Imovinske štete

Imovinske štete

IMOVINSKI RIZICI

• Odnose se na svu pokretnu i nepokretnu imovinu kojoj prijeti uništenje ili oštećenje od različitih opasnosti (vatra, oluja, udar groma, lom, poplava, izljev vode, montažni i građevinski rizici, itd.)

▪ Rizik odgovornosti

Od kakvih se šteta osiguravamo?

– Direktna materijalna šteta

– Indirektna šteta ili posljedična šteta

– Posebni troškovi kao vrsta indirektne štete

Ugovaranje osiguranja

• Kod ugovaranja osiguranja treba obratiti pažnju na sljedeće stvari:

• Što se sve osigurava• Uz osnovne rizike koje dopunske rizike

osigurati• Na koju vrijednost osigurati (način

osiguranja)

Izbor načina osiguranja

Osiguratelji osnovno osiguranje od rizika požara danas na tržištu nude u nekoliko oblika ili načina:– na stvarnu vrijednost, – novu vrijednost, – ugovorenu vrijednost, – sporazumno utvrđenu vrijednost prvog rizika.

Osiguranje na sadašnju ili stvarnu vrijednost

• Svota osiguranja bi trebala biti sadašnja vrijednost predmeta osiguranja, a ne nabavna vrijednost, jer je u potencijalnoj naknadi štete i ukupna obveza osiguratelja limitirana u visini sadašnje vrijednosti predmeta osiguranja u trenutku nastanka štete.

• Mogući problemi kod osiguranja od rizika požara nastaju kod utvrđivanja stvarne vrijednosti predmeta osiguranja u trenutku nastanka štete zbog godina starosti, promjenjivih tržnih faktora od utjecaja na vrijednost predmeta osiguranja te općeg stanja osiguranih objekata ili što je najgore nerealnih knjigovodstvenih podataka

Osiguranje na Novu vrijednost

• Je primjer odstupanja od “načela naknade štete”, vrlo privlačnog oblika osiguranja zbog same naknade štete, i to za osiguranike koji imaju objekte ili opremu čija je stvarna vrijednost značajnije odstupa od novonabavne vrijednosti, ali za to treba platiti dodatnu premiju

• Pogodnosti ovog osiguranju su što nema odbitka amortizacije u situaciji nastale totalne ili djelomične štete

• Osiguranje na novu vrijednost traži i procjenu nove vrijednosti prije početka osiguranja, a to se ponekad radi svake godine.

• Što znači osiguranje na novu vrijednost? • Prvenstveno to da će osiguranik u slučaju totalne

štete biti ponuđena naknada prema cijenama izgradnje na dan nastanka štete za objekt iste kvalitete i istih karakteristika.

Što znači izbor načina osiguranja?

• Načini osiguranja ili izbor jednog od načina osiguranja od rizika požara je svojevrsno upravljanje rizikom, visinom premije i naknade koja se iz tog osiguranja dobiva.

• Da li plaćati premiju na novonabavnu vrijednost za objekte i opremu koji vrijede daleko manje, uz istovremeno izdvajanje sredstava za amortizaciju i biti svjestan toga da šteta možda nikad neće nastati?

Naknada iz osiguranja

• Ugovor o osiguranju imovinskih rizika je ugovor o naknadi štete

• Da bi šteta bila plativa, mora se nepobitno utvrditi uzrok nastanka štete, čime će se dokazati i je li nastala šteta pokrivena osiguranjem ili nije.

• Ako se utvrdi da se uzrok nastale štete nalazi unutar opisanih osiguranih opasnosti iz uvjeta za osiguranje, šteta će biti plativa.

• Kod all risks osiguranja uzrok nastale štete ne smije se nalaziti u isključenjima iz osiguranja

• Ključni elementi kod ugovaranja osiguranja su ispravno utvrđena svota osiguranja, obuhvat svih predmeta osiguranja i izbor odgovarajućeg načina osiguranja, jer oni će se neposredno reflektirati i na samu naknadu iz osiguranja.

• Ostvarenjem neke od osiguranih opasnosti iz ugovora o osiguranju dolazi do nastanka štete koja može biti materijalne i nematerijalne prirode.

• Neimovinska šteta je zakonom definirana kao posljedica povrede prava osobnosti [1], a pod njima se podrazumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i drugo. [1] ZOO,čl.19.st.2

•

• pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i drugo.

• Zakon[1] je regulirao i pravo na pravičnu novčanu naknadu pravne osobe za pretrpljenu neimovinsku štetu kao bitnu novinu [1] ZOO, čl.1100 st.3., čl. 346 st. 1.

Proces procjene i likvidacije šteta

• U procesu procjene i likvidacije šteta moramo razlikovati pojmove štete, odštete i naknade iz osiguranja.

• Pod odštetom se podrazumijeva dio štete za koju prema uvjetima za osiguranje postoji obveza osiguratelja.

• Naknada je iznos koji će biti plaćen osiguraniku nastankom osiguranog slučaja i ovisan je od načina na koji je pojedino osiguranje ugovoreno.

• Naknada je u pravilu manja od odštete.

Temeljni principi u utvrđivanju naknade iz osiguranja

• Osiguratelj je dužan nadoknaditi troškove učinjene na razumnom pokušaju smanjenja iste,

• U slučaju uništenja ili nestanka stvari, odnosno kod ekonomski totalne štete, osiguratelj je dužan naknaditi osiguranika prema stvarnoj vrijednosti osigurane stvari u vrijeme nastanka osiguranog slučaja umanjenoj za vrijednost ostataka

• U slučaju oštećenja, u visini troškova popravka po cijenama rada i materijala u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, umanjenih za iznos procijenjene istrošenosti i za vrijednost korisnih ostataka

• Istrošenost (amortizacija ) kod djelomičnih šteta neće se odbijati samo ako je to posebno ugovoreno i plaćena dopunska premija u vrstama osiguranje, gdje je to uvjetima dopušteno (lom strojeva, osiguranje na novu vrijednost)

• Troškovi prekovremenog rada, noćnog rada i rad blagdanima plaćaju se ako su posebno ugovoreni

• U situacijama kad se rezervni ili zamjenski dio ne može nabaviti, osiguratelj daje naknadu prema funkcionalnom udjelu dijela u cjelini

• Spašeni dijelovi ostaju osiguraniku,• Troškovi rašćišćavanja i čišćenja nisu sadržani u vrijednosti osigurane

stvari i oni se posebno prikazuju, ako se ugovaraju. Kod osiguranja od rizika požara i nekih drugih opasnosti oni iznose 3% od svote osiguranja ili se mogu posebno ugovoriti veći iznosi, kao u CAR, EAR uvjetima za osiguranje.

• Troškovi otklanjanja uzroka štete osiguratelj nije obvezan nadoknaditi

Primjer obračuna štete kod svotnog osiguranja

SVOTNO OSIGURANJEprvi je zadatak utvrđivanje stvarne vrijednostiPRIMJER 1[1]:POŽAR– Vrsta osiguranja: požar i neke druge opasnosti– Svota: 8.000.000 kn.– Objekt: hotel, god. izgradnje 1980, 2500m², trokatni – Trajanje osiguranja: 01. 01. 1995. do 01. 01. 1996.– Način osiguranja: svotno

• Šteta je nastala od požara, izazvanog neispravnom električnom instalacijom, u kojem je izgorjelo cijelo krovište, oštećene su sobe trećeg kata, te zadimljene sobe drugog kata, a osiguranik je postavio sljedeći odštetni zahtjav po stavkama:

1.Trošak sprječavanja širenja požara 52.000 kn2. Rasčišćavanje, rušenje i odvoz ostataka 500.000 kn3. Pranje zidova stropova i čišćenje 200.000 kn4. Sanacija krova i soba 3.500.000 kn5. Rekonstrukcija električne mreže 800.000 kn6. Gubitak turističke sezone 1.000.000 kn7. Trošak vatrogasne jedinice – uništene cijevi 50.000

kn

UKUPNO 6.102.000 kn

Kako teče postupak utvrđivanje naknade?

Najprije se utvrđuje stvarna vrijednost objekta • (novonabavna vrijednost objekta - po cijeni izgradnja

od 750 Eur/m²˛) 2500x750=1.875.000 eura1.875.000 x 7,3=13.687.000 kuna

trošnost( amortizacija) - 1,8% godišnje• ukupno amortizacija 27 %• 13.687.000 x 0,27=3.695.490

Stvarna vrijednost objekta 10.128.000 kuna

Izračun proporcije - Podosiguranja

svota osiguranja 8.000.000——————— = ———— stvarna vrijednost 10.128.000

= 0,7899( 78,99%)

Zaključak: Objekt je podosiguran

Utvrđivanje štete prema stavkama odštetnog zahtjeva

• stavka 1. - troškovi sprječavanjaštete – priznaju se u cijelosti

• Ako su učinjeni po nalogu osiguratelja, priznaju se u cijelosti i na njih se ne primjenjuju odredbe o podosiguranju 52.000 kn

• stavka 2. – troškovi raščišćavanja i rušenja ograničeni su na 3% od svote osiguranja

8.000.000 x 3%= 240.000 i na ove troškove primjenjuje se odredba o podosiguranju.

• stavke 3, 4, 5 – troškovi otklanjanja direktne štete za sve tri stavke iznose 3.900.000 kn

Trošak popravka manji je od stvarne vrijednosti, pa se šteta obračunava kao djelomična, odnosno od troškova se oduzimaju amortizacija i spašeni dijelovi (pretpostavljamo da spašenih dijelova nema)

3.900.000 x 0,27 = 1.053.000 kn 3.900.000 – 1.053.000 = 2.847.000 kn

stavka 5 – poboljšanja – nema obveze osiguratelja 0 kn• stavka 6 – gubitak nije obuhvaćen osiguranjem 0 kn• stavka 7 – trošak vatrogasne jedinice se ne nadoknađuje

jer je dužnost vatrogasaca besplatna pomoć u slučaju požara 0 kn

• UKUPNA ODŠTETA: 3.139.000 kn

Postupak utvrđivanja naknade

• Likvidator treba provjeriti koliki je zbirni iznos troškova za sprječavanje širenja požara (stavka 1), troškova raščišćavanja (stavka 2) i troškova za otklanjanje direktne štete (stavka 3, 4, 5,) i usporediti ih sa svotom osiguranja.

• Naknada za navedene iznose ne smije premašiti svotu osiguranja.

• U našem slučaju (52.000 + 240.000 + 2.847.000 = 3.139.000) što je manje od svote osiguranja, pa ti troškovi ulaze u punu naknadu.

• Na izračunatu odštetu od 3.139.000 kuna primjenjuje se izračunati faktor proporcije i izračunava naknada:

osigurana svotaNaknada =------------------------- x odšteta

stvarna vrijednost

Naknada = 0,7899 x 3.139.000=2.479.496 kn

Zaključak

• Procjena i likvidacija imovinskih šteta je vrlo složen proces

• Dugotrajno utvrđivanje uzroka štete je jedno od većih nedostataka osiguranja

• Da bi se taj proces ubrzao, osiguranici moraju raspolagati adekvatnom dokumentacijom

• Preporuka kod ugovaranja osiguranja je da to bude osiguranje na “novu vrijednost”, pogotovo kod osiguranja fizičkih osoba koja ne izdvajaju sredstva za amortizaciju.

• Hvala na pozornosti