View
119
Download
9
Category
Preview:
DESCRIPTION
Prezentacija iz kulturnog turizma
Citation preview
˝GLAVNE ZNAČAJKE
KULTURNOG TURIZMA˝
1. TEMATSKA JEDINICA
1. KULTURNI TURIZAM
2. KULTURA
3. KULTURNA BAŠTINA
4. KULTURNO ILI NASLIJEĐENO DOBRO
5. KULTURNI TURISTIČKI PROIZVOD
6. MEĐUZAVISNOST KULTURE I TURIZMA
7. ODNOS KULTURNOG TURIZMA I GLOBALIZACIJE
1. KULTURNI TURIZAM
Posljednje desetljeće dolazi do proširivanje ponude i
potražnje slijedom potrebe zadovoljavanja turista i
ostvarivanja odgovarajućih ekonomskih učinaka.
Kulturni turizam – iznimno složeni specifični oblik
turizma
Već u samoj definiciji turizma imanentno je putovanje u
svrhu odmora i psihofizičke rekreacije te upoznavanje
drugih područja, kultura i civilizacija.
Segment kulture oduvijek je bio značajni predmet
turističkog interesa
Kulturni turizam uključuje dimenziju fizičkog
posjećivanja kulturnim institucijama te dimenziju
sveobuhvatnog kulturnog kontakta turista s lokalnim
stanovništvom
Termin kulturni turizam pojavljuje se 1969. godine na kongresu ICOMOS-a (International Council on Monuments and Sites)
Problemi i razlike u definiranju kulturnog turizma proizlaze iz razlika definicija kulture u pojedinim zemljama, te upravljanja kulturnim resursima kao i iz pokušaja definiranja korisnika- turiste u kulturnom turizmu.
Ne postoji jedinstvena definicija
Kulturni turizam, turizam baštine, turizam kulturne baštine, baštinski turizam, povijesni turizam…?
– Pojam kulturni turizam uglavnom se primjenjuje na
putovanja koja uključuju posjete kulturnim resursima
neovisno o početnim motivima, a kroz kretanje ljudi izvan
njihovog uobičajenog mjesta stanovanja
– Kulturni turizam sadržava edukativni element, ali i
zabavno iskustvo
– Kulturna motivacija je sekundarni, a ne primarni motiv
– Preduvjeti za razvoj kulturnog turizma destinacije su
kritična masa sličnih ili s kulturom kompatibilnih atrakcija,
postojeći imidž destinacije, turistička atraktivnost
destinacije te već dostignuti turistički promet u destinaciji
– Kulturni turizam je teže razviti tamo gdje je turistička
aktivnost slaba
Dva pristupa u definiranju kulturnog turizma:
Prvi pristup
• se orijentira na spomenike i predjele opisivanjem vrsta privlačnosti koje posjećuju turisti u kulturnom turizmu i jasno se odnosi na kulturu kao proizvod.
• Taj je pristup vrlo koristan za kvantitativno istraživanje, jer je relativno lako identificirati, brojiti i intervjuirati posjetitelje. Međutim, taj pristup može dati nejasnu sliku aktivnosti i motivacija turista jer se usmjerava na analize pojedinih predjela.
• Područja ili privlačnosti koja se smatraju motivima u kulturnom turizmu: arheološka područja, muzeji i galerije, arhitektura, umjetnost, skulpture, zanati, festivali, događaji, glazba, ples, drama, opera, filmovi, jezične i književne studije, ture i događaji, vjerski festivali, hodočašća, cjelokupna kultura i subkultura.
• Te su privlačnosti jasno usmjerene na koncept kulturnog turizma u kojem je prisutno korištenje kulture kao proizvoda, u čemu nema aktivnog uključivanja u kulturu kao proces.
DRUGI PRISTUP
• pristup je više konceptualnog karaktera u
kojem se kulturni turizam opisuje prema
motivima i značenju koja su vezana za
aktivnosti u kulturnom turizmu koji
obuhvaća sve oblike putovanja u kojima
turisti uče o povijesti i naslijeđu drugih ili
njihovom suvremenom načinu života i
mišljenja. Turisti uče o procesu drugih
kultura i zato se konceptualna definicija
jasnije temelji na kulturi kao procesu.
• Konceptualna definicija • „Kulturni turizam obuhvaća sva putovanja van mjesta
boravišta koja uključuju kulturne atrakcije sa namjerom prikupljanja novih informacija i stjecanje iskustva kako bi zadovoljili svoju kulturnu potrebu.” (ATLAS)
• Tehnička definicija • „Kulturni turizam obuhvaća sva putovanja koja
uključuju specifične kulturne atrakcije poput povijesnih predjela, umjetničke i kulturne manifestacije, umjetnost i drama van mjesta boravišta.”(ATLAS)
KOJA JE NAJVAŽNIJA RAZLIKA IZMEĐU KONCEPTUALNE I
TEHNIČKE DEFINICIJE?
Definicije kulturnog turizma sa
različitih stajališta
a) sa stajališta kulturnog
turista (potražnje)
- motivacijske definicije
- doživljajne definicije
b) sa stajališta kulturnog
turizma (ponude)
- tehničke definicije
A) definicije sa stajališta kulturnog turista Ad. 1. motivacijske definicije
1985.g. Svjetska turistička organizacija definirala je kulturni turizam kao putovanja motivirana kulturom poput studijskih, kazališnih i kulturnih tura, putovanja na festivale i slična događanja, posjete povijesnim lokalitetima i spomenicima, putovanja kako bi se proučavala priroda, folklor ili umjetnost te hodočašća.
1995.g. Silberberg:”… putovanja osoba izvan stalnog mjesta boravka motivirana u potpunosti ili djelomično interesom za povijesno, umjetničko ili znanstveno nasljeđe društvene zajednice, regije, grupe ili institucije.”
1999.g. Richards:”Kulturni turizam označava kretanje ljudi uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihova mjesta stanovanja s namjerom prikupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe.”
Kritika motivacijskih definicija?
Ad. 2. doživljajne definicije
ATLAS definira kulturni turizam kao sva putovanja koja uključuju posjete kulturnim atrakcijama izvan stalnog mjesta boravka s ciljem stjecanja novih znanja i doživljaja koja zadovoljavaju kulturne potrebe pojedinaca.
1996.g. Stebbins definira kulturni turizam kao:”… turizam zasnovan na potrazi i sudjelovanju u novim i dubokim kulturnim iskustvima koje mogu biti estetske, emocionalne, intelektualne ili psihološke prirode.”
1991.g. Fridgen je identificirao iskustvo kulturnog turista, konstatirajući da turist najčešće može isusiti onaj dio kulture koji se prezentira i za koji plaća, budući da turist najčešće ostaje u tom području kratko vrijeme, tako da ustvari iskusi umjetni odraz stvarne kulture.
Kritika doživljajnih definicija?
B) definicije sa stajališta kulturnog turizma
Ad.1. tehničke definicije
Lord je 1993. godine je za potrebe planiranja kulturnog turizma u Kanadi razlikovao:
Instutucije (muzeje, galerije, povijesne lokalitete, kazališta, koncertne dvorane i sl.)
Naslijeđe i stil života (povijesni gradovi i četvrti, ulice, spomenici, običaji, jezici, gastronomija)
Događanja (festivali, sajmovi, izložbe, natjecanja, i sl.
Australski Bureau for Tourism Research 1997. godine je klasificirao elemente na obrazovne i zabavne na način da u:
- glavne i ključne uvrštava lokalitete kulture Aboridžina, galerije i muzeje, klasičnu glazbu, primijenjenu umjetnost, ples, festivale, kazališta, lokalnu povijest…
- Sekundarne ubraja botaničke vrtove, kabaree, kina, parkove, tematske parkove, popularnu muziku i zoološke vrtove – koji ujedno odražavaju stil i način života te sadrže više zabavnih od obrazovnih elemenata
Da li su nam potrebne sve definicije, doživljajne, motivacijske i tehničke
ili nisu?
Ostale definicije
- ICOMOS definira kulturni turizam kao oblik
turizma čija je svrha, između ostalog, otkrivanje
spomenika i lokaliteta. On ima pozitivne učinke na
njih utoliko što pridonosi njihovu održavanju i
očuvanju. Taj oblik turizma zapravo opravdava
napore koje to održavanje i očuvanje zahtijeva od
ljudske zajednice zbog socio-kulturne i
ekonomske dobrobiti koju donose stanovništvu.
- 1998.g. Keillor Garrison u Bijeloj kući na
konferenciji je izjavio:”Ne trebamo
razmišljati o kulturnom turizmu jer u
stvarnosti druga vrsta turizma i ne postoji.
To je bit turizma… Ljudi ne dolaze u
Ameriku zbog naših hotela ili mogućnosti
rekreacije… Oni dolaze zbog naše kulture:
visoke kulture, niske kulture, srednje
kulture, lijeve, desne, stvarne ili
zamišljene – dolaze vidjeti Ameriku”
2. KULTURA
Kultura je stara koliko i društvo
Antropološki pristup definiranja kulture
Edward Burnett Taylor, 1871.g. – tvorac antropološkog koncepta u knjizi Primitivna kultura navodi:”Kultura ili civilizacija, uzeta u njezinom širokom etnografskom smislu jest kompleksna cjelina koja obuhvaća znanje, vjeru, umjetnost, moral, pravo, običaje i sve druge sposobnosti i navike što ih je čovjek stekao kao pripadnik društva.”
• Richards, 2003.g. :”Kulturu čine proizvodi,
ali i procesi koji uključuju ideje i način
života”
Razumijevanje kulture kao proizvoda i procesa:
• Kao proces kultura proizlazi iz antropologije i
sociologije koje kulturu shvaćaju kao pravila
ponašanja ugrađenih u pojedine grupe ili slojeve.
• Kultura kao proizvod označava društveno područje
proizvodnje u kojem ljudi osmišljavaju sebe i svoj
život u kreativnom radu čija se vrijednost potvrđuje
na tržištu.
Da li je kultura
statičan ili
dinamičan model?
Kultura je dinamičan model, fenomen koji
se konstantno razvija
Schouten:”… kultura je fenomen koji se
konstantno razvija, to je živući identitet.
Ona je dinamičan model, a pokušamo li je
ukalupiti u statičan oblik, prestat će
postojati kao izvor inspiracije.”
I turizam i kultura su dinamične pojave koje
se kontinuirano mijenjaju.
Razumijevanje kulture u turizmu
Kultura u odnosu na turizam predstavlja ukupnost
materijalnih i duhovnih vrijednosti u oblasti
turizma te stupanj čovjekova poznavanja tih
rezultata, što uključuje u sebi poglede, rizike,
ponašanje ljudi, bilo turista, bilo nositelja
turističkih usluga svih vrsta
Moraju se uzeti u obzir svi sudionici koji se javljaju u turizmu
U kulturnom kontaktu važno je razlikovati lokalno stanovništvo i njegovu kulturu, turiste i turističku kulturu (zajedničku većini turista), rezidualnu kulturu (jedinstvenu za svako turističko tržište), turističke djelatnike (koji pružaju usluge turistima i djeluju kao posrednici između domaće i gostujuće populacije), njihovu menadžersku i poslovnu kulturu itd.
Lokalna i turistička kultura u odnosu na rezidualnu kulturu
Dva aspekta kulture koji spadaju među
glavne faktore pojave i razvoja
turističkog fenomena:
1. Aspekt subjektivne kulture
Interkulturacija – spontano obogaćivanje
osobne kulture pojedinaca
Akulturacija – obogaćivanje kulture pojedinca
kroz susrete različitih kultura turista i turističkih
djelatnika pa i ukupnog domicilnog pučanstva
2. Aspekt objektivne kulture
O njima ovisi turistička privlačnost
Njihova vrijednost povećava vrijednost
turističke ponude
• Uloga turizma u razvoju postojećih i novih oblika kulture
može se pojednostavljeno svesti na sljedeće osnovne teze:
Turizam razvija subjektivnu kulturu pojedinaca
Stvara nove oblike i tipove subjektivne kulture pa i specifičnu turističku
kulturu
Aktivira različite elemente objektivne kulture (spomenici, gastronomija,
etnografija)
Turizam postaje masovni kulturni pokret
Turisti su značajni promotori kulture svoje zemlje
Uključenje u turizam pospješuje razvoj ličnosti širenjem kulturnog
horizonta
Turizam obogaćuje životna iskustva i kompenzira manjkavosti
obrazovanja i odgoja
Promiče proces integracije ali i nacionalne afirmacije kultura
Intenzivira kulturnu razmjenu među narodima
Razvija tzv. forme inkulturacije i akulturacije
Razvija kulturu putovanja i kulturu odmaranja
Potpomaže turističko-kulturni odgoj mladeži i drugih socijalnih skupina
turista
Potiče i širi kulturu i turistički odgoj lokalnog pučanstva
Utječe na otkrivanje, sanaciju, revitalizaciju i popularizaciju kulturnog
blaga
Promovira forme kulturnog i nacionalnog identiteta
Neposredno stvara nova kulturno-turistička dobra
Turistička kultura
Skup i stupanj navika spoznaja i postupaka koji
osposobljavaju čovjeka da se vlada i snalazi u
odnosima i pojavama što nastaju i nameću se
putovanjem te boravkom u turističke svrhe
Promatra se kroz tri aspekta:
1. Kultura putovanja – u sebe uključuje intenzitet
doživljavanja novih prirodnih i kulturnih
ambijenata uz razvijanje želje za upoznavanjem
bogatstva i raznolikosti u kojima svijet živi
2. Kultura odmaranja – sadržava množinu
rekreativnih i kulturnih programa te planiranih
sadržaja u okviru aktivnog korištenja slobodnog
vremena u turizmu
3. Kultura poslovanja u turizmu – predstavlja
postojanost znanja koja će biti u mogućnosti
organizirati brojne čimbenike turističke potražnje
te kreirati kompleks turističke ponude
3. KULTURNA BAŠTINA
UNESCO, 1972.g. :”Kulturna baština odnosi se na
spomenike, skupine građevina i lokaliteta koji imaju
povijesnu, estetsku, arheološku, znanstvenu,
etnološku ili antropološku vrijednost.
Tri su glavne komponentne Konvencije pri definiranju
kulturne baštine: spomenici, skupine građevina i lokaliteti
ICOMOS smatra baštinu kao:”…širok koncept koji
uključuje prirodno i kulturno okružje… krajolike,
povijesna mjesta, lokalitete i izgrađenu okolicu, kao i
bioraznolikost, prošlu i kontinuiranu kulturnu praksu,
znanja i živuća iskustva.”
Široki koncept koji uključuje materijalna dobra, kao što su prirodna i kulturna okolina, krajobraz u okruženju, povijesna mjesta i izgrađena okolina, jednako kao i nematerijalna dobra, kao što su zbirke, prijašnji i sadašnji kulturni običaji, znanje i živo iskustvo.
Navedena dobra su prepoznata i zaštićena zbog njihove vrijednosti za širu zajednicu, a ne zbog njihove vrijednosti kao turističke atrakcije
U trenutku prepoznavanja naslijeđenih dobara, rijetko se razmišlja o njihovom turističkom potencijalu.
Jedan od paradoksa kulturnog turizma je da baštinom upravljaju menadžeri kulturne baštine.
Kulturnim i naslijeđenim dobrima služe se različite grupe korisnika, uključujući i turiste.
Interesi turizma i menadžmenta kulturne baštine često se ne slažu.
4. KULTURNO ILI NASLIJEĐENO DOBRO
UNESCO pod kulturnim dobrom podrazumijeva predmete koji su izraz ili svjedočanstvo ljudskog stvaralaštva ili prirodne evolucije, a predstavljaju povijesna, umjetnička, znanstvena ili tehnička vrijednost i interes iz područja: zoologije, botanike, geologije, arheološki i etnološki predmeti i dokumentacija, predmeti iz područja likovne, dekorativne i primijenjene umjetnosti, književna, glazbena, fotografska i filmska djela te arhive i dokumenti.
KULTURNO ili NASLIJEĐENO DOBRO predstavlja neupotrebljivo sirovo dobro, koje je prepoznato po svojoj suštinskoj vrijednosti.
5. KULTURNI TURISTIČKI
PROIZVOD
KULTURNI TURISTIČKI PROIZVOD
predstavlja dobro koje je transformirano i
pogodno za potrošnju, posebno za turističku
potrošnju.
Složenost kulturnog proizvoda proizlazi iz glavnih komponenti (Middleton i Clark): kvaliteta promotivnog materijala, informacije na web stranicama koje utječu na prva očekivanja turista od posjeta određenoj atrakciji, zatim prva vizualna impresija, pristup atrakciji, fizički izgled, ambijent, privlačnost ulaza u atrakciju, izlaganje, prezentacija i interpretacija…
Karakteristike kulturno-turističkog proizvoda
Tko čini proizvod kulturnog turizma?
Proizvod kulturnog turizma je dio destinacijskog proizvoda
6. MEĐUZAVISNOST
KULTURE I TURIZMA
Kultura izravno utječe na turizam, ali i turizam sve više utječe na kulturu koja postaje važan motiv turističkih putovanja
Turizam i kultura se međusobno isprepliću
Ključno je pitanje u odnosu kulture i turizma do koje mjere stanovništvo održava kontrolu nad vlastitom kulturom i proizvodima koji iz nje proizlaze, čija se kultura prodaje i komu.
Kulturni se turizam često razvija iz političkih i gospodarskih razloga koji nemaju mnogo veze s lokalnim stanovništvom
• Williams (1983), je konstatirao,
kultura je jedna od dvije ili tri najsloženijih riječi u engleskom jeziku.
Kada se dva pojma „kultura” i „turizam” spoje zajedno, problem
definiranja se multiplicira.
Sociokulturne koristi i štete utjecaja turizma na kulturu
Sociokulturne koristi:
-Povećanje općeg nivoa obrazovanja
-Promovira mir i razumijevanje
-Ukida: jezične barijere, sociokulturne barijere,
klasne razlike, rasne predrasude, političke razlike,
religijske razlike…
-Unapređuje: zaštitu naslijeđa i tradicije, podiže
vrijednost vlastite i tuđe kulture
Sociokulturni troškovi ili štete:
-Nerazumijevanje i sukobi
-Generira stereotipe
-Ksenofobiju
-Socijalna polucija
-Komercijalizacija kulture, religije i umjetnosti
-Demonstracioni efekt
-Razara obitelji
-Prostitucija, sukobi, krimina
Koristi turizma od kulture i koristi kulture od turizma
Koristi turizma od kulture:
-Podiže se osnovni proizvod/imidž destinacije
-Povećava se potrošnja i duljina boravka
-Povećava se zadovoljstvo boravkom
-Stimulira se ponovni posjet
-Stimulira se lokalna i regionalna potražnja
-Otvaraju se novi tržišni segmenti
Koristi kulture od turizma:
-Dodatni izvor prihoda
-Investicijski kapital
-Proširenje tržišta/novi segmenti posjetitelja
-Razvijanje profesionalnog upravljanja i
marketinga
-Bolja kontrola nad korištenjem kulturnih resursa
-Bolji imidž kulture među lokalnim stanovništvom
Izazov kulturnog turizma je pronaći ravnotežu između turizma i kulturnog naslijeđa- tj. između potražnje koje preferiraju turisti i očuvanja suštinskih vrijednosti koje zagovara menadžment kulturne baštine.
S vremenom je došlo do sukoba ta dva sektora- menadžmenta turizma i menadžmenta kulturne baštine.
Njihove aktivnosti se odvijaju paralelno, a ne u partnerskom odnosu, kombinirano s nepoznavanjem potreba onog drugog, te sumnjom u njegove motive.
Integracija i partnerstvo između
menadžmenta turizma i kulturne baštine se može postići samo ako svaka strana razvije razumijevanje za onu drugu stranu, u smislu shvaćanja baštine, procjene i načina na
koji je želi koristiti.
Situacija danas?
Turizam i baština imaju neke
zajedničke karakteristike, ali su
im ciljevi u osnovi vrlo različiti
Zajedničke karakteristike:
1. I turizam i baština namijenjeni su
posjetiteljima
2. I turizam i baština svoj odnos
prema posjetiteljima temelje na
resursima
3. Osnova ponude je duhovni
doživljaj
• Za razvoj kulturnog turizma
nužna je koordinacija kulturnog
i turističkog sektora na
nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini.
• Izostanak koordinacije?
• Stanje u Hrvatskoj?
• Upravljanje razvojem
kulturnog turizma
• Tko upravlja razvojem
kulturnog turizma u
destinaciji?
• Ostvarivanje konkurentske
prednosti kulturnim turizmom
U travnju 2013.g., Vlada Republike Hrvatske je usvojila Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine u kojoj su naglašene dominantne grupe proizvoda za Republiku Hrvatsku. Time se naglašava uloga i važnost razvoja selektivnih oblika turizma Republike Hrvatske.
Sunce i more Nautički turizam Poslovni turizam Kulturni turizam
•Dominantni selektivni oblici turizma prema Strategiji razvoja hrvatskoh turizma do 2020. godine:
Hrvatska je u 2020. godini globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivot, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.
VIZIJA RAZVOJA
HRVATSKOG TURIZMA
2020. GODINE
Prema Strategiji prioritetne aktivnosti za razvoj proizvoda
kulturnog turizma su:
- Izrada Akcijskog plana razvoja kulturnog turizma u suradnji
Ministarstva kulture, Ministarstva turizma i sustava turističkih
zajednica
- Ulaganje u prepoznatljivost niza visokoatraktivnih pojedinačnih
kulturnih atrakcija (npr. UNESCO lokaliteti, arheološki nalazi,
dvorci;)
- Uspostava suvremenih centara za posjetitelje uz ključne atrakcije
- Identifikacija mogućnosti razvoja novih događanja s potencijalom
međunarodne prepoznatljivosti i gradnje imidža destinacija
- Poticanje razvoja kulturnih tematskih cesta i putova (npr. povijesne
ceste, putovi UNESCO baštine, vjerski putovi), a što podrazumijeva i
jasne razvojne kriterije i sustave upravljanja
7. ODNOS KULTURNOG TURIZMA I GLOBALIZACIJE
Beck:” Globalizacija je proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i političkog djelovanja koji nadmašuje granice nacionalnih država.”
Kritike globalizacije?
Da li je globalizacija pozitivna ili negativna?
Da li je globalizaciju moguće izbjeći?
Odnos turizma i globalizacije?
Turizam kao pojava potiče globalizaciju.
Povećanje broja putnika
Rast broja putnika prema WTO-u
Godina Broj putnika
1950.g.
1970.g.
1997.g.
2010.g.
2020.g.
25 miliona
70 miliona
617 miliona
1 bilion
1,6 bilion
Trendovi na turističkom tržištu u Hrvatskoj
2008. g.- 2013. g.
Turisti
Broj turista
Prosječna
godišnja
stopa
Udio
2008.g. 2009.g. 2010.g. 2011.g. 2012.g.
2008.-
2012. 2012.g.
Domaći 1.845.702 1.576.694 1.493.374 1.529.003 1.465.756 -5,6% 12,4%
Strani 9.415.105 8.693.796 9.110.742 9.926.674 10.369.219 2,4% 87,6%
Ukupno 11.260.807 10.270.490 10.604.116 11.455.677 11.834.975 1,3% 100,0%
Prvih 10 turističkih destinacija na svijetu prema dolascima i prihodima
Rang
Destinacija
Dolasci u mil.
2010. 2011.
Indeks 2011/2010
%
Prihod u mil. USD
2010. 2011.
Index 2011/2010
%
1 Francuska 77 80 3,0 103 116 12,3
2 SAD 60 62 4,2 52 60 8,06
3 Kina 55 57 3,4 46 54 10,1
4 Španjolska 53 56 7,1 46 48 5,8
5 Italija 44 46 5,7 39 43 5,6
6 Turska 27 29 8,7 25 39 6,7
7 Velika Britanija 28 29 3,2 32 36 6,9
8 Njemačka 27 28 5,5 30 31 6,2
9 Malazija 25 25 0,6 28 - -
10 Meksiko 23 23 0,5 22 28 25
MEĐUNARODNI DOLASCI TURISTA PREMA MAKROREGIJAMA 2005-2011.
Makroregija Međunarodni dolasci u milionima 2005 2008 2009 2010 2011
Indeks %
10/09 11/09
Struktura
2011.
Pros. god.
stopa % 05-11.
Svijet 798 916 882 940 983 6,4 4,6 100 3,5
Europa 439 485 461 476 504 2,8 6,2 51,3 2,3
Azija i Pacifik 153 184 181 204 217 12,9 6,1 22,1 5,9
Sjeverna i južna Amerika
133 147 140 150 15 6,4 3,9 15,9 2,7
Afrika 35 44 46 49 50 8,5 0,9 5,1 6,3
Bliski Istok 36 55 53 60 6 14,2 -8 5,6 7,3
Prema UNWTO
– Kultura kao primarni motiv putovanja uključuje 3-4% svjetskog turističkog tržišta
– Ali, kultura kao sekundarna ili terciajarna motivacija obuhvaća čak 37% svjetskih turističkih putovanja
PREMA PRETHODNO IZVRŠENIM ANALIZAMA TO ZNAČI:
SVJETSKO TRŽIŠTE (2011. g.) – 30-40 mil. putnika su primarno motivirani
kulturom – 363 mil. putnika su uključili kulturu u svoja
putovanja
HRVATSKA (2012. g.) – 350 000 – 470 000 putnika su primarno
motivirani kulturom – 4,4 mil. putnika su uključili kulturu u svoje
putovanje
Temeljem prethodno iznesenih brojeva pitanje je: Da li se turizam u turističkoj destinaciji može razvijati samo na temelju kulturno-turističkog proizvoda?
• TURISTIČKO TRŽIŠTE U UVJETIMA GLOBALIZACIJE
• Obilježja turističke
potražnje:
1. fragmentacija godišnjih
odmora
2. sve više nezavisnih –
individualnih turista nasuprot
masovnom turizmu
3. novi tipovi odmora i specijalnih
interesa – turističkih proizvoda
zabava, obrazovanje, istraživanje
na turističkoj destinaciji
4. turist sve više razmišlja o
kvaliteti
5. sve su iskusniji, obrazovaniji i
bolje informiraniji turisti
6. turisti osjećaju sve veću
potrebu za promjenama
7. turisti osjećaju sve veću
potrebu za većom pažnjom i
komunikacijom sa domaćinom za
vrijeme odmora
8. turist traži aktivan i uzbudljiv
odmor
• Obilježja turističke
ponude:
1. koncetracija gospodarskih
subjekata, smještajnih kapaciteta
i cjelokupne ponude na turističkoj
destinaciji
2. informatičke tehnologije
stvaraju nove mogućnosti u
komunikaciji sa potencijalnim
turistima i istraživanjem njihovih
potreba
3. brzina, komfor, i cijena
prijevoza omogućava veću
mobilnost turista
4. kreiranje novih turističkih
proizvoda u cilju zadovoljenja
turističkih potreba suvremenog
turista
Čimbenici poticanja
globalizacijskih procesa u
turizmu:
43% podjednako promjene
turističke potražnje i ponude
52% promjene turističke
potražnje
5% promjene turističke ponude
Usporedba između turističkih potrošača
“jučer” i “danas”
Turistički potrošači “jučer” Turistički potrošači “danas”
Neiskusni Iskusni
Neupućeni Upućeni
Homogeni Heterogeni
Isplanirani Spontani
Predvidivi Nepredvidivi
Željni odmora Uz odmor traže i druge sadržaje
Putuju u skupini Individualci
Bježe od svakodnevnice Upotpunjavaju svakodnevnicu
novim doživljajima
ovisni neovisni
Međuodnos turizma i globalizacije
TURIZAM GLOBALIZACIJA
Kretanje populacije (turisti,
zaposlenici u turističkoj industriji)
Kretanje populacija (imigracija i
slično)
Kretanje ideja (nove kulturne
vrijednosti)
Kretanje ideja (nove tehnologije i
slično)
Kretanje kapitala (inovacije u
turističkoj industriji, inozemna
ulaganja, dobit)
Kretanje kapitala (ubrzano
kretanje)
Potreba širenja novih tehnologija
(otvoreni prodor)
Spore nove tehnologije
Stare civilizacije (ograničenja
pojedinih društvenih skupina)
Vremensko-prostorna
kompresija
Snažan rast u proteklih 100
godina
Vremensko-prostorna
kompresija
Putovanje za svakog, razvoj
svjetske turističke kulture
Svjetska turistička kultura
Turizmu je potrebna lokalna
kultura ili imidž (diferencijacija
između pojedinih destinacija)
Svjetska kultura
Globalizacija u kulturnom turizmu sa aspekta globalizacije u kulturi
sa aspekta globalizacije u turizmu
Globalizacija uključuje globalizaciju kulture
Za razliku od globalizacije koja briše granice, kultura ima određene granice
Kulturni turizam kao sredstvo ostvarivanja autentičnosti na turističkom tržištu
Kulturni turizam je sastavni dio turizma
U procesu globalizacije sve se više ističe očuvanje kulturnog identiteta, kulturne baštine, običaja, tradicije…, a kulturni turizam upravo sve navedeno može pretvoriti u predmete potrošnje.
Negativni utjecaji:
• Komercijalizacija kulture
• Promicanje glumljene autentičnosti
• Izazivanje društvenog konflikta
• Izazivanje kulturnog paradoksa
• Sukob vrijednosti
• Nesporazum
• Stereotipizacija
Pozitivni utjecaji:
• Očuvanje i oživljavanje lokalnih tradicionalnih obrta, običaja…
• Obnavljanje i očuvanje kulturno-povijesnih spomenika, zgrada, mjesta…
• Očuvanje područja visokih prirodnih ljepota poput nacionalnih parkova
• Jačanje kulturnog identiteta
• Uz odgovarajući menadžment kulturni turizam kao metoda razvoja može pomoći nerazvijenim i slabo razvijenim zemljama
HVALA NA PAŽNJI
Recommended