 $/t 149,44 $/t
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UPpo ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
So ja, zr no, nov 15 321,22 $/t 324,89 $/t 326,66 $/t 326,00 $/t 324,97 $/t
So ji na sač ma, okt 15 310,90 $/t 312,70 $/t 318,60 $/t 316,30 $/t 313,20 $/t
• Rast ce ne so je• Rast ce ne pše ni ce• Star to va lo tr go va nje ku ku ru zom ro da 2015.• De ša va nja na svet skim ber za ma
Od ove ne de lje, u vred no snoj kor pi “PRO DEX”-a, po či nje da par-ti ci pi ra ku ku ruz ro da 2015.go di ne. Ka ko je nje go va ce na za 1,30 din/kg, ni ža ne go po sled nja re gi stro va-
na ce na ro da 2014.go di ne, ne iz ne-na đu je što je ovo ne delj na vred nost PRO DEX-a, od 206,53 in dek snih po e na, za čak 3,53 in dek snih po e na ni ža ne go pro šlog pet ka.
Pregled zaklju~enih i ponu|enih koli~ina, kao i dijapazon zaklju~enih i ponu|enih cena poljoprivrednih proizvoda tokom protekle nedelje, dati su u slede}oj tabeli:
PRODEX
ROBA PONUĐENA KOLIČINA (t)
CENA PONUDE DIN/KG SA
PDV-OM
ZAKLJUČENA KOLIČINA (t)
ZAKLJUČENA CENA DIN/KG
SA PDV-OM
PROMENA U ODNOSU NA PRETHODNU
NEDELJU
Pše ni ca, rod 2015. 450 20,90 450 20,90 +4,02%
So ja, rod 2015. 225 45,10-45,65 175 45,10-45,65 +3,26%
Sun co kret, rod 2015. 500 45,65 500 45,65 -
Se men ska pše ni ca NS-40S i Si mo ni da 24,15 27,50 24,15 27,50 -
Se men ska pše ni ca NS-40S, fco-ku pac, od lož. plać. 2
da na21 28,49 21 28,49 -
Sun co kre to va sač ma 33% 100 28,80 - - -
Ku ku ruz, rod 2014. 100 17,82 - - -
Ku ku ruz, vla ga do 14,5% 500 17,60 - - -
BUDIMPE[TAP[ENICA KUKURUZ
155,34 EUR/t (fu tu res dec 15)
141,80 EUR/t (fu tu res nov 15)
EURONEXT PARIZP[ENICA KUKURUZ
167,00 EUR/t (fu tu res dec 15)
162,50 EUR/t (fu tu res nov 15)
Na ber zi u Bu dim pe šti pše ni ca sa de cem-bar skom is po ru kom je po sku pe la za
1,64%, a ku ku ruz za 0,50%, po sma tra no u evrop skoj va lu ti. Pše i ca je u Pa ri zu pro me to-va na po ni žoj ce ni za 1,33%, a ku ku ruz za 0,92% ni že ne go na kra ju pro šle ne de lje.
Eko nom ska de ša va nja na tr ži šti ma u raz vo ju, a pre sve ga u Ki ni, kao ve-
li kom uvo zni ku ro ba iz so ja kom plek sa, pred sta vlja zna ča jan či ni lac na ovom tr-
ži štu. Uspo ra va nje eko no mi je Ki ne, od no-sno lo ši je prog no ze su po sled njih ne ko li ko dan oba ra le ce ne, kao i bo lje pro ce ne pri-no sa u Ame ri ci od oče ki va nih. Ce na so je
sa no vem bar skom is po ru kom je u od no su na kraj pro šle ne de lje vi ša za 1,81%, a ce na so ji ne sač me sa is po ru kom u ok to bru +0,58%.
STIPS - VOJVODINA
VOĆE 14.9.2015. - 21.9.2015.
POVrĆE 14.9.2015. - 21.9.2015.
REPUBLIKASRBIJA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,[UMARSTVA
I VODOPRIVREDE
* Kvalitet proizvoda je prema JUS standardima ukoliko druga~ije nije nazna~eno
Mesto prikupljanja cena: Sremski okrug - klanica
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
GAZDINSTVO Mesto prikupljanja cena: Kikinda
MALOPRODAJA Mesto prikupljanja cena: Loznica
PIJACA Mesto prikupljanja cena: Loznica
25. septembar 2015.
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
CENE ŽIVE STOKE
Mesto prikupljanja cena: Sremska Mitrovica - stočna pijaca
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
17
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1Kukuruz
(okrunjen, prirodno sušen)
rinfuz Domaće kg 17.00 18.00 17.00 bez promene slaba
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 15.00 17.00 16.00 bez promene dobra
R.B Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1Kukuruz (okrun-
jen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 24.00 27.00 25.00 bez promene dobra
2Lucerkino brašno (min 15% protei-
na)džak 25kg Domaće kg 40.00 50.00 45.00 bez promene slaba
3 Pšenica džak 50kg Domaće kg 24.00 27.00 25.00 bez promene dobra
4 Sojina sačma (44% proteina) džak 33kg Domaće kg 75.00 90.00 80.00 bez promene prosečna
5 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 16.00 18.00 17.00 bez promene dobra
R.B Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Blitva (sve sorte) Domaće veza 12.00 15.00 15.00 pad slaba
2 Boranija (šarena) Domaće kg 70.00 80.00 80.00 pad slaba
3 Boranija (žuta) Domaće kg 80.00 100.00 100.00 bez promene slaba
4 Brokola (sve sorte) Domaće kg 150.00 250.00 180.00 rast vrlo slaba
5 Celer (sve sorte) Domaće kg 60.00 70.00 70.00 bez promene prosečna
6 Cvekla (sve sorte) Domaće kg 25.00 30.00 25.00 bez promene slaba
7 Karfiol (sve sorte) Domaće kg 150.00 180.00 150.00 rast vrlo slaba
8 Kelj (sve sorte) Domaće kg 60.00 80.00 70.00 bez promene vrlo slaba
9 Krastavac (salatar) Domaće kg 45.00 45.00 45.00 bez promene dobra
10 Krastavac (salatar) Domaće kg 30.00 40.00 35.00 bez promene dobra
11 Krompir (beli) Domaće kg 30.00 35.00 33.00 bez promene dobra
12 Krompir (crveni) Domaće kg 30.00 35.00 32.00 bez promene dobra
13 Kupus (sve sorte) Domaće kg 25.00 35.00 30.00 rast prosečna
14 Luk beli (sve sorte) Domaće kg 250.00 300.00 300.00 rast dobra
15 Luk crni (sve sorte) Domaće kg 25.00 30.00 30.00 bez promene dobra
16 Paprika (Babura) Domaće kg 50.00 70.00 65.00 rast dobra
17 Paprika (ljuta) Domaće kg 130.00 180.00 170.00 bez promene prosečna
18 Paprika (ostala) Domaće kg 60.00 80.00 70.00 bez promene dobra
19 Paprika (šilja) Domaće kg 50.00 65.00 55.00 pad dobra
20 Paradajz (chery) Uvoz(uvoz) kg 300.00 300.00 300.00 bez promene vrlo slaba
21 Paradajz (sve sorte) Domaće kg 60.00 80.00 65.00 pad prosečna
22 Paradajz (sve sorte) Domaće kg 40.00 55.00 50.00 pad dobra
23 Pasulj (beli gradištanac) Uvoz(uvoz) kg 180.00 200.00 200.00 bez promene prosečna
24 Pasulj (beli tetovac) Uvoz(uvoz) kg 200.00 200.00 200.00 bez promene prosečna
25 Pasulj (beli) Domaće kg 160.00 180.00 180.00 pad prosečna
IZVE[TAJ O CENAMA @IVE I ZAKLANE STOKE U KLANICAMA
SILOS Mesto prikupljanja cena: Loznica
IZVE[TAJ ZA @ITARICE, ULJANE KULTURE I KRMNO BILJE
R.B. Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Ananas (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 170.00 170.00 170.00 rast vrlo slaba
2 Banana (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 115.00 125.00 120.00 bez promene dobra
3 Borovnica (sve sorte) Domaće kg 950.00 1000.00 950.00 rast vrlo slaba
4 Breskva (sve sorte) Domaće kg 50.00 70.00 50.00 pad dobra
5 Grejpfrut (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 180.00 200.00 180.00 bez promene vrlo slaba
6 Grožđe (belo Afuz Ali) Domaće kg 70.00 75.00 75.00 - slaba
7 Grožđe (belo Italija) Domaće kg 75.00 90.00 75.00 rast dobra
8 Grožđe (belo Smederevka) Domaće kg 50.00 50.00 50.00 - vrlo slaba
9 Grožđe (belo ostale) Domaće kg 70.00 80.00 75.00 rast dobra
10 Grožđe (crno Hamburg) Domaće kg 70.00 90.00 75.00 bez promene dobra
11 Grožđe (crno ostale) Domaće kg 75.00 85.00 80.00 rast dobra
12 Jabuka (Ajdared) Domaće kg 40.00 50.00 45.00 pad prosečna
13 Jabuka (Delišes ruž.) Domaće kg 50.00 60.00 60.00 pad slaba
14 Jabuka (Delišes zlatni) Domaće kg 50.00 60.00 60.00 bez promene slaba
15 Jabuka (Gloster) Domaće kg 35.00 45.00 45.00 pad vrlo slaba
16 Jabuka (Greni Smit) Domaće kg 45.00 65.00 60.00 bez promene prosečna
17 Jabuka (Jonagold) Domaće kg 45.00 50.00 50.00 - prosečna
18 Jabuka (Melrouz) Domaće kg 35.00 45.00 40.00 - vrlo slaba
19 Jabuka (Mucu) Domaće kg 40.00 50.00 45.00 pad prosečna
20 Jabuka (ostale) Domaće kg 40.00 60.00 50.00 bez promene slaba
21 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 130.00 130.00 130.00 - vrlo slaba
22 Kivi (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 200.00 200.00 200.00 bez promene vrlo slaba
23 Kruška (Viljamovka) Domaće kg 75.00 80.00 80.00 rast prosečna
24 Kruška (Viljamovka) Domaće kg 90.00 100.00 100.00 - slaba
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Bikovi >500kg HF 200.00 240.00 230.00 - dobra
2 Bikovi >500kg SM 240.00 260.00 255.00 - dobra
3 Dviske sve težine sve rase 150.00 180.00 160.00 - dobra
4 Jagnjad sve težine sve rase 270.00 280.00 280.00 - dobra
5 Jarad sve težine sve rase 200.00 - dobra
6 Junad <=300kg HF 200.00 240.00 220.00 - dobra
7 Junad <=300kg SM 240.00 270.00 250.00 - dobra
8 Junad 350-480kg sve rase 200.00 260.00 230.00 - dobra
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Krave za klanje sve težine HF 100.00 130.00 120.00 - dobra
2 Krave za klanje sve težine SM 120.00 170.00 150.00 - dobra
3 Krmače za klanje >130kg sve rase 110.00 115.00 110.00 - dobra
4 Ovca sve težine sve rase 120.00 - dobra
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) džak 50kg Domaće kg 22.00 25.00 24.00 bez
promene dobra
2 Lucerka (seno u bala-ma) bala 12-25kg Domaće kg 18.00 20.00 19.00 bez
promene prosečna
3 Pšenica džak 50kg Domaće kg 24.00 26.00 25.00 bez promene slaba
4 Sojino zrno džak 50kg Domaće kg 40.00 50.00 45.00 bez promene prosečna
5 Stočni ječam džak 50kg Domaće kg 26.00 28.00 27.00 bez promene prosečna
6 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 17.00 19.00 18.00 bez promene dobra
PO LJO PRI VRED NA ME HA NI ZA CI JA
• Ur sus C360 1984. god. Ku pljen nov je di ni vlsnik. Po sle pu ne ge ne ral ne ra dio 50 sa ti. Sve is prav no i plug Le o pard kao i 4-kril na dr lja ča. Tel:060/338-94-30.
• IMT 539, Sa ka bi nom i kom pre so rom,no ve gu me. Tel:064/235-05-57.
• Ze tor 5718 u od lic nom sta nju. Trak tor je re gi stro van, 100% is pra van, bez ika kvih ula ga-nja. Ce na po do go vo ru.
Tel:063/845-98-70.
• Mo to kul ti va tor, fre za u od lič nom sta nju ben-zi nac ma li po tro šač ja ko ma lo ra dio. Brik sov mo tor ne mač ke pro iz vod nje, tri konj ske sna ge.Tel:064/200-41-00.
• Fre za pri ko li ca. Tel:063/854-16-38.
• Pro da jem Vla di mir ca no vi tip sa jed nim me-nja čem u do brom sta nju i se tvo spre mač. Tel-:467-717 .
• Prodajem kombajn žitni Džon Dir 950. T el: 060 /067-01-45.
• Prodajem k ombajn Zma j 143, 200 4 godiš te s a sečkom za slamu i kukuruznim adapterom. Tel :064/063-2 4-34.
• Prodaje m trak tor 577 no vi tip sa dva para zadnjih t očkova.T el: 069/668-206.
● P rodajem traktor IMT 5 78 u isp rav nom stanju, i dva pluga. U Laćarku . Tel: 063/660-748.
● K ombajn Epple M obil 1240. U odlič no m stanju, mal o radio, motor odličan, 1980. g odište. T el :062/186-94-06.
● Ber ač za kuk uruz Zmaj 213, jednoredni, ispravan 1982. god. Te l:063/531 -15 5.
● IMT 539 s a kabinom i kompresorom, nove gu m e.Tel:064/235-05-57.
● John Deere 1 0 75, g od. 1985 , regis trovan u veom a dobrom stan ju kl im a, sečka, kosa 4.20m. ži tna varij anta pl us korpa z a kukuruz, blinde i sita za ku kuruz. Tel: 060 /049-88- 45.
● Tr ak tor Sa me Explorer. T ehn ički podaci : E xplorer 75 / Ex plo re r 85 / Ex plorer 95. Broj cili nd ara /Kapac itet: n/cm34/400. Maksimalna snaga: kW/KS/o/min 52/71/23 00 59.5/ 81 /2300 70 .5/96/2300. S is te m hlađ enj a: tečnost ul je. Kapacitet rezerv oar a z a g orivo: 16 0l. Pr en os: Hidrostatičk a kon tr ol a. Kočenje na sva 4 točka n ezavisn o. Tel:021/419-151.
● Masse y F erguson 3090, 19 88. god. u odlicnom stanju, re gistrovan. Tel :0 63/531-1 55.
● Ber ač 2 21 sa bun ker om i rudo m na hid-raulično ukrštanje, u dobro m stanju. Te-l:022/664-596.
• Pro daj e se tra kto r Rus 5 2.Blag i probl-emi sa menjačom, pali. Može prednja vuča. Tel:064/383-5 5-16.
• Traktor Volvo bm814 . ra ktor u d obrom st-anju, sve ispravno. Zamena za kip er kamio n do 3.5 00 EUR il i za man ji t ra ktor i doplata, moguća kombi na cija. Te l:060/471- 47-88.
• Prodaje m trak tor 577 no vi tip sa dva para zadnjih t očkova. Te l: 069/6 68-206.
• Pro dajem Vla dimirca novi tip sa jedn im menj ačem u dobrom stanju i setvospremač. Te l: 467 -717.
• Prodajem V ladimi rca , novi t ip sa je dnim me njače m u dobrom st an ju. Može zamena za Fer gu sona 533 ili 539 .
• Prodajem kombajn žitni Džon Dir 950. T el: 060 /067-01-45.
• Prodajem k ombajn Zma j 143, 200 4 godiš te s a sečkom za slamu i kukuruznim adapterom. Tel:0 6 4/063-24-34.
• Traktor John Deere 6 200, 85KS, 1994 . god , 7700rc, gum e sve 4 s u s koro no ve, ima rev erzer, u odličnom stanju, iz uv oz a. Tel: 065/825-66-54.
• Vladimirac T 2 5, 1300 evra. Tra k to r je u od ličnom stanju, hidraulika i spravna, gume sve nove, nov an la ser. Tel: 064/000-26-6 0.
• To rped o 4506, 1 981 . god. nije registrovan, u odličnom stanju, 29 00 evra. Tel: 063/531-15 5
• Rakovi ca 65, 1986. god. u odličnom stanju, nije pucao blok, 420 0 evra . Tel: 063/531 -1-55.
• Traktor B elor us – 82. Godište 19 83., regi-strovan na ime. U potpuno ispravnom stanju. Tel: 064/903 -2 2-44.
• IM T 539, 19 90. god. k abina, kompresor, u odličnom stanju, 400 0 evra. Te l: 06 3/531-155.
OPREMA
• Trobrazdni plug Leopard sa toč kom. Te l: 022/7 36- 06 6.
• Plug ravnjak č eški, č etvoro bra zdni, 4x30 12 coli, stanje o dl ično. T el: 061/200-32-17.
Prikolica trakt orska T AM 5t , stari tip, nije kiper. Dimenzije 400x185x90. Gume 7.50-20. Tel:0-60/54 5-75-5 6.
• Plu g IM T756, trobrazdni, cena po d og ovoru. T el :064/1 98 -7 6-15.
• V elika greb en asta kosačica. Potpuno novi n ozevi na nj oj, mot or u extra stanju, benzinski s nage 8 ks . Zahvat kose je 1,3 met ra. K osačic a im a i mog uc nost priklju čka prikolice i iz ve-den je i priključak z a instalacije za svetla za prikolic u. Tel: 061/171 -50-3 8.
• Plug Lem ken obrtač dvobrazdni 2x30 1 2 c oli. ..Tel: 06 1/200-32-17.
• Setvos premač širine 2,80, u dobr om st anju. Tel:066 /20 8 -49 8.
• Pr sk alica 8 00L s a h id raul ičnim grana ma , pum pa če tvorokl ipna marke A nno vi Reverb-er i, grane 12m sa mog ućnošću p rošir enj a , cevi proh romske, p omoću hid ra ul ike se gr ane o tvara ju-otk ljučavanja-zakreću-dizu gore , dole. Tel :064/ 29 6-37-99.
• P rodajem polovne del ov e sa tra kto ra IM-T533 st ar 9 godi na i dvoredni Olto špartač za kukuriz. Tel: 0 22/ 31 2- 31 4 i 062/112 -70 -9 0.
• Po lj omehani za ci ja - pocinkov ani silosi, elevat oriod 10- 60 tona- CAS, roto i vibro sel-ek tor. Tel : 0 62/848- 81-08.
• Prodajem traktorsku frez u IMT. T el : 064/161- 55 -09.
• P ro dajem s ejali cu za ku kuruz Bek ericu četiri reda potpuno ispravna. Cena 1.000 evra. Tel:-06 0/ 670-36 -60 .
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado ov ac a. Tel: 0 63 /800-9 3-62.
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Pe ri ca . Tel: 0 64 /289-7 7-84.
• Rot aciona kosači ca marke Deutz-Fa hr , radno g zahv at a 1.85 s a k ardano m, novim noževima, odlično oču vana. T el:063 /8 86 -97- 17.
• Nova stočna prikoli ca. Te l:064/30 1-81-29.
• Odžač ki krunjač- krupač u dob rom s tanju. Uz njega ide dodatno s ito . Tel:064/304-7 2-1 6.
• Zm aj ev ka , tip 47 0. Svetlos na signa li zacija, vazdu šne k očnice, kipuje, ima i ručnu ki pu. P od-lim 3 mm, oj ačana, široke gume, registro-vana. T el :022/265-61-11.
• Krunjač Beč ejac 12t na 1 h, kardan plus mo-tor 21 kW u odličnom stanju, prvi vl asn ik . Tel-:0 60/066- 45 -96.
• Tanjirače vučene i no šen e. Tel : 0 62 -101 -68-60 .
• Dr ljače , č etvor okr ilne, peto kr ilne m asivne drljač e za trakt or e preko 60KS i trok rilne proširene za traktore ispo d 6 0K S. Tel:01 5/ 77-86-963.
• Samout ovarna prikolica za seno. Srednj e sta-nje. Na vidj en je ili kratki remont pre pr od aj e . Tel :0 64 /383-5 5-16.
• Rot aciona kosači ca marke Deutz-Fa hr , radno g zahv at a 1.85 s a k ardano m, novim noževima, odlično oču van a. Tel:063/886-9 7-1 7.
• Zm aj ev ka , tip 47 0. Svetlos na signa li zacija, vazdu šne k očnice, kipuje, ima i ručnu ki pu. P od-lim 3 mm, oj ačana, široke gume, registro-vana. T el :022/265-61-11.
• Krunjač Beč ejac 12t na 1 h, kardan plus mo-tor 21 kW u odličnom stanju, prvi vla sn ik. Tel:-022/664-596.
• Prskali ca Kra njska 330l, grane 8m, prvi vla-snik. T el:060/ 066-45-96.
• K run jač Deutz, vagon na sat, ispr ava n. Tel:06 5/250-66- 25.
• Pr ekrup ač i kru njač Od žaci, u vrl o dobrom stanju, cena nije fi ks na . Tel :0 64/573- 04 -47.
• Tanjirace vučene i nošene . Tel:062/ 101-68-60 .
• Plug Lemind 12 co li ili zamena za plug od 1 0 coli. Tel :022 /742-808 .
• Prod ajem setvospremač u dobr om stanju. Te l: 467- 717.
• Prodajem traktorsku frezu IM T. Tel : 06 4/161-55 -0 9.
• P ro da jem s ej alicu za ku ku ruz B ekericu č etiri reda potpuno ispravn. Cena 1.000 evra. Tel:-06 0/ 670-36 -60 .
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado ov ac a. Tel: 0 63 /800-9 3-62.
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Pe ric a. T el : 06 4/289-7 7-8 4.
• Polj om ehaniza ci ja - pocinkovan i silosi, el-evatori od 10- 60 tona - CAS, roto i vibro selek-to r. Tel: 062/8 48-81-08.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom sta nj u. Tel: 064/51 6- 97-10 .
• Prodajem krunjač veliki Čak ov ec , 20 tona n a kardan sa el evatoro m za še purike.S ve u radnom stanju, cena po dogov or u. Tel: 064/2-77-13-05.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom sta nj u. Tel. 064/516 -97 -10.
• Pro dajem krun jač pre krupa č, Polj ostroj Odžaci i vagu Libela Celje 300 k g. Tel: 063/193-97 -07 .
• Prodajem pr esu Kve č, Kolečke, pl ug, drl jaču, branu sve za Salaše i Etn o kuć e. Tel063/ 193- 97-07.
• Horizontalni transporter, 1000 ev ra . Tel: 0 64 /397-30-67.
• Sejačica za ku kur uz SK PT- 4 "OL T Osjek", mehanička četvororedna, 400 evra . Tel: 022/476-092.
• Dvobrazdni plug IMT-757/2, 550 evra. T el : 022/476-092.
• Pumpa za zalivanje Slap 800 NP i 30 cevi, 1300 ev ra. T el : 062/8 96-57-58.
• Motoku lt ivator Garlatt 3 KS u St. Pa zov i. Tel: 064/218 -74 - 00.
• Prsk al ica 800L sa hidrauličnim granama, 2550 evra. T el: 06 4/296- 37- 99 .
• Plug cevas ti češk i četvor ob razni 4x30 zahvat-,v isina gredera 75cm,razmak i zne đu glav a 80cm, plug je u odličnom radnom sta nj u. Tel: 06 1 /2 00- 32-17.
• Prikol ica j ed no osovinka, kiper, 4 tone nosivosti, 1989. god, 1000 e vra. Tel : 0 63/531- 155.
• Prodajem traktorsku frezu IM T. Tel : 06 4/161-55 -0 9.
• P ro da jem s ej alicu za ku ku ruz B ekericu č etiri reda potpuno ispravn. Cena 1.000 evra.
Tel: 06 0/ 670-36 -60 .
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado o va ca. Tel : 06 3/800- 93-62
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Pe ric a. T el : 06 4/289-7 7-8 4.
• Polj om ehaniza ci ja - pocinkovan i silosi, e levator iod 10 -60 tona- CAS, roto i vibro selek to r. Tel: 0 62/ 848-8 1-08.
• Proda jem Vl adi mirca no vi tip s a jednim me-njač em u dobrom stanju i setvospremač. Te-l:467- 717.
• Pro dajem pr esu Welger 71 u dobrom stanju. Tel: 064/516- 97 -10.
• Transporter za kuku ruz L ifam 9 m, k ao nov. P une g ume be z duvanja i t re ći toča k pozadi bez podizanja, lako se kreće, 800 evra . T el: 06 6/521-81-11.
• Setvospremači . Tel: 06 2/ 101-6 8-6 0.
• Vučene i nošene tanjirače . Tel : 0 62/10 1- 68 -60.
• A lk o motor na ko sil ica za košenje trave odlična . Te l: 06 4/2 18-74-00.
• K osilic a p ol ovna , sa b ri ksovim če tvorota ktn-im mot or om n emačkim, od lična servisirana, 95 dinara . Te l: 063/88 0-69-02.
• Kosilica za travu s a džak om z a skuplj an je trave, k osač ica je samohodna. U ispravnom stanu, 120 e vra . Tel: 63 3/701-5 0.
• Tanjirače vučene i nošene . Tel: 062/836-07-25 .
• N od et Gougis GC 4m/ žitna s ej alica 4m , auto-ma tski m arkiri, stalni tragovi, extra stanje, uvoz CH. Tel: 0 64/510-98-66.
• Krunjač Deutz, 2500 evra. T el: 065/ 250 -66-25.
• Prodajem traktorsku frezu IM T. Tel: 06 4/ 1615509.
• Proda je m sejal ic u za kukuru z Beker icu četiri reda potpuno ispravna. Cena 1.000 evra. Tel:-060/67 0-36-60.
• Prodaje m presu Welger 71 u dobrom sta nj u. Tel: 0 64 /516-9 7-1 0.
• Pro dajem pr ikolic u Zmajevku, 7 tona i stado ov ac a. Tel: 0 63 /800-9 3-62.
• Proda je m prikolic u mark e Pobeda, nosivosti 5 tona. Pe ric a. T el : 06 4/289-7 7-8 4.
• Polj om ehaniza ci ja - pocinkovan i silosi, e levator iod 10 -60 tona- CAS, roto i vibro sele-ktor. Tel : 062/84 8-81-08 .
ZEML JA , PLACEVI, K UĆE, S TANOVI, LO KA LI
• Proda je m kuće u Š ašinc ima, S av e Zdela ra 3 8, druga kuća Sve tozara M iletić a 92a, 28 a ri b aš te i jutro zemlje.Zai ntere sovani d oći ličn o n a adresu Sa ve Zdel ar a 38 Šašinc i.
• P rodajem dvorišni stan p olu na mešten 4 8m2 u Sremskoj Mitrovici. Ćukovac 6. Tel: 62 7-926 i 064 /400-23-96.
• Prodajem dve njive od 8 i o d 6 ari blizu sela u Kral jevcima po god ne za sve vrste voća i vinogr ad a. Tel : 063/19 3-97-0 7.
• Prodajem kuću u S taroj Paz ov i od 150m 2 sa pratećim obje ktima na pla cu od 18 ari. S truj a, voda, tel efon, pli n. Povo ljno za bav ljenje p oljoprivrednom i zanatskom radnjom. Tel 022/ 31 2-914 i 062/ 11 2-70- 90.
• Prodajem le po očuvanu kuću od 1 20m 2 sa baštom od 1000 m2 u Nikinc im a. Tel: 0 63/766 -4 3-20.
• Pr odaje m u jedn oj cel ini dve nji ve pored gl avnog p uta u Brest aču, uknjiženo, vlasnik 5h. cena 12.000 evra. Tel:064/430-23-16.
• Prodajem 19 jutara zemlje u 3 komada - 11 jutara, 7 jutara, 1 jutro. Tel: 062/877-83-80.
• Prodajem 8,75 jutara zemlje u komadu.Tel: 062/156-41-01.
• Prodajem vinograd 20 ari u Šuljmu na Glavici i prodajem aluminijumske prozore. Tel: 063/858-25-28.
• Njiva-bašta, površine 40 ari 1.a klase, u Platičevu. Parcela se nalazi neposredno ispod kućnih placeva, te je, zbog blizine, izuzetno pogodna za sve vrste proizvodnje, a naročito za povrtarstvo, voćarstvo i farme. Tel: 064/319-82-23.
• Prodajem kuću 100m2 5,5 ari placa, Matije Huđi, cena 56.000 evra. Tel: 063/166-18-50.
• Prodajem kuću u Laćarku sa pomoćnim objektima na placu od 2.500m2 koji izlazi na dve ulice. Tel: 064/158-49-44.
• U Sremskoj Mitrovici prodajem kuću sa 3 lokala, 17 ari placa. Tel: 063/897-62-74.
• Izdajem nenameštenu kuću ulica Vase Pelagića 27. Sremska Mitrovica. Tel: 022/625-380 i 063/779-31-72.
• Prodajem kuću na tri sprata 11x13,60 u Laćarku povoljno po dogovoru ili menjam za auto i kombi. Tel: 00387/357-504-78 i 00491/751-286-248.
• Izdajem kuću mladom bračnom paru. Tel: 064/150-54-68.
• Prodajem kuću 160 kvadrata severno od Planinske. Tel: 062/869-98-43.
• Prodajem kuću kod Bolnice može zamena za stan ili kuću. Tel: 064/240-62-54.
• Prodajem kuću u Mariborskoj ulici, hitno - povoljno. Tel:626-025.
• Izdajem komforan namešten stan za četiri učenika ili učenice u naselju Pejton. Tri sobe, kupatilo, trpezarija, kuhinja. Blizina srednje i više škole. Cena 70 evra po osobi plus režija. Grejanje na čvrsto gorivo ili struju. Tel: 064/240-61-66.
• Izdajem ful nameštene stanove za studente i učenike, Ulica Kralja Petra I, broj 11, strogi centar. Tel: 022/625-380 i 063/779-31-72.
• Prodajem dvosoban stan u naselju Kamenjar. Hitno- Tel:065/321-12-55.
• Izdajem garsonjeru u Novom Sadu 20m2 za 80 evra. Tel: 064/037-03-40.
• Izdajem prazan dvosoban stan naselje Stari Most. Useljiv od 1.9. Tel: 065/467-73-97 .
• Prodajem dvosoban stan 59m2, naselje KPD sa centralnim grejanjem i garažom u zgradi. Tel: 064/576-06-80.
• Prodajem trosoban stan 80m2 u naselju Dekanac, drugi sprat, dve terase. Tel: 063/321-255.
• Izdajem nenamešten stan 64m2 u naselju Stari Most 2/27, Sremska Mitrovica. Zvati pre podne. Tel: 022/621-811 .
• Prodajem namešten stan od 72m2 na prvom spratu u ulici Kralja Petra I br. 5 u Sremskoj Mitrovici, prolaz zeleno drvo, strogi centar grada, po ceni od 795eur/m2 ili na rate po dogovoru po ceni od 60.000 eur. Tel: 022/610-220 i 063/501-680.
• Izdajem sobu za učenice sa upotrebom kuhinje i kupatila. Jupiterova 100/21. Tel: 064/233-93-26.
• Izdajem dvosoban nenamešten stan u Matije Huđi, drugi sprat slobodan od 1.oktobra. Tel. 060/514-59-60.
• Izdajem komfornu ne nameštenu kuću u blizini bolnice. Tel: 022/625-937.
• Izdajem dvosoban nenamešten stan u centru grada sa CG. Tel: 063/534-261.
POLJOPRIVREDNI PROIZVODI
• Prodajemo izuzetno kvalitetne sadnice lešnika. Cena jednogodišnjih sadnica 2,5 evra po komadu, dvogodišnjih sadnica 4 evra po komadu, trogodišnjih sadnica 6 evra po komadu. Konditorske sorte, sadnice vode poreklo od sertifi kovanih sadnica. Tel:063/892-50-30.
• Beli paradajz 20 semenki, odlična i veoma retka sorta koja daje bele i krupne plodove. Tel:061/146-30-36.
• Prodajem grožđe za vino i rakiju u većim količinama, vršimo i uslugu muljanja sa izbacivanjem peteljki. Cena po dogovoru, Tel:064/120-99-11.
• Prodajem domaću rakiju šljivovicu, povoljno. Tel: 661-312 i 069/388-83-99.
• Domaći zeleni pasulj. Tel:064/462-93-45.
• Veća količina starog kukuruza. Tel:069/640-785.
Prodajem toplo ceđeno sojino ulje. Tel:061/194-49-42.
• Ovogodišnji polen i propolis I i II klase. Tel:022/271-30-63.
• Prodajem baliranu detelinu sladištena ispod krova. Tel: 063/733-88-55.
• Prodajem kozije mleko sir i surutku. Tel. 022/661-312.
• Prodajem seme graorice, mešana graorica i zob, stočni grašak Angela. Tel: 063/808-61-79.
Prodajem vikendicu sa {ljivikom u Kr~edinu sa pogledom na Dunav (vikend zona). Plac 42 ara, 220 stabala {ljiva 12 godina stare, asfaltni put, trofazna struja. Cena 20.000 evra.
Mob: 063/592-235
Pro da jem plac (8.005 m2) sa ku ćom, • objek ti ma i is pu stom za ko ze, vi no gra dom, voć nja kom i li va dom na Li po va či kod Ši da (pri laz sa 3 stra ne), ili me njam za ku ću u Er de vi ku. Do go vor. SMS/Tel: 064/1629-737
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
MALI OGLASI
Prodajem krunja~ ru~ni, tu~ani. Tel: 022/685-081,
064/4615-799
Pr od ajem John D e ere ko mbajn 1075 H4; š ir ina h ed era 4,9 m et-ara, bu nker 5 t ona, 5 sl am otr esa, h idr op ogon, se čka, kl ima. C ena: d og ovor. Tel: 064/700-58-75
18 25. septembar 2015.
Prodajemo univerzalni selektor za ~i{}enje zrna i semena svih poljoprivrednih kultura,
cve}a i ukrasnog bilja. Tel: 063/8334-064 i 063/589-780
PRETPLATITE SE!!!Svakog drugog petka na Vašu adresuNovine za savremenu poljoprivredu
Godišnja pretplata 1.500,00 dinara
Nazovite smesta 1.500,00 dinara 1.500,00 dinara
615-200
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"BILANS VM"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 064/06-06-450
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
• Prodajem grožđe za vino i rakiju, Muskat i Hamburg. Tel: 064/192-12-52.
• Kruške za rakiju. Tel:063/882-08-62.
• Prvoklasni lešnik u ljusci. Tel:015/438-177.
• Kruške i šljive za rakiju. Tel:065/865-49-99.
• Pasulj beli tetovac - rod 2014, cena 200 din, količina oko 50kg, moguća prodaja na 5 i 10kg. Pasulj šareni - rod 2014, cena 200, količina oko 50kg, moguća prodaja na 5 i 10kg. Pasulj pinto šareni - rod 2014, cena 180, količina oko 80kg, moguća prodaja na 5 i 10kg, Za celu količinu veliki popust. Tel:060/147-00-69.
• Suncokret gricko selektiran, rod 2014. Tel:064/958-21-93.
• Brane kruške viljamovke za rakiju. Tel:065/865-49-99.
• Povoljno, prasad za dalji tov, težine 22-25kg, cena 230din/kg. Takodje prodajem sojinu pogaču pogodnu za ishranu svih kategorija svinja, cena 60din/kg, vršim i fi zičku zamenu soje za pogaču, 100kg soje- 82kg pogače. Tel:066/644-17-25 i 022/441-725.
• Brane kruške viljamovke i šljive čačanka rodna. Tel:063/882-08-62.
• Prodajem kozije mleko sir i surutku. Tel. 022/661-312.
• Prodajem domaću rakiju šljivovicu, povoljno. Tel: 661-312 i 069/388-83-99.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta, seče se posle tri godine, Gojko. Tel: 063/109-88-99.
• Prodajem seme graorice, mešana graorica i zob, stočni grašak Angela. Tel: 063/808-61-79.
• Prodajem baliranu detelinu sladištena ispod krova. Tel: 063/733-88-55.
• Suncokret gricko selektiran, rod 2014. Tel: 064/958-21-93.
USLUGE, POSLOVI
• Kosim travu, šišam živu ogradu održavam dvorišta brzo,kvalitetno i povoljno. Tel:063/775-75-49.
• Potreban radnik za rad na poljoprivrednom imanju. Ozbiljan, da nije krivično kažnjavan i da zna rukovati sa poljoprivrednim mašinama. Takođe potrebna i slobodna žena. Besplatan stan i hrana. Plata po dogovoru. Tel: 065/300-39-57.
• Potreban knjigovođa obavezno rano iskustvo i stručni sertifi kat. Poslati CV na draganasm@mirnovec.rs.
• Vodoinstalaterski radovi, kvalitetno i povoljno. Tel: 064/22-42-197.
• Vršim uslužne selidbe kombijem, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Braca. Tel: 065/631-11-22.
• Prodajem trpezarijski sto sa šest stolica.Tel: 063/852-60-21.
• Ozbiljna žena bez obaveza čuvala bi decu ili pomagala starijim osobama. Tel: 062/837-81-45.
• Radim sve fi zičke poslove. Tel: 630-398 i 064/217-80-72
• Potreban vozač C i E kategorije za vožnju šlepera, domaći transport. Tel: 065/955-50-59
• Pekari u Sremskoj Mitrovici potreban buregdžija. Tel: 022/611-093 i 064/328-12-34.
• Vršim selidbu u zemlji i inostranstvu kombijem Tel: 065/631-11-22
• Radio bi sve poslove bez nadoknade za smeštaj i hranu. Tel: 022/625-274.
• Uslužno molerski radovi/krečenje, gletovanje, izolacija. Popust za penzionere 30%. Tel: 022/613-245 i 061/681-62-32.
● Slikam portrete u svim tehnikama (olovka, pastel, ulje) prodajem slike (ulja na platnu, akvareli i druge tehnike). Tel: 062/971-37-52.
DOMAĆE ŽIVOTINJE
• Visokosteone junice, rase holstajn, umatičene, 6 komada. Tel:063/873-65-04.
• Jarac star godinu dana. Mešanac je, bez rogova. Tel:015/778-65-68.
• Suprasne i nesuprasne nazimice, umatičene i neumatičene, čista rasa veliki jorkšir, nerasta 10 meseci, tri mlada nerasta stara 4 meseca. Tel:060/015-00-97.
• 10 kom prasica težine oko 20 kg. Tel:064/261-17-57.
• Alpski muški jarići stari 5 meseci, teški 25-30kg, cena 60 evra, sva 4 u kompletu 200 evra. Dva ženska alpska jareta stara 5 meseci težine od 25 do 30 kg, cena za jedno 100evra, oba zajedno 170 evra, svih 6 zajedno 350 evra. Tel:062/745-499.
• Prodajem kravu crno beli holštajn, steona. Tel: 069/668-206.
• Prodajem 20 jarića stare mesec dana. Tel: 064/123-96-41.
• Prodajem tri krave umatičene friške muzare idu u pašu, Susek. Tel: 021/878-025.
• Prodajem 13 koza starosti od 1-3 godine daju do 3 litre mleka. Tel: 064/123-96-41.
• Farma prodaje 6 steonih umatičenih junica simentalke moguća korekcija cene ukoliko se uzima više komada. Tel:065/271-37-78.
• Prodajem 3 odnegovane i mlečne alpino koze, starosti 1 godinu i 2 godine. Tel:064/164-92-56.
• Prodajem 6 koza starosti 1-3 godine. Cena po dogovoru ili zamena za prasice, suprasne krmače i jaganjce. Tel:062/240-106.
• Saseks koke starosti 4 meseca i prepelice stare 4 nedelje. Imamo i maldih Brakel koka stare 3,5 meseca. Tel:063/108-68-12.
• Alpina koze,35 komada, seliktirano stado,200 Eura po komadu. Molim novopečene kozare da me zaobiđu glupim pitanjima. Tel:063/753-52-00.
• Povoljno, prasad za dalji tov, težine 22-25kg, cena 230din/kg. Takodje prodajem sojinu pogaču pogodnu za ishranu svih kategorija svinja, cena 60din/kg, vršim i fi zičku zamenu soje za pogaču, 100kg soje- 82kg pogače. Tel:066/644-17-25.
• Živina Italijanke 1 petao star 6 meseci, 1 koka 5 i 3 koke 4 meseca. Cena po komadu je 800 dinara, ne rasparujem. Tel:064/128-10-72.
• Leghorn petao star 6 meseci. Tel:064/128-10-72.
• Pazinske ćurke i tovne pilice.cena za curke zive je 400 a za uredjene 500 din kg. Tel:064/225-34-09.
• Prodajem kravu crno beli holštajn, steona. Tel: 069/668-206.
• Prodajem 20 jarića stare mesec dana. Tel: 064/123-96-41.
• Prodajem tri krave umatičene friške muzare idu u pašu, Susek. Tel: 021/878-025.
• Prodajem 13 koza starosti od 1-3 godine daju do 3 litre mleka. Tel: 064/123-96-41.
• Jarac star godinu dana. Mešanac je, bez rogova. Tel: 060/148-76-99.
• 12 koza. 5 od 3 god, 5 od 2 god, 2 od godinu dana. Tel: 064/123-96-41.
• Ovnići rase romanovski, starosti 6-7 meseci, 130 evra. Tel: 064/540-40-73.
• Hajkom kunići - zečevi svih uzrasta cena po mesecu, 400din. Tel: 063/869-21-17.
• Prodajem kravu crno beli holštajn, steona. Tel: 069/668-206.
• Prodajem 20 jarića stare mesec dana. Tel: 064/123-96-41.
• Prodajem tri krave umatičene friške muzare idu u pašu, Susek. Tel: 021/878-025.
• Prodajem 13 koza starosti od 1-3 godine daju do 3 litre mleka. Tel: 064/123-96-41.
• Junice, 980 evra. Tel: 065/271-37-78.
• Muški jaganjci i jarići. Tel: 062/117-89-62.
PLASTENICI, STAKLENICI
• Plastenik korišćen 3 sezone, komplet sa mrežom za zasenu, u jako dobrom stanju. Tel:065/377-71-09.
• Izrada plastenika po vašoj želji ili standarno po našim merama. Garantujemo da smo najpovoljniji jer cevi za izradu dobijamo direktno iz fabrike. Kvalitetno i povoljno. Za sve informacije, pitanja koja imate pozovite. Uzorke plastenika možete pogledati u Temerinu. Tel:063/528-231.
PČELARSTVO
• Paviljon za košnice. Metalna konstrukcija paviljona sa elementima za sastavljanje. Nalazi se u Donjim Petrovcima između Inđije i Rume. Tel:064/516-97-03.
• Kontejner sa 13 AZ standard košnica i vagom. Kontejner se može prevoziti auto prikolicom. Tel:022/570-768.
• Bukov trud-gljiva za dimljenje pčela, odličnog kvaliteta i mirisa koji ne smeta pčelama. Jedan dzakčić je oko 1 kg, Šaljem brzom postom ili po dogovoru. Tel:064/855-91-04.
KUĆNI LJUBIMCI
• Na prodaju nemački ovčar star 2 godine mužjak, vrlo povoljno, po dogovoru. Tel: 064/987-28-14.
• Ovnoliki i hajom kunići, 500 dinara. Tel: 064/293-46-15.
• Hajkom i panon beli kunići, 400 dinara. Tel: 062/221-898.
• Na prodaju nemački ovčar star 2 godine mužjak, vrlo povoljno. Tel: 064/987-28-14.
• Prodajem hajkom kunice na veliko i malo svih uzrasta, od mesec dana pa do skotnih zenki. Prodajem i meso kunica po dogovoru. Cena 500 dinara po mesecu starosti. Tel: 063/564-166.
• Hajkom i panon beli kunići. Cena po mesecu starosti 500 dinara, ima od 1, 2 i 4 meseca. Tel: 064/128-10-72.
• Na prodaju 4 mužjaka pauna starih 2 godine. Tel:064/281-12-12 i 064/371-73-90.
• Prodajem odrasle japanske guske. Tel:022/325-232.
• Poklanjam mačku i mačiće sijamskog porekla. Tel: 641-193 i 062/641-193.
• Prodajem bele puline. Tel: 060/441-4055
MOTORNA VOZILA
• Prodajem vozila Zastavu 101, 2003. godište, Golf 2, 1989. godište i Ford eskort, 1996. godište. Tel: 061/635-05-18.
• Kupujem registrovanu auto prikolicu 2h130 do 300 evra.Tel: 063/509-493.
• Kupujem automobile ispravne, neispravne havarisane do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32
• Prodajem Fiat Kroma 2005. godište 1900 kubika, 150 KS, automatik u odličnom stanju. Tel: 063/852-60-21
• Prodajem Jugo 55 godina proizvodnje 1991 u super stanju, nove gume. Tel: 061/635-05-18.
• Prodajem Fiat Panda 2002 godište, u odličnom stanju. Tel: 069/133-21-32.
• Prodajem ladu limuzinu 1300 ispravna, cena 200 evra. Tel.022/553-570 i 060/553-35-70.
• Kupujem automobile ispravne, neispravne havarisane do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Prodajem Zastavu 101 godina proizvodnje 2004, registrovana, može zamena. Tel: 069/625-379.
• Prodajem Fiat Punto godina proizvodnje 2000, 1,7 dizel, može zamena.Tel: 069/133-21-32.
• Prodajem ladu limuzinu 1300 ispravna, cena 200 evra. Tel.022/553-570 i 060/553-35-70.
• Kupujem automobile ispravne, neispravne havarisane do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.• Prodajem Fiat Kroma 2005. godište 1900 kubika, 150 KS, automatik u odličnom stanju. Tel: 063/852-60-21.
• Prodajem Zastavu 101 godina proizvodnje 2004, registrovana. Tel: 069/625-379
• Prodajem Fiat Kroma 2005. godište 1900 kubika, 150 KS, automatik u odličnom stanju. Tel: 063/852-60-21.
• Prodajem Opel Astu 2.0 registrovana u odličnom stanju. Tel: 063/562-884.
• Prodajem Euro kuku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Prodajem zastavu yugo skala pikap, 2003. godište. Očuvan. Inđija. Tel:022/551-290.
• Prodajem fi ću, 1985. godište odjavljen. Tel: 670-711.
• Deutz Fahr 6.50. Cena 1.1500 evra, 1985. god, u odličnom stanju, registrovan, zadnje gume nove, može zamena. Tel:063/531-155.
RAZNO
• Kazan za pravljenje rakije 120 litara sa mešačem. Radio samo jednom kupljen nov u Subotici. Kazan je kompletan i bez falinki, čuvan u adekvatnim uslovima. Bez rdje i ostalog. Izdrada od debelog bakra i prohroma (ložište). Tel:064/121-95-20.
• Prodajem Euro kuku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
- Prodajem tuje za živu ogradu. Tel: 022/557-630 i 063/70-34-454.
• Kupujem seme lubenice Mauzerke 100 komada . Tel: 062/514-005.
• Prodajem krunjač prekrupač, Poljostroj Odžaci i vagu Libela Celje 300 kg. Tel: 063/193-97-07.
• Prodajem presu Kveč, Kolečke, plug, drljaču, branu sve za Salaše i Etno kuće. Tel063/1939707.
• Prodajem tifon fi 110dužina creva 300m. Tel: 063/212-399.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 250 dinara, Kuzmin. Tel;063/779-90-66.
• Prodajem frižider na butan, prekrupačnel uređaj za kontrolu svetla. Tel.631-320.
• Prodajem 500kg plavog kamena Zorka Šabac kristal, cena 330 dinara/kg za povrtlare i vinogradare. Za Poljoapoteke popust 10 posto na celu količinu. Tel: 063/611-257 i 015/774-15-86 Ljuban.
• Biljne kapi divljeg krastavca Ecballium elaterium, pomoćno sredstvo za čišćenje sinusa. Tel: 061/289-11-56.
• Prodajem krunjač veliki Čakovec, 20 tona na kardan sa elevatorom za šepurike.Sve u radnom stanju, cena po dogovoru. Tel: 064/277-13-05.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64
• Prodajem presu Welger 71 u dobrom stanju. Tel. 064/516-97-10.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Čerupanje pilića, kapacitet 3 komada odjednom, motor monofazni. Tel:064/381-16-71.
• Ušne markice žute, male, srednje i velike. Ušne markice 58x57mm / ženski: trajnost i visoka stopa zadržavanja, veoma bezbolan prema životinjama, posebno dizajniran za obeležavanje stoke, prazan, 25 komada / paket. Tel:024/479-72-99.
• Prodajem presu za ceđenje grožđa za vino. Tel: 064/992-58-74.
• Kupujem razne elektromotore, ručni i električni alat, raznu građevinsku i poljo opremu, tanjirače, prekrupače, krunjače, šrafštuke, vinte, poljoprivrednu, etno i drugu antiku, butan boce i prodaja aluminijumske lamperije i limova za pokrivanje. Tel: 061/113-83-56.
• Prodajem ispravnu mašinu za preradu vune – vunovlačaru. Tel: 063/89-76-274.
• Prodajem 5 kubika stiropor blokova dimenzije 60h25h20cm za 25000 dinara, vrcaljku za med četiri rama ručni pogon, nova. Sremska Mitrovica, Krušedolska 1. Tel: 060/092-22-36 i 061/169-81-73.
• Prodajem kavez za koke nosilje. Tel: 670-267.
• Kazan za pečenje rakije, od 100l. Kao nov, prevrtač. Tel:063/404-079.
• Inkubator za prepelice, kapacitet 300 jaja. Tel:022/322-685.
• Prodajem Euro kuku za Astru G. Tel: 060/661-21-81.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Biljne kapi divljeg krastavca Ecballium elaterium, pomoćno sredstvo za čišćenje sinusa. Tel: 061/289-11-56.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Prodajem frižider na butan, prekrupačnel uređaj za kontrolu svetla. Tel.631-320.
• Prodajem 500kg plavog kamena Zorka Šabac kristal, cena 330 dinara/kg za povrtlare i vinogradare. Za Poljoapoteke popust 10 posto na celu količinu. Tel: 063/611-257 i 015/774-15-86 Ljuban.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 250 dinara, Kuzmin. Tel;063/779-90-66.
• Prodajem tifon fi 110 dužina creva 300m. Tel: 063/212-399.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Biljne kapi divljeg krastavca Ecballium elaterium, pomoćno sredstvo za čišćenje sinusa. Tel: 061/289-11-56.
• Prodajem krunjač veliki Čakovec, 20 tona na kardan sa elevatorom za šepurike.Sve u radnom stanju, cena po dogovoru. Tel: 064/277-13-05.
• Prodajem kavez za koke nosilje tacnaš, automatske pojilice, cena 240 evra. Tel: 063/771-68-64.
• Prodajem presu Welger 71 u dobrom stanju. Tel. 064/516-97-10.
• Prodajem frižider na butan, prekrupačnel uređaj za kontrolu svetla. Tel.631-320.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 50 dinara, Kuzmin. Tel;063/779-90-66.
• Prodajem krunjač prekrupač, Poljostroj Odžaci i vagu Libela Celje 300 kg. Tel: 063/193-97-07.
• Prodajem presu Kveč, Kolečke, plug, drljaču, branu sve za Salaše i Etno kuće. Tel063/193-97-07.
• Tegle za med plastične i staklene, 25 dinara. Tel: 063/494-553.
• Kaca (1000 litara, bagrem). Tel: 065/449-58-82.
• Džambo vreće. Tel: 062/111-6913.
• Creva niskog pritiska za dovod goriva, vode i vazduha kod traktora, kamiona i drugih poljoprivrednih mašina, kao i same priključke za ta creva. Tel: 063/813-52-78.
• Mazalice, čelične i mesingane, 9 dinara. Tel: 063/813-52-78.
• Pumpa za navodnjavanje Dizel Lombardini. Tel: 064/360-47-26.
• Sinhron za IMT 577, 130 evra. Tel: 064/232-18-80.
• Čerupaljka za piliće, monofazni motor, kapacitet 3 pileta. Tel: 063/584-342.
• Pojilice za zečeve, feretke, glodare, 180 dinara. Tel: 063/545-823.
• Prodajem kazan za pečenje rakije, 110 litara. Tabarka je od 400l sa cilindrom, 1000 evra. Tel: 069/615-782.
• Krunjač Bečejac 12t na 1h, kardan plus motor 21kW u odličnom stanju, prvi vlasnik. Tel: 060/066-45-96.
• Prodajem bagremove stubove rezane, polovne, cena 250 dinara. Kuzmin. Tel: 063/779-90-66.
• Prodajem sadnice, reznice švedskog energetskog drveta. Seče se posle tri godine. Gojko: Tel: 063/109-88-99.
• Prodajem kuću u Staroj Pazovi od 150 kvadrata sa pratećim objektima.Struja,voda,plin,telefon.Pogodna za bavljenje poljoprivredom ili zanatskom radnjom. Tel 022/312-914 i 062/112-70-90
• Prodajem polovne delove traktora IMT 533 star devet godina,zatim dvoredni oltov špartač za kukuruz. Tel 022312914 i 062 112 70 90.
LIČNI OGLASI
• Situirani muškarac srednjih godina traži žensku osobu do 45 godina radi druženja i eventualnog braka. Tel: 065/368-22-21 i 064/400-38-70.
• Oženjen muskarac diskretno bi se družio sa damom 50+ SMS.Tel:O62/145-43-90.
• Tražim ozbiljnu devojku radi druženja i braka, prvo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Ozbiljna, obrazovana žena 58 godina vredna, pedantna želela bi daupozna dobro stojećeg domaćina isključivo radi braka. Tel: 063/888-62-19.
• Želeo bih da upoznam žensku osobu oko 45 godina starosti, ozbiljna veza moguć brak, vredi pokušati Srem, Banat i Bačka. Tel: 061/668-43-79.
• Tražim ozbiljnu devojku radi druženja i braka, prvo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Udruženje „Moja sreća“ iz Gornjeg Milanovca može da upriliči da se devojke iz Rusije udaju u Srbiju. Zainteresovani javite se na 065/552-43-11.
• Situiran muškarac 67 godina traži žensku domaćicu do 60 godina, radi druženja, moguć brak. Tel:064/44-35-90.
• Želeo bih da upoznam žensku osobu oko 45 godina starosti, ozbiljna veza moguć brak, vredi pokušati Srem, Banat i Bačka. Tel: 061/668-43-79.
• Tražim ozbiljnu devojku radi druženja i braka, prvo sms. Tel: 063/893-32-80.
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
1925. septembar 2015.
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"KURIR-2"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 063/404-950
OSI GU RAJ TE VA ŠE USE VE I PLO DO VE
u kom pa ni ji sa tra di ci jom du gom 200 go di na!Tel: 064/4615-799
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDASREMSKA
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
• Sa “Sremskom poljoprivredom“ na sremskim poljima, farmama i vašim gazdinstvima
• „Sremska poljoprivreda“ svakog drugog petka na kioscima i u pretplati na vašu adresu
• Kako da unapredite sopstveni agrobiznis – kako do boljih prinosa na vašim poljima, kako do profi tabilnog uzgoja na vašim farmama...
• Dragoceni saveti eminentnih stručnjaka, samo u vašoj „Sremskoj poljoprivredi“
MARKETINGTel/fax 022/610-496
Mob:063/8526-021E-mail:poljoprivreda@sremskenovine.co.rs
Pri vred nu sa rad nju Sr bi je i Slove ni je ka rak te ri še stal no unapre dje nje me dju sob nih od no sa.
Ukup na rob na raz me na Sr bi je i Slo veni je u 2014. go di ni iz no si la je 1032,7 mi li o na do la ra. Od to ga iz voz Sr bi je u Slo ve ni ju bio je 471,1 mi li o na do la ra, a uvoz iz Slo ve ni je je 561,6 mi li o na dolara. Slična kretanja beleže se i uovoj go di ni. Cilj Sr bi je je da ni vo ekonomskih odnosa stigne političke kojisunavišemnivou,aliidasepovećaizvoz!Toćesepostićikadasenarednih go di na otvo ri srp ski hi per mar ket uovojdržavi.Uzimajćuuobzirpoložajpri vre da Sr bi je i Slo ve ni je, re al no je u narednom periodu očekivati povećanjeiunapredjenjemedjusobneprivrednesaradnjeirealizacijezajedničkih pro je ka ta i pro iz vod nje na me nje ne tržištimaRuskeFederacije,Belorusijei Ka zah sta na, gde Sr bi ja ima spo razu me o slo bod noj tr go vi ni. Do sta se očekujeiodSrpsko–slovenačkogposlov nog klu ba sa se di štem u Lju blja ni, koji treba da pruži dodatne informacije o slovenačkom tržištu i da budeu funkciji promocije srpske privredei jačanja ukupne ekonomske saradnje iz me dju dve ze mlje. Ka rak te ri stika Sajma ,,Agra’’ u Gornjoj Radgonije da Slo ven ci ino stra ne pro iz vo de hva le, ali da po naj vi še ku pu ju do maće proizvode. Dve zemlje, Slovenijai Sr bi ja, da nas po naj vi še sa ra dju ju u pro iz vod nji hra ne i pre hram be noj industriji.Slovenački investitoriuSrbiju su in ve sti ra li mi lion evra, pa su po tomulaganjuosmazemlja.Značajando pri nos to me da ju me dju na rod ni poljo pri vred ni saj mo vi u No vom Sa du i GornjojRadgoni.Tosevideloinanedavnoodržanom
53. Me dju na rod nom po ljo pri vred nom sajmu,,Agra’’uGornjojRadgoniOvajne ka da ma li re gi o nal ni agrar ni sa jam danas je prerastao u najznačajnijuagrarnu manifestaciju u ovom delu Evro pe. On je za de ce ni ju i po od ma log lo kal nog saj ma pre ra stao u gigan ta u ovom de lu Evro pe, a po bro ju učesnika gotovo da se izjednačio sano vo sad skom sa jam skom agrar nom pri red bom. Po tvr da to ga je da se na 70.000 kva drat nih me ta ra sa jam skog pro sto ra pred sta vi lo re kord nih 1.785 izlagača iz 30 zemalja! Po prvi putsvojizložbeniprostorimalajeiRepublika Srbija, a Pokrajinska vlada većtra di ci o nal no na ovom saj mu ima svoj štand na ko me pro mo vi še pri vre du i kulturu Pokrajine kroz projekat „Bo
gatstvo različitosti’’. Posetioci sajma,njih vi še od 131.000, ima li su pri li ku da vi de no vi te te iz svih obla sti po ljoprivredneproizvodnje,anajveći izložbeni prostor tradicionalno je pripaosa vre me noj po ljo pri vred noj me ha nizaciji.Po rečimaprofdrJa na Tu rana, sa no vo sad skog Po ljo pri vred nog fakulteta,bilajeovoprilikadasevidišta sve proizvodjači mehanizacije izce log sve ta nu de po ljo pri vred ni ci ma, po seb no ma lom pri vat nom sek to ru. To je privuklo pažnju više hiljada poseti la ca, po seb no se lja ka iz svih de lo va Srbije.Jer,ponjihovimrečimamehani za ci ja u Sr bi ji je pu no let na, po treb na jeobnova,paseovdevidelo–štasemože kupiti za agrarno područje Srbi je. Po kra jin ski se kre tar za pri vre du Mi ro slav Va sin ističedauVojvodiniu ovommomentu rade 34 slovenač
ke kom pa ni je ko je za po šlja va ju vi še od 7.000 rad ni ka. Da su pri vred ni ci izVojvodinezainteresovaniza tržišteSlovenijeukazujeičinjenicadajeinasajmuuCelju učestvovalo 28 njenihfirmi!PorečimaMiroslavaNikića, iz vojvođanskogsekretarijatazaprivredu, pri vred ni ci iz ove po kra ji ne, tradicionalnoučestvujunasajmuuGornjojRadgoni,aposetiocimasenudilonajboljeizVojvodine.Nazajedničkomštandu,kojisupodržaliVladaVojvodineiPrivrednakomoraVojvodine,nastu pi lo je 26 kom pa ni ja iz Po kra ji ne. Posebnu pažnju privukao je „Futoškikupus’’ i Klasteri panonskih pčela imnogedrugefirme.O privrednoj saradnji dve države
govoriičinjenicadaje„Perutnina’’izPtujaugradnjufarmeživineuVajskojin ve sti ra la 1,3 mi li o na evra. Ova in vesticija je značajna štoupošljavavišedesetina radnika sa ovog područja,za tim tro ši si ro vi ne iz re gi o na, a kasni je te pro iz vo de i iz vo zi. Pri mer dobre sa rad nje sa pri vre dom Sr bi je ima i Mle ka ra „Ce le la’’ u Ce lju ko ja sa ra dju je sa Mle ka rom u Ni šu. Celj ska mle ka ra ima i tra di ci ju du gu se dam de ce ni ja, a do 1995. go di ne je bi la u dru štve nom vla sni štvu. Ta da su do bro or ga ni zo vanifarmerioddržaveuSlovenijidobilibes plat no 45 od sto ak ci ja i ta ko ste kli pravodaučestvujuuupravljanjutogmlečnoggiganta.Posletogasamifarmeri suodlučili dapo jedan tadašnjislovenački tolar od dobijene cene zaprodatu litrumlekauložeudaljukupo vi nu mle ka re. Za tri go di ne su uspe li da ot ku pe još 29 od sto ak ci ja pa su ste kli ukup no 74 od sto vred no snih pa pi ra mle ka re. Me dju no vim vla sni cimasučlanovi17zemljoradničkihzadru ga. Ta ko je mle ka ra po sta la i najvećislovenačkikapacitetuvlasništvuprimarnih proizvodjača. Vlasnici sutad na pr vo me sto sta vi li ot kup svih ponudjenihkoličinamleka,paredovnu is pla tu, ula ga nje u raz voj, a tek potom–profit.Dasmouspeliutomenajboljegovoričinjenicadasuudvostručili otkup, a to znači da sada odstočaraotkupljujemo90milionalitaramlekagodišnje.PorečimaDar je Teržan, di rek to ri ce mar ke tin ga u mle kari,sada1.200stočara,saprosekomodoko60kravapofarmi,svakogdrugogdanamlekariisporučujesafarmepo 265 do 285 li ta ra mle ka po ce na ma kojesutokomposlednječetirigodine
najvećeuSloveniji.Ustajamastočaravećinomsenalazekraverasesimenta lac i hol štajn.
Pre se dam go di na smo bi lo za pa li u kri zu, pa smo utvr di li za dat ke sve do2023.godine,pričaDarjaTeržan.Rezultatisevideidanasjerjeprodajapovećanaza15odsto.Našaoznakaje„Ze le ne do li ne’’ i to je da nas na ci o nalni brend Slo ve ni je. U mle ka ri je da nas zaposlenooko200 radnika, vraćamose tra di ci o nal noj pro iz vod nji i ši ri mo tržište.Oko70odstoproizvodnjenamenjenojedomaćemtržištu,aostaloseizvoziudevetdržava.Takvaproizvod nja i pro da ja u 2014. go di ni do ne la je pri hod od 61 mi li o na evra, pa je deo nov ca utro šen za mo der ni za ci ju proiz vod nje.
Ge ne ral ni di rek tor Saj ma u Gor njoj RadgoniJa nez Er ja vec,ističedaovajsa jam sad stal no ra ste, da je u najbo ljim go di na ma, što po tvr du je i broj po se ti la ca ko ji je 2015. go di ne bio većiod131.000.Onjeposebnoukazaoi na bioba štu na saj mu ko ju sva ke godine podižu i uredjuju profesori iučenici biotehničke škole „Rakučan’’.Ovo go di šnji sa jam „Agra 2015’’ bio je posvećen zemljištu i programimarazvojačimejedatdoprinosobeležava nju Me dju na rod ne go di ne ze mlji šta i Evrop ske go di ne raz vo ja. On je poseb no uka zao na bio ba štu gde je bi lo vi še od 300 vr sta bi lja ka od ko jih su nekevećzaboravljene.Promovisanjeiuz goj ko no plje, ko ju Slo ven ci zo vu biljkomhiljadumogućnosti,jersvakinjendeomožedasepreradiiupotrebi.
Ove go di ne Sa jam je po se tio i pred sed nik Slo ve ni je Bo rut Pa hor, ali i mi ni stri po ljo pri vre de iz Evro pe, a me dju nji ma je bi la i mi ni star ka poljoprivredeuVladiSrbijedrSnežanaBogosavljević-Bošković, a po sebnatemarazgovorabilajekakosačuva ti po ljo pri vre du Evro pe GMO.
Agrar na po li ti ka Evrop ske uni je bilajeucentrupažnjeveomazapaženetribine na štandu slovenačkog resornog mi ni star stva na ko joj je sa no vinarimarazgovaraopotpredsednikVlade Slo ve ni je i mi ni sti ar po ljo pri vre de DejanŽidan. On je pri sut ne no vi na re upoznaosamlečnimgovedarstvomuSlo ve ni ji, uka zao je i na me to de sa ko ji ma se re ša va ju pri sut ni pro ble mi, abilojereči ioprevazilaženjupoteškoćauslovljenihukidanjemproizvodnih kvo ta mle ka i ru skim em bar gom
na uvoz mle ka iz ze ma lja Evrop ske uni je. Ono što je sa da ak tu el no je i no va po ljo pri vred na po li ti ka Evrop ske uni je, pa je uka za no da na ovom polju do 2020. go di ne su štin skih pro menanećebiti.Takosemogločutidajenova tendencija slovenačke agrarnepo li ti ke usme re na na pod mla dji va nje po ljo pri vred nih ga zdin sta va i u tom cilju obez be dje ne su i po volj no sti za poljo pri vred ni ke do 40 go di na sta ro sti. Jednaodnjihodnosi senauvećanjesub ven ci ja toj ka te go ri ji za 25 od sto. Inače, po rezultatima, ovo će biti
jed na od bo ljih agrar nih go di na u Sloveniji. Suša, na slovenačkim poljimani je uze la da nak, ta ko da su pri no si pše ni ce i ku ku ru za, mal te ne re kord ni. PorečimaŽidana,mnogoseočekujeod sek to ra vi no gra dar stva i vi nar stva. Jer, u Slo ve ni ji se vi no gra di na la ze naoko20.000hektara.Kadajerečoraz vo ju, pred nost da je mo mla di ma, a star ce ša lje mo u pen zi ju. Inače, Slovenija od 1. januara
2015. go di ne ima no vu po ljo pri vred nu po li ti ku i ima mo no vi pro gram ru ralnog raz vo ja. Za vre me od se dam godina utrošićemo950miliona evra zaneposredna plaćanja i osnovne subven ci je. To je ne gde oko 138 mi li o na evragodišnje.Tojeiznačajannovacjer do la zi iz evrop ske ka se, na veo je Židan.
Mi ran Ma te,zaduženzaodnosesjavnošuSajmauGornjojRadgoni ističe da je trend slovenačke poljoprivrede i održive privrede usmeren nada lju in te gra ci ju na me dju na rod nom po slov nom pro sto ru, a što su po ka zaleiizložbenaovogodišnjojsajamskojpri red bi.
B. Gu lan
20 25. septembar 2015.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
MANIFESTACIJE
REPORTER„SREMSKEPOLJOPRIVREDE“NAPOLJOPRIVREDNOMSAJMUUGORNJOJRADGONI
Mladost,investicijeirazvojNapoljoprivrednomSajmuuGornjojRadgonina70.000kvadratnihmetarasajamskogprostorapredstavilose1.785izlagačaiz30zemalja-Slovenciinostranohvale,aliuglavnomkupujudomaćurobu-Vojvodinasepredstavilakrozbogatstvorazličitosti
Slo ve ni ja za u zi ma 20.273 kvadrat na ki lo me tra po vr ši ne, ima i 46,6 ki lo me ta ra mor ske oba le, i ima bli zu 2,1 mi li o na sta nov ni ka. Za pr vih de vet me se ci 2014. godi ne Slo ve ni ja je ostva ri la bru to domaći proizvod u vrednosti od27,7 mi li jar di evra, dok je bru to domaći proizvod po stanovnikuveći od20.000evra.Za11mese ci 2014. go di ne iz voz iz Slo veni je bio je vre dan bli zu 22 mi li jar
de, a uvoz 20 mi li jar di eva, pa je ostvarenisuficitod1,2milijardeevra. Prosečna plata je veća od1.000evramesečno za913.400za po sle nih. Ne za po sle nih je 9,3 od sto.
Za de vet me se ci pro šle go di ne stra ne in ve sti ci je u Slo ve ni ji izno si le su 7,93 mi li jar de evra, a in ve sti ci je Slo ve ni je u sve tu 3,58 milijardi evra, od čega je jednami li jar da ine ve sti ra na u Sr bi ju.
Međubrojniminicijativamaslovenačkog ministarstva poljoprivrede, ističemojednukoja trebada se upi še u ka len dar glo bal nih agrar nih de ša va nja u sve tu, is tičeministarDejanŽidan.Naime,Slovenija se zdušno zalaže daUje di nje ne na ci je 20. maj pro glaseSvetskimdanompčela. Bez pčela nema života. Ka
ko bismo zaštitili pčele važno je
dasviznajukolikosuonevažnezaživot iopstanakčoveka.Zatopredlažemoda20majbudeSvetskidanpčelarekaojeŽidan.Ovajdatumpredloženjejerje
u ma ju na se ver noj po lu lop ti najbujniji razvoj pčela. Osim toga,kako jepojasnioŽidan,20.maja se ro dio An ton Jan ša ( 17341773),začetnikiučiteljmodernogpčelarstvanaovimprostorima.
Svetskidanpčela
Slovenijaubrojkama
Ve li ki broj po se ti la ca
De talj sa saj ma
Vojvođaninasajmu
Pod mla dak
Recommended