View
221
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
1/30
Kristina UrbancVanja BranicaPravni fakultet Sveučilišta u ZagrebuStudijski centar socijalnog rada
OBIL!"# I P!$SP!K%IV! SUV$!&!'I(P$O)$# OB$#ZOV#'# SO*I#L'I( $#+'IK#
U+K ,-./-01,23/,4ri5ljeno1 li4anj6 077,/Stručni članak
S#"!%#K
Budući da socijalni rad postaje sve više profesija koja se temelji na ljudskim
pravima (utemeljenju, proučavanju, provođenju, zaštiti, unapređenju), u fokusu
mnogih programa su upravo oni njeni sadržaji koji, uslijed procesa ujedinjenja,
prerastaju u gloalne izazove prakse socijalnog rada! "a lokalnoj razini socijalni
uvjeti pojedine zajednice pod utjecajem su gloalizacije, međunarodne politike,
međunarodne komunikacije, povezanosti i suradnje! #ilježja i veličina socijalnih
prolema (siromaštva, oespravljenosti, socijalne isključenosti, diskriminacije,
izjeglištva, itd!) također su pod utjecajem gloalnih zivanja! $toga su suvremeni
studiji socijalnog rada sve više usmjereniji na %internacionalne% komponente u
svojim programima, nastojeći uduće socijalne radnike osposoiti za &nove'
proleme pojedinaca, skupina i zajednica! radu autori iznose osnovne tradicije
razvoja socijalnog rada u nekim europskim zemljama, te programe orazovanja
socijalnih radnika koji proizlaze iz navedenih tradicija, komentirajući njihova
zajednička oilježja i razlike!
Ključne riječi: tradicija, obrazovanje, socijalni rad, sveučilišni obrazovni programi,
europeizacija
1
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
2/30
P!$SP!K%IV# OB$#ZOV#'# SO*I#L'I( $#+'IK# UKO'%!KS%U !U$OP!IZ#*I!
Ekonomsko i političko proširenje Europe ima, dakako, posljedica na socijalnu
politiku i socijalni život stanovnika Europe. U skladu s tim taj proces unifikacije ima
posljedica i na proces obrazovanja socijalnih radnika u čitavoj Europi. erspektiva
!europskog socijalnog rada!, koja je sve prisutnija u suvremenim programima
obrazovanja socijalnih radnika temelji se na op"im vrijednostima europske povijesti i
razvoja.
#ako socijalni rad postaje sve više profesija koja se temelji na ljudskim
pravima $njihovom utemeljenju, proučavanju, provo%enju, zaštiti, unapre%enju&, u
fokusu mnogih programa su upravo oni njeni sadržaji koji, uslijed procesa
ujedinjenja, prerastaju u globalne izazove prakse socijalnog rada.
'a lokalnoj razini socijalni uvjeti pojedine zajednice pod utjecajem su
globalizacije, me%unarodne politike, me%unarodne komunikacije, povezanosti i
suradnje. (bilježja i veličina socijalnih problema $siromaštva, obespravljenosti,
socijalne isključenosti, diskriminacije, izbjeglištva, itd.& tako%er su pod utjecajem
globalnih zbivanja. )toga su suvremeni studiji socijalnog rada sve više usmjereniji na!internacionalne! komponente u svojim programima, što znači da se sve više koristi
inozemna literatura, razmjena predavača i studenata, programi terenske nastave u
inozemstvu, itd.
'aročita pažnja u procesu obrazovanja socijalnih radnika posve"ena je sljede"im
temama:
• *igracije u Europu te migracije unutar granica Europe
• )ocijalni rad s izbjeglicama i azilantima
• +rgovina ljudima i drogom
• roblemi nezaposlenosti i siromaštva: nova !podklasa! siromašnih u Europi
• rogrami razmjene studenata i pove"ana mobilnost studenata
• *obilnost radne snage, ideja, financijskih sredstava
• lobalizacija i socijalni rad
2
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
3/30
#ao osnovne edukativnivne ciljeve tih programa možemo navesti senzibiliziranje
i osposobljavanje socijalnih radnika za !europske! probleme ljudskih i socijalnih
prava svih obespravljenih grupa i pojedinaca.
-idaktički pristup temelji se na kombinaciji sljede"ih elemenata:
• Učenje putem mentorskog rada $što uključuje redoviti individualni kontakt
studenta i nastavnika, odnosno mentora, tijekom trajanja studija, uz mogu"nost
identificiranja individualnih studentovih potreba za učenjem i prilago%avanja
postoje"eg programa tim potrebama&.
• Učenje kroz grupni rad u okviru intenzivnih radionica za kolegije koji
zahtijevaju iskustveno učenje, interaktivnost i osobni kontakt kao što su: rad s
pojedincem, komunikacijske vještine, grupni rad i op"enito metode socijalnog
rada $tzv. software subjects&
• Učenje putem nterneta i e/mail komunikacije za kolegije kao što su
ekonomija, sociologija, politički sustavi i sl. $tzv. hardware subjects&
• skustveno učenje putem terenske prakse $sadržaji i trajanje variraju, a sve je
ve"a tendencija obavljanja jednog dijela terenske prakse u inozemstvu, što
pove"ava mobilnost studenata, predavača, supervizora i mentora, te se tako%er oslanja na povezanost putem e/mail komunikacije&.
'o, unatoč mnoštvu zajedničkih tema koje zauzimaju sve istaknutije mjesto u
procesu obrazovanja socijalnih radnika, univerzalno definiranje !profesionalnog
prostora! socijalnog rada s europskog aspekta čini se nemogu"im s obzirom na
različite nacionalne kontekste i tradicionalne odnose izme%u profesija srodnih
socijalnom radu. 0adi bolje ilustracije tog problema navest "emo nekoliko !vrsta!
socijalnog rada koje su se do danas razvijale i održale u europskim zemljama.
3
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
4/30
V$S%! SO*I#L'O) $#+# P$! !U$OPSKI&%$#+I*I#
)lijedi prikaz vrsta socijalnog rada s obzirom na područja, specijalizacije i
osnovna obilježja prema trima osnovnim tradicijama europskog konteksta. rema
#ornbeck $1221.& prvu skupinu čine zemljama koje, osim generičkog socijalnog rada,
ne poznaju ni jednu drugu disciplinu koja bi pripadala području socijalnog rada. +ako,
na primjer, u 3elikoj 4ritaniji, za razliku od skandinavskih i njemačkih tradicija,
uop"e nema socijalne pedagogije, niti je termin !pedagogija! i !pedagoški! u široj
upotrebi.
-rugu skupinu sačinjavaju zemlje koje u svojoj tradiciji razlikuju dvije vrste
socijalnog rada: socijalni rad $kao generičku disciplinu&, te socijalnu pedagogiju,
odnosno specijalnu edukaciju $na primjer, -anska, 'izozemska, 5u6emburg,
7ustrija, 'jemačka, talija, 8rancuska&. U tre"u skupinu ubrajajaju se zemlje s
tradicijom trovrsnog socijalnog rada, gdje uz generički socijalni rad i socijalnu
pedagogiju, odnosno specijalne edukacije, razlikujemo i tzv. socio/kulturnu animaciju
$na primjer, 9panjolska, 9vicarska, 4elgija&.
ako ovu podjelu zastupaju mnogi autori $igham, 122;., 5aot, 1222., prema
#ornbeck, 1221.&, brojne su rasprave o različitim doprinosima razvoju obrazovanja na
području socijalnog rada s obzirom na pojedine kulture i tradicije. +ablica ;. prikazuje
različite termine kojima su, prema tradiciji različitih zemalja, obuhva"eni nazivi vrsta
socijalnog rada.
4
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
5/30
%ablica 3/ 3rste socijalnog rada u tradiciji europskih zemalja $prema #ornbeck,
1221.&
Ze5lje s iskustvo5
jedne vrste socijalnog
rada
Ze5lje s iskustvo5
dviju ili više vrsta
socijalnog rada
)enerički socijalni
rad
Socijalni rad Socijalna 4edagogija
ili s4ecijalna
edukacija
Socio8kulturna
ani5acija
)ocial
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
6/30
+ablica 1. prikazuje neka osnovna obilježja triju različitih tradicija razvoja socijalnog
rada. #ornbeck $1221.& navodi neke osnovne sličnosti i razlike izme%u generičkog
socijalnog rada, socijalne pedagogije, odnosno specijalne edukacije i socio/kulturne
animacije s obzirom na vrstu odnosa prema ciljanoj grupi korisnika, povijesne aspektenastanka, opravdanost intervencija, vrste kompenzacije koje se korisnicima nude
putem intervencija, te širi politički kontekst u kojem su smještene te tri vrste
socijalnog rada.
%ablica 0/ (bilježja triju osnovnih tradicija razvoja socijalnog rada u Europi $prema
#ornbeck 1221.&
Obilje9je Socijalni rad Socijalna 4edagogija
ili s4ecijalna
edukacija
Socio8kulturna
ani5acija
3rsta odnosa s
korisnicima
!#lijentov sustav! /
česti birokratski sustav
temeljen na strukturi
socijalne administracije
Edukativni odnos
$bilateralni ili
multilateralni&
Ukupne interakcije
pojedinaca, skupina ili
ustanova, ili dio njih u
nekoj zajednici, naodre%enom mjestu s
ciljem da kod svojih
članova promoviraju
aktivno sudjelovanje u
procesu vlastitog
socijalnog i kulturnog
razvoja
ovijesni aspekt !omo" za odrasle!, u
fokusu je dobrobit
odraslih osoba
omo" djeci i mladima,
u fokusu je dobrobit
djece i mladih
roizašlo iz francuske
tradicije !Education
populaire! prije -rugog
svjetskog rata
#ome je namijenjeno #lijentima, osobama
kojima treba pomo" /
materijalna ili
psihosocijalna
(sobama koje trebaju
obrazovanje
artnerima, gra%anima,
sudionicima grupnih
aktivnosti
(pravdanost poduzetih
intervencija
)ocijalni problemi i
deficiti koji iz njih
proizlaze
roblemi koji nastaju
zbog nedovršenog
socijalizacijskog ili
)ocijalne promjene i
zadaci koji iz njih
proizlaze
6
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
7/30
obrazovnog procesa
3rsta kompenzacije #ompenzacija
materijalnih deficita i
nezadovoljenih
psihosocijalnih potreba
#ompenzacija
nedovršenih
socijalizacijskih i
obrazovnih procesa,
omogu"avanje
pojedincima da vode
vlastiti život
articipacija,
samoorganiziranje
9iri politički kontekst
$od&sustav unutar
sustava socijalne skrbi,
osiguranje socijalne
sigurnosti, te pružanje
različitih vrsta usluga?
pružanje pomo"i
mogu"e je i putem
privatnog sektora
$od&sustav unutar
javnog sustava
obrazovanja, koji
omogu"ava op"e i
specifično socijalnoobrazovanje?
organiziranje
obrazovanja mogu"e je
i putem privatnog
sektora
$od&sustav unutar
javnog sustava za
organiziranje rekreacije
i slobodnog vremena, s
perspektivom promoviranja socijalnih
i kulturnih aktivnosti
gdje se pojedinac može
razvijati kao član
skupine?
organiziranje ovih
usluga mogu"e je i
putem privatnog
sektora
) obzirom na navedena obilježja pojedinih tradicija u odre%enom prostoru i
vremenu razlikuju se i definicije socijalnog rada. +ako pedesetih godina 12. st.
američka nacionalna udruga socijalnih radnika $=ompton i ala@a>, ;AAB.&
identificira tri različita područja svrhovitosti socijalnog rada:
•
omo" pojedincu i grupi da identificiraju, riješe ili umanje probleme kojinastaju uslijed neuravnoteženosti izme%u okoline i njih samih.
• dentificiranje potencijalnih područja neuravnoteženosti izme%u pojedinaca ili
grupa i njihovog okruženja s ciljem prevencije.
• (sim tih kurativnih i preventivnih ciljeva svrha je i identificirati i ojačati
potencijale pojedinca, grupe i zajednice.
#rajem sedamdesetih pojavljuje se ideja o praksi socijalnog rada u čijem sufokusu interakcije izme%u osoba i onih društvenih institucija koje utječu na
7
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
8/30
sposobnost osoba da obave odre%ene životne funkcije, realiziraju svoje želje i
vrijednosti, te reduciraju poteško"e $4ear i 8ederico, ;ACD., prema =ompton i
ala@a>, ;AAB.&.
rema 4ernler i ohnsson $;AAF.& pojam socijalni rad uključuje najmanje triznačenja. #ao prvo, taj pojam označava praksu u najširem smislu shva"anja područja
kompetentnosti socijalnih ustanova $rad s djecom i mladima, rad s osobama starije
životne dobi, rad s ovisnicima, preventivni rad, socijalno planiranje, itd.&. -rugo
značenje tog termina, prema ovim autorima, može označavati zajednički pojam za
metode i tehnike discipline socijalnog rada $socijalni rad s pojedincem, s obitelji,
grupom, socijalni rad u zajednici, socijalno planiranje&. +re"e značenje odnosi se na
uži dio koji obuhva"a stručnu disciplinu socijalnog rada i sve teorije, metodologiju,znanstvenu djelatnost, edukaciju, itd.
rema (p"oj skupštini *e%unarodnog udruženja socijalnih radnika $prema
7jdukovi" i =ajvert, 122;.& socijalni rad promiče socijalnu promjenu, rješavanje
problema u me%uljudskim odnosima, te osnaživanje i osloba%anje ljudi da postignu
svoju dobrobit. *e%utim, ta definicija, kao i neka druga suvremena odre%enja
područja socijalnog rada, primjenjiva su, u cijelosti ili djelomično, u euro/američkom
kontekstu, koji počiva na sličnim vrijednosnim temeljima, demokratskim principima iima sličnu povijesnu perspektivu.
Gak i unutar ovog HzajedništvaI možemo prona"i niz inkompatibilnosti, razlika u
vrijednostima i povijesnom razvoju, $npr. u demokratskim načelima američkog
kontinenta, zapadne Europe, te zemalja istočne Europe koje proživljavaju svoju
tranziciju i konceptualizaciju profesionalnog socijalnog rada uop"e&. *ožemo, dakle,
zaključiti da i definicije i teorijski pristupi na kojima se temelje nisu imuni na
kulturološke razlike $o@e, ;ADC., a>ne, ;AAC.&. *e%utim, budu"i da su današnjadruštva u velikoj mjeri HšarenaI u pogledu etničkog i kulturnog naslje%a, budu"nost
razvoja teorijskih perspektiva i modela prakse socijalnog rada je upravo u
senzibiliziranju za potrebe različitih manjina i grupa, te u protočnosti ideja iz jedne u
drugu kulturu.
SUV$!&!'I SV!U:ILI;'I P$O)$#&I OB$#ZOV#'#
SO*I#L'I( $#+'IK# U !U$OPI
8
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
9/30
0adi stjecanja detaljnijeg uvida o sadržaju, procesu i perspektivama
obrazovanja socijalnih radnika u Europi prikupili smo podatke o nekim suvremenim
europskim studijima socijalnog rada na sveučilišnoj razini. ritom smo se susreli s
odre%enim poteško"ama koje su utjecale na odabir programa u svrhu njihove
usporedbe te op"enito na protočnost informacija o aktualnim zbivanjima i
me%usobnoj suradnji ustanova za sveučilišno obrazovanje socijalnih radnika u Europi.
oteško"e analiziranja i usporedbe različitih programa obrazovanja socijalnih
radnika u europskim zemljama su sljede"e:
• 'e postoji aktualna, sveobuhvatna baza podataka koja bi omogu"avala pristup
informacijama o sadržaju, trajanju i načinu provo%enja pojedinih programa.
• 'a svim razinama $procesnim, sadržajnim i organizacijskim& postoje znatne
razlike u obrazovnim sustavima.
• *nogi europski programi obrazovanja socijalnih radnika, ukoliko su i
dostupni putem elektronske komunikacije, nisu prevedeni ni na jedan svjetski
jezik.
) obzirom na postoje"e poteško"e prikupili smo podatke iz nama dostupnih
izvora, te smo na temelju raspoloživih informacija analizirali sveučilišne programeobrazovanja socijalnih radnika sljede"ih zemalja: )lovenije, 9vicarske, 'izozemske,
-anske, 9vedske, 3elike 4ritanije, 0umunjske, 'jemačke, talije i *a%arske.
okazalo se da sadržaji europskih programa obrazovanja socijalnih radnika
pokrivaju aktualne teme s područja:
• +eorija socijalnog rada
•
ntervencija u praksi socijalnog rada
• )ocijalne politike
• 5okalnoi i nacionalni društveni kontekst
• lobalne promjene u Europi i svijetu.
'a temelju prikupljenih podataka možemo re"i da se osposobljavanje socijalnih
radnika na sveučilišnoj razini temelji na filozofiji:
9
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
10/30
• (svještavanja i uvažavanja interkulturalnosti i internacionalnosti u socijalnom
radu
• Jaštite i unapre%enje ljudskih prava
• romicanja antidiskriminatorne prakse socijalnog rada
• (snaživanja korisnika usluga socijalne skrbi
• rimijenjena područja prakse socijalnog rada uskla%uju se s aktualnim
problemima korisnika povezanih s procesima globalizacije i europeizacije.
• +erenska praksa uskla%uje se s aktualnim promjenama i potrebama lokalne
zajednice.
(snovni ciljevi opisanih programa odnose se na:
• (sposobljavanje studenata da provode refleksivnu praksu socijalnog rada
• (sposobljavanje studenata da provode praksu temeljenu na rezultatima
evaluacijskih istraživanja $a ne na uvjerenjima o tome što !predstavlja dobru
praksu!&
•
(sposobljavanje studenata da budu istraživači/praktičari u okviru područjasocijalnog rada u kojem rade
• (sposobljavanje studenata da evaluaciju svoje prakse temelje na participaciji
korisnika
• (sposobljavanje studenata da razvijaju i potiču akcijska istraživanja, povezana
sa suvremenim teorijskim osnovama i temeljena na razultatima vlastite prakse.
(snovne smjernice navedenih programa temelje se na vrijednostima profesijesocijalnog rada:
;. ravo korisnika na samoodre%enje, poštivanje njegova dostojanstva, poštivanje
perspektive mo"i $pomak mo"i u odnosu je uvjet za ravnopravnost, stoga je važno
dobiti uvid o distribuciji mo"i u nekom odnosu&.
1. Usmjerenost na akciju $socijalni radnici su oni koji potiču na akciju / istražuju,
evaluiraju, zauzimaju se za one skupine ili pojedince koji nemaju dovoljno mo"i,
mobiliziraju razne skupine, utječu na one koji odlučuju&.
10
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
11/30
F. )uprotstavljanje opresivnoj i defenzivnoj praksi provo%enjem refleksivne prakse
socijalnog rada $npr. preraspodjela mo"i u odnosu korisnik / pomagač, rad na
promjeni javnog mnijenja, itd.&.
B. -jelovanje na široj, političkoj razini $nije dovoljno biti !pravedan u svojoj obitelji,me%u prijateljima...!, ve" i u javnosti, načelo !osobno je političko i političko je
osobno!&.
K. oštivanje različitih vrijednosnih sustava i simbola / protivljenje svakom obliku
diskriminaranja i iskorištavanja kao što su: rasizam, klasizam, seksizam,
homofobija, ksenofobija.
L. Uključivanje korisnika u donošenje odluka u svakodnevnoj praksi socijalnog rada,
te u evaluaciju pruženih usluga.
11
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
12/30
'!K# OS'OV'# OBIL!"# P$O)$# OB$#ZOV#'#SO*I#L'I( $#+'IK# U !U$OPI
Slovenija'aena 4rogra5o51 teorija pomaganja, metode socijalnog
rada, teorije devijantnosti, organizacija i menadžment u socijalnom radu, socijalna
politika, socijalni rad s obitelji, savjetovanje, ovisnosti, socijalni rad sa starima,
neprofitne organizacije, žene i muškarci u socijalnom radu
Pred5eti i< srodni= 4odručja: )ociologija, sihologija, Ustavno pravo, 0adno
pravosocijalna antropologija, )tatistika i metodologija istraživanja, #rivično pravo i
kriminologija
Prate>i sadr9aji1 projektne grupe, strani jezik, dobrovoljni rad, stručne ekskurzije,
terenska nastava
I
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
13/30
student obavlja posao i zadatke socijalnog radnika $na B. godini samostalno& u trajanju
od ;L2 sati godišnje.
;vicarska
'ai sadr9aji1 osobni razvoj, terenska praksa, izrada projekata, izrada i obrana
završnog rada
I
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
14/30
metodika socijalnog rada u manjim socijalim sustavima, metodika socijalnog rada u
ve"im socijalnim sustavima, socijalni rad s obitelji, savjetovališni rad, socijalni rad u
ustanovama.
Pred5eti i< srodni= 4odručja: )ocijalno pravo, 0adno pravo, #azneno pravo, Uvodu razvojnu psihologiju, olitički sustavi i procesi, Jnačenje kulture za pojedinca i
društvo.
Prate>i sadr9aji1 (pis, analiziranje i reflektiranje o individualnom procesu učenja i
njegovim ciljevima6 zrada projekata, +erenska nastava
I
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
15/30
)ocijalni rad i službe u zajednici obuhva"a ova osnovna područja: individualnu skrb,
osiguranje skrbi i usluge, sustavno orijentiran socijalni rad, pozicioniranje socijalnog
radnika, uloga spola u pružanju skrbi, socijalni rad s grupom.
Pred5eti i< srodni= 4odručja: -ruštvo i pojedinac, )krb, )tudij i profesionalnevještine, *otivacijska terapija, drama, 7udio/vizuelne metode.
Prate>i sadr9aji1 projekti, individualni planovi učenja, terenska nastava i supervizija,
savjetovanje
Stečene kvalifikacije1 fakultetska diploma
+uljina trajanja 4rogra5a1 D semestara
Uvjeti
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
16/30
socijalnih radnika, metode socijalnog rada, transformaciju znanja od teorija do metoda
socijalnog rada.
Prate>i sadr9aji1 terenska nastava? izrada završnog projekta vezana je uz terensku
nastavu.
I
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
17/30
Prate>i sadr9aji1 terenska nastava6 projektne grupe, terenska istraživanja
I
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
18/30
Pred5eti i< srodni= 4odručja: ravni kontekst socijalnog rada, )ociološke
perspektive, Govjekov rast i razvoj, (rganizacijski i politički kontekst socijalnog rada
Prate>i sadr9aji1 individualne konzultacije, terenska nastava, praktični seminari,
radionica o refleksivnoj praksi i učenju, -an za evaluaciju i pregled
Stečene kvalifikacije1 diploma socijalnog rada
+uljina trajanja 4rogra5a1 B semestra
Uvjeti i sadr9aji1 terenska praksa, supervizija, mentorstvo i konzultacije, istraživački
projekt
18
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
19/30
Stečene kvalifikacije1 fakultetska diploma
+uljina trajanja 4rogra5a1 L semestara
Uvjeti ena 4rogra5o51 teorije i metode u socijalnom radu,metode i tehnike društvenih istraživanja, socijalni problemi i socijalna politika,
pojedinac i obitelj, grupe i zajednice, devijacije i socijalna kontrola, zaštita djece,
delinkvencija, socijalna zaštita i rehabilitacija, rehabilitacija ovisnika, psihosocijalni
pristup zdravlju, socijalni rad sa starima, socijalni rad u školi, socijalni rad i mentalno
zdravlje, menadžment u socijalnom radu
Pred5eti i< srodni= 4odručja1 (p"a psihologija, ravo i propisi u socijalnom radu,
(p"a sociologija, )tatistika i informatika, )ocijalna psihologija, 0azvojna psihologija.
Prate>i sadr9aji1 terenska praksa i evaluacija rada na terenu
I
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
20/30
osvojenje i obitelj, ndividualne terapije i intervecija u krizama, )ocijalni rad u
službama resocijalizacije prijestupnika.
Stečene kvalifikacije1 fakultetska diploma
+uljina trajanja 4rogra5a1 D semestara
Is4itivanje i ocjenjivanje1 Uvjeti za stjecanje diplome uključuju ukupno 1B2 bodova
$;A1 prikupljena boda iz obveznih predmeta, te ukupno BD bodova iz izbornih
predmeta&. Javršni, diplomski ispit donosi ukupno F2 bodova, od toga ;K bodova
donose završni ispiti, a ;K bodova završni rad odnosno projekt.
%erenska nastava1 terenska nastava s evaluacijom odvija se na sve četri studijske
godine.
'je5ačka
'a
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
21/30
Italija
'aena 4rogra5o51 metode i tehnike socijalnog rada,
temeljni principi socijalnog rada, organizacija $uslugaQservisa& socijalnog rada,
socijalna politika
Pred5eti i< srodni= 4odručja1 )ociologija, )ociologija ekonomije, 'auka o politici,
ovijest sadašnjice, #ulturna antropologija, (p"a psihologija, sihologija
obrazovanja, nstituti privatnog prava, nstituti javnog prava, )tatistika, )ociologija
obitelji, (biteljsko pravo, )ocijalna medicina, rimijenjena op"a higijena, )ocijalna
psihologija, (p"a socijalna pedagogija, 'auka o financijama, )ociologija devijantnog
ponašanja, ravo socijalne sigurnosti, #riminologija maloljetnika, enalne institucije
i pravna procedura, )ociologija komunikacije, #linička psihologija
I
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
22/30
'aena 4rogra5o51 temeljni i principi socijalnog rada,
organizacija $usluga& socijalnog rada, metode i tehnike socijalnog rada, socijalna politika
Pred5eti i< srodni= 4odručja1 igijena i socijalna medicina, -ržavne institucije,
nstituti privatnog prava, (p"a sociologija, #linička psihologija, )ocijalna
psihologija, (rganizacija lokalnih ustanova, (biteljsko pravo, #azneno procesno
pravo, ravna sociologija, -evijacije i socijalna promjena, Ekonomska politika,
*etodologija društvenih istraživanja, ravo EU, #ulturalna antropologija, sihijatrija
Prate>i sadr9aji1 terenska nastava, engleski jezik, informatika
Stečene kvalifikacije1 fakultetska diploma
+uljina trajanja 4rogra5a1 F N1
Is4itivanje i ocjenjivanje1 -a bi se stekla diploma, student mora skupiti ;D2 bodova.
%erenska nastava1 (dvija se kroz sve tri godine studija, ukupno B22 sati. 'a ;.
godini studija studenti posje"uju lokalne ustanove socijalne skrbi i izra%uju pisane
radove. 'a 1. godini studija analizira se organizacija i funkcioniranje lokalnih
institucija, dok se na F. godini posje"uju različite institucije i nevladine organizacije
koje pružaju usluge socijalnog rada. U zbroj sati terenske nastave ubrajaju se i posjeti
kongresima i seminarima izvan fakulteta. +erenska nastava se ocjenjuje ne temelju
usmenog ispita pred komisijom.
&a?arska'a -epartment, ERtvRs 5orSnd Universit> $E5+E&,
4udapest
Osnovna 4odručja obu=va>ena 4rogra5o51 teorija socijalnog rada, socijalni rad s
pojedincem, socijalni rad s grupom, socijalni rad u zajednici, identitet socijalnog
radnika, socijalni rad s nezaposlenima, socijalni rad sa starijima i invalidima, socijalni
rad u zatvorima, socijalni rad s ovisnicima, socijalni rad s izbjeglicama
22
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
23/30
Pred5eti i< srodni= 4odručja1 (biteljska dinamika / sociologija obitelji, (bitelj /
dijete i zaštita mladih, 0ad s osobama na uvjetnom otpustu, sihologija pomaganja,
)pecijalna pedagogija, sihopatologija, *enadžerske vještine, 5okalni zakoni i
organizacije
Prate>i sadr9aji1 terenska nastava, diskusija o slučaju, interdisciplinarne diskusije
Stečene kvalifikacije1 fakultetska diploma
+uljina trajanja 4rogra5a1 K godina $K. godina rezervirana za izradu diplomskog
rada i završni ispit&.
Is4itivanje i ocjenjivanje1 'a početku svakog semestra studenti dobiju popis obveza
za svaki pojedini predmet $način ispitivanja, praktični rad, pismeni zadaci, eseji&.
%erenska nastava1 U petom i sedmom semestru svi studenti moraju terensku nastavu
odraditi vezano za područje socijalnog rada koje su odabrali.
SLI:'OS%I I $#ZLIK! P$O)$# OB$#ZOV#'#SO*I#L'I( $#+'IK# U !U$OPI
'a temelju programa koje smo ukratko opisali možemo iznijeti neka op"a
obilježja osnovnih područja koja su obuhva"ena programima, odnosa teorije i prakse
u procesu obrazovanja socijalnih radnika, te načina na koje se provode ispitivanje i
ocjenjivanje.
Područja koja obu=va>aju 4rogra5i
odručja koja obuhva"aju navedeni programi obrazovanja socijalnih radnika
možemo podijeliti u nekoliko osnovnih grupa:
• *etode socijalnog rada / u pojedinim programima metode socijalnog rada
vezane su uz modele prakse socijalnog rada $npr. 3elika 4ritanija& ili
predstavljaju samostalne cjeline $npr. talija, 9vicarska. U nekim drugim
programima metode čine cjelinu s teorijskim perspektivama socijalnog rada
$npr. -anska, )lovenija& ili su vezane uz metodologiju istraživanja
$9vicarska&.
23
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
24/30
• odručje etike / eksplicitno je zastupljeno u nekim programima kao zaseban
predmet $3elika 4ritanija, -anska, 9vedska& ili pak kroz predmete kao što je
#ompetentnost, odgovornost i principi prakse u socijalnom radu $3elika
4ritanija&. +o može značiti da se u ostalim programima etika obra%uje tzv.!kroskurikulumskim! pristupom, odnosno, da predstavlja sastavni dio
pojedinih predmeta kao što su npr. )ocijalni rad s obitelji ili )ocijali rad u
zajednici u okviru kojih se onda govori o etici rada s obitelji, etici rada u
zajednici, itd.
• odručje komunikacije / u nekim programima obra%uje se u obliku
komunikacijskih treninga $3elika 4ritanija& ili kroz područje teorija
komunikacije $-anska&, savjetovališnih vježbi ili vježbi intervjuiranja$)lovenija&.
• *etode istraživanja / područje je koje se u nekim programima veže uz
statistiku $)lovenija&, dok je u nekim drugim programima to samostalni
predmet $npr. 0umunjska, 3elika 4ritanija& ili predmet uz koji se nadovezuju
metode dokumentacije i evaluacije $9vedska& ili metode socijalnog rada
$9vicarska&.
• )ocijalna politika pojavljuje se u pojedinim programima kao jedno od
osnovnih područja $)lovenija, 9vicarska, 3elika 4ritanija, 0umunjska, talija&
ili su ti sadržaji obuhva"eni implicitno, na primjer, kroz kolegije koji
proučavaju sustav socijalne skrbi $kao u 9vicarskoj& ili promjene unutar
socijalne države $9vedska&. U nekim programima socijalna politika postoji i
kao izborni kolegij $talija&.
•
odručje planiranja u socijalnom radu / područje je koje se u pojedinim programima veže uz procjenu u socijalnom radu $3elika 4ritanija&, a u nekim
drugima uz rad u zajednici $9vedska& kao izborni predmet. ostoji još i
mogu"nost kombinacije predmeta straživanja i rocjene u socijalnom radu
kao izbornih sadržaja $9vedska&.
• *etode rada s pojedincem $obitelji&, grupom i zajednicom / te tri metodološke
cjeline zastupljene su u različitim kombinacijama, bilo kao zasebni predmeti
$*a%arska, 0umunjska, 'izozemska, )lovenija, 9vedska, -anska&, bilo kao
24
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
25/30
dio predmeta kao što su ntervencije u socijalnom radu $3elika 4ritanija&, 0ad
sa socijalnim problemima ili )ocijalni rad s fokusom na odnose $9vedska&.
• ravni predmeti / od pravnih predmeta u gotovo svim programima možemo
na"i neke pravne sadržaje prilago%ene kontekstu socijalnog rada kao što suosnovne informacije, principi i vrijednosti pravnog sustava $3elika 4ritanija,
9vedska, 9vicarska& ili pak kao pravne perspektive, odnosno pravni kontekst
socijalnog rada $9vedska, 3elika 4ritanija&. (d specijaliziranih znanja s
područja pravnih predmeta možemo na"i ustavno pravo, radno pravo te
krivično pravo s kriminologijom.
• (rganizacija i administracija / područja su koja su obično povezana s
političkim sustavom $9vedska, 3elika 4ritanija&.
• nternacionalniQmultikulturalni sadržaji / pojavljuju se kao sadržaji
internacionalnog socijalnog rada $9vicarska& ili kao multikulturalne
perspektive u socijalnom radu $9vedska, 'jemačka, talija&.
• odručje antidiskriminatorne prakse socijalnog rada / različiti elementi
antidiskriminatorne prakse obra%uju se kroz ulogu religije, kulture, etničke
pripadnosti i spola u socijalnom radu $-anska, 'izozemska, )lovenija&.*ožemo pretpostaviti da se ti sadržaji obra%uju i u području etike u
socijalnom radu.
• )rodna područja / ovdje uglavnom nalazimo psihologiju, sociologiju,
filozofiju $3elika 4ritanija, 9vicarska&, manadžment $*a%arska&, financije
$talija&, socijalnu medicinu, psihijatriju i higijenu $talija&, te socijalnu
antropologiju $)lovenija&.
• zborni kolegiji / od izbornih kolegija možemo na"i psihosocijalni rad,
psihodramu, socijalne aspekte u psihijatriji $9vedska&, socijalni rad s djecom i
mladima $9vedska, )lovenija, -anska&, ovisnosti $9vedska&, me%uetničke
sukobe i posredovanje u sukobima $0umunjska&, krizne intervencije
$0umunjska& i proces tugovanja $-anska&, marketing i društvene
komunikacije $0umunjska&, ekonomsko/političku geografiju $talija&, te
socijalni rad s rizičnim skupinama $-anska&.
25
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
26/30
• U gotovo svim programima pojavljuju se prate"i sadržaji poput individualnih
konzultacija, $uz specifični oblik mentorstva u 3elikoj 4ritaniji&, projektnih
grupa $npr. )lovenija, 9vedska, -anska&, te terenske nastave uz superviziju
$svi&.
Kakav je odnos teorije i 4rakse u 4rogra5i5a obra
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
27/30
7ko pretpostavimo da je svrha prvog razdoblja terenske nastave omogu"iti
studentima stjecanje šire perspektive o područjima i kompetentnostima socijalnog
rada, možemo re"i da je u drugom razdoblju svrha !i"i u dubinu! različitih procesa
koji se javljaju u profesionalnim pomažu"im odnosima.
edan od osnovnih uvjeta na koje se sve više obra"a pažnja, naročito u
skandinavskim programima obrazovanja, glede superviziranja terenske prakse je
izomorfizam s obzirom na strukturalnu sličnost izme%u supervizijskog modela i
modela tretmana u sustavu socijalne skrbi kako bi student uočio povezanost i
komplementarnost izme%u načina na koji dobiva superviziju i onoga što može biti
predmet supervizije. 'a taj način model provo%enja terenske nastave ima svoje
ishodište u modelu socijalnog rada. +o je za studenta svakako važno s obzirom na toda se radi o učenju po modelu i da je to ujedno početak procesa profesionalne
identifikacije i socijalizacije.
Is4iti i ocjenjivanje
o završetku izvo%enja nastave iz pojedinih predmeta studenti na temelju
pismenih radova bivaju ocijenjeni sa !zadovoljio! odnosno, !nije zadovoljio!. (simzavršnih evaluacija postignutog, rad studenta se procjenjuje i na druge načine tijekom
same nastave $na temelju usmenih izlaganja, pripremanja individualnih projekata,
istraživanja, seminara, usmenih i pismenih vježbi&.
0ad studenta tijekom terenske nastave procjenjuje više procjenjivača $terenski
instruktor, voditelj terenske prakse na fakultetu, supervizor&? na temelju te procjene
izra%uje se izvještaj o svakom studentu $na primjer, Engleska, 9vedska, -anska,
'izozemska&. )tudent koji nije udovoljio zadacima terenske prakse ima mogu"nost ponoviti proces uz prethodni dogovor s timom nastavnika $terenski instruktor, voditelj
terenske prakse na fakultetu, supervizor, mentor&.
Z#KLU:#K
z navedenih primjera programa različitih zemalja, postoje"ih tradicija i
suvremenih odre%enja socijalnog rada možemo zaključiti da je fokus procesaobrazovanja budu"ih socijalnih radnika na razvoju i unapre%enju ljudskih prava,
27
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
28/30
socijalne pravde i osnaživanju pojedinaca, grupa i zajednica. 3elika pažnja pridaje se i
osobnom i profesionalnom razvoju studenata / budu"ih socijalnih radnika, s posebnim
naglaskom na razvoj refleksivne prakse, uvažavanje vrijednosti i etičkih standarda
profesije.
)ocijalni radnik, provode"i refleksivnu praksu, u ulozi posrednika izme%u
korisnika i sustava pružanja usluga svjestan je da se realitet sastoji od mnogih
interesnih socijalnih grupa od kojih su neke mo"nije od drugih, a sve one žele
osigurati izvore prihoda za svoje potrebe i najbolje mogu"e pozicije u zajednici.
'jegova praksa sastoji se, stoga, od pažljivog i vještog balansiranja interesa
pojedinaca, grupa i dijaloga sa svim zainteresiranim stranama !
-akle, suvremeno shva"anje prakse socijalnog rada pretpostavlja socijalnog
radnika kao osobu koja odabire obavljati odre%eni posao s obzirom na svoju osobnost,
ideologiju, uvjerenja, a u cilju omogu"avanja promjene. ako unutar svake zajednice
postoje mnoge varijacije $od individualnog osnaživanja pa do društvenih promjena
antirasističkog, feminističkog, antidiskriminatovnog usmjerenja i dr. &, osnovni motiv
je motiv za promjenom i on je na prvom mjestu. )toga suvremeni programi
obrazovanja socijalnih radnika trebaju u što ve"oj mjeri osposobljavati budu"e
socijalne radnike za promicanje socijalnih promjena, rješavanje problema ume%uljudskim odnosima, te osnaživanje i osloba%anje korisnika da postignu svoju
dobrobit.
Literatura1
;. 7jdukovi", *. i, =ajvert, 5j. $122;.& )upervizija psihosocijalnog rada kao
specifični oblik podrške i pomo"i socijalnim radnicima i drugim stručnjacima usustavu socijalne skrbi/ Ljeto4is Studijskog centra socijalnog rada, 1, ;AK/1;2.
1. 4ernler, . i ohnsson, 5. $;AAF.& Su4ervision in der PsAc=oso.
B. o@e, -. $;ADC.& #n introduction to social Cork t=eorA/ =ambridge: Universit>
ress.
28
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
29/30
K. #ornbeck, . $1221.& 0eflections on the E6portabilit> of )ocial edagog> and its
ossible 5imits. Social ork in !uro4e, A, $1&, FC/BA.
L. a>ne, *. $;AAC.& &odern social Cork t=eorA. 5ondon: *acmillan ress 5td.
29
8/17/2019 Obiljezja i Perspektive Suvremenih Programa Obrazovanja Socijalnih Radnika
30/30
Kristina UrbancVanja BranicaDacultA of LaC6 UniversitA of Zagreb+e4art5ent of Social ork
*(#$#*%!$IS%I*S #'+ P!$SP!*%IV!S OD*O'%!&PO$#$E !+U*#%IO'#L P$O)$#&&!SDO$ SO*I#L O$K!$S
SU&$E
s social *ork is increasingl+ ecoming a profession ased on human rights
(estalishment, stud+, implementation, protection, improvement), the focus of man+
programmes are those areas of the social *ork profession *hich, due to the process
of integration, are eing transformed into gloal challenges of the social *ork
practice! #n the local level, the social circumstances of a particular communit+ are
under the influence of gloalisation, international politics, international
communication, doseness and cooperation! he characteristics and greatness of
social issues (povert+, deprivation, social e-clusion, discrimination, e-ile etc!) are
also under the influence of gloal events! herefore, contemporar+ social *ork
studies are evermore directed to*ards the &international' components in their
programmes, attempting to train future social *orkers for dealing *ith &ne*'
prolems of individuals, groups and communities! .n the paper the authors present
the asic traditions of the development of social *ork in some /uropean countries
as *ell as the educational programmes (curricula) for social *orkers emerging from the traditions mentioned, and also comment upon their common
characteristics and differences!
KeA Cords: tradition, education, social @ork, universit> educational programmes
$curricula&, Europeisation
Recommended