View
236
Download
4
Category
Preview:
Citation preview
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTU I OSIJEKU
DISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOME BRODU
Marija Zeba
Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
DIPLOMSKI RAD
Slavonski Brod, 2015.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
III
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI U OSIJEKU
DISLOCIRANI STUDIJ U SLAVONSKOME BRODU
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni učiteljski studij
Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Metodologija pedagoškog istraživanja
Mentor: doc. dr. sc. Branko Bognar
Student: Marija Zeba
Matični broj: 2249
Modul: A-razvojni smjer
Slavonski Brod,
srpanj, 2015.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
IV
SADRŽAJ
POPIS SLIKA ........................................................................................................................... V
POPIS TABLICA ...................................................................................................................... V
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. SUVREMENA NASTAVA ................................................................................................ 2
3. SURADNIČKO UČENJE .................................................................................................. 3
3.1. Prednosti suradničkog učenja ...................................................................................... 6
4. SOCIJALNI OBLICI NASTAVE ...................................................................................... 7
4.1. Učenje u paru ............................................................................................................... 7
4.2. Učenje u grupama ........................................................................................................ 9
4.2.1. Prednosti učenja u grupi .................................................................................... 11
4.2.2. Nedostatci učenja u grupi .................................................................................. 11
5. KOMBINIRANI ODJEL .................................................................................................. 12
6. EMPIRIJSKI DIO ............................................................................................................. 14
6.1. Akcijsko istraživanje ................................................................................................. 14
6.2. Kontekst akcijskog istraživanja ................................................................................. 16
6.3. Problem i plan akcijskog istraživanja ........................................................................ 19
6.4. Proces ostvarivanja akcijskog istraživanja ................................................................ 23
6.4.1. Nastavne aktivnosti održane 6. ožujka 2015. godine ......................................... 23
6.4.2. Nastavne aktivnosti održane 9. ožujka 2015. godine ......................................... 28
6.4.3. Nastavne aktivnosti održane 10. ožujka 2015. godine ....................................... 32
6.4.4. Nastavne aktivnosti održane 11. ožujka 2015. godine ....................................... 38
6.4.5. Nastavne aktivnosti provedene 13. ožujka 201.5 godine.................................... 43
6.4.6. Nastavne aktivnosti provedene 22. travnja 2015. godine .................................. 47
6.4.7. Nastavne aktivnosti održane 3. lipnja 2015. godine .......................................... 52
7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 59
8. SAŽETAK ........................................................................................................................ 62
9. LITERATURA ................................................................................................................. 63
10. PRILOZI ............................................................................................................................ 65
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
V
POPIS SLIKA
Slika 1. PŠ Vilima Korajca, Alilovci ..................................................................................................... 17 Slika 2. Izgled učionice (prednji dio) .................................................................................................... 18 Slika 3. Izgled učionice (stražnji dio) .................................................................................................... 18 Slika 4. Anketni upitnik: Učite li vi zajedno? ....................................................................................... 20 Slika 5. Odgovori učenika na pitanje: Biste li željeli učiti u paru i grupama? ...................................... 21 Slika 6. Pravila suradničkog učenja....................................................................................................... 24 Slika 7. Izgradnja dvorca ....................................................................................................................... 25 Slika 8. Rezultati evaluacije radionice .................................................................................................. 26 Slika 9. Aktivnost učenika ..................................................................................................................... 27 Slika 10. Puzzle ..................................................................................................................................... 29 Slika 11. Semafor .................................................................................................................................. 31 Slika 12. Primjer učeničke priče nastale u suradničkoj aktivnosti Kolo-naokolo ................................. 34 Slika 13. Proljetnice Slika 14. Poruke o očuvanju proljetnica .............................. 35 Slika 15. Rezultati evaluacijskog upitnika 2. i 4. razreda...................................................................... 35 Slika 16. Klupko .................................................................................................................................... 37 Slika 17. Kućica za ptice ....................................................................................................................... 40 Slika 18. Odgovori učenika na tvrdnju: U paru smo se dogovorili oko izgleda kućice ........................ 41 Slika 19. Odgovori učenika na tvrdnju: Svaki je član para imao svoj zadatak ..................................... 41 Slika 20. Odgovori učenika na tvrdnju: Tijekom izrade nije bilo sukoba ............................................. 42 Slika 21. Odgovori učenika na tvrdnju: Sviđa mi se ovakav rad u paru ............................................... 42 Slika 22. Igra Čovječe, ne ljuti se .......................................................................................................... 44 Slika 23. Razmisli u paru i razmijeni .................................................................................................... 45 Slika 24. Evaluacijski listići .................................................................................................................. 45 Slika 25. Poruke o očuvanju Zemlje ..................................................................................................... 48 Slika 26. Uređenje školskog dvorišta .................................................................................................... 50 Slika 27. Dodjela zahvalnica ................................................................................................................. 51 Slika 28. Igra Pokvarenog telefona ....................................................................................................... 53 Slika 29. Kockarenje ............................................................................................................................. 54 Slika 30. Zapetljana užad ...................................................................................................................... 55 Slika 31. Telefonski razgovor................................................................................................................ 55 Slika 32. Odgovori učenika na pitanje: Kako si se osjećao danas na nastavi? ..................................... 57 Slika 33. Odgovori učenika na tvrdnju: Aktivnosti koje su mi se najviše svidjele su ............................ 58
POPIS TABLICA
Tablica 1. Ciljevi i kriteriji akcijskog istraživanja ................................................................................ 21 Tablica 2. Plan 1. radionice ................................................................................................................... 23 Tablica 3. Plan Prirode i društva ........................................................................................................... 28 Tablica 4. Plan Hrvatskog jezika ........................................................................................................... 32 Tablica 5. Plan 2. radionice ................................................................................................................... 33 Tablica 6. Plan Matematike ................................................................................................................... 38 Tablica 7. Plan Likovne kulture ............................................................................................................ 39 Tablica 8. Plan 2. sata Prirode i društva ................................................................................................ 43 Tablica 9. Plan integriranog dana .......................................................................................................... 47 Tablica 10. Plan blok-sata ..................................................................................................................... 52
1. UVOD
U našim školama još uvijek je zastupljena tradicionalna nastava koju bi trebalo
zamijeniti suvremenom. Nastava treba biti usmjerena na učenika, a ne na učitelja. Školama su
potrebne upravo takve promjene, promjene u kojima se učenik stavlja u središte odgoja i
obrazovanja, promjene kojima se potiče učenička samostalnost, kreativnost, originalnost,
razvija kritičko mišljenje i jača samopouzdanje. Da bi se ostvarile te promjene potrebna je
upotreba različitih metoda i oblika nastave. Tome, dakako, pomaže i pozitivno ozračje koje
učenike čini slobodnijima, aktivnijima i opuštenijima.
Suvremena nastava podrazumijeva aktivno učenje. Kadum-Bošnjak (2012) ističe kako
se primjenom suvremenih strategija učenja i poučavanja potiče učenike na sustavno i aktivno
učenje. „Aktivno učenje su aktivnosti u kojima se učenicima osigurava visok stupanj
samostalnosti i nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom aktivnosti“ (Kyriacou, 1995, str.
56). Autor ističe i kako takve aktivnosti najčešće obuhvaćaju rješavanje problema i istraživački
rad, a mogu se individualizirati ili proširiti u suradnju (suradnički projekti).
Aktivno učenje obuhvaća suradničko učenje. Suradničko učenje je zajednička aktivnost
učenika u paru i grupi s ciljem zajedničkog učenja. Ono je važno u životu učenika. Njime
učenici uče surađivati, slušati, dogovarati se, razvijati pozitivne stavove prema drugima,
rješavati probleme, izbjegavati sukobe što su bitne stavke u životu svakog čovjeka. Čovjek je
cijeli život okružen drugim ljudima i stoga je važno od početka školovanja učiti i privikavati se
na suradnju s drugima.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
2
2. SUVREMENA NASTAVA
Suvremena nastava je nastava koja pruža više slobode učenicima, zanimljivija je,
kvalitetnija, raznovrsnija i znatno se razlikuje od tradicionalne nastave. Munjiza, Peko i Sablić
(2007) ističu kako se suvremenom školom označava škola koja se javlja poslije Drugog
svjetskog rata. U njoj se primjenjuju različite nastavne metode i strategije te socijalni oblici
nastave. Kadum-Bošnjak tvrdi kako suvremena nastava zahtjeva primjenu raznovrsnih metoda
i oblika što suradničko učenje sa svim svojim raznovrsnim i veoma prilagodljivim strategijama
uvelike pruža.
Uspostava jedinstva i ravnoteže suvremene škole ogleda se: u analitičko-sintetičkom pristupu,
u uvažavanju integracije i diferencijacije, socijalizacije i individualizacije, zornosti i
apstraktnosti, praktičnosti i racionalnosti, poučavanja i učenja. U nastavu se uvode inovacije i
nove obrazovne strategije: programirana, mentorska, timska, projektna nastava, nastava uz
pomoć računala itd. (Pedagoška enciklopedija, 1989; citirano u Munjiza, Peko i Sablić, 2007,
str. 12)
Lučić i Matijević (2004) ističu kako cilj suvremene osnovne škole nije samo stjecanje velike
količine znanja nego i ovladavanje brojnim sposobnostima i vještinama te usvajanje sustava
vrijednosti i stajališta koja će pojedincu olakšati uključivanje u svijet rada i proces
cjeloživotnog učenja. Autori smatraju i kako škola treba omogućiti zadovoljavanje temeljnih
razvojnih potreba pojedinca koje stručnjaci obično grupiraju u biološke, socijalne i
samoaktualizirajuće potrebe. Osim toga, „suvremena nastava nastoji zadovoljiti i specifične
interese učenika novim organizacijskim i sadržajnim oblicima: izborom, fakultativnom
nastavom; izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima“ (Šimleša, 1976; prema: Munjiza,
Peko i Sablić, 2007, str. 13).
Tot (2010) ističe kako se obilježja suvremene nastave ogledaju u takvoj organizaciji
koja utječe na razvoj spoznajnih i općih intelektualnih sposobnosti učenika te kako je jedan od
ključnih zadataka suvremene nastave otkrivanje i usvajanje znanja na način da čine cjelovit i
logički dosljedan sustav. Suvremenom nastavom podrazumijeva se nastava usmjerena na
učenika. Lučić i Matijević (2004) pišu kako su u nastavi usmjerenoj na učenika učenici aktivniji
od učiteljice/učitelja, a nastavni proces je shvaćen kao zajednička djelatnost učiteljice/učitelja i
učenika. Bognar i Matijević ističu kako je nastava usmjerena na učenika:
…izraz koji označava nastojanje da se u organizaciji nastavnih situacija i aktivnosti osigura više
raznovrsnih aktivnosti za učenike. Nastoji se osigurati da učenik postane aktivan subjekt svih
nastavnih aktivnosti, a ne da samo sjedi, sluša i gleda što rade učitelji. (Bognar i Matijević, 2002,
str. 405)
Munjiza, Peko i Sablić (2007) također su naveli definiciju nastave usmjerene na učenika:
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
3
Obrazovanje usmjereno prema učeniku – oblici obrazovanja u kojima se nastoji osigurati znatno
veća aktivnost učenika. U povijesnom razvoju navode se različiti oblici: pojedinačno
poučavanje i učenje kroz praksu ili rad, učenje bez propisanog kurikuluma, učenje temeljeno na
trenutnom interesu djece, oslobađanje od pretjerane prevlasti i mentorstva učitelja, ograničenje
predmetno-satnog sustava. (str. 114)
Učenje se u suvremenom načinu poučavanja ne temelji samo na korištenju udžbenika,
zbirki zadataka i radnih bilježnica, nego su u nastavu uključeni različiti izvori podataka i znanja
(internet, časopisi, enciklopedije i sl.). Učenici ne moraju samo sjediti, slušati i gledati (Bognar
i Matijević, 2002), nego mogu slobodno šetati razredom i komunicirati s drugim učenicima.
3. SURADNIČKO UČENJE
Suradničko je učenje jedan od oblika aktivne nastave. Autori Brüning i Saum (2008)
ističu kako u klasičnoj školskoj svakodnevnici uvijek iznova možemo primijetiti kako samo
neki učenici i učenice aktivno sudjeluju u nastavi, odgovaraju na pitanja ili se uključuju u
razgovor, dok mnogi učenici pasivno prate aktivnost nastavnika. Složila bih se s ovim autorima
jer sam imala priliku više puta tijekom studija uočiti ovaj problem. Kako bi izbjegli pasivno
praćenje nastave učenika, sve ih trebamo poticati na učenje i omogućiti da nastava bude
kvalitetna, raznolika, primjerena dobi učenika i zanimljiva. Smatram da suradničko učenje tome
uvelike može pridonijeti jer učenici postaju aktivniji, samostalniji su i jačaju svoje
samopoštovanje. Tome u prilog govori autorica Kadum-Bošnjak (2012): „Svjedoci smo brzih
promjena u društvu, ogromnog napretka znanosti i znanstvenih dostignuća, međutim, nastava
je u školama ostala gotovo neizmijenjena, u velikoj je mjeri zastarjela, odnosno tradicionalna.
Jedan od načina modernizacije nastave je primjena suradničkog učenja“ (str. 186).
O suradničkom učenju postoje brojne definicije različitih autora kojima je značenje
uglavnom isto: „Suradničko ili kooperativno učenje je zajedničko učenje učenika u tandemu
(paru) ili malim skupinama s ciljem rješavanja zajedničkih zadataka, proučavanja i istraživanja
zajedničke teme ili nadogradnje uzajamne spoznaje radi stvaranja i razvijanja novih ideja, novih
kombinacija ili jedinstvene inovacije“ (Meredith i dr., 1998; citirano u Kadum-Bošnjak, 2012,
str. 182).
Jensen (2003) definira suradničko učenje kao aktivni proces učenja u kojem se njeguju
akademske i socijalne vještine kroz izravnu interakciju učenika, individualnu odgovornost i
pozitivnu međuzavisnost. Abraimi i suradnici (1995; prema Klarin, 1998; prema Kadum-
Bošnjak, 2012) navode nešto složeniju definiciju. Oni suradničko učenje opisuju kao metodu u
kojoj učenici uče zajedno u skupinama u kojima se potiče pozitivna međuovisnost. Pri tome
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
4
ističu da se pozitivna međuovisnost razvija tako da se potiče individualna odgovornost za
osobno učenje i aktivno sudjelovanje u rješavanju zadataka.
Gokhale naglašava da pojam suradničkog učenja predstavlja instrukcijsku metodu u
kojoj učenici različitih razina znanja i sposobnosti uče zajedno u malim skupinama (citirano u
Kadum-Bošnjak, 2012, str. 184). Munjiza, Peko i Sablić (2007) pak navode kako je suradničko
učenje ono u kojem svaki član grupe sudjeluje u istraživanju problema i osobno pridonosi
zajedničkom rezultatu skupine. Javlja se kad učenici uče zajedno, u paru ili grupama, da bi
rasvijetlili neki zajednički problem, istražili zajedničku temu ili nadogradili uzajamne spoznaje
radi stvaranja novih ideja, kombinacija ili jedinstvene inovacije.
Suradničko se učenje može primijeniti u gotovo svim nastavnim predmetima. U nekima
češće, u nekima pak rjeđe. Livazović, Peko i Sablić (2006) tvrde kako se u posljednja tri
desetljeća suvremene metode suradničkog učenja koriste u nastavi na svim razinama, od
predškolske do sveučilišne, u svim predmetima, u netradicionalnim kao i tradicionalnim
obrazovnim okruženjima, pa čak i u izvanškolskim i ne-školskim obrazovnim programima.
Za ostvarivanje suradničkog učenja učitelj i učenici trebaju biti međusobno povezani pri
čemu je neophodna dobra priprema učitelja te priprema učenika za ovakav oblik rada. Braća
Johnson (1999) iznijela su 5 najvažnijih preduvjeta za ostvarenje suradničkog učenja:
1. Socijalne vještine
Socijalne vještine su istovremeno preduvjet i cilj suradničkog učenja. One su preduvjet
uspješne komunikacije, uzajamnog povjerenja, individualne odgovornosti svakog
pojedinca, odlučivanja u koje su svi uključeni i samostalnog rješavanja sukoba.
2. Rad u malim grupama
U grupama ne smije biti više od 4 osobe. Jedino tako učenici i učenice mogu raditi blizu
jedni drugima, pri čemu mogu tiho razgovarati ne ometajući susjedne grupe. Osim toga
intenzivira se i individualno uključivanje u grupni proces.
3. Pozitivna uzajamna ovisnost
Javlja se kad su svi članovi grupe istovremeno odgovorni za zajednički uspjeh. Grupa će
biti uspješna tek onda kada su i svi članovi grupe uspješni.
4. Individualna odgovornost
Ona je prisutna kada svaki član grupe obavi svoj dio grupnog rada i kada svaki član grupe
može demonstrirati grupne rezultate, vlastiti napredak u učenju i primijeniti stečena znanja
ili vještine.
5. Promišljanje grupnog radnog procesa
Ako članovi grupe budu razmišljali o zajedničkom procesu učenja i rada, grupni rad će se
stalno poboljšavati, a vi ćete postupno razvijati svoje stručne, metodičke, socijalne i osobne
vještine. (citirano u Brüning i Saum, 2008, str. 131)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
5
Nadalje, Jensen (2003) je u svom radu naveo 5 sastavnica suradničkog učenja koje
smatra vrlo bitnima i savjetuje korištenje svih njih.
1. Pozitivna međuzavisnost
Ljudi moraju ovisiti jedni o drugima kako bi uspjeli. Jedna od strategija za olakšavanje te vrste
učenja je zadavanje grupnog zadatka ili problema kojeg treba riješiti uz ograničena sredstva ili
materijal.
2. Izravna interakcija
Kako bi uspjeli, ljudi moraju razgovarati jedni s drugima ili međusobno komunicirati na
alternativan način. Po troje učenika posjednite na stolce koji su okrenuti jedan drugom. Dajte
im zadatak koji od svakog od njih zahtijeva da stupi u interakciju s ostalo dvoje.
3. Individualna odgovornost
Najbolji način da se olakša učenje odgovornosti je da se učenicima daju uloge i odgovornost u
okviru grupe. Neka grupa odluči tko će biti zapisničar ili tajnik, tko će poticati, tko paziti na
vrijeme, a tko će se brinuti o materijalu.
4. Suradnička umijeća
Ona u glavni oslonac suradničkog učenja. Suradnička umijeća koja odaberete poučavati ovisit
će o dobi učenika koje poučavate i o tome koja je razina umijeća u toj grupi.
5. Grupno procesiranje
To umijeće predstavlja razumijevanje i stvarno iskustvo učenja tog dana. Na kraju svake lekcije
učenici daju izjave poput: „Ono što sam naučila…i kako sam se osjećala…“ (str. 237)
Čudina-Obradović i Težak (1995; prema Kadum-Bošnjak, 2012) ističu kako suradničko
učenje (1) pomaže razvoju sposobnosti rješavanja problemskih zadataka i sposobnosti
zaključivanja, te (2) poboljšava odnose među članovima skupine i vlastito samopoštovanje.
Brüning i Saum (2008) navode sljedeća načela suradničkog učenja:
vrijeme za razmišljanje – učenicima treba naglasiti koliko vremena imaju za
razmišljanje
razmjena – međusobno razmjenjivanje razmišljanja učenika
osobna odgovornost – svi trebaju biti spremni za prezentaciju rezultata jer svatko
može biti prozvan.
Osim načela suradničkog učenja, ovi autori iznose i tri postulata koja čine jezgru
suradničkog učenja:
unutarnje aktiviranje i sudjelovanje – uspješno sročene upute kako bi aktivirali
sve učenike za zajedničko učenje i razmišljanje
sigurnost i smanjenje straha – jasno izrečenim vremenom za pripremu odgovora
i mogućnosti razmjene učeničkih misli, učenici stječu sigurnost i hrabrost (da se
sami jave)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
6
kvaliteta doprinosa – učenici će dati bolji doprinos nastavi jer imaju dovoljno
vremena, međusobno si pomažu i razmjenjuju misli.
Suradničko rješavanje problema zahtjeva glasno izražavanje misli, međusoban razgovor,
„pročešljavanje“ i razjašnjavanje pojmova, postavljanje pitanja, međusobno provjeravanje
ispravnosti vlastitog zaključivanja i zaključivanja članova skupine. Takav oblik suradničkog
učenja potiče svakog pojedinca na jasno mišljenje i u skladu je s Vigotskijevim postavkama o
važnosti govornog imenovanja, obrazlaganja i objašnjavanja u mišljenju. (Čudina-Obradović i
Brajković, 2009, str. 104)
Brüning i Saum (2008) ističu kako su „razmisliti – razmijeniti – prezentirati“ faze koje
su neizostavne za suradničko učenje i predstavljaju njegov temelj.
Učenici i učenice najprije rade individualno. Idući korak je razmjena, u paru ili maloj skupini.
Pri tome se do rezultata dolazi na temelju individualnog rada. U središtu ove faze su uzajamno
nadopunjavanje ili upravljanje i proširivanje vlastitih spoznaja. Rezultati se iznose pred
razredom tek u trećoj fazi. Grupa ili jedan od učenika prezentira rezultat, demonstrira nove
spoznaje u razredu i pred nastavnicima. (Brüning i Saum, 2008, str. 14)
Budući da je u kombiniranom odjelu manje učenika ovo se ostvaruje na drugačiji način
čemu se treba prilagoditi. Ukoliko je u jednom razredu kombiniranog odjeljenja moguće
napraviti dvije ili više grupa tada oni međusobno mogu prezentirati rezultate svoje grupe.
Ukoliko postoji samo jedna grupa tada učenici mogu svoj rad prikazati učenicima drugog
razreda tog odjeljenja.
Kadum-Bošnjak (2012) smatra kako „o suradničkom učenju može se govoriti ako svi
članovi skupine rade na realizaciji zajedničkog zadatka, tj. rješavanju zajedničkog problema,
ako uspjeh skupine ovisi o svakome članu i ako uspjeh svakog člana ovisi o uspjehu skupine“
(str. 182). Ista autorica naglašava i kako rezultati brojnih istraživanja kazuju da oni koji imaju
priliku učiti na ovakav način, uče brže i lakše, a znanje im je dugotrajnije.
3.1. Prednosti suradničkog učenja
Suradničko učenje ima svojih prednosti i nedostataka. Rijetki su autori koji navode nedostatke
suradničkog učenja dok većina autora iznosi samo njegove prednosti.
K. Meredith sa suradnicima (1998; citirano u Kadum-Bošnjak, 2012) navodi rezultate
sudjelovanja u suradničkom učenju: bolji uspjeh i produljeno upamćivanje; češće razmišljanje
višeg reda, dublje razumijevanje i kritičko mišljenje; usredotočeniji rad u razrednom odjelu i
manje nediscipline; veća motiviranost za bolje ocjene i učenje; veća sposobnost da se situacija
promotri iz tuđe perspektive; pozitivniji, tolerantniji i prijateljskiji odnosi s vršnjacima; veće
društvene podrške; bolja prilagodba i boljitak; pozitivniji odnos prema samome sebi; veće
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
7
društvene kompetencije; pozitivniji stavovi prema nastavnim predmetima, učenju i školi;
pozitivniji odnos prema učiteljima. Johnson i Johnson (1989: prema Munjiza, Peko i Sablić,
2007) osim prethodno navedenih prednosti suradničkog učenja navode i bolju prilagodbu i
psihološko zdravlje te pozitivniji odnos prema ravnateljima i ostalom školskom osoblju. Peko
i sur. (2003; prema Livazović, Peko i Sablić, 2006) ističu kako suradničke aktivnosti stvaraju
pozitivne odnose među učenicima i unaprjeđuju prihvaćenost neprihvaćenih pojedinaca, jača
se socijalna sposobnost učenika i prosocijalni stav. Prema Jensenu (2003) dobre strane
suradničkog učenja uključuju i bolji uspjeh učenika, uključivanje učenika na prilagođenom
programu, poboljšane socijalne vještine, veću svijest o različitim kulturama i bolje prihvaćanje
vršnjaka, jači osjećaj pripadnosti, porast samopoštovanja i veću odgovornost.
Premda organizacija suradničkog učenja može u početku biti nešto teža, ono ima niz
prednosti kako za učenike tako i za nastavnike:
Ako se grupni rad dobro pripremi i forsira, to neće donijeti prednosti samo učenicima, nego
naravno i nastavnicima koji se time bave. Doduše priprema i organizacija grupne nastave, prije
svega u početnoj fazi, kad nedostaje prikladnog materijala, ali i rutine pri vođenju, zahtijeva
puno više vremena od uobičajenog iznošenja gradiva. To privremeno veće opterećenje, kako
nam iskustvo govori, kompenzira se psihičkim i fizičkim rasterećenjem, što će nastavnici vidjeti
direktno u praksi. Cilj i šansa razvoja tima je u tome da svaki razred uvježba te da bude spreman
i u stanju u vlastitoj režiji riješiti postojeće zadatke i probleme koji se pojave. To se odnosi kako
na obrazovnu, tako i na odgojnu razinu. (Klippert, 2001, str. 42)
4. SOCIJALNI OBLICI NASTAVE
De Zan (2005) ističe kako su temeljni nastavni oblici: frontalni rad, učenje u skupinama,
učenje u parovima i individualni oblik nastavnog rada. Osim toga De Zan (2005) navodi: „Svaki
od navedenih oblika rada ima i vrijednost i mjesto u suvremenoj nastavi i ne može se rangirati
po vrijednosti“ (str. 294). Najčešći socijalno-radni oblici suradničkog učenja su učenje u
tandemu (paru) te u skupinama (grupama, timovima)“ (Kadum-Bošnjak, 2012, str. 189).
Lučić i Matijević (2004) ističu kako smjenjivanje socijalnih oblika u kombiniranom
odjelu ovisi o metodičkoj organizaciji nastavnoga sata, odnosno dijela nastavnoga dana te o
dobi učenika. U ovom su istraživanju učenici učili u paru te u grupama što se ispreplitalo s
individualnim učenjem učenika.
4.1.Učenje u paru
Učenje u paru jedan je od socijalnih oblika nastave koji promiče suradničko učenje. De
Zan (2005) tvrdi kako se učeći u paru, učenici/učenice lakše sporazumijevaju i surađuju.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
8
Rad s partnerom društveni je oblik pri kojem dvije učenice, odnosno dva učenika samostalno i
suradljivo svladavaju neki zadatak u sklopu procesa učenja. Obično rade sa susjedom u klupi.
No partnerstvo se može slagati i na drugi način. Partnerski se rad većinom održava u obliku istih
tema i rada. (Mattes, 2007, str. 47)
De Zan piše kako je učenje u parovima poznato iz povijesti školstva te iako ima dugu
tradiciju, tek se od najnovijeg vremena smatra posebnim oblikom rada u nastavi. Brüning i
Saum (2008) navode devet strategija za učinkovito učenje u paru:
1. Sažeti – jedan učenik daje informaciju drugom učeniku koji treba prepričati to što je
čuo.
2. Ispraviti – jedan učenik prezentira informaciju s namjerno unesenim pogreškama, a
drugi učenik treba utvrditi što je pogrešno.
3. Suglasiti se – prije prezentacije rada partneri se trebaju suglasiti u slučaju da ima više
od jednog rješenja.
4. Obrnuti – jedan učenik daje informacije logičnim ili kronološkim slijedom, a drugi
učenik ih ponavlja unatrag ili obrnutim redoslijedom bez izostavljanja pojedinosti.
5. Nastaviti – jedan učenik pokreče lanac misli, a drugi učenik nastavlja taj slijed (npr.
dinosaurusi – izumrli – promjena klime – onečišćenje okoliša…).
6. Dopuniti – jedan učenik prezentira svoje spoznaje, započinje priču ili izlaže ideje, a
drugi učenik dopunjuje podatke ili detalje.
7. Verbalizirati misli – partneri razmjenjuju informacije o svom individualnom radu kako
bi došli do rezultata.
8. Provjeriti – prilikom individualnog rada, učenici usvajaju činjenice nakon čega se
međusobno ispituju i po potrebi razmjenjuju naučeno.
9. Aktivno slušati – Jedan učenik svojim riječima ponavlja sadržaj koji je prethodno iznio
drugi učenik.
Bognar i Matijević (2002) ističu kako aktivnosti u paru imaju velik motivacijski utjecaj
na aktivnosti učenika, potiču na suradnju i intenziviraju komunikaciju bez koje se ne mogu
postići neki pedagoški efekti te kako se učenici međusobno kontroliraju i potiču na rad.
Također, autori ističu kako se aktivnosti u paru susreću u odgojno-obrazovnom procesu u svim
etapama rada (pripremi, učenju novih sadržaja, provjeravanju). U prilog tome govori i De Zan
(2005): „Učenici/učenice u paru udružuju svoje znanje i sposobnosti, zajednički su odgovorni
za učinak svog rada, lakše podnose odgovornost, ali i posljedice“ (str. 307).
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
9
Brüning i Saum ističu kako uobičajena uputa za učenje u paru glasi: „Razmjeni mišljenja
sa svojim partnerom“, ali da ona neće nužno dovesti do toga da učenici budu upućeni jedan na
drugoga.
I unutar para mogu se diferencirati zaduženja članova, tako da svaki član para radi individualno,
a zatim zajednički raspravljaju o objavljenim zadacima. Druga je varijanta da partneri rade
zajedno na zadatku, zajednički traže rješenje, a treća kada u toku rada učenici uzimaju uloge
nastavnika i učenika. Partner „nastavnik“ vodi, kontrolira i usmjerava rad, a partner „učenik“
odgovara, obrazlaže itd. Te se uloge mogu mijenjati. (L. Kane, citirano u Bognar i Matijević,
2002, str. 244)
W. Mattes (2007) smatra kako je učenje s partnerom važna priprema pri osposobljavanju
za učenje u timu. Osim toga, on ističe kako bi, prije nego što se neuvježbane učenike uključi u
suradničko učenje i pritom doživi kaos, trebalo preko pojedinačnog do partnerskog učenja
pribaviti kvalifikacije koje su pretpostavka za produktivno učenje u skupini.
4.2.Učenje u grupama
U različitim izvorima možemo pronaći različitu terminologiju za ovaj oblik učenja, što se može
vidjeti u daljnjem tekstu. Neki autori ovaj socijalni oblik nastave nazivaju učenje u skupinama,
učenje u grupi, a neki pak učenje u timu. Lučić i Matijević (2004) su skupinu opisali kao
nekoliko ljudi koji čekaju autobus na stanici, koji nemaju neki zajednički zadatak zbog čije se
realizacije trebaju dogovarati i surađivati. Nadalje, oni ističu da se o grupi može govoriti kada
tri ili više osoba uz određenu interakciju izvršavaju neki zajednički cilj ili sudjeluju u nekoj
socijalnoj komunikaciji koja podrazumijeva interakciju. Nasuprot tome, Kadum-Bošnjak
(2012) tvrdi kako mnogi autori za učenje u grupi, timsko učenje, timsko-suradničko učenje, te
suradničko učenje u skupini ističu da su to samo različiti nazivi za isto. Možemo prihvatiti
sljedeću definiciju učenja u grupi:
Grupni rad predstavlja socijalni oblik rada koji je karakterističan po unutarnjoj dinamici i
didaktičkim vrijednostima. Taj socijalni oblik rada omogućuje da se uklone neki nedostatci
frontalnog rada učenika: veće mogućnosti međusobnog komuniciranja učenika, određene
mogućnosti poštivanja individualnih razlika među učenicima te odgajanje nekih pozitivnih
karakteristika ličnosti (suradnja, prihvaćanje sugovornika i suradnika, kultura dijaloga, točnost,
samostalnost itd.). (Bognar i Matijević, 2002, str. 246)
Klippert (2001) tvrdi kako je samo pomoću učenja u grupi moguće osigurati nužnu
komunikaciju i suradnju među učenicima koja jamči da će se oni međusobno inspirirati i
ohrabrivati, pitati i kontrolirati se te pomagati i uvjeravati se.
Razred u kojemu se odvija učenje u malim skupinama nužno se razlikuje od razreda u kojem se
odvija „frontalni rad“, jer su u njemu učenici aktivni, kreću se razredom, međusobno
razgovaraju, „to su mjesta gdje se nešto radi, a ne mjesta gdje se sjedi i sluša.“ (Čudina-
Obradović i Brajković, 2009, str. 104)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
10
U našim je školama suradničko učenje nedovoljno zastupljeno. Klippert (2001) smatra
kako su za takav problem pomalo odgovorni svi nastavnici te kako u praksi samo mali dio
nastavnika nalazi vremena da se u razredu bavi razvojem tima. Stoga smatram da se suradničko
učenje, ili kako Klippert naziva timsko učenje, treba učiti od samog dolaska učenika u školu.
Također, Bognar i Matijević (2002) ističu kako se mogu već od prvih godina školovanja u školi
njegovati razne aktivnosti s manjim grupama djece. Važno je napomenuti kako se učenje u timu
ne može svesti na sjedenje učenika u grupi.
Timski rad prije svega znači surađivati senzibilno pridržavajući se pravila, te se koncentrirati na
rješavanje zadatka. Rad u timu također znači da su učenici na najbolji mogući način upućeni
jedni na druge, da jedni drugima pružaju podršku pri učenju. Timski rad istodobno zahtjeva da
se radi konstruktivno na način koji vodi cilju te da se otklone sve nepotrebne smetnje unutar
grupe. (Klippert, 2001, str. 15)
Čudina-Obradović i Brajković (2009) ističu kako je učenje u grupi najkorisnije kad su
u grupu uključeni učenici različitih sposobnosti, različitih osobina i kad se ostvaruje suradnja.
U fazama skupnog rada učenici u skupinama između tri i šest članova obrađuju zadatak
odgovorno i suradljivo. Obično se rezultati rada tako pripremaju da se nakon završetka radne
faze mogu prikazati pred cijelim razredom. Skupni rad u pravilu planira nastavnik, no ostavlja
učenicima vlastite mogućnosti oblikovanja. U unutarnjoj strukturi razlikuju se faza planiranja,
faza razrade i pripremna faza za prezentaciju. Za rada nastavnik se povlači i promatra, savjetuje
i ocjenjuje kvalitetu radnog procesa. (Mattes, 2007, str. 50)
Matijević i Radovanović (2011) učenje u grupi dijele na nepodijeljeni i podijeljeni
grupni rad. Ovi autori ističu kako se zadatci učenicima mogu priopćiti usmeno ili dati u obliku
nastavnih listova. „Učenici po grupama mogu imati svi iste zadatke (nepodijeljenji grupni rad)
ili svaka grupa može dobiti različite zadatke za samostalni rad (podijeljeni grupni rad)“ (str.
203). Ističu i kako učenici mogu biti podijeljeni na manje grupe za samostalno učenje u kojima
će stalno surađivati tijekom jedne školske godine, a može ih se za svaku aktivnost organizirati
u grupe prema nekom od prihvatljivih kriterija.
Ivić i sur. (2001; prema Munjiza, Peko, Sablić, 2007.) iznose kako osnovu suradničkog
učenja u grupi čine:
različitost razvojnih razina i znanja učenika, što omogućava plodnu razmjenu među
njima. Svatko na svoj način razumije neka gledišta fenomena koji uče i time ih stavlja
u prvi plan;
razlike koje dovode do socijalno kognitivnog konflikta tj. do sukoba ideja čiji su
nositelji različite ličnosti. To nije više samo nesklad između činjenica i ideja, nego to
postaje i socijalni nesklad;
maksimalna motivacija za sudjelovanje u procesu učenja;
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
11
razlike u gledištima koje ukazuju na složenost i višedimenzionalnost pojave;
sukob ideja, koji je osnova dijaloga, rasprave, i na taj način omogućava formiranje
intelektualnih i komunikacijskih sposobnosti.
Doduše, grupni rad sasvim sigurno ne može zamijeniti pojedinačni/tihi rad, no on mu je značajna
dopuna i može ga zaokružiti. Grupni rad dolazi do punog izražaja upravo kad se radi o tome da
treba riješiti problem, razviti ideje, prevladati nesigurnost, smanjiti broj pogrešaka, utvrditi
gradivo i/ili riješiti kompleksan stručni problem. (Klippert, 2001, str. 34)
W. Mattes (2007) piše kako učenje u grupi ne donosi samo šanse nego i rizike. Ako
neka grupa ne surađuje dobro, neće iz nje proisteći ni neki pametan skupni rezultat. Učenje u
grupi postaje ugodno i uspješno ako se svi sudionici drže određenih pravila. Također, Klippert
(2001) ističe kako ne protječe svako učenje u grupi bez trzavica te da se problemi mogu javiti i
uz najbolju organizaciju i planiranje.
U nastavi postoje i dominantni učenici koji, prema riječima Brüning i Saum, u cijelosti
obavljaju aktivnost koja bi se trebala obaviti zajedno u grupi. Taj problem bi se mogao izbjeći
primjenom različitih metoda i strategija u kojima učenici uče u grupi, ali tako da svaki član
grupe ima svoj zadatak, npr. Igra uloga, Slagalica i sl. Dominantni učenici time bi uvidjeli da
ne ovisi sve o njima nego da i ostali učenici mogu dati svoj doprinos i da su svi jednako važni.
Grupni rad ne može, doduše, razriješiti sve pedagoške probleme, no on je zasigurno središnja
postavka koja omogućuje da učenici preuzmu odgovornost, da se svestrano i primjereno
vremenu u kojem žive obrazuju, i to puno više nego što je to moguće s tradicionalnim metodama
kod kojih je nastavnik u središtu. (Klippert, 2001, str. 13)
4.2.1. Prednosti učenja u grupi
Kako sve, tako i učenje u grupi ima prednosti i nedostataka. Smatram da ništa ne može
biti savršeno pa tako ni ovaj oblik nastave. Klippert (2011) ističe kako nastavnici smatraju da
učenje u grupi pomaže objašnjenju i razumijevanju nastavnih sadržaja, on stvara atmosferu
oslobođenu straha te olakšava učenicima iznošenje problema pri razumijevanju budući da u
okvirnom dijalogu u grupi mogu steći i provjeriti spoznaje i tako ih duže pamtiti. Nadalje ističe
kako za razliku od frontalnog oblika nastave, u grupi učenici mogu jedni drugima postavljati
pitanja, raspravljati i sukcesivno rješavati problem.
4.2.2. Nedostatci učenja u grupi
Čudina-Obradović i Brajković (2009) ističu kako će se negativnosti učenja u malim
skupinama pojaviti ako učitelj nije pripremio djecu za kvalitetno suradničko učenje, kad ih
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
12
prebrzo prepušta vlastitim snagama, kad u razredu postoji ozračje straha od iznošenja vlastitog
mišljenja i izlaganja kritici i kad učitelj ne prati pomno kako se odvijaju procesi mišljena u
različitim skupinama.
Klippert (2001) navodi nekoliko nedostataka učenja u grupi koji se javljaju u nastavnoj
svakodnevnici, a oni su: jedan učenik preuzima svu odgovornost, učenici više govore i rade
jedan protiv drugoga nego jedan s drugim, svatko radi što hoće, ali nitko ono što bi trebao raditi.
Učenici se muvaju i ne postižu rezultate, ne funkcionira raspodjela posla onako kako bi trebala,
tihi učenici su prikraćeni ili pak sasvim zanemareni, prezentacija je dosadna i loše organizirana,
učenici nisu motivirani i ne uviđaju da učenje u grupi ima smisla, neki učenici uopće ne
sudjeluju u procesu učenja, neki su preglasni i ometaju aktivnost drugih, neki učenici se izvlače
od bilo kakve aktivnosti, sudjeluju površno, nastaju sukobi, okvirni uvjeti otežavaju rad
nastavnicima i učenicima te onemogućavaju djelotvornost.
5. KOMBINIRANI ODJEL
Lučić i Matijević (2004) ističu kako je kombinirani odjel obično prvo radno mjesto
većine učitelja: „Mnogo je mladih učiteljica i učitelja dobilo prvo radno mjesto u maloj
područnoj školi s kombiniranim odjelima“ (str. 7). Što je kombinirani odjel i kako je u njemu
organizirana nastava Lučić i Matijević (2004) su objasnili sljedećim riječima:
Pod pojmom kombiniranog odjela podrazumijeva se kombinacija dvaju ili triju razrednih odjela,
a u školama s malim brojem učenika spajaju se prva četiri razredna odjela zajedno, u
nepodijeljeni odjel. To je dobno i pedagoško-razvojno heterogena skupina učenica i učenika s
kojom odgojno-obrazovnu djelatnost ostvaruje jedna/jedan učiteljica/učitelj. (str. 19)
Petrović (2010) ističe kako se formiranje kombiniranih razrednih odjela najčešće
provodi zbog malog broja učenika. „Najčešći kriteriji prema kojima se organiziraju kombinirani
odjeli jesu dob i broj učenika“ (Lučić i Matijević, 2004, str. 19).
Nadalje, Lučić i Matijević ističu kako se u školi mogu naći kombinirani odjeli prvog i
drugog, trećeg i četvrtog razreda te kombinirani odjeli prvog i trećeg, drugog i četvrtog razreda,
ali i kombinirani razredni odjeli prvog i četvrtog te drugog i trećeg razreda. Ovo akcijsko
istraživanje provedeno je u kombiniranom razrednom odjelu drugog i četvrtog razreda. N.
Filipović vjeruje kako je upravo kombinacija prvog i trećeg te drugog i četvrtog razreda
opravdana jer su stariji učenici tih kombiniranih odjela dobno, intelektualno i socijalno razvijeni
da mogu samostalno učiti, dok učiteljica/učitelj može više pažnje posvetiti mlađim učenicima
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
13
te omogućuje jednostavniju izmjenu posredne i neposredne komunikacijske i druge djelatnosti
(Lučić i Matijević, 2004, str. 20).
Lučić i Matijević (2004) ističu kako se poučavanje u kombiniranom odjelu odvija
smjenjivanjem posredne i neposredne nastave, odnosno zajedničke i samostalne djelatnosti
učenika pod vodstvom učiteljice/učitelja. Petrović (2010) tvrdi kako učitelj treba kvalitetnu
pripremu za nastavni sat temeljiti na pripremi za svakog pojedinog učenika uvažavajući njihove
sposobnosti, mogućnosti i afinitete.
Lučić i Matijević smatraju kako „osim broja razreda i dobi učenika, metodička
organizacija nastavnoga sata ili nastavnih situacija u kombiniranim odjelu ovisi o nastavnom
sadržaju, o vrsti sata, o metodama, o izvorima i o izmjenama socijalnih oblika“ (2004, str 27).
Oni nadalje ističu kako je uspješnost ostvarivanja odgojno-obrazovne djelatnosti uvjetovana
temeljitom pripremom učiteljice/učitelja:
Temeljito pripremanje učiteljice/učitelja, njezina/njegova veća zauzetost tijekom nastavnog
procesa, razvijenija sposobnost prepoznavanja bitnog i nebitnog, sposobnost naizmjenične
posredne i neposredne komunikacije s učenicima različite dobi, razvijenije organizacijske
sposobnosti i upravljanje različitim aktivnostima učenika, odlike su učiteljica/učitelja u
kombiniranom odjelu. Takve/takvi učiteljice/učitelji mogu osigurati kvalitetnu odgojno-
obrazovnu djelatnost u kojoj će utjecati na afektivni, kognitivni, psihomotorički i socijalno
komunikacijski razvoj učenika. (Lučić i Matijević, 2004, str. 35)
Petrović (2010) smatra kako učiteljica/učitelj ima zahtjevnu i odgovornu ulogu u
organizaciji nastave u kombiniranom razrednom odjelu. Dodaje kako je priprema nastave
zahtjevna i traži od učitelja određene kompetencije. Uz one koje svaki učitelj mora posjedovati,
traži se i spretnost, snalažljivost u organizaciji nastave kako bi raspoloživo vrijeme za sve
učenike bilo potpuno iskorišteno.
U kombiniranom odjelu bitna je i racionalizacija vremena. L. Bognar (1979, str. 383;
citirano u Lučić, Matijević, 2004) o tome piše:
Na pogodnom mjestu u učionici nalazi se i zidni sat koji u kombiniranom odjelu, osim što
omogućava učenicima da se znaju služiti satom, treba da osigura racionalnije korištenje
nastavnog vremena. Nastavnik će učenicima, dajući zadatak za tihi rad, reći i za koje vrijeme
treba taj zadatak da riješe. (str. 21)
Petrović (2010) smatra kako je pozitivno razredno ozračje vrlo važno u radu s djecom,
osobito u kombiniranom odjelu, jer se tako održava učenikov interes, volja za učenjem te se
potiče i razvija originalnost i kreativnost. Takvo pozitivno razredno ozračje bit će ako je i učitelj
vedar i nasmijan. Lučić i Matijević (2004) ističu kako i izgled učionice mora biti učenicima
prihvatljiv i kako bi ona trebala biti opremljena za suvremenu nastavu jer izgled učionice,
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
14
raspored sjedenja učenika, vremenski okvir nastavnoga sata, koji ne može biti strogo ograničen,
te određeni materijalni uvjeti također su bitne odrednice za pozitivno ozračje i odnos učenika
prema odgojno-obrazovnom procesu u malim područnim školama.
Određena bliskost, vjerovanje u osobne sposobnosti, međusobna potpora i dogovaranje tijekom
rješavanja zadataka, lakše će se ostvariti sjedenjem svakog razreda u skupinama ili u
formacijama koje osiguravaju međusobno gledanje učenika istog razreda licem u lice, a ne
sjedenjem svakoga razreda u odvojenim redovima i gledanjem u zatiljak. (Lučić i Matijević,
2004, str. 22)
Ovakve formacije sjedenja gdje su učenici okrenuti licem u lice, osim za što doprinosi
boljoj komunikaciji, bitno je i pri ostvarenju suradničkog učenja.
Budući da sam tijekom studija naučila samo osnovno o kombiniranom odjelu, tijekom
provedbe akcijskog istraživanja imala sam priliku bolje upoznati specifičnosti vođenja nastave
u kombiniranom odjelu. U početku sam mislila kako će mi organizacija nastave predstavljati
problem, no pokazalo se upravo suprotno. Shvatila sam kako i kombinirani odjel kao i čisti
odjel ima svojih prednosti i nedostataka te da uz dobru pripremu ništa nije problem.
6. EMPIRIJSKI DIO
6.1.Akcijsko istraživanje
S pojmom akcijskog istraživanja prvi sam se put susrela na kolegiju Metodologija
pedagoškog istraživanja koji je vodio doc. dr. sc. Branko Bognar. Na ovom kolegiju učila sam
o akcijskom istraživanju koje nisam u potpunosti shvatila dok ga nismo počeli provoditi.
Provodeći akcijsko istraživanje mogla sam povezati teoriju i praksu. Tek nakon ostvarenog
prvog istraživanja shvatila sam u potpunosti što je akcijsko istraživanje i kako se ono provodi.
Jedan od začetnika ideje akcijskog istraživanja je Kurt Lewin. Lewin pod akcijskim
istraživanjem podrazumijeva eksperimentalno istraživanje koje je usmjereno na rješavanje
socijalnih problema (citirano u Bognar, 2001, str. 50).
Akcijsko istraživanje je temeljna strategija profesionalnog rasta koju se može općenito definirati
kao individualno ili skupno ispitivanje vlastite profesionalne prakse u svrhu samounapređivanja,
čime se povećava vjerojatnost uspješnijeg učenja učenika. Čak štoviše, ono unapređuje
profesionalnost učitelja jer priznaje da su sposobni sami rješavati probleme u nastavi i osnažuje
ih da to i čine (Alan Markowitz, 2011, str. 12).
Markowitz (2011) navodi kako je malo vjerojatno da će se ishodi akcije moći
generalizirati i biti primjenjivi u drugim razredima ili školama koji su definirani svojim
uvjetima jer je svrha ove vrste istraživanja unapređenje poučavanja i učenja u specifičnom
odgojnom kontekstu. Svjesni smo da je svaki razred različit, ima različite uvjete pa prema tome
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
15
i različite probleme. Stoga je teško očekivati da će se u više razrednih odjela moći provesti isto
istraživanje.
Bognar (2001) smatra kako akcijska istraživanja već u svom nazivu nose svoje bitne
oznake – AKCIJA i ISTRAŽIVANJE. Tim Cain (2011) ističe da učitelji prije provedbe svoga
akcijskog istraživanja planiraju poboljšanja i koriste tehnike istraživanja da bi pratili ta
poboljšanja te se stoga akcijsko istraživanje može shvatiti kao vrsta istraživanja ili kao pristup
akciji. Isti autor navodi da je glavna svrha akcijskog istraživanja poboljšati situaciju, odnosno,
poboljšati sebe, svoju zajednicu i vlastitu praksu.
Etape za provedbu akcijskog istraživanja nisu točno definirane. Strogo slijeđenje
Lewinovih etapa planiranja, djelovanja, promatranja i refleksije se napušta zbog opasnosti od
pojednostavljivanja složenih procesa praktičkog djelovanja (Winter i Munn-Giddings, 2001,
str. 10) te ometanja spontanosti i kreativnosti praktičara (Bognar, 2006, str. 182). McNiff i
Whitehead (citirano u Bognar, 2006, str. 182) smatraju kako je akcijsko istraživanje
sistematičan proces promatranja, opisivanja, planiranja, djelovanja, refleksije, evaluacije,
modificiranja te da se te etape ne moraju ostvarivati uzastopno. Bognar (2006) ističe kako su
umjesto jednodimenzionalne spirale koja se koristila u opisivanju procesa akcijskog
istraživanja danas se sve više koristi višedimenzionalna spirala koja ukazuje na značaj
spontanosti u stvaralačkom i razvojnom procesu akcijskog istraživanja. Tijekom istraživanja
često se javljaju novi problemi čije nas rješavanje može odvesti nekim drugim pravcem te
nikada ne možemo sve unaprijed predvidjeti i koje etape pri tome koristiti.
Kao i u bilo kojem drugom istraživanju i u akcijskom istraživanju su važni sustavno i
planski prikupljeni podatci „o svemu bitnom što se događa za vrijeme procesa ostvarivanja
plana. Pri tome je moguće koristiti različite izvore podataka, a to su: dokumentacija, intervjui,
ankete, skale procjena, sustavno promatranje i testovi“ (Bognar, 2006, str. 183). Osim
navedenih načina prikupljanja podataka, važan izvor podataka je i istraživački dnevnik u koji
istraživač detaljno opisuje svaki korak u provedbi svog akcijskog istraživanja, svoja zapažanja,
napomene, probleme koji su se javili i sl.
Tijekom akcijskog istraživanja važnu ulogu imaju kritički prijatelji i mentori koji
surađuju s učiteljem i savjetuju ga kako bi mu pomogli u ostvarenju akcijskog istraživanja:
Pojam kritički prijatelj među prvima koristi Stenhouse. Za njega je kritički prijatelj osoba koja
daje savjete i surađuje s učiteljem u akcijskom istraživanju. Za razliku od savjetnika, kritički
prijatelj je prije svega učiteljev prijatelj koji je više zainteresiran za njegovo napredovanje nego
za napredovanje istraživanja (Bognar, 2006, str. 183)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
16
Bognar (2006) u nastavku opisuje i ulogu mentora u akcijskom istraživanju:
Učiteljima koji sudjeluju u mentorskom vođenju vrlo je bitna povratna informacija i to ne bilo
kakva i bilo kad. Bitno je da ona dođe u što kraćem vremenu. U akcijskim istraživanjima stvari
se odvijaju vrlo brzo i ukoliko učitelj predugo čeka na odgovor on za njega često više nema
značaj jer su se pojavili novi problemi, ili se on «ohladio» za određeni problem, a moguće je i
za cijeli proces istraživanja. Odgovori trebaju biti poticajni. To znači da učitelje treba ohrabriti,
razumjeti, ali i savjetovati (Bognar, 2006, str. 183)
Posljednji korak akcijskog istraživanja je pisanje izvještaja o provedenom akcijskom
istraživanju. Bognar ističe da je u pisanom izvještaju potrebno postići sljedeće:
U izvještaju treba detaljno opisati proces akcijskog istraživanja tako da svatko tko ga čita
može zamisliti što se događalo.
Potrebno je opisati promjene koje su se dogodile za vrijeme istraživanja.
Važno je opisati kako smo ostvarivali naše vrijednosti u praksi.
U izvještaju treba navesti probleme koje smo uočili prilikom implementacije našeg akcijskog
plana.
Bitno je navesti sve ono što smo naučili za vrijeme našeg akcijskog istraživanja i kako smo
stvarali našu odgojnu teoriju.
Izvještaj akcijskog istraživanja treba otvoriti perspektive novom procesu promjena i
istraživanjima (Bognar, 2006, str. 185).
Akcijsko je istraživanje korisno učiteljima ne samo zbog njihovog napredovanja nego i
zbog profesionalnog učenja. Za akcijsko istraživanje potrebno je uložiti dosta truda i volje, no
to ni jednom nastavniku ili učitelju koji želi napredovati i riješiti probleme u svojoj praksi neće
biti problem. Čak iako ne bude pomaka i rješenja problema, učitelj je unaprijedio sebe. Upravo
zbog toga akcijsko istraživanje smatram korisnim jer je ono iskustvo koje će mi pomoći u mom
budućem djelovanju u školi.
6.2.Kontekst akcijskog istraživanja
Akcijsko istraživanje provela sam u Područnoj školi Vilima Korajca u Alilovcima (Slika
1), u kombiniranom odjelu 2. i 4. razreda. Učiteljica ovog kombiniranog odjela je Josipa Tauš
Vidić koja mi je ujedno bila i kritička prijateljica. S ovim sam se učenicima prvi put susrela
tijekom prošlogodišnje prakse kod kojih sam provela tjedan dana prateći nastavu i upoznajući
se s nastavom u kombiniranom odjelu s tim da samostalno nisam provela niti jedan sat.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
17
Slika 1. PŠ Vilima Korajca, Alilovci
Ovo kombinirano odjeljenje čini osam učenika, četiri učenika 2. razreda i četiri učenika
4. razreda. U oba je razreda po jedna djevojčica i tri dječaka. Ovu područnu školu ukupno
pohađa 16 učenika, 7 djevojčica i 9 dječaka. Nastava je organizirana u jednoj, dopodnevnoj
smjeni.
Škola se sastoji od dvije učionice i zbornice. Dobro je opremljena nastavnim sredstvima
i pomagalima. Ima jedno računalo, internet i pisač. Također, opremljena je i malom školskom
knjižnicom s lektirama, videokasetama i DVD-ima. Škola je trenutno u postupku renoviranja.
Ugrađeni su novi PVC prozori i vrata, obnovljena je fasada, u izradi su klupe za školski vrt te
je u planu spuštanje stropa učionice jer se zbog previsokog stropa učionica ne može dovoljno
ugrijati zimi.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
18
Slika 2. Izgled učionice (prednji dio)
Prije provođenja istraživanja fotografirala sam učionicu. Na Slici 2 možemo vidjeti da
raspored klupa odgovara tradicionalnoj nastavi. Svaki učenik sjedi u jednoj klupi i za vrijeme
nastave nemaju kontakta jedni s drugima. Ova učionica, zbog veličine, ujedno služi i kao
dvorana u kojoj se odvija Tjelesna i zdravstvena kultura što se može vidjeti na slici 3. Zidovi
učionice ukrašeni su učeničkim radovima te nastavnim sredstvima koja pomažu učenicima u
učenju (tablica množenja i dijeljenja, kalendar, posteri i sl.)
Slika 3. Izgled učionice (stražnji dio)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
19
6.3.Problem i plan akcijskog istraživanja
Na stručno-pedagoškoj praksi, tijekom studiranja, uočila sam da učitelji u razrednoj
nastavi vode uglavnom tradicionalnu nastavu pri čemu dominira frontalni oblik poučavanja.
Također, primijetila sam da od suvremenih metoda i socijalnih oblika koriste samo učenje u
paru te vrlo rijetko u grupama. Neki učenici čak nisu ni znali što je učenje u grupi. Suradničko
učenje svodi se na to da učenici sjede u skupinama, ali da svatko uči samostalno te među njima
nema komunikacije. Na praksi sam imala priliku pratiti nastavu mnogih učitelja i shvatila sam
kako to nije problem samo jednog učitelja, nego više učitelja u toj školi. To me je navelo na
razmišljanje o promjeni ovakvog načina učenja. Svakim se danom škole unaprjeđuju pa
smatram da bi se trebao unaprijediti i način poučavanja i učenja kod učenika.
S obzirom da je u matičnoj školi u jednom razredu više učenika, lakše je organizirati
učenje u grupama. Također, razmišljala sam i o tome kako se može ovakav način učenja uvesti
u kombinirane odjele gdje su u jednoj učionici dva ili više razrednih odjela. Pitala sam se je li
moguće ostvariti suradničko učenje u takvom razrednom odjelu i kako bi se to moglo provesti.
Vođena tom mišlju, većim sam izazovom smatrala provesti suradničko učenje u kombiniranom
odjelu nego u čistom razredu. Stoga sam se odlučila za kombinirani odjel razredne nastave.
Inicijalni problem sam definirala u obliku akcijsko-istraživačkog pitanja: „Kako
ostvariti suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave?“ Prije nego sam započela
akcijsko istraživanje i osmislila plan provela sam intervju s učiteljicom ovog kombiniranog
odjela o načinu provođenja i poticanja suradnje u razredu.
Na pitanje potiče li suradnju u nastavi i surađuju li njeni učenici, učiteljica je odgovorila
potvrdno pogotovo zbog toga što radi u kombiniranom odjelu gdje je izražena individualizacija
i suradničko učenje. Rekla je i kako njeni učenici rado surađuju, uče zajedno i pomažu jedni
drugima te da vrlo brzo i bez poteškoća međusobno podijele zadatke. Učiteljica ističe kako u
nastavi koristi učenje u grupama i paru te provodi projektnu i istraživačku nastavu za koje kaže
da joj olakšavaju rad jer su učenici motiviraniji, brže usvajaju znanje, razvijaju različite
komunikacijske vještine i jačaju samopoštovanje. Na pitanje Na koje načine potičete suradnju?
odgovorila je:
Suradnju potičem na različite načine. Skupine formiram prema različitim kriterijima i željama
učenika. Uvijek nastojim da rad bude što raznovrsniji i sadržajniji kako bi pobudila interes i
znatiželju kod djece. Primijetila sam da učenici jako vole podučavati jedni druge, igrati se
učitelja. Tako na primjer, stariji razred ponekad pregledava zadaću mlađem razredu, u
parovima…. Znači ispituje tablicu množenja i dijeljenja. Ili, na primjer, učenici istog razreda
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
20
pregledavaju bilježnice jedni drugima tražeći pogrješke u npr. pisanom izražavanju ili
međusobno si zadaju različite zadatke i sl. (J. Tauš Vidić, osobna komunikacija, 2. ožujka. 2015)
Učiteljica je dodala kako ju veseli kad vidi da učenici surađuju i izvan škole.
Također, provela sam i anoniman anketni upitnik s učenicima o tome koliko oni
surađuju i na koji način. Na tvrdnju U školi nas uče da pomažemo jedni drugima sedam učenika
odgovorilo je potvrdno dok je jedan učenik negirao tvrdnju. Svi učenici ovog kombiniranog
razreda tvrdili su kako su čuli za pojam suradnje te je tri učenika odgovorilo kako uče zajedno,
četiri učenika kako ponekad uče zajedno, a jedan kako ne uče zajedno (Slika 4).
Slika 4. Rezultati odgovora na pitanje „Učite li vi zajedno?“
Na tvrdnje Na nastavi učimo u paru i Na nastavi učimo u grupama jedan je učenik zaokružio
Da, četiri učenika zaokružila su Ponekad, a 3 učenika zaokružila su Ne. Odgovori učenika na
pitanje Biste li željeli učiti u paru i grupama nalaze se na slici 5. Moguće je učiti da bi većina
učenika željela ponekad sudjelovati u suradničkom učenju. Posljednje pitanje ankete bilo je
Jeste li ikada čuli za suradničko učenje? na koje je šest učenika potvrdno odgovorilo, a dva su
učenika negirala odgovor.
0
1
2
3
4
5
Da Ponekad Ne
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
21
Slika 5. Odgovori učenika na pitanje: Biste li željeli učiti u paru i grupama?
Iz analize intervjua i anketnog upitnika zaključila sam da su učenici donekle upoznati i
sudjeluju u suradničkom učenju. To me je navelo na promjenu problema mog akcijskog
istraživanja. Na kraju je problem mog istraživanja glasio: Kako poboljšati suradničko učenje u
kombiniranom odjelu razredne nastave?.
Polazeći od općeg istraživačkog problema razradila sam ciljeve i kriterije svog
akcijskog istraživanja (Tablica 1) kojima sam se vodila prilikom planiranja i provedbe
aktivnosti.
Tablica 1. Ciljevi i kriteriji akcijskog istraživanja
CILJEVI KRITERIJI
Upoznavanje učenika s pojmom
suradničkog učenja
Učenici razumiju pojam suradničkog učenja
Poticanje učenika na suradnju i uvažavanje
različitih stajališta među njima
Učenici međusobno surađuju i pomažu
jedni drugima
Učenici češće i slobodnije dijele svoje
mišljenje s drugima, ali i uvažavaju tuđe
mišljenje
Učenici se dogovaraju oko različitih
aktivnosti i zadataka
Razvijanje pozitivnog stava o suradnji
Učenici pokazuju zadovoljstvo i interes za
suradničko učenje
Među učenicima vlada sigurna, mirna i
prijateljska atmosfera
0
1
2
3
4
5
Da Ponekad Ne
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
22
Budući da učenici poznaju učenje u paru i u grupi, cilj mi je bio detaljnije upoznati
učenike s pojmom suradnje, pravilima ponašanja tijekom suradničkog učenja te nekim
odgojnim vrijednostima. Pojam suradnje uvela sam kroz dva sata radionica.
Akcijsko istraživanje provela sam od 23. veljače do 13. ožujka 2015. godine, 22. travnja
2015. (integrirani dan) godine i 3. lipnja 2015. godine (blok-sat). Ukupno sam održala četrnaest
školskih sati, od toga dva sata Prirode i društva, tri sata radionica, tri sata Hrvatskog jezika
među kojima je blok-sat, jedan sat Matematike i Likovne kulture te integrirani dan u trajanju
od četiri školska sata.
Suradničko učenje sam snimala, fotografirala te prikupljala učeničke radove. Roditelji
početkom školske godine potpisuju suglasnost za fotografiranje i snimanje učenika te mi je
učiteljica ovog kombiniranog odjela rekla kako nema potrebe tražiti ponovno za provedbu
diplomskoga rada. Osim ovih postupaka prikupljanja podataka učenici su na kraju svakog sata
ispunjavali evaluacijski listić kako bih dobila povratnu informaciju o tome kako se osjećaju i
što misle o načinu poučavanja koji sam provodila, odnosno o suradničkom učenju. Nakon
svakog provedenog sata redovito i detaljno sam vodila istraživački dnevnik koji mi je pomogao
u opisivanju procesa ostvarenog akcijskog istraživanja. Osim opisa ostvarenih aktivnosti
bilježila sam sve probleme, osjećaje, zapažanja kao i svoje pogrješke. Prilikom provedbe
akcijskog istraživanja, važni su mi bili i komentari i sugestije kritičke prijateljice koje sam
dobila nakon svakog provedenog sata.
Neke od aktivnosti koje sam provela s učenicima su Oluja ideja, Pravila suradničkog
učenja, Slagalica, Kolo-naokolo, Ispremještane rečenice, Razmisli/ u paru razmjeni, Igra uloga
itd. Smatram ove suvremene metode i strategije korisnima u suradničkom učenju te sam stoga
i ostale aktivnosti prilagođavala i provodila u skladu s njima, što je ovisilo o temama s kojima
smo se bavili za vrijeme nastave.
Planovi pojedinih provedenih sati nalaze se u tablicama prije samog opisa procesa
ostvarenih aktivnosti. U njima su navedeni postupci prikupljanja podataka svakog sata te
provedene aktivnosti i njihov kratak opis.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
23
6.4.Proces ostvarivanja akcijskog istraživanja
6.4.1. Nastavne aktivnosti održane 6. ožujka 2015. godine
Tablica 2. Plan 1. radionice
1. radionica
6. ožujka 2015.
Trajanje: 80 min
Postupci prikupljanja podataka:
fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić, učenički radovi
Aktivnosti
Kontrolori leta
Učenici su podijeljeni u parove. Učenik s povezom na očima treba proći pistom s
postavljenim preprekama uz pomoć drugog učenika koji mu daje upute (15 min)
Pravila suradničkog učenja
Olujom ideja učenici se trebaju dogovoriti koja su pravila suradničkog učenja,
odnosno kako se treba ponašati (10 min)
Izrada plakata s pravilima
Koristeći pravila dogovorenih olujom ideja, učenici izrađuju plakat (20 min)
Izgradnja dvorca
Učenici podijeljeni u dvije grupe. Svakoj grupi dodijeljeno je 10 papira, škare i ljepilo
Od danog materijala trebaju izgraditi dvorac (17 min)
Putovanje
Učenici podijeljeni u dvije grupe. Svaka grupa treba na papir nacrtati 10 stvari koje su
im najpotrebnije za putovanje (8 min)
Baloni
Učenici podijeljeni u parove. Svaki par treba proći određenim putom noseći balon
između glava ili ispruženih ruku (10 min)
Dana 6. ožujka 2015. godine održala sam radionicu o suradnji u trajanju od 80 minuta.
Planirane aktivnosti radionice prikazane su u tablici 2 uz opis i planirano vrijeme provedbe
svake od njih.
U ovoj su radionici zajedno sudjelovali drugi i četvrti razred. Radionica se sastojala od
igre Kontrolori leta, Oluje ideja, Izrade pravila suradničkog učenja, Izgradnje dvorca te od
igara Putovanje i Baloni. Tijekom radionice učenici su međusobno surađivali, bili su aktivni i
njihova je kreativnost došla do izražaja. Prva aktivnost u radionici bila je igra Kontrolori leta.
Ovu sam aktivnost odabrala kako bih učenike uvela u temu radionice. Učenike sam pomoću
papirića u boji podijelila u parove. Zadatak svakog para bio je da se međusobno dogovore tko
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
24
će biti kontrolor leta, a tko pilot. Zajedno smo postavili pistu kojom su piloti trebali proći.
Učenici nisu skrivali zadovoljstvo tijekom ove aktivnosti.
Nakon igre slijedio je razgovor o suradnji i suradničkom učenju koji je bio povezan s
prethodnom igrom Kontrolori leta. Pitala sam učenike što su kontrolori leta radili, bi li piloti
uspjeli prijeći pistu s povezom na očima bez pomoći kontrolora i znači li to da su pilot i
kontrolor leta surađivali. Odgovori učenika bili su raznovrsni te su nadopunjavali jedni druge.
Na pitanje što njima znači pojam suradnje i surađuju li oni međusobno odgovorili su mi da je
suradnja kada zajedno uče, kad se zajedno igraju i pomažu jedni drugima te kada slušaju jedni
druge. Iz tih odgovora izveli smo zaključak da je suradnja zajednička aktivnost dviju ili više
osoba sa zajedničkim ciljem.
Nakon toga smo prešli na aktivnost Oluja ideja.
Oluja ideja (brainstorming) je najpoznatija metoda kreativnog rješavanja problema za skupine
koja se može brzo i lako primijeniti kod ne previše složenih problema (npr. kako riješiti neki od
ekoloških problema vezanih za školu ili okolicu škole, kako poboljšati odnose u skupini, kako
organizirati neku proslavu, izlet i sl.) Možemo je koristiti i kao vježbu u razvoju kooperacije jer
je potrebno usvajanje pravila kod prikupljanja ideja i zajednička ocjena uporabljivosti ideja kod
izbora i uporabe rješenja. Pravila koja se primjenjuju u prikupljanju ideja su: bez kritike,
kvantiteta prije kvalitete ideja, slobodan tijek ideja, otvorenost prema idejama drugih sudionika.
(Živković i Brajković, 2002, str. 51)
Slika 6. Pravila suradničkog učenja
Olujom ideja dogovorili smo pravila suradničkog učenja. Učenici su iznosili ideje, a ja
sam ih zapisivala na ploču. U nekoliko navrata morala sam ih navoditi na novu ideju. Zatim
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
25
smo zajedno pročitali što smo zapisali, a potom su mi učenici uz objašnjenje govorili koje su
ideje bolje, a koje lošije i koje ćemo prihvatiti. Učenicima sam podijelila sav potreban materijal
za izradu plakata s pravilima suradničkog učenja. Učenici su se međusobno dogovorili oko
podjele zadataka. Plakat s pravilima suradničkog učenja postavili smo na pano na zidu učionice
(Slika 6).
Prilikom izrade plakata javili su se problemi koje sam zapisala u svom istraživačkom
dnevniku:
Najveći problem je bio taj što su svi učenici htjeli sve raditi što naravno nije moguće. Neki su
učenici bili ljuti jer nakon svog dijela posla nisu imali što raditi, a htjeli su. To mi je u jednu
ruku bilo i drago jer sam vidjela da sam ih zainteresirala za rad. (M. Zeba, osobna komunikacija,
6. ožujka 2015.)
S druge strane učenicima koji su izvršili svoj zadatak prije vremena je bilo dosadno.
Mislim da sam pogriješila u tome što sam im pripremila sav nastavni materijal. Da sam taj dio
posla prepustila njima, svi bi bili zaposleni i izbjegla bi se ovakva situacija. To sam shvatila
kasnije i trudila se da se to više ne ponovi.
Slika 7. Izgradnja dvorca
Sljedeća aktivnost koju bih izdvojila bila je Izgradnja dvorca. Učenici su bili podijeljeni
u dvije grupe pomoću papira u boji. Ovim slučajnim izborom u svakoj je grupi bilo po dva
učenika iz drugog i dva učenika iz četvrtog razreda tako da su bili ravnopravni. Svaka je grupa
dobila 10 papira, škare i ljepilo od čega su izgradili dvorac (Slika 7).
I u ovoj aktivnosti pojavili su se problemi u jednoj grupi o čemu sam u svom
istraživačkom dnevniku napisala sjedeće:
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
26
Jedna je grupa napredovala bolje od druge te su se učenici čiji je dvorac lošije napredovao ljutili
i odbijali nastaviti s radom. Nisu se mogli dogovoriti o izgledu dvorca i podjeli rada. Neki od
učenika bili su toliko razočarani da su svoj rad htjeli baciti. (M. Zeba, osobna komunikacija, 6.
ožujka 2015.)
Kako bih riješila problem oba sam dvorca postavila jedan pored drugoga i učenicima
rekla neka ih pogledaju i uoče sličnosti i različitosti među njima. Učenike sam okupila i rekla
da su ti dvorci posebni zbog toga što su djelo njihove suradnje i da trebaju biti ponosni što su
uspjeli izgraditi ove lijepe dvorce (https://youtu.be/nfOKmPokdeY).
Slika 8. Rezultati evaluacije radionice
Da bih provjerila kako su se učenici osjećali tijekom radionice, podijelila sam im
evaluacijske listiće Kakvo je danas vrijeme (Prilog 2). Učenici su od pet ponuđenih sličica koje
su prikazivale različite vremenske prilike obojili po jednu s obzirom na to kako su se osjećali.
Obradom ovih evaluacijskih listića (Slika 8) možemo vidjeti da su učenici obojili SUNČANO:
Oduševljenje, toliko sam toga doživio/doživjela i PRETEŽNO SUNČANO: Ugodan osjećaj,
lijepo i zanimljivo.
Sve planirane aktivnosti ove radionice bile su uspješno provedene. Smatram da su
učenici bili raspoloženi i zadovoljni jer su slobodno mogli reći što misle i žele tijekom
radionice. Klippert (2001) ističe da su na seminarima za usavršavanje nastavnika nastavnici
govorili da suradničko učenje više zabavlja učenike, da je živahnije i zanimljivije, potiče
kreativnost i fleksibilnost, razvija osjećaj odgovornosti kod učenika, zadovoljava potrebu za
komunikacijom te im pruža osjećaj sigurnosti i jača samopouzdanje. Slažem se s izjavama ovih
nastavnika jer sam to uočila i u mom slučaju. Učenici su se prilikom rješavanja zadataka ponijeli
odgovorno, ne ugrožavajući grupu u kojoj su sudjelovali, mogli su međusobno komunicirati,
0
1
2
3
4
5
6
7
Sunčano Pretežno sunčano Kiša Oluja Magla
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
27
komentirati učinjeno te se dogovarati, a i nastava im je bila zanimljiva što se moglo vidjeti i na
izrazima njihovih lica.
Slika 9. Aktivnost učenika
Nadalje, učenici su uspješno surađivali tijekom radionice (Slika 9) jer se rezultati toga
mogu vidjeti (plakat s pravilima, dvorci od papira, stvari za putovanje). Smatram da kod
učenika treba stalno poticati suradnju i suradničke odnose jer je to bitno za život u školi, ali i
izvan nje. Osim toga, „grupni rad učenicima pruža mogućnost da upravljaju svojim učenjem,
da odrede tijek rada i vrijeme rada, te da tako steknu 'ključne kvalifikacije' za budućnost“
(Klippert, 2001, str. 32).
Bila sam zadovoljna jer je učenička aktivnost i suradnja bila iznad mojih očekivanja.
Bojala sam se da neke aktivnosti nećemo stići ostvariti i da će biti puno većih problema, ali nije
ih bilo. Svi učenici su se udubili u svoje zadatke pri čemu je i njihova kreativnost došla do
izražaja što je istakla i njihova učiteljica: „Radionica je kvalitetno odrađena. Učenici su kroz
sve aktivnosti pokazali interes i želju za radom i suradnjom“ (J. Tauš Vidić, osobna
komunikacija, 6. ožujka 2015.).
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
28
6.4.2. Nastavne aktivnosti održane 9. ožujka 2015. godine
Tablica 3. Plan Prirode i društva
2. Priroda i društvo
2. razred
Prometni znakovi i prometna sredstva
4. razred
Moje tijelo
9. ožujka 2015.
Trajanje: 45 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić, učenički radovi
Aktivnosti
Puzzle
Učenici su podijeljeni u parove. Svaki
par dobije omotnicu s izrezanim
slikama prometnih znakova. Slike u
paru sastavljaju i lijepe na prazan
papir (10 min)
Dvosmjerka
Učenici individualno traže zadane
pojmove na danoj dvosmjerki.
Preostala slova dvosmjerke je njeno
rješenje (3 min)
Listići-Prometni znakovi
Učenici individualno rješavaju
nastavni listić (8 min)
Slagalica
Svaki učenik dobije različit tekst koji
treba pročitati. Poslije čitanja treba
odgovoriti na pitanja vezana uz tekst.
Na kraju svaki učenik podučava ostale
(20 min)
Prošlost i sadašnjost
Podijeljeni u parove učenici trebaju
pogledati prometna sredstva u
prošlosti i danas te porazgovarati o
razlikama (7 min)
Plan ploče
Učenici dobiju listiće koje trebaju
dopuniti. Provjeravaju ih u grupi.
Listiće učenici lijepe u bilježnice (7
min)
Crtež
Svaki učenik dobije crtež grada na
koji treba zalijepiti crteže prometnih
sredstava (5 min)
Situacije
Učenici radom u grupi trebaju dati
rješenja za dane situacije (8 min)
Igra asocijacije
Učenici u parovima uz pomoć
PowerPoint prezentacije igraju igru
asocijacija čije je rješenje Prometna
sredstva (15 min)
Listići-Moje tijelo
Učenici individualno rješavaju
nastavni listić (7 min)
9. ožujka 2015. godine održala sam sat Prirode i društva. S drugim sam razredom
ponavljala prometne znakove i prometna sredstva, a s četvrtim sam razredom obrađivala temu
Moje tijelo (Tablica 3).
Sat sam započela zaposlivši učenike četvrtog razreda rješavanjem dvosmjerke te sam se
posvetila drugom razredu. Podijelila sam ih u parove. Svakom paru sam dala omotnicu s
izrezanim prometnim znakovima. Zadatak učenika bio je sastaviti i polijepiti prometne znakove
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
29
na papir (Slika 10). Jedan par je riješio zadatak puno brže od drugoga. Članovi prvog para su
htjeli pomoći učenicima u drugom paru, no oni su se tome opirali i govorili kako oni to mogu
sami. Paru koji je bio gotov nisam htjela davati sljedeći zadatak jer bi drugi par opet zaostajao.
Stoga sam ih zaposlila tako da sam im rekla neka imenuju prometne znakove koje su zalijepili
i porazgovaraju o tome što znači koji od tih znakova. No i taj su zadatak završili prije pa su
sjedili i čekali dok drugi par završi.
Slika 10. Puzzle
Budući da sam se prvi put susrela s radom u kombiniranom odjelu nisam predvidjela
ovakvu situaciju. Učiteljica, kao kritička prijateljica, sugerirala je sljedeće: „Zbog različitih
sposobnosti neki učenici su brže završili zadatak te su mogli dobiti listić za samostalan rad
ranije (problem isključivo zbog kratkog vremena da se upoznaju učeničke sposobnosti)“ (J.
Tauš Vidić, osobna komunikacija, 9. ožujka 2015.).
Sljedeća aktivnost četvrtog razreda bila je obrada novog nastavnog sadržaja metodom
Slagalice. De Zan (2005) je opisao način rada metodom Slagalice:
Učenike/učenice možemo podijeliti na četveročlane matične skupine. Svaka je skupina
označena bojom (1 – crvena, 2 – bijela, 3 – plava, 4 – žuta, 5 - zelena), a učenici/učenice u
pojedinim su skupinama osim bojom, označeni i slovom (A, B, C, D). Tijekom rada okupljaju
se učenici/učenice s jednakim brojem u ekspertnoj skupini i imaju zadatak dobro proučiti zadani
tekst. Trebaju ga pročitati, porazgovarati o njemu s ostalim učenicima u skupini kako bi bili
sigurni jesu li dobro razumjeli sadržaj o kojemu će poučiti svoju matičnu skupinu. Nakon toga
se vraćaju u matične skupine i poučavaju ostale članove o novom sadržaju, istraživanju i
nađenim odgovorima na postavljena pitanja. (str. 316)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
30
Ovu metodu nisam mogla primijeniti onako kako ju je opisao De Zan (2005) nego sam
ju morala prilagoditi broju učenika u razredu. Budući da je u četvrtom razredu samo četiri
učenika koji su činili jednu skupinu, nisam ih mogla dijeliti iz matičnih u ekspertne skupine te
sam improvizirala o čemu svjedoči moj istraživački dnevnik:
U pripremi metode Slagalica susrela sam se s problemom. Naime u razredu je četiri učenika koji
čine jednu grupu. Stoga učenike nisam mogla dijeliti iz matične u ekspertne grupe, nego sam
dijelove predviđene za rad u ekspertnim grupama prilagodila broju učenika tako da je svaki
učenik radio individualno. (M. Zeba, osobna komunikacija, 9. ožujka 2015.)
Nakon razgovora o rješenju dvosmjerke, najavila sam temu i zapisala naslov na ploču.
Zatim sam učenicima podijelila radne listiće s tekstovima. Tekstovi su bili različiti pa su ih
učenici čitali individualno. Nakon pročitanog teksta svaki je učenik odgovorio na pitanja vezana
uz njegov tekst. Sljedeći zadatak bio im je poučavanje gdje su učenici redom iznosili jedni
drugima ono što su naučili iz svog teksta. Važno je napomenuti da su se učenici prvi put susreli
s ovom metodom, no sve im je bilo jasno. Svoj su zadatak shvatili bez dodatnog ponavljanja i
uputa.
Sljedeća aktivnost učenika četvrtog razreda bila je rješavanje različitih problemskih
situacija. Učenici su u grupi čitali zadatke te vodili raspravu o njihovim rješenjima. Bila sam
oduševljena njihovim rješenjima. U ovoj su se aktivnosti učenici dobro snašli i davali
primjerene, kreativne i maštovite odgovore što možemo vidjeti iz videozapisa
(https://youtu.be/BFjvffY29Rc). Učenicima je ova aktivnost bila zanimljiva i u potpunosti je
zaokupila njihovu pažnju. Jensen (2003) navodi da pažnju skupine vjerojatno uopće nećemo
privući ako ju ne privučemo na početku nastave. Tijekom cijelog sata učenici su bili zaokupljeni
svim aktivnostima i zadacima na čije je rješavanje bila usmjerena njihova pažnja.
Učenici su drugog razreda u paru promatrali fotografije prometnih sredstava u prošlosti
i sadašnjosti te razgovarali o njihovim sličnostima i razlikama. Uspješno su riješili ovaj zadatak
te su prešli na sljedeću aktivnost koja je bila lijepljenje crteža grada u bilježnicu te crteže
prometnih sredstava na odgovarajuće mjesto na crtežu grada. Ovaj su zadatak riješili relativno
brzo pa smo prešli na igru asocijacija koja se nalazila na PowerPoint prezentaciji. Učenike sam
uputila pred računalo i rekla neka se podijele u parove tako da svaki član para sjedne jedan
pored drugoga. Svaki je par mogao otvoriti jedno polje u stupcu i ponuditi rješenje. Učenici su
već nakon dva otvorena pojma pogađali rješenja stupca, a nakon toga i konačno rješenje. Prije
početka igre učenicima sam rekla da se dogovore u paru koje će polje otvorit, no nisu se mogli
dogovoriti pa je svatko govorio svoje, neki su se ljutili i odbijali nastaviti s igrom. Kako bih
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
31
riješila ovu nastalu situaciju, rekla sam im neka svaki član para jednom kaže polje koje želi
otvoriti, ali da se oko rješenja dogovaraju. Nakon toga igra je tekla svojim tijekom te smo time
došli i do kraja sata.
Kako bih se uvjerila u to kako su se učenici osjećali na satu podijelila sam im listiće sa
semaforom (Prilog 3) u koji su trebali obojiti ono svijetlo s obzirom na to kako im je bilo na
satu (crveno - nije mi se svidjelo i bilo je dosadno; žuto – nešto mi se svidjelo, nešto ne; zeleno
- svidjelo mi se i bilo je zanimljivo).
Slika 11. Semafor
Iz grafikona (Slika 11) možemo vidjeti da se samo jednom učeniku nije svidjelo na
nastavi i da su mu aktivnosti bile dosadne, dok je ostatku učenika sat bio zanimljiv.
Zaključila sam da rad u kombiniranom odjelu nije baš tako jednostavan kako sam
mislila. Iako su učenici samostalniji, učiteljica svejedno ima puno posla jer mora pratiti
aktivnost jednog i drugog razreda te treba biti dobro pripremljena kako bi uspješno vodila
nastavu. Iako mi je kritička prijateljica, koja je ujedno i učiteljica ovih razreda, rekla da je i njoj
tako bilo na početku i da je sada posve drugačije jer se naviknula, svejedno mislim da rad u
kombiniranom odjelu zahtjeva puno više pripreme nego rad u čistom razrednom odjelu.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
Crveno Žuto Zeleno
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
32
6.4.3. Nastavne aktivnosti održane 10. ožujka 2015. godine
Tablica 4. Plan Hrvatskog jezika
3. Hrvatski jezik
2. razred
Stvaralačko pisanje
4. razred
Vjesnici proljeća
10. ožujka 2015.
Trajanje: 45 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić, učenički radovi
Aktivnosti
Izražajno čitanje
Učenici izražajno čitaju pjesmicu
Najljepša boja (8 min)
Križaljka
Upisujući rješenja zagonetki u
križaljku učenici trebaju doći do
konačnog rješenja križaljke (8 min)
Osmišljavanje naslova priče
Svaki učenik na svoj papir zapisuje
osmišljeni naslov svoje priče (5 min)
Izražajno čitanje
Izražajno čitanje članka Vjesnici
proljeća (5 min)
Naša zajednička priča
S učenicima pišem primjer priče Boja
ljubavi metodom kolo-naokolo (10
min)
Insert
Učenici samostalno čitaju tekst te
određenim znakovima označavaju što
su znali, što su naučili i o čemu žele
znati više (10 min)
Kolo-naokolo
Učenici u grupi šalju svoje papire u
smjeru kazaljke na satu i stvaraju priču
nadopisivajući rečenice (15 min)
Interpretacija
Razgovor o pročitanom članku uz
stvaranje plana ploče (15 min)
Čitanje priče
Učenici redom čitaju napisane priče (7
min)
Razvrstavanje
Učenici u grupi razvrstavaju
proljetnice i strogo zaštićene
proljetnice te ih lijepe na prazan papir
(7 min)
Domaća zadaća
Riješiti zadatke u radnoj bilježnici
vezane uz tekst Najljepša boja
Domaća zadaća
Pisanje poruka o očuvanju proljetnica i
zašto je to važno
10. ožujka 2015. godine održala sam sat Hrvatskog jezika (Tablica 4) i radionicu o
međusobnim odnosima učenika s elementima suradnje (Tablica 5). Nastavu sam započela
satom Hrvatskog jezika. S četvrtim sam razredom obradila članak Vjesnici proljeća. Prije nego
sam zaposlila učenike interpretativno sam im pročitala članak, nakon čega su učenici iznosili
svoje doživljaje. Uslijedio je zadatak u kojemu su trebali primijeniti INSERT metodu:
Učenici/učenice će pomno čitati tekst i praviti zabilješke na rubovima, marginama teksta rabeći
interaktivni sustav označavanja za djelotvorno čitanje i mišljenje i tako osigurati uživljenost u
tekst i razumijevanje teksta. Odgovarajuće oznake upisat će na rubove teksta u suglasju sa
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
33
svojim saznanjima i spoznajama. Upotrijebit će oznake prema osobnom kriteriju s obzirom na
svoje predznanje. (De Zan, 2005, str. 284)
Tablica 5. Plan 2. radionice
4. radionica
10. ožujka 2015.
Trajanje: 45 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić, učenički radovi
Aktivnosti
Osobine
Učenici na svoj papir zapisuju ime i ostavljaju ga u krugu na tepihu. Nakon toga
razmjenjuju papire i zapisuju dobre osobine onog učenika čiji su papir uzeli (10 min)
Klupko
Učenici bacaju klupko vune jedan drugome tako da sebi uzmu nit i ostatak klupka bace
zaželivši prijatelji neku dobru želju (5 min)
U duginim bojama
Učenici u parovima pronalaze tri sličnosti i tri razlike među njima te ih zapisuju na
papir (10 min)
Ples u čvor
Učenici plešu po učionici. Na moj znak prilaze jedno drugomu u krug s podignutim
rukama, hvataju nečije ruke u zraku, a zatim se polako udaljavaju i pokušavaju se
rasplesti tako da ne puštaju ruke koje su uhvatili (13 min)
Takni
Učenici plešu po učionici. Na moju zapovijed, npr, „Takni nečiju ruku!“ učenici
prilaze jedno drugome i izvršavaju zapovijed (7 min)
Učenici su ponovno pročitali članak te određenim znakovima u tekstu označavali ono
što su znali, što im je novo te o čemu su željeli znati više. Označene pojmove nisu ispisivali u
tablicu kako je to predviđeno u INSERT metodi, nego smo zajedno razgovarali o označenome i
interpretirali članak.
Učenici drugog razreda stvarali su priču u grupi sudjelujući u aktivnosti Kolo-naokolo:
Kolo-naokolo je suradnička aktivnost u kojoj se jedan papir i olovka sustavno šalju od člana do
člana skupine. Jedan sudionik zapiše neku ideju i pošalje papir i olovku učeniku s lijeve strane
(naravno, ne nužno; papir i olovka mogu krenuti i udesno). Taj učenik već zapisanoj ideji dopiše
nešto svoje i pošalje papir dalje. (Kardum-Bošnjak, 2012, str. 195)
Zadatak učenika je bio osmisliti naslov priče i na papir ispod naslova zapisati prvu
rečenicu priče nakon čega su svoje papire slali u krug dopunjavajući priču koju su dobili.
Ukratko sam im objasnila što ćemo raditi, no nisu poslušali moje upute do kraja. Učenici su
trebali osmisliti naslov i pričekati daljnje upute, no iz kratkog objašnjenja koja sam im dala
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
34
zaključili su što treba raditi bez mojih daljnjih uputa. Prema tome, zbog njihove brzopletosti,
javili su se manji problemi. U svom sam istraživačkom dnevniku o tome napisala sljedeće:
Shvatila sam da su oni već počeli pisati svoje priče, ali papire nisu pravilno izmjenjivali jer im
nisam dala upute do kraja zbog toga što sam im mislila objasniti sve detaljno kad dođe do toga
da pišu. Budući da su već počeli, samo sam ih usmjerila u pravom smjeru te su nastavili s radom.
Neki su učenici neuredno pisali pa je uglavnom problem nastajao oko čitanja prethodnih
rečenica koje nisu mogli pročitati te su u tim slučajevima i povisivali tonove. Rekla sam im neka
se ne ljute, nego da pitaju prijatelja što je napisao kako bi mogli nastaviti dalje. (M. Zeba, osobna
komunikacija, 10. ožujka 2015.)
Učenici drugog razreda prvi su se put susreli s ovom nastavnom strategijom te im priče
nisu imale previše smisla. Međutim, važno je da su shvatili bit ove aktivnosti i mislim da bi se
njenim uvježbavanjem postigli puno bolji rezultati. Učenici su surađivali i komunicirali tijekom
ove aktivnosti te tražili objašnjenja jedni od drugih. Na kraju su pročitali svoje priče (Slika 12)
jedni drugima.
Slika 12. Primjer učeničke priče nastale u suradničkoj aktivnosti Kolo-naokolo
Četvrti je razred u grupi nastavio s razvrstavanjem proljetnica te su izradili plakat (Slika
13). Za domaću zadaću su na list papira u obliku lista cvijeta trebali napisali poruke o njihovom
očuvanju (Slika 14).
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
35
Slika 13. Proljetnice Slika 14. Poruke o očuvanju proljetnica
Za evaluaciju, učenicima sam podijelila papiriće na koje su nacrtali lica osjećaja koja
najbolje opisuju kako su se osjećali na satu.
Slika 15. Rezultati evaluacijskog upitnika 2. i 4. razreda
Iz obrade podataka (Slika 15) možemo vidjeti da su tri učenika drugog razreda bila
sretna, a samo jedan od njih bio je ravnodušan nakon sata, dok su se svi učenici četvrtoga
razreda osjećali sretno.
Sat je bio dinamičan i uspjela sam provesti sve aktivnosti čime sam bila zadovoljna.
Komentar kritičke prijateljice za sat Hrvatskog jezika bio je: „Nastavni sat je vrlo kvalitetno
održan. Učenici su kroz ugodno razredno ozračje usvojili nastavno gradivo.“ (J. Tauš Vidić,
00,5
11,5
22,5
33,5
2. razred
0
1
2
3
4
5
4. razred
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
36
osobna komunikacija, 10. ožujka 2015.) Najvažnije mi je bilo što su učenici drugog razreda
usvojili nastavnu strategiju Kolo-naokolo s kojom se nisu ranije susreli te što su učenici četvrtog
razreda INSERT metodom bolje proučili članak i usvojili nova znanja za koja im nisu bila
potrebna dodatna objašnjenja.
Na sljedećem sam satu održala radionicu o međusobnim odnosima učenika jer sam
primijetila da učenici nisu bili oduševljeni podjelom u parove. Smatrala sam kako bih trebala
učvrstiti njihove međusobne odnose koji bi rezultirali suradnjom i boljom komunikacijom. Za
ovu smo priliku iskoristili tepih koji se nalazi u učionici. Aktivnosti koje smo proveli su:
Osobine, Klupko, U duginim bojama, Ples u čvor i Takni.
Ovu sam radionicu, nažalost, morala podijeliti u dva susreta zbog nedostatka vremena.
Učiteljica je na satu Tjelesne i zdravstvene kulture provodila vrednovanje koje nisu uspjeli
završiti u jednom satu te je produžila na sljedeći o čemu sam zapisala:
Ovaj sat nije išao baš po planu. Predviđeno vrijeme radionice bilo je 45 minuta, no učenici su
prije Sata razredne zajednice imali Tjelesnu i zdravstvenu kulturu gdje su radili skok u vis za
ocjenu. Učiteljica nije htjela prekidati, nego se sat odužio tako da je za radionicu ostalo 25
minuta stoga nismo odradili sve planirane aktivnosti. (M. Zeba, osobna komunikacija, 10.
ožujka 2015.)
Lučić i Matijević (2004) ističu kako se u kombiniranom odjelu ne može u potpunosti
primijeniti vremenski okvir nastavnog sata te da to i nije potrebno. Također, ovi autori
naglašavaju kako je stanke za odmor bolje određivati prema završenoj nastavnoj aktivnosti da
bi se smanjilo opterećenje učenika, te se time izbjegava i četrdesetpetominutna vremenska
ograničenost, a učenici imaju dovoljno vremena za opušteno i valjano obavljanje zadatka.
Budući da je u kombiniranim odjelima manje učenika, velika je vjerojatnost da će se
neke aktivnosti odraditi prije dok će za neke ipak trebati više vremena. Stoga smatram da je
nastava u kojoj nema vremenskog ograničenja dobra i pogodna jer aktivnosti jednog nastavnog
predmeta učenici mogu odraditi prije te im ostane više vremena kod sljedećeg nastavnog
predmeta. Uz to, izbjegava se napetost učenika i učitelja jer ne moraju brinuti o tome hoće li
imati dovoljno vremena za obavljanje određenih i zahtjevnijih aktivnosti pa tijek nastavnog
procesa teče opuštenije.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
37
Slika 16. Klupko
Prva aktivnost radionice bila je zapisivanje pozitivnih osobina na papir pojedinog
učenika. Zatim su bacajući klupko učenici jedni drugima poželjeli lijepu želju i na taj način
stvorili su mrežu prijateljstva o kojoj smo razgovarali (Slika 16). Nakon toga učenici su u
parovima izrađivali dugu sličnosti i dugu razlika u kojima su zapisali po tri sličnosti i tri razlike.
Drugi dio radionice održala sam 12. ožujka 2015. godine. Ovaj susret započeli smo
igrom Ples u čvor što je učenicima bila najzanimljivija aktivnost tijekom radionice. Učenici su
stajali u krugu i poslušali upute za igru. Pustila sam im glazbu na koju su plesali i na moj znak
podignuli ruke u vis, u zraku su uhvatili po jednu ruku i pokušali se otpetljati tako da dobiju
krug. Tu su se javile i poteškoće jer učenici su to brzopleto pokušali napraviti i nije bilo nikakvih
rezultata. Zaustavila sam igru i detaljno ponovila pravila igre u kojima sam naglasila suradnju
i komunikaciju jer bez toga nema rezultata. Učenici su me pažljivo poslušali nakon čega je igra
uspješno provedena. Komentar kritičke prijateljice na ovu aktivnost bio je: „U prvom pokušaju
smo imali nespretne dječje ruke, međutim kada su shvatili kako je za ovu aktivnost najvažnija
komunikacija i suradnja aktivnost im se vrlo svidjela“ (J. Tauš Vidić, osobna komunikacija, 10.
ožujka 2015.). Slažem se s kritičkom prijateljicom jer učenici nisu skrivali uzbuđenje i osmijehe
tijekom igre što se može vidjeti u videozapisu (https://youtu.be/xGyWKnI0gys). Igru smo
ponovili nekoliko puta.
Sljedeća, a ujedno i posljednja aktivnost bila je igra Takni u kojoj su učenici ostvarili
tjelesni kontakt jedni s drugima. „Dok muzika svira, svi plešu. Kad stane, svatko mora taknuti
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
38
ono što voditelj kaže, na primjer: „Takni nečije uho!“ ili „Takni nečiji mali prst na nozi!“
Moguće je birati i samo boje (Takni žuto!)“ (Uzelac, Bognar, i Bagić, 1994, str. 53).
Za evaluaciju nastavnih aktivnosti ponovno sam koristila lica osjećaja kao i na
prethodnom satu Hrvatskog jezika. Učenici oba razreda su bili sretni što sam vidjela iz analize
evaluacijskih listića. Mislim da je razlog ovakvom rezultatu sloboda koju su učenici imali na
satu. To se prije svega odnosi na slobodno kretanje po učionici, slobodno izražavanje i
postavljanje pitanja te ugodno ozračje u razredu uz glazbu i razgovor. Kadum-Bošnjak (2012)
ističe kako je potrebno pozitivno i motivirajuće ozračje kako bi izmjena informacija i učenja
bila učinkovita te da će u takvom ozračju osobnost svakog učenika doći do punog izražaja.
6.4.4. Nastavne aktivnosti održane 11. ožujka 2015. godine
Tablica 6. Plan Matematike
5. Matematika
2. razred
Množenje brojem 10
4. razred
Opseg pravokutnika
11. ožujka 2015. Trajanje: 45 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje
Aktivnosti
Nastavni listić
Učenici sjede u paru. U tablici na
nastavnom listiću pišu zadatci.
Zadatci su prekriveni karticama s
rješenjima zadataka. Učenici
rješavaju zadatak te odljepljuju
karticu na kojoj se nalazi rješenje tog
zadatka. Moguće su konzultacije s
članom para (10 min).
Opseg pravokutnika
Učenici sjede u grupi. Na papir na
kojemu je nacrtan pravokutnik
upisujem podatke vezane uz
pravokutnik koje govore učenici
Ponavljanje opsega trokuta
Zapisivanje definicije i formule
opsega pravokutnika
Zajedničko rješavanje zadatka (15
min)
Množenje brojem 10
Učenicima pričam matematičku
priču. Na ploču zapisujem zadatak iz
priče koji zajedno rješavamo.
Učenici prepisuju plan ploče i tablicu
množenja s 10 (15 min).
Nastavni listić
Učenici rješavaju nastavne listiće s 4
zadatka (7 min)
Zadatci na ploči
Učenici izlaze pred ploču i rješavaju
zadatke (7 min)
Puzzle
Učenici u paru slažu različite
pravokutnike i mjere duljine njihovih
stranica te računaju opseg (13 min)
Nastavni listić
Rješavanje nastavnog listića (13 min)
Nastavni listić
Rješavanje nastavnog listića (10 min)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
39
Tablica 7. Plan Likovne kulture
6. Likovna kultura
Volumen i masa u prostoru
11. ožujka 2015.
Trajanje: 45 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić
Aktivnosti
Razgovor i motivacija
Razgovor o proljeću i promjenama u prirodi u proljeće (5 min)
Izrada kućice
Učenici u paru izrađuju kućice od glinamola (35 min)
Ocjenjivanje
Pregled radova i razgovor o učinjenom (5 min)
Dana 11. ožujka 2015. godine održala sam sat Matematike i Likovne kulture. Prvo sam
odradila sat Matematike na kojem su učenici drugog razreda učili množenje brojem 10, a četvrti
razred je učio opseg pravokutnika (Tablica 6).
Drugom razredu najzanimljivija aktivnost bila je rješavanje nastavnog listića koje su
rješavali na početku sata. Svaki je učenik dobio nastavni listić na kojemu je bila tablica sa
zadatcima. Ti su zadatci bili prekriveni karticama s rješenjima zadataka, ali tako da je redoslijed
promijenjen. Učenici su odlijepili karticu početak, prepisali zadatak u bilježnicu, riješili ga, a
zatim odlijepili karticu na kojoj je rješenje tog zadatka. Ovim postupkom su rješavali zadatke
sve dok nisu došli do emotikona koji je označavao kraj zadatka. Komentar kritičke prijateljice
na ovu aktivnost bio je: „Vrlo zanimljiva i kvalitetna igrica kojom su učenici ponovili stečena
znanja. Prilagođena učenicima svih sposobnosti.“ (J. Tauš Vidić, osobna komunikacija, 11.
ožujka 2015.)
Učenike četvrtoga razreda okupila sam oko jednog stola i sjela s njima. Na prazan sam
papir konstruirala pravokutnik, a zatim im postavljala pitanja vezana uz pravokutnik,
geometrijske likove i opseg trokuta. Zatim smo izmjerili stranice pravokutnika. Učenici su
nakon razgovora o opsegu trokuta zaključili i što je opseg pravokutnika. Zatim smo riješili
opseg nacrtanog pravokutnika, zapisali definiciju i formule. Sljedeći zadatak bio je sastaviti
izrezane dijelove pravokutnika u paru, zalijepiti ih na papir, izmjeriti stranice i izračunati
opsege tih pravokutnika.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
40
Slijedio je sat Likovne kulture (Tablica 7). Na ovom su satu učenici drugog i četvrtog
razreda bili podijeljeni u parove, ali tako da je u svakom paru bio jedan učenik drugog i jedan
učenik četvrtog razreda.
Kao specifičnost u kombiniranim odjelima navodimo i mogućnost da se formiraju mješovite
grupe [u našem slučaju parove] sastavljene od učenika iz različitih razreda. Tu će se učenici u
obavljanju zajedničkog zadatka dopunjavati i pomagati što će imati određene socijalizacijske i
odgojne implikacije. Jači, snažniji, sposobniji, obrazovaniji učenici mogu pomagati i voditi
slabije i socijalno nezrelije učenike. Opet, čineći to, stariji učenici će preuzimati odgovornost za
ozbiljnije i važne zadaće. (Lučić i Matijević, 2004, str. 96)
Zadatak učenika bio je glinamolom izgraditi kućicu za ptice
(https://youtu.be/MNoTXTT4WKk). Trebali su dogovoriti se oko izgleda kućice i rasporediti
glinamol kako bi imali dosta za gradnju cijele kućice. Učenici su prihvatili ovaj zadatak i
uspješno ga ostvarili (Slika 17). Nije bilo većih nesuglasica tijekom te aktivnosti. Svaki je
učenik imao svoj zadatak oko kojeg su se međusobno dogovorili.
Slika 17. Kućica za ptice
U evaluacijskim listićima koje sam podijelila na kraju sata, učenici su trebali navedene
tvrdnje ocijeniti Likertovom skalom1 (1-uopće se ne slažem, 2-uglavnom se ne slažem, 3-ne
mogu se odlučiti, 4-uglavnom se slažem, 5-potpuno se slažem).
1 Prilog 4
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
41
Slika 18. Odgovori učenika na tvrdnju: U paru smo se dogovorili oko izgleda kućice
Obradom evaluacijskog listića vidimo kako se sedam učenika u potpunosti slaže s
tvrdnjom U paru smo se dogovarali oko izgleda kućice dok se samo jedan učenik uglavnom
složio s ovom tvrdnjom.
Slika 19. Odgovori učenika na tvrdnju: Svaki je član para imao svoj zadatak
Od ukupno osam učenika šest učenika je zaokružilo da se potpuno slažu s tvrdnjom
Svaki je član para imao svoj zadatak. Jedan je učenik zaokružio da se uglavnom slaže s ovom
tvrdnjom, a drugi da se uopće ne slaže s ovom tvrdnjom. Iako je jedan od učenika rekao da se
ne slaže s tim da je imao svatko svoj zadatak, na satu nitko nije bio nezaposlen.
0
1
2
3
4
5
6
7
Uopće se neslažem
Uglavnom sene slažem
Ne mogu seodlučiti
Uglavnom seslažem
Potpuno seslažem
0
1
2
3
4
5
6
7
8
Uopće se neslažem
Uglavnom sene slažem
Ne mogu seodlučiti
Uglavnom seslažem
Potpuno seslažem
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
42
Slika 20. Odgovori učenika na tvrdnju: Tijekom izrade nije bilo sukoba
Obradom rezultata tvrdnje Tijekom izrade nije bilo sukoba vidimo da je samo jedan
učenik zaokružio da se ne može odlučiti slaže li se ili ne s ovom tvrdnjom dok su ostali učenici
zaokružili da se potpuno slažu s njom.
Slika 21. Odgovori učenika na tvrdnju: Sviđa mi se ovakav rad u paru
Za tvrdnju Sviđa mi se ovakav rad u paru dva su učenika zaokružila da se uglavnom
slažu, a šest učenika je zaokružilo da se u potpunosti slažu s tom tvrdnjom. S posljednjom
tvrdnjom Svidio mi se ovaj zadatak svi su se učenici složili u potpunosti.
Prema rezultatima evaluacijskog upitnika možemo zaključiti da su učenici na satu
surađivali. U razredu je vladala opuštena atmosfera pa je i sat bio vrlo uspješan. Učenicima je
bilo zabavno jer ne uče često na ovakav način gdje su svi uključeni u isti zadatak.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
Uopće se neslažem
Uglavnom sene slažem
Ne mogu seodlučiti
Uglavnom seslažem
Potpuno seslažem
0
1
2
3
4
5
6
7
Uopće se neslažem
Uglavnom sene slažem
Ne mogu seodlučiti
Uglavnom seslažem
Potpuno seslažem
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
43
6.4.5. Nastavne aktivnosti provedene 13. ožujka 201.5 godine
Tablica 8. Plan 2. sata Prirode i društva
7. Priroda i društvo
2. razred
Putujemo brodom
4. razred
Sunce – uvjet života
13. ožujka 2015
Trajanje: 45 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić
Aktivnosti
Ponavljanje
Usmeno ponavljanje gradiva s
prethodnog sata Prirode i društva (6
min)
Razmisli/ u paru razmjeni
Učenici čitaju pitanja te svoje
odgovore iznose učenicima s kojima
sjede u paru te diskutiraju o njima (6
min)
Ispremještane rečenice
Učenici u paru trebaju složiti dane
rečenice pravilnim redoslijedom tako
da tvori priču (10 min)
Request
Učenici u paru čitaju odlomke iz
udžbenika te si naizmjenično
postavljaju pitanja (10 min)
Nastavni listić
Učenici rješavaju nastavni listić (5
min)
Plan ploče
Razgovor o proučavanom gradivu i
stvaranje plana ploče (20 min)
Čovječe, ne ljuti se
Učenici sjede u grupi, a igru igraju u
paru. Zadatak je proći igru od
početka do kraja izvršavajući zadatke
na koje naiđu tijekom igre (20 min)
Pokus
Izvođenje pokusa s ručnom
svjetiljkom i valjkom gdje učenici
trebaju zaključiti kakva je sjena
valjka s obzirom na položaj sunca (9
min)
Domaća zadaća
Rješavanje radne bilježnice
Domaća zadaća
Rješavanje radne bilježnice
Dana 13. ožujka 2015. godine održala sam sat Prirode i društva. U tablici 8 opisane su
provedene aktivnosti sata. Drugi je razred ponavljao nastavnu jedinicu Putujemo brodom, a
četvrti je razred obrađivao novu nastavnu jedinicu Sunce-uvjet života.
Drugi je razred u jednoj od aktivnosti u paru slagao rečenice koje su bile ispremještane, ali tako
da bude smislena cjelina. Ovaj im je zadatak bio dosta težak, ali ipak su ga uspjeli ostvariti.
Kritička je prijateljica u komentaru navela sljedeće: „Ovom aktivnošću učenici uče promišljati,
logički zaključivati i povezivati dijelove rečenica u smislenu cjelinu“ (J. Tauš Vidić, osobna
komunikacija, 13. ožujka 2015.). Najzanimljivija aktivnost na ovom satu učenicima je bila igra
Čovječe, ne ljuti se (Slika 22). Učenici su sjedili u grupi, ali igrali su u paru. Dala sam im ploču
za igru te svakom paru jednu kockicu i figuricu. Osim toga, u igri su bile i kartice različitih boja
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
44
na kojima su bila pitanja vezana uz sadržaje koje su ponavljali. Učenici su u paru bacali kockicu
i pomicali figuricu. Kad su stali na neko od označenih polja u boji, izvlačili su karticu te boje i
odgovarali na pitanja. Ukoliko nisu odgovorili točno, vraćali su se na početak igre, a ukoliko
jesu nastavili su s igrom.
Slika 22. Igra Čovječe, ne ljuti se
Smatram da učenici više mogu naučiti ili ponoviti kroz igru nego rješavanjem nastavnih
listića ili odgovaranjem na pitanja iz udžbenika. Posebno se to odnosi na društvene igre s
pravilima koje su djeci dobro poznate i u kojima rado sudjeluju.
Četvrti je razred sat započeo aktivnošću Razmisli u paru i razmjeni. Kardum-Bošnjak
(2012) opisala je ovu suvremenu nastavnu strategiju na sljedeći način: „Pred učenike se postavi
problem, zadatak ili pitanje o kojem oni individualno razmisle, a zatim u paru razmjene svoje
mišljenje. Riječ je o brzoj jednostavnoj tehnici suradničkog učenja koja se može primijeniti na
većinu sadržaja.“ (str. 195)
Podijelila sam ih u parove i svakom paru dala kartice s pitanjima. Učenici su u parovima
čitali pitanja, razmišljali o njima i raspravili ih (Slika 23). Tijekom ove aktivnosti učenici su
surađivali i razmjenjivali svoje odgovore. Također ona ih potiče na uvažavanje različitih
mišljenja te slušanje jedni drugih o čemu svjedoči komentar kritičke prijateljice: „Učenici
surađuju te uče uvažavati različita stajališta“ (J. Tauš Vidić, osobna komunikacija, 13. ožujka
2015.). Zatim su učili uz korištenje Request metode. U paru su čitali odlomak po odlomak iz
udžbenika te se nakon pročitanih odlomaka naizmjenično ispitivali. Tijekom nastave izveli smo
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
45
pokus sa svjetiljkom i valjkom gdje je valjak bio stablo, a svjetiljka sunce. Učenici su promatrali
sjenu od izlaska do zalaska sunca. Nakon demonstracije, izveli su zaključak, zapisali ga i
skicirali pokus.
Slika 23. Razmisli u paru i razmijeni
Na evaluacijskom listiću, na kraju sata, učenici su zaokružili jedno od ponuđenih lica osjećaja
(Prilog 5) s obzirom na to kako su se osjećali i kako im je bilo na satu.
Slika 24. Evaluacijski listići
0
1
2
3
4
5
2. razred
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
3,5
4. razred
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
46
Uvidom u rezultate evaluacijskih listića možemo zaključiti da su se svi učenici drugog
i tri učenika četvrtog razreda osjećali sretno te da se samo jedan učenik četvrtog razreda osjećao
srdito.
Tijekom cijelog sata jedan od učenika četvrtog razreda unosio je nemir u razred. Naime,
taj se učenik prije sata sukobio s učenikom drugog razreda. Učiteljica je nasamo popričala s
njim i rekla da će obavijestiti obitelj na što se on naljutio. Ovu situaciju komentirala sam i u
svom istraživačkom dnevniku:
Naime, mene je cijelo vrijeme ispravljao i pokušao se svađati sa mnom, no ja sam sve njegove
prigovore ili više tonove ignorirala i nisam dala da me izbaci iz „takta“. Mislim da ga je to još
više ljutilo, ali u tom trenutku nisam znala kako bih postupila jer sam pokušala razgovorom i
nije vrijedilo. Evo neki od navoda koje mi je govorio: „Godišnja doba ne idu tako kako ste
napisali nego ide proljeće, ljeto, jesen i zima. Vi ste napisali ljeto, jesen, zima i proljeće. Vi to
ne znate. To uopće ne ide tako.“ Smirenim sam glasom rekla da nije bitno od kojeg sam
godišnjeg doba počela, nego da je bitno da ide redom. Sljedeće je bilo: „De ja to neću crtati. Mi
stalno nešto moramo crtati i raditi. Ja ću to napraviti onako kako ja hoću.“ Pitala sam ga kako
on to hoće i nije mi htio odgovoriti. Nastavila sam raditi s ostatkom razreda i vidjela da je i on
napravio onako kako je trebalo. To je samo dio onoga što je govorio tijekom sata, govorio je i
neprimjerene riječi pa ih ne bih htjela navoditi. Na kraju sata bila sam potresena i pitala sam se
nekoliko puta kako sam postupila i jesam li uopće dobro postupila. (M. Zeba, osobna
komunikacija, 13. Ožujka 2015)
Eric Jensen (2003) ističe da moramo imati nadzor nad vlastitim stavovima i odgovorima
kako bismo mogli voditi uspješan razred. Nadalje, Jensen (2003) ističe kako je bit naše
ljudskosti moć izbora o kojem govori sljedeće: „Ta se moć nalazi u trenutku između poticaja i
našeg odgovora. U tom djeliću sekunde (koji se može činiti kao vječnost) ili doživljavamo
refleksnu reakciju ili djelujemo odgovorno.“ (str. 64)
Smatram da vikanje i burne reakcije nemaju nikakav pozitivan učinak na učenikovo
ponašanje te da tako nećemo pomoći ni njemu ni sebi jer bi njegov odgovor mogao biti sličan
našemu i tada ne bismo ništa postigli. Budući da je škola, ne samo obrazovna, nego i ustanova
gdje se učenike uči odgoju mislim da bismo u skladu s tim trebali i postupiti. Ako je naš odgovor
na učenikovu reakciju smiren i primjeren, tada možemo očekivati i učenikovu bolju reakciju.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
47
6.4.6. Nastavne aktivnosti provedene 22. travnja 2015. godine
Tablica 9. Plan integriranog dana
8. Integrirani dan
2. razred 4. razred
Dan planeta Zemlje
22. travnja 2015.
Trajanje: 180 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić
Aktivnosti
Prezentacija
učenici gledaju prezentaciju o planetu Zemlji i razgovaraju o njoj (8 min)
Obrada priče
izražajno čitanje priče Dan planeta Zemlje i interpretacija priče (17 min)
Razmisli/u paru razmijeni
učenici u paru raspravljaju o danim pitanjima (5 min)
Prezentacija
učenici gledaju prezentaciju o čistom i zagađenom okolišu te vode razgovor o
prezentacijama (15 min)
Zaštita i čuvanje okoliša
Usmeno ponavljanje nastavne
jedinice i rješavanje nastavnih listića
Pisanje eko poruka (17 min)
Obrada Prirodne posebnosti RH
Učenici rade u paru. Jedan par čita o
nacionalnim parkovima, a drugi o
parkovima prirode.
Grupno rješavanje nastavnih listića o
nacionalnim parkovima i parkovima
prirode (17 min)
Razglednica
Učenici pišu razglednicu planetu
Zemlji (8 min)
Pismo
Učenici pišu pismo planetu Zemlji (8
min)
Znak zabrane onečišćenja Zemlje
Učenici izrađuju znak zabrane
onečišćenja planeta Zemlje (40 min)
Izrada plakata
Učenici izrađuju plakat čija je tema
Dan planeta Zemlje (40 min)
Uređenje školskog dvorišta
Učenici zajedno uređuju školski vrt (sadnja cvijeća, kupljenje smeća, grabljanje
trave…) (70 min)
Dana 22. travnja 2015. godine održala sam Integrirani dan čija je tema bila Dan planeta
Zemlje (Tablica 9). U nastavu sam integrirala Hrvatski jezik, Prirodu i društvo te Likovnu
kulturu.
Lučić i Matijević (2004) ističu kako se „posebna didaktička, psihološka i gnoseološka
vrijednost integrirane nastave u kombiniranim odjelima ogleda u činjenici da se na zajedničkim
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
48
nastavnim aktivnostima i projektima angažiraju učenici različitih razreda i različite dobi
(socijalizacija, suradnja, pomaganje, tolerancija itd.)“ (str. 75). Ovi su me autori naveli na ideju
o zajedničkom učenju učenika drugog i četvrtog razreda pa sam stoga sat započela s oba razreda
istovremeno. Prvo smo razgovarali o Danu planeta Zemlje, a nakon toga pogledali PowerPoint
prezentaciju u kojoj su bile neke važne činjenice o Zemlji. Razgovorom o prezentaciji došla
sam do najave teme dana te priče koja je uslijedila. Priča koju sam pročitala zvala se Dan
planeta Zemlje. Nakon interpretacije priče, oba su razreda pogledala dvije PowerPoint
prezentacije koje su se nadovezivale na priču, a ujedno bile i uvod u sat Prirode i društva. Jedna
je prikazivala onečišćenu Zemlju, a druga prirodne ljepote Hrvatske. Nakon što su pregledali
prezentacije učenici su u parovima učili koristeći nastavnu strategiju Razmisli u paru i razmjeni
pri čemu su raspravljali o pitanjima zdrave i bolesne Zemlje te pomoći pri ozdravljenu Zemlje.
Drugi je razred u nastavku sata ponavljao nastavnu jedinicu Zaštita i čuvanje okoliša
što smo usmeno ponovili, a učenici su nastavili rješavanjem nastavnog listića. Četvrti je razred
obrađivao novi nastavnu jedinicu Prirodne posebnosti Hrvatske. Jedan je par čitao odlomak o
nacionalnim parkovima, a drugi o parkovima prirode. Učenici su nakon čitanja zajedno
odgovarali na pitanja budući da je svatko čitao samo jedan dio.
Drugi je razred nastavio s pisanjem poruka o očuvanju Zemlje (Slika 25) pri čemu su u
grupi osmišljavali poruke i dogovarali se tko će zapisati koju poruku tako da se ne ponavljaju.
Slika 25. Poruke o očuvanju Zemlje
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
49
Zatim je drugi razred pisao razglednice, a četvrti pisma Zemlji kojoj smo zajedno
osmislili adresu stanovanja. Uslijedila je Likovna kultura u kojoj su učenici drugog razreda
osmišljavali znak zabrane onečišćenja prirode, a učenici četvrtog razreda izrađivali plakat o
Danu planeta Zemlje.
Nakon Likovne kulture, svi su učenici izašli u školsko dvorište koje su zajedničkim
snagama uredili. „Opremanju i uređenju školskog dvorišta treba pridavati jednako veliku
pozornost kao i opremanju učionice“ (Lučić i Matijević, 2004, str. 87). U ovoj aktivnosti
pridružio nam se prvi i treći razred. Učenici su se prije početka rada dogovarali tko će motikom
kopati rupe za sadnju cvijeća, tko će saditi, tko zalijevati, tko grabljati travnjak i nositi porezane
grane borova te tko će kupiti smeće. Učenici su u ovoj aktivnosti bili aktivni i sretni jer su bili
vani, a ujedno i radili ono što jako vole. Uređenje školskog vrta u ovoj se područnoj školi često
organizira pri čemu surađuju i roditelji učenika. Lučić i Matijević (2004) ističu kako je školsko
dvorište istodobno i igralište za svu djecu mjesta gdje škola djeluje te da su roditelji i članovi
lokalne zajednice uvijek spremni izdvojiti sredstva i organizirati akcije za njegovo uređenje.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
50
Slika 26. Uređenje školskog dvorišta
Za kraj, učenicima sam podijelila evaluacijske listiće na koje su napisali kako su se
osjećali tijekom dana te jesu li što naučili. Neki od navoda učenika su:
Meni je danas bilo odlično, a najbolji mi je bio likovni. Danas sam naučila da moramo čistiti
okoliš.
Meni je danas bilo dobro naučio sam da je 75% vode na Zemlji.
Meni je bilo dobro jer smo učili o planetu.
Naučio sam čuvati okoliš. (Učenici, osobna komunikacija, 22. travnja 2015.)
Nakon evaluacije učenicima sam dodijelila zahvalnice za sudjelovanje u očuvanju okoliša
(Slika 27).
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
51
Slika 27. Dodjela zahvalnica
Zadovoljna sam svim provedenim aktivnostima i aktivnošću učenika jer im je pažnja
bila usmjerena na rješavanje zadataka u različitim aktivnostima. Poslije ovog integriranog dana
razmišljala sam kako sam u neke aktivnosti ipak mogla uključiti više suradničkog učenja, ali to
dakako mogu iskoristiti u nekim drugim prilikama jer učinjeno se više ne može ispraviti. Jensen
(2003) je napisao: „Poučavanje znači da i sami morate biti spremni biti učenik. Zapravo, vaši
će učenici učiti od vas brzinom kojom vi učite od njih.“ (Jensen, 2003, str. 66)
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
52
6.4.7. Nastavne aktivnosti održane 3. lipnja 2015. godine
Tablica 10. Plan blok-sata
9. Blok-sat
2. razred
Zvonac Telefonac, Telefonski razgovor
4. razred
Kako su se jazavac i zec sudili
3. lipnja 2015.
Trajanje: 90 min
Postupci prikupljanja podataka: fotografiranje, snimanje, evaluacijski listić
Aktivnosti
Pokvareni telefon
Učenici sjede u krugu i šapću rečenicu jedni drugima kako bi na kraj stigla u
početnom obliku
(8 min)
Obrada priče
Interpretativno čitanje priče Zvonac
Telefonac (5 min)
Razmisli/ u paru razmijeni
Čitanje pitanja u paru te vođenje
rasprave o njima (5 min)
Kockarenje
Učenici u grupi bacaju kockicu s
pitanjima te odgovaraju na njih (14
min)
Igra uloga
Učenici u grupi rješavaju danu
situaciju, dijele uloge i glume (14
min)
Gospodari pokreta
Učenici igraju igru u dva tima. Jedan od učenika izvlači papirić s napisanim
pokretom, pokazuje ga ostalim članovima tima, oni izvode pokret napisan na
papiriću, a učenik koji ga je izvukao pogađa što je na papiru napisano. Timovi
igraju naizmjenice (12 min)
Zapetljana užad
Učenici u grupi raspetljavaju užad i
od ponuđenih riječi osmišljavaju
rečenice (15 min)
Obrada basne
Izražajno čitanje basne Kako su se
jazavac i zec sudili i interpretacija
djela (16 min)
Obrada Telefonski razgovor
Razgovor o pravilima telefonskog
razgovora (8 min)
Opis slike
Opisati situaciju sa slike i objasniti
njeno rješenje (7 min)
Igra uloga
Učenici u paru, pomoću danih
situacija, glume i osmišljavaju
razgovor (8 min)
Kraj basne
Učenici u grupi osmišljavaju kraj
basne (8 min)
Škrinja s blagom
Učenici u učionici traže škrinju s blagom prateći upute napisane u obliku zagonetke
(20 min)
Posljednji susret s učenicima ostvarila sam 3. lipnja 2015. Godine. Namjera mi je bila
provjeriti suradnju među učenicima. Kako bih to učinila, održala sam blok-sat hrvatskog jezika
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
53
(Tablica 10). Prva aktivnost ovog blok-sata bila je igra Pokvarenog telefona (Slika 28). U ovoj
su aktivnosti sudjelovali svi učenici.
Slika 28. Igra Pokvarenog telefona
Nakon uspješno odrađene motivacije učenici su sjeli u grupe u kojim su radili. Četvrtom
sam razredu dala pitanja kako bih ih motivirala za temu njihovog sata. Primijenila sam metodu
Razmisli u paru i razmijeni. Sljedeća aktivnost četvrtoga razreda bila je Igra uloga. Učenicima
sam dala karticu sa situacijom u kojoj su brat i sestra dobili samo jednu čokoladu te su se
prepirali čija je čokolada. Zadatak učenika bio je podijeliti međusobno uloge (brat, sestra,
mama, teta) i odglumiti danu situaciju te njeno rješenje (https://youtu.be/gpSwPJn_ZM0). U
videozapisu se može vidjeti kako sam učenicima dala samo kratke upute i zadatak koji su sami
ostvarili bez ikakve pomoći.
S drugim sam razredom obradila priču Zvonac Telefonac nakon čega sam učenicima
dala kockicu s pitanjima. Učenici su redom bacali kockicu te odgovarali na pitanja (Slika 29).
Učenici su surađivali tijekom aktivnosti i bila im je zanimljiva. O tome govori i kritička
prijateljica:
Kockarenje je jako dobra aktivnost pri obradi priče. Učenicima je kocka bila zanimljiva. Pitanja
su bila poticajna. Nakon što su samostalno prošli kroz aktivnost, studentica je s njima ponovno
prošla kroz pitanja. To je zapravo bilo dobro jer neki učenici nisu odgovarali punom rečenicom
i na neka pitanja su netočno odgovorili (I. Solić, osobna komunikacija, 3. lipnja 2015.).
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
54
Slika 29. Sudjelovanje učenika u aktivnosti „Kockarenje“
Uslijedila je rekreativna stanka. Učenike sam podijelila pomoću brojeva od 1 do 4.
Jedinice i trojke činile su jedan tim, a dvojke i četvorke drugi tim. Igrali su igru Gospodari
pokreta u kojoj je bila potrebna suradnja da bi igra bila uspješna.
Na papiriće se napišu jednostavne upute kao npr. ČUČNI! SJEDNI! PLEŠI! NACRTAJ
NEŠTO! ŠAPĆI! SKOČI! ZVIŽDI! OTPJEVAJ PJESMU! NAPIŠI NEŠTO! i sl. Upute moraju
biti napisane dovoljno velikim slovima da ih djeca koja stoje u krugu na udaljenosti od jednog
do dva metra mogu pročitati. Papirići se zatim stave u kutiju ili košaru. Djeca stoje u krugu, a
jedno dijete izvlači papirić s uputom i otvara ga tako da samo ne vidi što piše. Pokazuje zapisano
prijateljima koji stoje oko njega, a oni moraju učiniti ono što piše na papiriću. Zadatak djeteta
koje je izvuklo papirić iz kutije je pogoditi o kojoj se uputi radi i izreći je, npr.: Piše da treba
čučnuti. (Peti-Stanić i Velički, 2009, str. 80)
Drugi je razred nastavio s aktivnošću Zapetljana užad:
Na jednom kraju piše: dječak, djevojčica, pas. Na drugom kraju piše: suknja, cipela, zubi. Kad
djeca pronađu parove, koriste ih za oblikovanje kratkih rečenica, npr. Dječak ima cipele.
Djevojčica ima suknju. Pas ima zube. Što su djeca starija, moguće je sastavljati sve
kompliciranije rečenice. (Peti-Stanić i Velički, 2009, str. 92)
Nakon što su užad otpetljali, od danih riječi trebali su osmisliti rečenice (Slika 30).
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
55
Slika 30. Zapetljana užad
Slika 31. Telefonski razgovor
Slijedila je obrada telefonskog razgovora. S učenicima sam razgovarala o telefonskom
razgovoru, podijelila im pravila telefonskog razgovora te kutije u kojima su se nalazile situacije
i mobilni telefoni. Pomoću dane situacije učenici su u paru trebali osmisliti telefonski razgovor
i odglumiti ga (Slika 31). U ovoj je aktivnosti nastao problem zbog mobilnih telefona. Učenici
su bili oduševljeni njima pa nisu dovoljno truda uložili u razgovor što je primijetila i kritička
prijateljica: „Dobra aktivnost za sintezu onoga što su naučili tijekom današnje nastave. Bili su
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
56
uzbuđeni jer su dobili mobitele, stoga su razgovor shvatili neozbiljno“ (I. Solić, osobna
komunikacija, 3. lipnja 2015.).
S četvrtim sam razredom obradila basnu Kako su se jazavac i zec sudili. Nakon
interpretacije basne, učenici su dobili fotografiju s dva magarca te su trebali odgovoriti na
pitanja što se dogodilo i kako je problem riješen. Kritičke prijateljice komentirale su i ovu
aktivnost: „Četvrti razred dobro surađuje pri rješavanju zadataka. Zadatci su privukli njihovu
pažnju što se vidi tijekom rada.“ (I. Solić, osobna komunikacija 3. lipnja 2015.) Učiteljica je
tome dodala: „Vrlo dobra aktivnost koja učenike potiče na kritičko promišljanje i naglašava
važnost suradnje i zajedništva“ (J. Tauš Vidić, osobna komunikacija, 3. lipnja 2015.).
Nakon uspješno riješenog zadatka učenici su u grupi trebali osmisliti kraj basne u kojoj
samo glavni likovi rješavaju svoj problem. Budući da su učenici i ovu aktivnost odradili prije
predviđenog vremena, zadala sam im novi zadatak. Bila sam spremna na ovakvu situaciju s
obzirom da sam se na početku istraživanja susrela sa sličnom gdje su se učenici bunili jer nisu
imali što raditi,a htjeli su. Ovaj put to se nije dogodilo jer sam bila spremna na zadavanje
dodatnih zadataka. To je uočila i kritička prijateljica Ivana: „Učenici 4. razreda su aktivnost
Kraj basne završili ranije nego je predviđeno, studentica se dobro snašla i zadala im dodatni
zadatak u kojem su trebali osmisliti razgovor između dva magarca iz prvog zadatka.“ (I. Solić,
osobna komunikacija, 3. lipnja 2015.)
Učenici su uspješno odradili sve zadatke te smo prešli na posljednju aktivnost Škrinju s
blagom. Učenici su tijekom ove aktivnosti trebali surađivati kako bi došli do skrivenog blaga.
U učionici su bile skrivene omotnice sa zagonetkama. Svaka zagonetka vodila je do mjesta na
kojemu se nalazila sljedeća zagonetka. Rješavajući zagonetke učenici su došli do škrinje s
blagom u kojoj su bili bomboni (https://youtu.be/LHfFLUHudwA). Učenici su bili oduševljeni
ovom aktivnošću i mislim da im je ona bila najzanimljivija. Kritička prijateljica Ivana o ovoj je
aktivnosti napisala sljedeće:
Učenici su tijekom ove aktivnosti bili jako uzbuđeni. Nekada upute nisu ni poslušali do kraja, a
već su počeli tražiti sljedeću uputu. Studentica je ovu aktivnost jako dobro osmislila i upute su
bile neobično napisane. Ova se aktivnost učenicima najviše svidjela (I. Solić, osobna
komunikacija, 3. lipnja 2015.).
Na kraju sata sam podijelila učenicima evaluacijske listiće koji su se sastojali od četiri
zadatka (Prilog 6).
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
57
Slika 32. Odgovori učenika na pitanje: Kako si se osjećao danas na nastavi?
Na prvo pitanje Kako si se osjećao danas na nastavi? učenici su mogli zaokružiti više
ponuđenih odgovora. Na grafikonu (Slika 32) možemo vidjeti da su tri učenika drugog razreda
zaokružila da su se osjećali dobro i ponosno, a svi su zaokružili da su se osjećali veselo,
uzbuđeno i iznenađeno. Slični su i rezultati učenika četvrtoga razreda. Samo su dva učenika
zaokružila da su se osjećali dobro, dok su svi zaokružili da su se osjećali veselo, uzbuđeno i
iznenađeno.
Na tvrdnju Za vrijeme sata smo surađivali svi učenici drugog i četvrtog razreda
zaokružili su da se potpuno slažu s tvrdnjom. Smatram da su učenici shvatili što je suradnja, a
to su na ovom satu i pokazali. Tijekom rada su se dogovarali, bili su aktivni i odgovorni, nije
bilo nikakvog sukoba niti ometanja drugih učenika te su strpljivo slušali jedni druge.
U trećem zadatku evaluacije učenici su trebali zaokružiti aktivnosti koje su im se najviše
svidjele na nastavi. Iz slike (Slika 33) možemo vidjeti da se učenicima drugog razreda najviše
svidjela igra Pokvarenog telefona, Gospodari pokreta i Škrinja s blagom, a zatim i priča Zvonac
Telefonac, Zapetljana užad i Igra uloga. Četvrtom razredu najviše se svidjela Škrinja s blagom.
Po dva učenika zaokružila su igru Pokvareni telefon, basna Kako su se jazavac i zec sudili te
igru Gospodari pokreta dok im se najmanje svidjela aktivnost Igra uloga i Kraj basne.
Zadovoljna sam rezultatima ovog zadatka. Iz grafikona (Slika 33) možemo zaključiti da se
učenici vole igrati jer je i jedan i drugi razred zaokružio da su im se najviše svidjele aktivnosti
u kojima su se igrali što sam i očekivala. Iako sam očekivala od četvrtoga razreda da će im i
Igra uloga biti jedna od najzanimljivijih, rezultati su pokazali suprotno, ali ne i razočaravajuće.
Prema odgovorima učenika sat je bio uspješan jer je svaka aktivnost odabrana bar jednom od
strane učenika.
012345
Do
bro
Loše
Po
no
sno
Ve
selo
Uzb
uđ
eno
Do
sad
no
Po
stiđ
eno
Važ
no
Izn
enađ
eno
Tužn
o
Up
laše
no
Po
vrije
đe
no
2. razred
012345
Do
bro
Loše
Po
no
sno
Ve
selo
Uzb
uđ
eno
Do
sad
no
Po
stiđ
eno
Važ
no
Izn
enađ
eno
Tužn
o
Up
laše
no
Po
vrije
đe
no
4. razred
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
58
Slika 33. Odgovori učenika na tvrdnju: Aktivnosti koje su mi se najviše svidjele su
Četvrto pitanje ovog evaluacijskog upitnika bilo je: Kada bi mogao nešto promijeniti s
današnjeg sata, što bi to bilo? Na ovo pitanje nije odgovorilo ukupno pet učenika ovog
kombiniranog odjela, a ostala tri učenika napisala su sljedeće:
To je basna.
Ništa! Sve je bilo dobro.
To bi bilo osmišljavanje kraja basne. (Učenici, osobna komunikacija, 3. lipnja 2015.)
Sve aktivnosti nisu išle redoslijedom kojim sam zamislila, nego sam ih morala
izmjenjivati. Neke su aktivnosti učenici odradili brže dok im je za neke ipak trebalo više
vremena. Budući da su neke aktivnosti radili zajedno, morala sam učenicima zadavati dodatne
nepredviđene zadatke kako bi i jedan i drugi razred završio u isto vrijeme i radili aktivnost koja
je bila zajednička. Na kraju samo mogu reći da sam jako zadovoljna svim provedenim
aktivnostima te da su učenici surađivali i sve zadatke ostvarili bez ikakve pomoći što znači da
su se osamostalili i shvatili bit suradničkog učenja.
0
1
2
3
4
IgraPokvareni
telefon
PričaZvonac
Telefonac
Zapetljanaužad
IgraGospodari
pokreta
Igra uloga Škrinja sblagom
2. razred
0
1
2
3
4
5
IgraPokvareni
telefon
Igra uloga BasnaKako su sejazavac izec sudili
IgraGospodari
pokreta
Kraj basne Škrinja sblagom
4. razred
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
59
7. ZAKLJUČAK
Tradicionalnom nastavom učenicima se onemogućuje aktivno sudjelovanje u procesu
učenja, učenici su povučeniji i ne stječu iskustva, vještine i sposobnosti koje im suvremena
nastava omogućuje. Nastavne strategije, metode i postupci trebaju biti usmjereni učeniku i
njihovom razvoju. Škola treba biti usmjerena na učenikove potrebe, omogućiti njihovo
slobodno i kreativno izražavanje, poslušati njihove želje, ideje i prijedloge. „Stoga je krajnje
vrijeme da se postave drugačiji temelji te da se prestanemo žaliti da učenici ne posjeduju
sposobnosti za timski rad, nego da ciljanim vježbama, razmišljanjima i postavljanjem pravila
djelujemo tako da učenici razviju te sposobnosti“ (Klippert, 2001, str. 30). U potpunosti se
slažem s Klippertom i budući da suradničko učenje smatram vrlo važnim, nastojat ću ga
primjenjivati i u budućoj praksi kad god je to moguće kako bih učenike pripremila za
cjeloživotno učenje jer uloga učitelja nije samo obrazovanje učenika nego i njihovo odgajanje.
Suradnja je važan aspekt ljudskog života. Ona se ne odnosi samo na život u školi, nego
na cijelu zajednicu i poboljšanje međuljudskih odnosa. Nauče li učenici surađivati u školi,
uvažavati različita stajališta, prihvaćati druge, to će im biti od pomoći u njihovom daljnjem
životu. Smatram da je suradnja bitna i za napredak društva te ju stoga treba poticati od samog
početka ljudskog života. Učitelji imaju veliku ulogu u tome jer u mlađoj školskoj dobi oni su
primjer svojim učenicima te su učenici često ogledalo svojih učitelja. Upravo zbog toga odlučila
sam provoditi suradničko učenje u školi kako bih učenicima ukazala na važnost suradnje i
potaknula ih na suradnju, a istovremeno utjecala i na razvoj njihovih socijalnih vještina.
Budući da sam dosadašnju praksu provodila u čistom odjelu, odlučila sam istraživanje
provesti u kombiniranom razrednom odjelu čije specifičnosti nisam dovoljno poznavala. S
obzirom na temu i na učeničko poznavanje pojma suradničkog učenja, problem akcijskog
istraživanja postavila sam u obliku pitanja: „Kako poboljšati suradničko učenje u
kombiniranom odjelu razredne nastave?“ Na osnovu istraživačkog problema postavila sam
sljedeće ciljeve: upoznavanje učenika s pojmom suradničkog učenja, poticanje učenika na
suradnju i uvažavanje različitih stajališta među njima, razvijanje pozitivnog stava o suradnji.
Prema postavljenim kriterijima (Tablica 1) smatram da su ciljevi akcijskog istraživanja
zadovoljeni što se najviše vidjelo na posljednjem susretu. U Igri uloga učenici su sami podijelili
uloge i riješili danu situaciju pri čemu im nije bila potrebna moja pomoć, kao niti u aktivnosti
Zapetljana užad. Veliki pomak tijekom aktivnosti vidio se u međusobnim odnosima učenika.
Na početku je bilo nesuglasica, odbijanja i nezadovoljstva učenja u paru i grupi, no već pred
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
60
kraj istraživanja učenici su rado učili jedni s drugima, sukoba među njima nije bilo, učenici su
uvažavali različita stajališta što je rezultiralo komunikacijom bez ometanja učenja drugih
učenika. Iz toga mogu zaključiti da su učenici razumjeli pojam suradničkog učenja i razvili
pozitivan stav o suradnji.
Akcijsko istraživanje provodila sam na satima hrvatskog jezika, matematike, prirode i
društva i likovne kulture te radionicama, integriranim danom i blok-satom. Aktivnosti nisam
planirala unaprijed nego u skladu s temama kojima smo se bavili. Tijekom provedbe
istraživanja, plan sam mijenjala i prilagođavala nastalim situacijama. Javljali su se i
nepredviđeni problemi u mom radu i radu učenika te sam ih ispravljala u skladu s
mogućnostima.
S obzirom da su učenici poznavali pojam suradnje mislila sam da neće biti problema
zbog učenja u paru i grupi, no vidjela sam da učenici nisu oduševljeni ovakvim načinom učenja.
Pomoću zanimljivih aktivnosti, učenici su postepeno prihvaćali suradničko učenje. Iz toga sam
zaključila da bi se suradničko učenje trebalo provoditi od početka školovanja, da svi učenici
mogu biti uspješni, ali ih je potrebno stalno poticati, da učenike treba navoditi da sami dođu do
rješenja problema te da je važno ozračje u kojemu uče. Suradničko učenje ima brojne prednosti,
a nedostataka tek nekoliko. To najbolje opisuje Eric Jensen (2003) koji je rekao: „Teško je naći
ijedan nedostatak!“
Na temelju praćenja aktivnosti učenika što sam ostvarila koristeći evaluacijske listiće,
učeničke radove i prezentacije te analizom videozapisa i fotografija smatram kako sam postigla
napredak u suradničkom učenju učenika i ukazala im na važnost međusobne suradnje što se
posebno moglo uočiti pred kraj provedbe akcijskog istraživanja. Nadam se da će učenici u svom
daljnjem učenju nastaviti aktivno surađivati i da će im ovakav oblik učenja biti omogućen jer
su kroz ovo istraživanje shvatili da učenje ne mora biti samostalno, nego da se ono može
ostvariti i u paru i u grupi.
Tema koju sam izabrala zaista je zahvalna jer mi je omogućila bolje upoznavanje rada
u kombiniranom odjelu. S obzirom na moje nepoznavanje specifičnosti nastave u
kombiniranom odjelu susrela sam se s brojnim teškoćama koje sam zahvaljujući savjetima
kritičke prijateljice ispravila i naučila kako se postaviti u kojoj situaciji i kako riješiti problem.
Smatram da rad u kombiniranom odjelu nije bauk te da ima svojih prednosti. Isto tako mislim
da bih ubuduće mogla uspješno voditi nastavu u ovakvom odjelu jer sam tijekom akcijskog
istraživanja dosta toga naučila.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
61
Provedenim istraživanjem sam zadovoljna iako mislim da bi se na ovoj temi trebalo još
raditi. Zahvaljujući ovom akcijskom istraživanju bogatija sam iskustvom i znanjem čime se
ponosim. Osim izmamljenih osmjeha na mom licu i licu učenika, ovo ću iskustvo pamtiti
tijekom cijelog života.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
62
8. SAŽETAK
Suradničko učenje potiče razvoj socijalnih vještina učenika i aktivno uključivanje učenika u
proces učenja. Takvo učenje učenike potiče na suradnju, zajedničko rješavanje problema,
međusobno uvažavanje mišljenja i razvoj kritičkog mišljenja. Svrha suradničkog učenja je
osloboditi učenike od straha, ohrabrivati ih, omogućiti kvalitetniju interakciju i stjecanje raznih
kompetencija.
Ciljevi ovog akcijskog istraživanja bili su upoznavanje učenika s pojmom suradničkog učenja,
poticanje učenika na suradnju i uvažavanje različitih stajališta među njima te razvijanje
pozitivnog stava o suradnji. Učenici su tijekom istraživanja bili aktivni, surađivali su i
pridržavali se pravila suradničkog učenja što je rezultiralo njihovim napretkom u tom području.
Ključne riječi: suradničko učenje, kombinirani odjeli, akcijsko istraživanje
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
63
9. LITERATURA
1. Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 8(1), 177-190.
2. Bognar, B. (2006). Kako procijeniti kvalitetu akcijskog istraživanja. Metodički ogledi,
13(1), 49-68.
3. Bognar, L. i Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
4. Brüning, L. i Saum, T. (2008). Suradničkim učenjem do uspješne nastave. Zagreb:
Naklada Kosinj
5. Cain, T. (2011). Pregled ciklusa akcijskog istraživanja. U Kovačević, D. i Ozorlić
Dominić, R. Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika (str. 27-
34). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
6. Čudina-Obradović, M. i Brajković, S. (2009). Integrirano poučavanje. Zagreb:
Biblioteka Korak po Korak
7. De Zan, I. (2005). Metodika nastave Prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.
8. Jensen, Eric (2003). Super-nastava. Zagreb: Educa.
9. Kadum-Bošnjak, S. (2012). Suradničko učenje. Metodički ogledi, 19(1), 181-199.
10. Klippert, H. (2001). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.
11. Kyriacou, C. (1995). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.
12. Livazović, G., Peko, A. i Sablić, M. (2006). Suradničko učenje u mlađoj školskoj dobi.
Život i škola, 52(15-16), 17-28.
13. Lučić, K. i Matijević, M. (2004). Nastava u kombiniranim odjelima. Zagreb. Školska
knjiga
14. Markowitz, A. (2011). Akcijska istraživanja učitelja u školi: drugačiji pogled. U
Kovačević, D. i Ozorlić Dominić, R. Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja
i nastavnika (str. 11-26). Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
15. Matijević, M. i Radovanović, D. (2011). Nastava usmjerena na učenika. Zagreb:
Školske novine.
16. Mattes, W. (2007). Nastavne metode, 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike.
Zagreb: Naklada Ljevak.
17. Munjiza, E., Peko, A. i Sablić, M. (2007). Projektno učenje. Osijek: Grafika d.o.o.
18. Peti-Stanić, A. i Velički, V. (2009). Jezične igre, za velike i male. Zagreb: Alfa
19. Petrović, Đ. (2010). Poticanje kreativnosti u kombiniranom razrednom odjelu. Život i
škola, 56(24), 267-281.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
64
20. Tot, D. (2010). Učeničke kompetencije i suvremena nastava. Odgojne znanosti, 12(1),
65-78.
21. Uzelac, M., Bognar, L. i Bagić, A. (1994). Budimo prijatelji. Zagreb: Slon.
22. Winter, R., i Munn-Giddings, C. (2001). A Handbook for Action Research in Health
and Socijal Care. London: Routledge.
23. Živković, Ž. i Brajković, S. (2002). Slagalica, 101 suradnička igra. Đakovo: Tempo
d.o.o.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
65
10. PRILOZI
Prilog 1. Anketni upitnik za učenike
1. Družim se sa svim učenicima iz razreda.
Da Ne
2. U školi nas uče da pomažemo jedni drugima.
Da Ne
3. Na nastavi mogu reći što mislim.
Da Ne
4. Volim se javljati i odgovarati na postavljena pitanja.
Da Ne
5. U školi se koristimo enciklopedijama, internetom, člancima iz novina, pokusima…..
Da Ponekad Ne
6. Može li se učiti kroz igru?
Da Ponekad Ne
7. Jeste li ikada čuli za riječ suradnja?
Da Ne
8. Učite li vi zajedno?
Da Ponekad Ne
Pažljivo
pročitaj
zadatak i
zaokruži
svoj
odgovor.
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
66
9. Na nastavi učimo u paru.
Da Ponekad Ne
10. Na nastavi učimo u grupama.
Da Ponekad Ne
11. Biste li željeli učiti u paru i grupama?
Da Ponekad Ne
12. Jeste li ikada čuli za suradničko učenje?
Da Ne
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
67
Prilog 2. Kakvo je danas vrijeme
Marija Zeba, Suradničko učenje u kombiniranom odjelu razredne nastave
69
Prilog 4. Evaluacijski listić (Likertova skala)
Recommended