Na osnovu lana 177 Zakona o osiguranju ("Slubeni list RCG", br. 78/06 i 19/07) a u vezi sa lanom 8 Zakona o obaveznom osiguranju u saobraaju ("Slubeni list RCG", br. 46/07), na predlog Nacionalnog Biroa osiguravaa Crne Gore, Savjet Agencije za nadzor osiguranja, na XXVIII sjednici odranoj 27.05.2009. godine, utvrdio je

Pravilnik o jedinstvenim kriterijumima za procjenu tete na vozilima i tete koja je posljedica nemogunosti korienja vozilaPravilnik je objavljen u "Slubenom listu CG", br. 35/2009 od 3.6.2009. godine.

I OSNOVNE ODREDBElan 1 Ovim pravilnikom utvruju se jedinstveni kriterijumi za procjenu tete na vozilima i tete koja je posljedica nemogunosti korienja vozila usljed njegovog oteenja u saobraajnoj nezgodi, do isteka vremena potrebnog za zavretak opravke, odnosno kupovine drugog vozila umjesto oteenog, kada se radi o tehniki totalnoj teti. Ovaj pravilnik primjenjuju drutva za osiguranje, koja se bave osiguranjem autoodgovornosti i autokasko osiguranjem kao i druga lica kada se u njihovim aktivnostima jave sluajevi utvrivanja teta na vozilima po ovim osnovima. lan 2 Jedinstveni kriterijumi, utvreni ovim pravilnikom, primjenjuju se kod svih sluajeva procjene tete na vozilima i tete koja je posljedica nemogunosti korienja vozila, kako bi se, na jedinstven i za oteene - vlasnike vozila jednak nain, obezbijedila procjena obima i visine tete na vozilu odnosno tete koja je posljedica oteenja vozila.

Obaveznost primjene jedinstvenih kriterijuma

II UTVRIVANJE OBIMA TETE NA VOZILIMA Zapisnik o oteenju vozilateta na vozilu utvruje se zapisniki. Zapisnik o oteenju vozila sadri: - identifikaciju vozila na osnovu podataka o vozilu iz prijave tete i saobraajne knjiice, pri 3 emu naroito treba obratiti panju na vrstu, marku i tip vozila, karakteristike motora (KW, cm ) broj asije, vrata, sjedita, nosivost, vrstu boje, godinu proizvodnje, datum prve registracije, broj preenih kilometara (Km) i moto sati (Ms) i to oitano i procijenjeno stanje, dodatnu opremu (klima ureaj, pokretni krov, automatski mjenja, naplaci od lakog metala, radio-aparat, aerodinamini spojleri itd.) - stanje karoserije, mehanike, laka, tapacirunga, guma i dr. - utvrivanje uzroka tete iz prijave, sa konstatacijom da li su oteenja na vozilu nastala iz navedene nezgode. Zapisnik o oteenju vozila sainjava se ukoliko se ustanovi da su oteenja nastala u predmetnoj saobraajnoj nezgodi, a u suprotnom se vri rekonstrukcija tetnog dogaaja, odnosno predlae vjetaenje. lan 4 Zapisnik obuhvata: - sva vidljiva oteenja djelova i sklopova vozila sa opisom oteenja, kao i to da li je vozilo u voznom stanju, pri emu se oteeni djelovi, koji su zbog odreenog stepena oteenja predvieni za zamjenu ili za popravku, piu u odvojenim kolonama, lan 3

- vrijeme potrebno za popravku oteenog vozila, normirano prema vaeem normativu za opravku havarisanih vozila, - dogovorenu cijenu norma sati (Ns) prema cijenama ovlaenih servisa za opravku vozila, a ukoliko za vozilo na kojem se vri procjena ne postoji normativ za popravku, onda se normiranje vri prema vozilu koje je po svojim tehnikim i drugim svojstvima najsliniji, a u dogovoru sa ovlaenim servisom (izvoaem popravke), - sklopove i djelove vozila koje treba u toku popravke detaljno pregledati (kontrolisati), jer se oteenja na njima nijesu mogla vidjeti, odnosno utvrditi. Kada se vre naknadne ispravke ili dopune osnovnog zapisnika, ispravka ili dopuna se mora ovjeriti potpisom, peatom i datumom. U sluaju oteenja akumulatora, guma, ureaja za teni gas (UTG), pokrova (cerade), radioaparata, u zapisnik se unosi, pored tanog naziva proizvoaa i tehnikih karakteristika, procenat odbitka novo za staro. Ako se radi o oteenju veeg obima, gdje postoji pitanje ekonomske opravdanosti popravke, u zapisnik se obavezno unosi klauzula - ispitati opravdanost popravke Odluku o potrebi opravke vozila donosi drutvo za osiguranje koje je u obavezi da nadoknadi nastalu tetu, odnosno obraiva tete. Zapisnik o oteenju vozila se sastavlja u najmanje tri primjerka (za predmet, za servis i za vlasnika-oteenika) na predvienom obrascu, po pravilu u saradnji (prisustvu) sa vlasnikomoteenikom ili sa predstavnikom vlasnika-oteenika. Jedan primjerak (za predmet) se prikljuuje prijavi i odlae u predmet tete, a dva primjerka (za servis i za vlasnika-oteenika) se predaju vlasniku-oteenom. Kod uslune procjene sva tri primjerka zapisnika se predaju vlasniku-oteenom. Jednim zapisnikom mogu da budu obuhvaena samo oteenja koja su nastala u jednom tetnom dogaaju. Ako na vozilu postoje oteenja iz nekog drugog tetnog dogaaja, onda ih treba odvojeno navesti i staviti napomenu ranija oteenja (RO). Zapisnik o oteenju vozila mora biti ovjeren peatom drutva za osiguranje i potpisom ili peatom ovlaenog lica koje je sastavilo zapisnik, kao i potpisom vlasnika - oteenog ili njegovog punomonika. lan 5 Kod opisa oteenja, pri nabrajanju djelova, unosi se naziv dijela sa poloajem na vozilu, i nain popravke u zavisnosti od stepena oteenja i to: - djelovi za zamjenu - djelovi za popravku (M, S, V) - djelovi za kontrolu i podeavanje. lan 7 Zamjena djelova ili sklopova vozila vri se kod tekih oteenja, kada ne postoje tehnike mogunosti za kvalitetnu i ekonominu popravku. U sluajevima kada se ne radi o tekim oteenjima, zamijenie se i: - oteeni djelovi koji utiu na sigurnost i pouzdanost vozila (npr: sistemi upravljanja, vjeanja, koenja, ureaja za napajanje gorivom, stakala i sl), - oteeni djelovi koji se popravkom ne mogu dovesti u prvobitno stanje, u estetskom smislu (npr: branici, ukrasni djelovi, tapacirung i sl). Zamjena djelova ili sklopova moe biti i djelimina, na primjer: kod stranica putnikih vozila dio branika i sl. ali samo u skladu sa uputstvima proizvoaa. Kod oteenja stakala na vozilima, treba tano definisati vrstu stakla: jednoslojno - kaljeno, vieslojno - lijepljeno, sa nalijepljenom ili ulivenom antenom ili grijaem, bojeno - tonirano, kao i druga svojstva koja su vana za utvrivanje visine stvarne tete. Svako oteeno staklo koje nije rasuto treba oznaiti u desnom donjem uglu oznakom ZO. U sluaju kada je za otklanjanje posljedica tekih oteenja potrebno izvriti zamjenu djelova, a istih nema na tritu, moe se na zahtjev vlasnika-oteenog dozvoliti popravka ili izrada

Opis oteenja

Zamjena oteenih djelova

oteenog dijela uz priznavanje dodatnog vremena, vodei rauna o sigurnosti vozila i ekonominosti popravke. lan 8 Oteeni djelovi se popravljaju ako za to postoje tehnike mogunosti, s tim da se ne remeti sigurnost vozila, i ako je popravka ekonominija od zamjene djelova. Oteenja djelova vozila klasifikuju se na sljedei nain: - mala oteenja djelova vozila (M) - oteenja na spoljnim povrinama, bez veih deformacija; sa blagim prodiranjem prema unutranjosti vozila, bez oteenja vitalnih djelova karoserije (kabine), pogonskih djelova i slino , koja se nalaze na pristupanim mjestima i lako se mogu opraviti, sa malim utrokom rada i materijala. - srednja oteenja djelova vozila (S) - oteenja koja su vie izraena, deformacije su vie naglaene, iziskuju vie rada i materijala za popravku ili se nalaze na teko dostupnim mjestima. - velika oteenja djelova vozila (V) - oteenja kod kojih su spoljne povrine naguvane ili deformacije jae izraene, ili se nalaze na izrazito teko dostupnim mjestima. lan 9 Reparatura boje na havarisanim vozilima vri se na oteenim djelovima u sluajevima kada je boja, makar i djelimino, oteena (razorena), ili je pri popravci moralo doi do oteenja. Veliina povrine koja se mora bojiti je granica tog dijela ili povrina do otrih ivica oteenog dijela. Kompletno bojenje vozila vri se u onim sluajevima kada su oteene povrine koje treba farbati vie od 70% od ukupne povrine vozila. Na dodatno obuhvaenim povrinama priznaju se samo farbarski radovi i farbarski materijal. Kod oteenih povrina gdje je izvrena fabrika ili naknadna antikorozivna zatita, zatiuju se samo oteena mjesta do otrih ivica povrina kao i upljine sa odgovarajuim sredstvima zatite. lan 10 Ako postoji sumnja da je dolo do oteenja ili poremeaja geometrije odreenih djelova ili sklopova vozila, potrebno je predvidjeti kontrolu njihove ispravnosti, naroito: - geometriju tokova - sa obaveznim davanjem vremena za kontrolu sa podeavanjem, - geometriju repernih (mjernih) taaka karoserije, asije, kabine i sl. - uz davanje vremena za operaciju kontrole sa podeavanjem na kontrolniku (gabaritnom stolu), - kod hladnjaka, rezervoara za gorivo, ureaja za teni gas ili sl. uz ispitivanje - kontrolu propusnosti pod pritiskom, - kontrolu sistema za upravljanje. lan 11 Kod teta na vozilima privremenih, diplomatskih i carinskih oznaka odnosno registracije (PR, 999, CD, ZOLL, kao i vozila uzetim u leasing zakup od inostranih firmi) za koja nijesu plaene uvozne i poreske dabine, kod utvrivanja opravdanosti popravke posebno treba voditi rauna o vrijednosti vozila poto je ona, po pravilu, znatno nia od vrijednosti vozila sa domaom registracijom. Kod sastavljanja zapisnika o oteenju na navedenim vozilima, treba voditi rauna i o uslovima popravke u zemlji gdje je vozilo registrovano, pri emu se u zapisnik unosi da se procjena odnosi na popravku u Crnoj Gori i da broj norma sati i njihova cijena vae samo za teritoriju Crne Gore.

Popravka oteenih djelova

Farbanje - lakiranje oteenih povrina

Kontrola oteenih djelova - sklopova

Procjena tete na vozilima sa elementom inostranosti

Dopunski zapisnik o oteenju vozilalan 12

Za naknadna oteenja utvrena tokom popravke neophodno je sainiti dopunski zapisnik,koji se pravi u najmanje dva primjerka, na odreenom obrascu i u saradnji sa servisom - izvoaem radova. Servisu-izvoau radova se daju dva primjerka, od ega jedan primjerak mora priloiti uz raun opravke. U dopunski zapisnik unosi se datum sainjavanja osnovnog zapisnika, a u osnovni zapisnik (primjerak za radionicu) unosi se hronoloki, redni broj dopunskog zapisnika, datum sastavljanja i potpis procjenitelja. Naknadna ispravka dopunskog zapisnika mora biti ovjerena potpisom i peatom, sa datumom sainjavanja. lan 13 Ukoliko se u fazi procjene ili likvidacije tete ukae potreba utvrivanja uzrone veze izmeu tetnog dogaaja i nastalih oteenja, pristupa se rekonstrukciji tete, koja obuhvata uporeivanje, skiciranje, fotografisanje, premjeravanje, po mogunosti na licu mjesta. Sve utvrene injenice, kao i stav o istima, unose se u poseban izvjetaj. Kada je iz bilo kog razloga oteenik - vlasnik, prvo popravio vozilo pa tek onda prijavio tetni dogaaj, nakon utvrivanja osnova za naknadu tete treba utvrditi obim moguih oteenja na vozilu na bazi raspoloive dokumentacije (zapisnik policije, izjava tetnika, raun o izvrenoj popravci, izjave svjedoka, pregleda vozila i slino). Na bazi rekonstrukcije tetnog dogaaja i obima oteenja u opravdanim sluajevima, sainjava se zapisnik u kome se utvruju obim i stepen moguih oteenja vozila. lan 14 Pri procjeni tete, pored sastavljanja zapisnika o oteenju, fotografie se oteeno vozilo, a naroito u sluajevima kada su: - oteenja nastala od nepoznatog vozila, - vozilo pretrpjelo tehniku totalnu tetu ili kada se radi o teti veih razmjera, - oteenja i na prednjoj i na zadnjoj strani vozila, - se stekli uslovi za ostvarivanje regresa od poinioca, drugih drutava za osiguranje u zemlji ili iz inostranstva, - oteena vozila sa inostranim tablicama (registracijom), - oteenja nastala usljed poara. Na fotografijama moraju biti vidljiva sva oteenja, broj asije i registarske tablice vozila, ako ih ima. Izraene fotografije treba ovjeriti i naznaiti registarski broj vozila, datum tete, prezime i ime oteenog- vlasnika i uloiti u spis tete. lan 15 Ukoliko se oteeni-vlasnik, ne sloi sa sainjenim zapisnikom o oteenju vozila ili sa obraunom visine tete, drutvo za osiguranje je duno da ga uputi da podnese pismeni prigovor najkasnije u roku od 8 dana nakon sainjavanja zapisnika, odnosno obrauna. Prigovor oteenika se razmatra komisijski u strunoj slubi drutva za osiguranje, a pismeno obavjetenje o konanom stavu komisije se dostavlja oteeniku najkasnije u roku od 8 dana od dana podnoenja prigovora.

Rekonstrukcija tetnog dogaaja

Fotografisanje oteenog vozila

Prigovor na zapisnik o oteenju vozila

lan 15 Utvrivanje visine tete na vozilima se vri na bazi zapisnika o oteenju vozila, dopunskog zapisnika o oteenju vozila, vjetaenju, kao i drugih dokaznih materijala iz kojih se moe utvrditi obim oteenja iz predmetnog udesa.

III UTVRIVANJE VISINE TETE NA VOZILIMA Visina tete na vozilu

Visinu tete je mogue odrediti i na osnovu rauna o izvrenoj popravci sa fiskalnim raunom ili pogodbe. Konana visina tete utvruje se i: - metodom odreivanja umanjene, odnosno uveane vrijednosti; - metodom utvrivanja totalne tete. lan 16 Nalog za popravku vozila daje vlasnik-oteenik, prema zapisniku o oteenju vozila koji je sainilo drutvo za osiguranje. Ako su na vozilu popravljena i oteenja koja nijesu posljedica prijavljenog tetnog dogaaja, odnosno koja nijesu utvrena u zapisniku i dopunskom zapisniku, a ispostavljeni raun (koji mora sadrati i fiskalni raun, ako se plaanje vri gotovinski ili karticom) obuhvata kompletnu opravku, neophodno je razdvajanje svih trokova u cilju priznavanja samo trokova za onaj dio tete koji je obuhvaen navedenim zapisnicima. U raunu o izvrenoj opravci mora biti naznaen nain plaanja rauna. Raun (sa fiskalnim raunom kod plaanja gotovinom ili karticom) pregleda i ovjerava ovlaeni radnik za procjenu tete, koji raun uporeuje sa zapisnikom i dopunskim zapisnikom, i kontrolie identinost predvienog i utroenog materijala i broj radnih asova za opravku oteenog vozila. Ukoliko se utvrdi da je utroeno vie materijala ili rada nego to je predvieno zapisnikom ili dopunskim zapisnikom, viak se ne priznaje, izuzev u sluaju da je vei utroak materijala ili rada opravdan po pravilima struke. Cijene navedene u raunu, za djelove ugraene u vozilo shodno zapisniku, uporeuju se sa prosjenim maloprodajnim cijenama takvih originalnih djelova u Crnoj Gori, sa naznakom izvora korienih uporednih cijena. Ukoliko cijene nijesu u granicama prosjeka, uzimaju se prosjene cijene djelova. Cijena norma sata u raunu uporeuje se sa cijenom norma sata drugih autoservisa u zemlji za istu vrstu posla, a ukoliko ih nema, najbliih autoservisa u susjednim zemljama, koji su ovlaeni za opravku te vrste vozila. Ukoliko je cijena norma sata u raunu vea od prosjene cijene norma sata koji raunaju drugi autoservisi, priznae se prosjena cijena norma sata. Cijena norma sata za opravku vozila koja se popravljaju u radionicama vlasnika-oteenog, ne moe da bude vea od cijena u ovlaenom servisu za tu vrstu vozila, izuzev za popravku specijalnih vozila za koje ne postoje specijalizovani servisi. Broj norma sati, za odreenu vrstu radova pri opravci vozila, ovlaeno lice drutva za osiguranje (procjenitelj) odreuje i unosi u zapisnik o oteenju vozila na osnovu opte prihvaenih normativa odreenih od proizvoaa vozila. Kada se radi o obraunu trokova opravke, po raunu ili pogodbi, za vozilo koje slui neposredno za obavljanje osnovne djelatnosti vlasnika odnosno korisnika vozila, trokovi PDV se ne priznaju ni u sluaju kada ih vlasnik odnosno korisnik vozila mora platiti, zbog toga to se ovi izdaci priznaju poreskom obvezniku i vraaju od strane Uprave prihoda (teretna i radna vozila, autobusi, taksi i rent-a-car vozila). Ukoliko je dio rauna za djelove u stranim sredstvima plaanja, taj se iznos preraunava u euro po kursu na dan plaanja. PDV se ne priznaje ni u ukoliko su djelovi nabavljeni u inostranstvu, u zemlji u kojoj se inostrani dravljani oslobaaju poreza na promet PDV (npr. Austrija i NJemaka). Ako su djelovi nabavljeni putem komisione ili okasione prodaje, visina rauna se uporeuje i priznaje najvie do visine prosjene maloprodajne cijene. Manipulativni trokovi, sitan i potroni materijal, farbarski materijal kao i PDV na rad priznaju se u skladu sa vaeim propisima i normativima struke. lan 17 Ukoliko je popravka izvrena izvan granica Crne Gore, visina tete se odreuje prema raunima iz zemlje u kojoj je popravka izvrena i to na sljedei nain:

Utvrivanje visine tete po raunu

Naknada trokova opravke vozila u inostranstvu

- ako je teta nastala van granica Crne Gore i potrebna je nuna popravka (lom vjetrobranskog stakla, svjetlosno-signalnih ureaja, ureaja za upravljanje, koenje i sl.) da bi se vozilo vratilo sopstvenim pogonom - raun nune popravke priznaje se u cjelosti i obraunava se u EUR po srednjem kursu valute na dan utvrivanja, odnosno likvidacije tete; - ako je teta nastala van granica Crne Gore i veeg je obima, a popravka je izvrena u potpunosti, bez saglasnosti osiguravaa - vri se uporedna kalkulacija trokova popravke u zemlji ukljuujui i trokove prevoza do najblieg ovlaenog autoservisa u Crnoj Gori, nakon ega se prihvata ekonomski povoljnije rjeenje; - ako je teta nastala u Crnoj Gori a oteeni-vlasnik samoinicijativno popravlja vozilo u inostranstvu - po raunu se priznaju cijene zamijenjenih djelova, sitan i potroni materijal i farbarski materijal, u zemlji popravke, bez PDV-a (ukoliko navedene cijene odgovaraju cijenama na domaem tritu), a za trokove rada priznaju se norma asovi predvieni u zapisniku po cijeni koja vai u Crnoj Gori u ovlaenom autoservisu za tu vrstu vozila. Carina za zamijenjene djelove se priznaje ukoliko je plaena. lan 18 Utvrivanje visine tete po pogodbi vri se na osnovu pismenog zahtjeva vlasnika oteenog. Kalkulacija visine tete vri se prema predraunu, koji je izdat od strane ovlaenog servisa odnosno trgovine autodjelova, iz kojeg se moe vidjeti pojedinana vrijednost djelova, vrijednost farbarskog i sitnog potronog materijala, odnosno broj norma asova potrebnih za opravku i njihova jedinina vrijednost. Ukoliko predraun sadri samo cijenu djelova, ostali elementi uzimaju se iz zapisnika o oteenju. U sluajevima kada ne postoji predraun popravke, a vlasnik-oteeni pisanim putem trai nadoknadu tete, predraun popravke sainjava se na osnovu cijena djelova, zapisnikom predvienih za zamjenu, koje se utvruju prema cijenama iz trgovina auto-djelova, odnosno iz domaih ili stranih kataloga, ili uporeivanjem sa cijenama isto takvih ili slinih djelova. Vrijednost djelova zaraunava se bez carine i manipulativnih trokova ali sa pripadajuim PDV-om. Ukoliko je po predraunu u cijeni djelova zaraunata carinska obaveza ista se iskljuuje iz obrauna i tek na tako umanjenu osnovicu zaraunava se PDV. Vrijednost radnog sata za opravku vozila obraunava se zavisno od vrste i starosti vozila, prema prosjenoj cijeni norma asa u autoservisima ovlaenim za tu vrstu vozila, uz umanjenje od 30% za vozila stara do 5 godina, 40% za vozila stara preko 5 do 10 godina i 55% za vozila stara preko 10 godina. Kada se radi o vanserijskim vozilima ili vozilima koja se proizvode u malim serijama, cijena norma sata iz prethodnog stava ovog lana moe se uveati do 40%. Farbarski i sitan potroni materijal, izuzev boje i njenih komponenti koje se raunaju prema cijenama u trgovini, priznaje se u visini od 2% od obraunatih radnih sati. Boja i njene komponente obraunavaju se prema cijenama u trgovini i priznaju se u koliinama zavisno od obima oteenih povrina. U sluajevima naknade tete po pogodbi, obavezno se zakljuuje vansudsko poravnanje. lan 19 U sluaju kada je opravka tehniki nemogua ili ekonomski neopravdana, odnosno gdje bi trokovi opravke i utvrena umanjena vrijednost oteenog vozila po nastanku tete bila vea ili jednaka stvarnoj vrijednosti vozila, umanjenoj za procjenjenu-utvrenu vrijednost ostatka vozila, teta na vozilu se smatra totalnom tetom. Obraun totalne tete na vozilu sadri: - vrijednost opravke po procjeni a na osnovu predrauna ili kalkulacije opravke, uveanu za umanjenu vrijednost, ako postoji osnov za njenu nadoknadu; - vrijednost tog vozila, koja bi bila na dan obrauna; - vrijednost ostatka-oteenog vozila.

Utvrivanje visine tete po pogodbi

Utvrivanje totalne tete

Pri obraunu vrijednosti djelova vozila, procentualna vrijednost karoserije (koljke) rauna se u vrijednosti novog automobila u iznosu od 25% do 33%. Ova vrijednost slui za izradu kalkulacije tete kada ne postoji zvanina evidencija o cijeni nove karoserije. lan 20 Kod utvrivanja vrijednosti vozila uzimaju se u obzir sljedei faktori: - cijena novog vozila, - zastarjelost tipa, - dodatna oprema (ako nije uraunata u cijenu novog vozila), - vrijednost vozila prema godinama, - opte stanje, - nain eksploatacije, - investiciona ulaganja, - ponuda i tranja, odnosno kretanje cijena na tritu. lan 21 Cijena novog vozila inostrane proizvodnje je: izvozna cijena proizvoaa ili prodajna cijena sa konsignacije, preraunata po vaeem kursu stranih sredstava plaanja, uveana za trokove carine, poreza, transporta i ostale uobiajene trokove. Cijenom novog vozila privremene diplomatske carinske registracije (PR, 999, CD, ZOLL, kao i vozila uzetih u leasing) za koja nije plaena carina, kao ni ostali trokovi (porez na promet, transport itd. smatra se vrijednost novog vozila u zemlji nabavke. lan 22 Vrijednost novog vozila koje se vie ne proizvodi utvruje se iz Kataloga cijena Nacionalnog Biroa osiguravaa Crne Gore ili Kataloga kojeg Nacionalni Biro svojom odlukom odredi kao vaei. Ukoliko u Katalogu nema cijene vozila koje se vie ne proizvodi, ta se cijena utvruje uporeivanjem sa cijenama vozila istog proizvoaa sa slinim karakteristikama. Ako se vozila iste marke i tipa ne proizvode, novonabavna cijena utvruje se uporeivanjem sa vozilima koja se i dalje proizvode, a koja su imala priblino istu cijenu i sline karakteristike u momentu prestanka proizvodnje tog vozila. Pri utvrivanju cijene vozila koja se vie ne proizvode uporeivanjem sa cijenama slinih vozila, primjenjuje se korekcija zbog zastarjelosti tipa iz lana 23 ovog pravilnika. lan 23 Korekcija vrijednosti vozila zbog zastarjelosti uvodi se zbog opadanja vrijednosti za tipove vozila koja se vie ne proizvode ili su na kraju proizvodnje, kao i zbog toga to novi modeli, u odnosu na stare, posjeduju odreene inovacije i poboljanja u tehnikim karakteristikama, funkcionalnosti, ekonominosti, eksploataciji i estetskom izgledu. U cilju utvrivanja procenta korekcije zbog zastarjelosti vozila, neophodno je poznavanje tehnikih karakteristika starog i novog modela vozila, kao i vremena prestanka proizvodnje posmatranog tipa vozila. Odgovarajui procenti korekcije odreuju se prema tabeli br. 1. Tabela br. 1

Utvrivanje vrijednosti vozila

Cijena novog vozila

Cijena novog vozila koje se vie ne proizvodi

Zastarjelost tipa

Tehnika odstupanja a) NA KAROSERIJI Spoljni izgled, dimenzije, nosivost, koeficijent otpora i drugo. Sjedita,

Faktor korekcije do 6,5%

instrument tabla, instrumenti za Oblik karoserije, kabine, tovarnog signalizaciju, pokretni krov, sistem za klimatizaciju i provetravanje, prostora - unutranja oprema leajevi i dr. b) Spoljna oprema Branik, ukrasni djelovi, titnici od udara, mehanizam za pranje i brisanje farova, ostakljenje i dr. do 2%

c) Lakiranje, antikorozivna zatita NA MOTORU I MJENJAU tehnike i radne karakteristike motora i mjenjaa, oprema na motoru i mjenjau (el. paljenje, turbomotor, hidraulini mjenja, injektorsko ubrizgavanje i dr. NA VOZNOM MEHANIZMU nain vjeanja upravljaki mehanizam sistem za koenje vrsta naplatka i dr. VRIJEME PRESTANKA PROIZVODNJE - za svaku godinu od prestanka proizvodnje

Standardni lakovi, jedno ili dvobojni metalik lakovi, do 1,5% plastificirane povrine, pocinkovani ili katalorezom zatieni limovi i dr.

do 5%

do 2%

1%

lan 24 Ukoliko je cijena novog vozila data samo za standardnu verziju vozila odreenog proizvoaa, u zavisnosti od konkretnog sluaja, moe se uzeti u obzir vrijednost serijske i vanserijske opreme, prema iskazanim cijenama proizvoaa. Ako vrijednosti serijske i vanserijske opreme nijesu posebno iskazane, uzima se procentualno poveanje prema cijenama kod slinih vozila. lan 25 Vrijednost vozila prema namjeni, godinama starosti i pogonskom uinku data je tabelarno (tabele br. do ) po vrstama vozila i vijeku trajanja pri prosjenom intenzitetu eksploatacije, kao i korekcije tih vrijednosti manjeg ili veeg intenziteta eksploatacije. Donja granica vrijednosti vozila ne limitira se samo po starosti vozila (Vv je 20% u predvienom vijeku trajanja, odnosno 10% izvan toga) ve primjenom ostalih faktora korekcije vrijednosti vozila moe iznositi i manje od 10%.

Dodatna oprema vozila

Vrijednost vozila prema godinama starosti i pogonskom uinku

Korekcija za vie/manje preenu kilometrau primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike kilometara sa naznaenim iznosom km u konkretnoj tabeli za korekciju. Starost vozila utvruje se iz saobraajne knjiice i to od dana prve registracije u zemlji ili u inostranstvu, pa do dana nastanka tete. Starost vozila moe se utvrditi i iz rauna o kupovini predmetnog vozila. Starost vozila se rauna na godine i mjesece, s tim to se do petnaestog dana u mjesecu zaokruuje na prethodni mjesec, a preko petnaestog dana na naredni mjesec. Ukoliko se starost vozila, tj. mjeseci i dani, ne mogu nikako utvrditi, starost vozila se rauna od 1. jula godine u kojoj je vozilo proizvedeno; U sluaju da se razlikuje godina proizvodnje i datum prve registracije, onda se za izraunavanje starosti vozila uzima godina proizvodnje, kao u prethodnom stavu. lan 26 Za putnike automobile predvieni vijek trajanja je 10 godina. Vrijednost vozila odreuje se prema godinama starosti, zapremini motora i prosjenoj preenoj kilometrai prema tabeli broj 2. Tabela br. 2.

Vrijednost putnikih automobila

Do 1000 cm3 radne Od 1000-1600 cm3 radne Preko 1600 cm3 i dizel Starost vozila zapremine motora zapr. motora radne zapremine motora (god) Vv % Km Vv % Km Vv % Km 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 84 72 62 54 46 40 34 29 24 20 12.000 24.000 36.000 48.000 60.000 72.000 84.000 96.000 108.000 120.000 82 69 59 51 43 36 30 26 23 20 15.000 30.000 45.000 60.000 75.000 90.000 105.000 120.000 135.000 150.000 80 66 56 48 41 35 30 26 23 20 18.000 36.000 54.000 72.000 90.000 108.000 126.000 144.000 162.000 180.000

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10% Km - Korekcija (Ukoliko se moe pouzdano utvrditi)

Radna zapremina motora Korekcija za VIE preenih Km

do 1000 cm3 4.000 Km -1,0%

od 1000 cm3 do preko 1600 cm3 i 1600 cm3 sa dizel motorom 5.000 Km -1,0% +1,0% 6.000 Km -1,0% +1,0%

Korekcija za MANJE preenih Km +1,0%

Maksimalna Km korekcija je

10%

3.

lan 27 Za teretna vozila predvieni vijek trajanja je 8 godina. Vrijednost vozila odreuje se prema godinama starosti i predvienoj kilometrai, po tabeli broj Tabela br. 3

Vrijednost teretnih vozila

Vozila do 2,8 t Starost nosiv. i vozila kombi voz (god) Vv % 1 2 3 4 5 6 7 8 80 63 50 41 34 28 23 20 Km 30.000 60.000 90.000 120.000 150.000 180.000 210.000 240.000

Vozila od 2,8 t 5t nosivosti (i furgoni) Vv % Km 78 61 48 39 32 27 23 20 45.000 90.000 135.000 180.000 225.000 270.000 315.000 360.000

Vozila od 5 t 7,5 t nosivosti (i furgoni) Vv % Km 76 59 46 36 30 25 22 20 60.000 120.000 180.000 240.000 300.000 360.000 420.000 480.000

Vozila preko 7,5 t nosivosti (furgoni i tegljai) Vv % Km 74 57 45 36 30 25 22 20 90.000 180.000 270.000 360.000 450.000 540.000 630.000 720.000

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10%. Km - Korekcija (Ukoliko se moe pouzdano utvrditi)

Vozila do 2,8 t nosivosti i kombi vozila Za vie/manje pre. Km Korekcija % Maksimalna Km korekcija je 10.000 0,5 5%

Vozila od 2,8 t -5t nosivosti (i furgoni) 15.000 0,5

Vozila od 5 t 7,5 t nosivosti (i furgoni) 20.000 0,5

Vozila preko 7,5 t nosivosti (furgoni i tegljai) 30.000 0,5

Korekcija za vie/manje preenu kilometrau primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike Km sa naznaenim iznosom Km u tabeli za korekciju broj 4. Tabela br. 4

Starost vozila (god) 1 2 3 4 5 6 7 8

Cistjerne i hladnjae Vv % 72 55 44 35 28 25 22 20 Km 70.000 140.000 210.000 280.000 350.000 420.000 490.000 560.000

Kiperi Vv % 71 54 43 34 27 24 21 20 Km 50.000 100.000 150.000 200.000 250.000 300.000 350.000 400.000

Damperi Vv % 72 55 44 35 28 25 22 20 Km 32.000 64.000 96.000 128.000 160.000 192.000 224.000 256.000 M 1.600 3.200 4.800 6.400 8.000 9.600 11.200 12.800

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie od 10%. Km Korekcija

Cistjerne i hladnjae Za vie/manje pre. Km Korekcija % Maksimalna Km korekcija je 20.000 1% 5%

Kiperi 15.000 Km 1%

Damperi 8.000 Km ili 400 M 1%

Korekcija za vie/manje preenu kilometrau primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike Km sa naznaenim iznosom Km u konkretnoj tabeli za korekciju.

Vrijednost autobusaZa autobuse predvieni vijek trajanja je: lan 28

- za meumjesne i turistike i za prevoz radnika Drutava - za gradske, prigradske

10 godina 8 godina

Vrijednost vozila prema godinama starosti vozila i prosjenoj preenoj kilometrai, odreuje se prema tabeli broj 5. Tabela br. 5

Starost vozila (god)

Autobusi za meumjesni i turistiki saobraaj i za prevoz radnika RO Vv % Km po godinama

Autobusi za gradski, prigradski saobraaj Vv % Km po godinama

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

78 60 50 42 36 32 28 24 22 20

80.000 160.000 240.000 320.000 400.000 480.000 560.000 640.000 720.000 800.000

74 66 46 37 31 27 23 20

60.000 120.000 180.000 240.000 300.000 360.000 420.000 480.000

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednosti vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10%. Km - korekcija

Autobus za meumesni i turistiki saobraaj Za vie/manje pre. Km Korekcija % Maksimalna Km korekcija 25.000 1 10%

Autobusi za gradski i prigradski saobraaj 20.000 1

Korekcija za vie/manje preenu kilometrau primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike Km sa naznaenim iznosom Km u konkretnoj tabeli za korekciju.

Vrijednost traktoraZa traktore predvieni vijek trajanja je: lan 29

- u poljoprivredi - u umarstvu, industriji i sl.

12 godina 8 godina

Vrijednost vozila prema godinama starosti i predvienom pogonskom uinku odreuje se prema tabeli broj 6. Tabela br. 6

Starost vozila (god) 1 2

Traktori u poljoprivredi Vv % 86 74 Ms 600 1.200

Traktori u umarstvu industriji i sl. Vv % 78 59 Ms 1.000 2.000

3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

63 52 45 38 33 29 26 24 22 20

1.800 2.400 3.000 3.600 4.200 4.800 5.400 6.000 6.600 7.200

48 39 32 27 22 20

3.000 4.000 5.000 6.000 7.000 8.000

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10%. Ms - korekcija

Traktori u poljoprivredi Za vie/manje pre. Ms Korekcija % Maksimalna Ms korekcija je 200 0,5 10%

Traktori u umarstvu, za industriju i sl. 300 0,5

Korekcija za vie/manje preeni moto-sat (Ms) primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike Ms sa naznaenim iznosom Ms u konkretnoj tabeli za korekciju. lan 30 Predvieni vijek trajanja za ova vozila je 12 godina. Vrijednost vozila prema godinama starosti i prosjenoj godinjoj kilometrai odreuje se prema tabeli broj 7. Tabela br. 7

Vrijednost motocikla i tricikla

Starost vozila (god) 1 2 3 4 5

Za motocikle i tricikle - Prosjena god. km Vv % 82 69 60 51 44 do 50 cm3 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 od 50-250 cm3 3.500 7.000 10.500 14.000 17.500 preko 250 cm3 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

6 7 8 9 10 11 12

38 33 28 24 22 21 20

12.000 14.000 16.000 18.000 20.000 22.000 24.000

21.000 24.500 28.000 31.500 35.000 38.500 42.000

30.000 35.000 40.000 45.000 50.000 55.000 60.000

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10%. Km - korekcija

do 50 cm3 Za vie/manje pre. Km Korekcija % Maksimalna Km korekcija je 1000 1,0 10%

od 50-250 cm3 1500 1,0

preko 250 cm3 2000 1,0

Korekcija za vie/manje preenu kilometrau primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike Km sa naznaenim iznosom Km u konkretnoj tabeli za korekciju. lan 31 Vrijednost ovih vozila odreuje se zavisno od njihove namjene,i to: 1) Komunalna vozila, vozila za buenje i istraivanje, viljukari i vatrogasna vozila Za ova vozila predvieni vijek trajanja za:

Vrijednost radnih vozila

- komunalna vozila i vozila za buenje i istraivanje - viljukare - vatrogasna vozila

8 godina 10 godina 12 godina

Vrijednost vozila prema godinama starosti i predvienom pogonskom uinku odreuje se prema tabeli broj 8. Tabela br. 8

Starost Komunalna vozila vozila (god) Vv % Km 1 2 3 4 80 63 50 41 30.000 60.000 90.000

Vozila za buenje i istraivanje Vv % 78 66 55 M 1.600 3.200 4.800 6.400

Viljukari u industriji i trgovini Vv % 80 76 56 48 Vv % 1.200 2.400 3.600 4.800

Vatrogasna vozila M Km 82 69 60 51 2.000 4.000 6.000 8.000

120.000 45

5 6 7 8 9 10 11 12

34 28 23 20

150.000 37 180.000 30 210.000 25 240.000 20

8.000 9.600 11.200 12.800

41 35 30 26 23 20

6.000 7.200 8.400 9.600 10.800 12.000

44 38 33 28 24 22 21 20

10.000 12.000 14.000 16.000 18.000 20.000 22.000 24.000

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10%. Km i Ms - Korekcija

Komunalna vozila

Vozila za buenje Viljukari u Vatrogasna i istraivanje industriji, trgovini vozila i sl. 300 M 1,5 10 10 1.000 1,5 5

Za vie/manje ostvarenih Km ili Ms 10.000 Km 400 M Korekcija % Maksimalna Km i Ms korekcija je 0,5 5 1,5

Korekcija za vie/manje preenu kilometrau ili za moto-sat (Ms) primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike Km ili Ms sa naznaenim iznosom Km ili Ms u konkretnoj tabeli za korekciju. 2) Kombajni, autodizalice, bageri, utovarivai, buldoeri, grederi, mijealice za beton Za ova vozila predvieni vijek trajanja je:

- za kombajne i samohodne maine u poljoprivredi - za autodizalice, dizalica ugraena na vozila - za bagere, utovarivae, buldoere, gredere i sl. - za mjealice za beton

12 godina, 10 godina, 8 godina, 6 godina,

Vrijednost vozila prema godinama starosti i predvienom pogonskom uinku, odnosno kilometrai odreuje se prema tabeli broj 9. Tabela br. 9

Kombajni i Starost samohodne vozila maine u (god) poljoprivredi Vv % M 1 88 320

Autodizalice, dizalica ugraena na vozilo i sl. Vv % 84 M 900

Bageri, utovarivai, Mjealice buldoeri, grederi i za beton sl. Vv % 78 Vv % 1.600 M Km 67 25.000

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

78 69 60 52 45 39 34 30 26 23 20

640 960 1.280 1.600 1.920 2.240 2.560 2.880 3.200 3.500 3.840

72 62 54 46 40 34 29 24 20

1.800 2.700 3.600 4.500 5.400 6.300 7.200 8.100 9.000

66 55 45 37 30 25 20

3.200 4.800 6.400 8.000 9.600 11.200 12.800

49 50.000 37 75.000 30 100.000 24 125.000 20 150.000

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za kombajne, odnosno 0,4% za bagere i mjealice za beton za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10%. Km i Ms korekcija

Kombajni i samohodne maine u poljop. Za vie/manje ostvarenih Km ili Ms Korekcija % Maksimalna Ms korekcija %

Autodizalice; dizalica ugraena na vozila i sl.

Bageri, utovarivai, Mjealice buldoeri, grederi za i beton sl. 5.000 Km 0,5 10 5

100 M 2 5

300 M 1 10

400 M 1

Korekcija za vie/manje preenu kilometrau ili za moto-sat (Ms) primjenjuje se u naznaenom iznosu samo za cijele brojeve koji su dobijeni dijeljenjem ostvarene razlike Km ili Ms sa naznaenim iznosom Km ili Ms u konkretnoj tabeli za korekciju. lan 32 Predvieni vijek trajanja za prikolice, poluprikolice, cistjerne i hladnjae kao i za traktorske prikolice i poluprikolice je 12 godina, a za kampprikolice i lake prikolice iznosi 15 godina. Vrijednost vozila prema godinama starosti odreuje se prema tabeli broj 10. Tabela br. 10

Vrijednost prikljunih vozila

Starost Prikolice, poluprikolice Traktorske prikolice Kampprikolice i lake prikolice i poluprikolice za put. automobile vozila cistjerne i hladnjae (god) Vv % Vv % Vv %

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

82 68 58 49 42 36 31 27 24 22 21 20

85 73 63 54 46 40 35 31 28 25 22 20

90 80 71 64 57 51 45 40 36 32 29 26 24 22 20

Za vozila starija od predvienog vijeka trajanja vrijednost vozila se umanjuje po 0,2% za svaki naredni mjesec, ali najvie do 10%. lan 33 Kad su oteeni pneumatici, radio-aparati (izuzev onih koji su osigurani na sumu osiguranja, ili ako je cijena radio-aparata sadrana u cijeni vozila), ureaji na teni gas, akumulator i cirada, priznaje se zamjena novim dijelom uz priznavanje stvarne vrijednosti navedenih djelova (odbitak istroenosti - vrijeme upotrebe -amortizacija) u posmatranom trenutku. 1. Vrijednost akumulatora Vijek trajanja akumulatora je 3 godine. Minimalna vrijednost akumulatora iznosi 20%, a mjeseno umanjenje vrijednosti je 2,22%. Starost akumulatora se utvruje na osnovu rauna ili prema datumu koji je utisnut na akumulatoru, odnosno prema datumu proizvodnje vozila.

Vrijednost djelova i opreme vozila

Starost akumulatora - godine Vrijednost akumulatora VR %

1 73,36

2 46,72

3 20,0

2. Vrijednost cirade Cirade za vozila obino se izrauju od plastificirane ili jutane tkanine. Carinska sajla se smatra dijelom cirade. Vijek trajanja za plastificirane cirade iznosi 5 godina, dok za jutane iznosi 3 godine. Minimalna vrijednost za cirade iznosi 20%. Mjeseno umanjenje vrijednosti je:

- za plastificirane - za jutane

1,3% 2,2%

Starost cirade se utvruje na osnovu rauna ili prema dokumentaciji o ugradnji. Ukoliko ovakav podatak nedostaje, starost cirade se utvruje prema procjeni ili prema starosti vozila.

Starost cirade - godine Vrijednost plastificirane cirade (VR %) Vrijednost jutane cirade (VR %)

1 84,4 73,6

2 68,8 47,2

3 53,2 20,0

4 37,6 -

5 20,0 -

3. Vrijednost radio-opreme Pod radio-opremom podrazumijeva se: radio-aparat, radio-kasetofon, kasetofon i mini TV sa potrebnim ureajima za prijem i predaju zvuka i slike, samo pod uslovom da je gore navedena oprema projektovana za vozila. Vijek trajanja za radio-opremu je 7 godina, a minimalna vrijednost je 20%. Vrijednost radio-opreme

Starost radio-opreme - godine Vrijednost radio-opreme VR %

1 80

2 65

3 54

4 43

5 34

6 26

7 20

Starost radio-opreme se utvruje na osnovu rauna o kupovini ili drugog vjerodostojnog dokumenta a ukoliko oni nedostaju, prema starosti vozila. 4. Vrijednost ureaja na teni gas (UTG) Vijek trajanja ureaja na teni gas je 8 godina. Minimalna vrijednost ureaja (UTG) iznosi 20%, a mjeseno umanjenje vrijednosti je 0,83%. Starost ureaja na teni gas se utvruje prema atestu o ugradnji ili prema raunu o kupovini.

Starost UTG - godine Vrijednost UTG (VR %)

1 90

2 80

3 70

4 60

5 50

6 40

7 30

8 20

5. Vrijednost guma (pneumatika) Vrijednost guma (pneumatika) se utvruje na osnovu opteg stanja guma, odnosno na osnovu istroenosti i oteenja gazeih i bonih povrina. Ukoliko su sauvane are po cijeloj gazeoj povrini gume u dubini od 1 mm, minimalna vrijednost iznosi 20% od vrijednosti gume istih karakteristika. Ukoliko su are po cijeloj gazeoj povrini gume dubine manje od 1 mm, ne odobrava se naknada, jer takve gume ne ispunjavaju uslov za korienje u saobraaju. Vrijednost obnovljenih (protektovanih) guma iznosi 50% od vrijednosti guma istih takvih karakteristika. lan 34 Opte stanje vozila utie na odreivanje njegove vrijednosti. Na osnovu stanja vozila vri se korekcija vrijednosti tako to se vizuelnim strunim pregledom i fotografisanjem vozila konstatuje opte stanje vozila. Okvirne veliine korekcije, koje su u funkciji opteg stanja vozila, a prema kvalifikacijama stanja (nadprosjeno, prosjeno, loe) date su u tabeli broj 11. Tabela br. 11

Opte stanje vozila

Opti utisak o stanju OCJENJUJE SE STANJE vozila LOE KAROSERIJA - postoje vea ulubljenja, mnogo mjesta napadnutih korozijom, vie popravki iz ranijih udesa, nedostaju hromirani

Korekcija % od 0 do 10 %

djelovi, MEHANIKA - za generalnu popravku, potrebno osvjeenje sklopova, nema garant. sigurnost za saobraaj ili rad, LAK - potrebno novo farbanje cijelog vozila, velika povrina napadnuta korozijom, mjestimino farbana na vie mjesta, STANJE UNUTRANJOSTI - RADNOG PROSTORA- sjedita pocijepana, tapacirung nedostaje ili pokidan, deformisani tovarni prostor ili radni ureaji, OSTALO - gume potpuno istroene, motor jako zaprljan uljem, prtljanik jako prljav. KAROSERIJA - postoje manje ogrebotine ili udubljenja, montiran neodgovarajui pribor, vidljiva manja korozija, MEHANIKA - postoje manji zazori (luft) ali ne zahtijeva popravku, postoje tragovi manjih radova na podeavanju, LAK - originalan lak, novo lakiranje (reparaturno), male ogrebotine ili mjesta sa manjom korozijom, STANJE UNUTRANJOSTI - RADNOG PROSTORA - mala istroenost sjedita, tapacirunga, radnih ureaja, tovarnog prostora, OSTALO - istroenost guma do 40%, motor i prtljanik zaprljani ali bez oteenja.

PROSJENO

0

KAROSERIJA- neoteena karoserija, nema ogrebotina niti udubljenja, nema tragova korozije, MEHANIKA - malo preenih kilometara, besprekorno zaptivanje, odravanje po uputstvu proizvoaa, LAK - originalan lak, visoki sjaj, bez fleka i NADPROSJENO tragova oteenja, od 0 do + 10 % STANJE UNUTRANJOSTI - RADNOG PROSTORA - nema tragova istroenosti na sjeditima, tapacirungu, radnim ureajima, tovarnom prostoru, OSTALO - istroenost guma do 20%, motor i sklopovi isti bez tragova nestrunog negodovanja

Nain eksploatacijelan 35

U zavisnosti od naina eksploatacije, i od svrhe korienja vozila (za obuku vozaa, taksislubu, rent-a-car slubu, za obavljanje poslova oko odravanja ili servisiranja odreenih proizvoda, kod korienja vozila u neuobiajenim eksploatacionim uslovima, na loim putevima ili terenima, previsokim ili preniskim temperaturama i sl. ili zbog broja prethodnih vlasnika), predvia se korekcija koja utie na vrijednost vozila u opsegu od 0-10%. lan 36 Veim investicionim ulaganjem u vozilo njegovo opte stanje moe se bitno poboljati i na taj nain postii da vozilo povea svoju realnu trinu vrijednost (zamjena motora, kabine, koljke, asije i sl.). Takvo poveanje trine vrijednosti uzima se u obzir u zavisnosti od visine ulaganja. Izvreno investiciono ulaganje se dokazuje odgovarajuom dokumentacijom. Prosjenoj cijeni vozila ne moe se dodavati cjelokupna vrijednost investicionog ulaganja kako bi se poveala ukupna vrijednost vozila, ve se samo moe dodati korigovana vrijednost, koja se izraunava po sljedeoj formuli: Vk = 35% x Fs x Fp x Fa Gdje je: Vk - korigovana vrijednost ulaganja Fs - stvarna cijena investicionog ulaganja (kalkulacija na dan obrauna ili revalorizovana vrijednost ulaganja) Fp - faktor godine popravke -zavisno od toga koliko je prolo vremena od popravke (ulaganja) Fa - faktor amortizacije ulaganja Faktor godine popravke vozila Fp

Investiciona ulaganja

Godina popravke (proteklo vrijeme od popravke u god) 1 2 3Nakon 3 godine od investicionog ulaganja faktor Fp = 0 Fa = faktor amortizacije ulaganja

Fp 1,5 1,3 1,0

Starost vozila (god) Fa

3 1

4 0,8

5 0,7

6 0,6

7 0,5

8 0,4

Fa = 0 do 3 godine. za vozila starija od osam godina faktor Fa je konstantan, tj. iznosi 0,4. Korigovana vrijednost ulaganja dodaje se utvrenoj vrijednosti vozila. Investiciona ulaganja uzimaju se u obzir samo kod putnikih automobila, ukoliko su izvrena u periodu od dvije godine prije nezgode, i to ulaganja u vidu: - kompletnog farbanja vozila, - zamjene djelova karoserije vozila (blatobrana, pragova, veznih limova). U zavisnosti od visine ovih ulaganja kao i od proteklog vremena od momenta izvrenih radova, korekcija vrijednosti moe da iznosi do +5% od vrijednosti vozila. lan 37 Na osnovu ponude i tranje, izraene preko kretanja cijena na tritu, koriguje se utvrena vrijednost vozila do 10% u odnosu na cijenu novog vozila a u zavisnosti od mjesta, vremena, uslova prodaje novih vozila i drugih inilaca.

Utvrivanje vrijednosti vozila na osnovu ponude i tranje

Utvrivanje vrijednosti ostatka (spaenih djelova) oteenog vozilalan 38

Vrijednost ostatka (spaenih djelova) oteenog vozila predstavlja trinu vrijednost upotrebljivih djelova uz odbitak trokova demontae, pripreme djelova, kontrole i trokova prodaje sa odgovarajuim porezima. Vrijednost spaenih djelova odreuje se kalkulativnim putem uz korekciju na osnovu ponude i tranje. U sluaju kada ostaci nijesu za ponovnu ugradnju ili za njih nema interesovanja, vrijednost ostataka se odreuje prema cijenama otpadnog materijala. Vrijednost ostatka se utvruje tako to se prethodno utvrdi vrijednost vozila u trenutku udesa prema svim kriterijumima iz ovog pravilnika, zatim se utvruje procentualno uee vrijednosti ostataka i otpadnog materijala u toj vrijednosti vozila. Jako oteeni ili istroeni djelovi tretiraju se kao otpadni materijal. Minimalna vrijednost ostatka ne moe biti manja od vrijednosti otpadnog materijala. Nain odreivanja gornjih graninih vrijednosti o procentualnom ueu pojedinih sklopova i djelova kod pojedinih vrsta vozila dat je u tabeli broj 12. Tabela br. 12

1. Kod motocikla motor sa mjenjaem prednji toak vila upravljaa sa instrument-tablom zadnji toak, vila ram ostalo UKUPNO MAKSIMALNO 2. Kod putnikih vozila motor mjenja vjeanje prednje (most) veanje zadnje (most) upravljaki mehanizam toak komplet poklopac prednji poklopac zadnji 3% - 15% U zavisnosti od stanja i stepena oteenja 1% - 5% 1% ili 2% Vee vrijednosti za pogonski most 1% ili 2% do 1% 0,5% 2% do 1% do 0,5% 0,2% 1% vrata (i peta vrata) staklo prednje 1% po komadu po komadu po vozilu 2% - 20% U zavisnosti od stanja i stepena oteenja 1% - 8% 1% - 4% 1% - 5% 1% - 3% 40%

staklo zadnje sjedite prednje sjedite zadnje branik prednji ili zadnji ostalo od UKUPNO MAKSIMALNO 3. Kod teretnih vozila motor mjenja osovina prednja osovina pogon. po kom. upravljaki mehanizam kabina asija glavna i pomona toak komplet ostalo

0,5% 0,1% 0,2% 0,3% 1% do 5% 40% 1% - 11% U zavisnosti od stanja i stepena oteenja 0,5% 2% Do 0,5% 0,5% 2% 0,5% 2,5% 2% - 8% 1% - 4% 0,5% 3% 1% - 5% 40% 1% - 8% 0,5% 2% do 0,5% 0,5% 2% 0,5% 1,5% 0,5% 3% Po komadu maksimalno U zavisnosti od stanja i stepena oteenja U zavisnosti od stanja i stepena oteenja Po komadu maksimalno

UKUPNO MAKSIMALNO 4. Kod autobusa motor mjenja osovina prednja osovina pogonska upravljaki mehanizam toak komplet

stakla sjedita ostalo UKUPNO MAKSIMALNO 5. Kod traktora motor mjenja osovina zadnja upravljaki mehanizam toak komplet ostalo UKUPNO MAKSIMALNO 6. Kod prikolica i poluprikolica asija - glavna i pomona osovina toak komplet

0,5% 3% 0,1% 3% 6% 30%

po komadu maksimalno po komadu maksimalno

2% - 16% U zavisnosti od stanja i stepena oteenja 1% - 3% 1% 0,5% 1% 1% 4% 5% 30% 1% - 8% 1% 3% 1% 4% Po komadu Maksimalno Po komadu maksimalno Po komadu maksimalno

nadgradnja agregati ostalo UKUPNO MAKSIMALNO

1% - 8% do 2% do 5% 30%

Za vozila koja nijesu navedena u tabeli br. 12, procentualni iznos spaenih djelova odreuje se kao i kod vozila navedenih u tabeli. Prilikom utvrivanja procentualnog iznosa spaenih djelova primjenjuje se faktor korekcije ponude i tranje u rasponu od 10%

IV UMANJENA I UVEANA VRIJEDNOST VOZILA Vrijednost vozila nakon izvrene popravke

lan 39 Nakon izvrene popravke, oteenom vozilu moe biti: 1) uspostavljeno stanje koje je bilo prije nastanka tete; 2) umanjena vrijednost, zbog toga to nije u potpunosti uspostavljeno stanje prije udesa; 3) uveana vrijednost. lan 40 Umanjena vrijednost utvruje se samo za putnika vozila, iskljuivo kod teta koje se likvidiraju po osnovu osiguranja autoodgovornosti, i nadoknauje se u novcu. Umanjena vrijednost vozila je umanjena tehnika i/ili trina vrijednost vozila poslije izvrene kvalitetne i strune popravke, i zavisi od: marke, tipa, starosti, stanja vozila, stepena oteenja, postojanja ranijih oteenja i slino. Iznos naknade za umanjenu vrijednost putnikog vozila utvruje se na osnovu pismenog zahtjeva oteenog, a izraunava se na bazi izvrene popravke, odnosno predrauna i pogodbe. Naknada za umanjenu vrijednost ne isplauje se u sluajevima kada je oteenje nastalo: - na djelovima karoserije koji su vezani razdvojivim vezama, kao to su: branik, vrata, poklopac motora, poklopac prtljanika i dr., ukrasne lajsne, stakla farova, naplatci (felne) i sl. - kod zamjene osnovnih sklopova (karoserije, motora, mjenjaa i sl.), - na djelovima ijom izgradnjom i ugradnjom nijesu poremeeni pojedini sklopovi automobila (poluosovine, npr. mehanizam, hladnjak i sl.) - kada su uoljivi tragovi ranijih popravki kao i kada je putniki automobil stariji od 4 godine. U sluaju loe i nekvalitetno izvrene opravke, drutvo za osiguranje upuuje oteenog da naknadu trai od servisa koji je izvrio opravku. Umanjena vrijednost vozila utvruje se prema marki i tipu vozila, trinoj vrijednosti vozila na dan nastanka tete (saobraajne nezgode), datumu prve registracije (proizvodnje), starosti vozila (raunato u godinama i mjesecima) i trnog faktora koji se izraunava prema tabeli broj 13. Tabela br. 13

Umanjena vrijednost vozila

Starost vozila u mjesecima 6 12 24 36 48 Uv=

R - procentualni odnos trokova popravke i vrijednost vozila (%) 2-9 1,70 1,30 0,85 0,60 0,25 9 - 20 2,00 1,50 1,00 0,70 0,30 20 - 32 2,30 1,80 1,30 0,95 0,60 32 - 44 2,50 2,05 1,60 1,20 0,85 44 - 60 2,85 2,30 1,80 1,50 1,15 60 - 75 3,25 2,70 2,20 1,80 1,40 X T(trini faktor) Trini faktor - T -

Umanjena vrijednost rauna se na osnovu formule:

Vrijednost vozila na dan tete + Ukupni trokovi popravke 100

Gdje je: Uv - umanjena vrijednost vozila. lan 41 Prilikom opravke oteenog vozila moe doi do uveanja njegove vrijednosti, u sluajevima:

Uveana vrijednost vozila

- ako se ugradi dio ili sklop sa bitno poboljanim tehnikim karakteristikama u odnosu na oteeni dio ili sklop (motor sa veom snagom, obrtno postolje sa veom otpornou na udare, razne modifikacije i sl.), pri emu razliku u cijeni snosi osiguranik - oteenik, - ako zbog stanja oteenog dijela, kod starijih vozila, nije mogue izvriti opravku zbog dotrajalosti (veliki stepen napada korozijom ili sl.), a pod normalnim uslovima bi bila mogua opravka, pri emu se visina tete izraunava kalkulativnim putem, u visini prosjenih trokova opravke u ovlaenom servisu, sa potrebnim sitnim potronim i farbarskim materijalom, - ako se popravkom smanjuju neophodni trokovi investicionog ulaganja, odnosno obezbjeuje propisana tehnika ispravnost vozila to bi bilo nuno izvriti bez obzira na ostala oteenja. - kod djeliminih teta po osnovu osiguranja od autoodgovornosti, pri zamjeni oteenih djelova, obraunava se pad vrijednosti djelova. Pad vrijednosti se ne obraunava za djelove od stakla, ukrasne djelove i po pravilu za djelove vozila starosti do 4 godine. Pri utvrivanju pada vrijednosti zamijenjenih djelova kod djeliminih teta, u sluaju kada je vozilo starije od etiri godine, obraunava se istroenost djelova od 0 do 50% u zavisnosti od starosti i stepena istroenosti.

V NAKNADA TETE ZBOG NEMOGUNOSTI KORIENJA VOZILA Ko ima pravo na naknadu tetelan 42 Pravo na naknadu tete zbog nemogunosti korienja vozila do zavretka opravke imaju samo oteeni - vlasnici vozila, koji pravo na naknadu trokova opravke vozila stiu po osnovu osiguranja vlasnika odnosno korisnika motornih i prikljunih vozila od odgovornosti za tetu priinjenu treim licima i koji su sa tim vozilom na dan nastanka tete ostvarivali svoju stalnu profesionalnu djelatnost i sticali zaradu. Pod tetom zbog nekorienja vozila, podrazumijeva se gubitak prihoda na koje je oteenivlasnik vozila odnosno korisnik mogao sa sigurnou raunati da nije dolo do oteenja vozila i koje nije mogao nadomjestiti korienjem drugog vozila koje je imao u rezervi, ili korienjem sredstava javnog prevoza. Iznos naknade po osnovu utvrene tete umanjuje se za tekue trokove koji uobiajeno prate korienje vozila za obraunski period.

lan 43 Visina naknade zavisi od od vrste vozila i vremena potrebnog za njegovu opravku i obraunava se na sljedei nain: - za najmanja oteenja, kada nema lakiranja (oteenje farova,stakala,stop svijetla, branika i sl.) kao izgubljeno vrijeme rauna se jedan dan; - za opravku vozila gdje je broj norma asova za opravku vozila od 1 do 100 sati, izgubljeno vrijeme rauna se po formuli: ID= h : 14 gdje je: ID = broj dana potreban za opravku i uvijek se uzima kao cio broj; h = broj radnih sati po zapisniku o oteenju vozila, drutva za osiguranje; 14 = broj koji predstavlja iskorienost radnog vremena, broj radnika koji se angauje i broj smjena u toku dana. - za opravku vozila gdje je broj norma asova za opravku od 100-300 sati, izgubljeno vrijeme se rauna po formuli:

Utvrivanje broja izgubljenih dana

ID= 7+

h - 100 16

gdje je: ID = broj dana potreban za opravku i uvijek se uzima kao cio broj;

7 = broj dana neophodnih za popravku vozila,za koju je predvieno 100 norma sati i konstantan je; h = broj norma sati po zapisniku o oteenju vozila; 16 = broj koji prestavlja iskorienost radnog vremena, broj radnika angaovanih na opravci i broj smjena u toku dana. - za opravku vozila gdje je broj norma asova za opravku preko 300 sati izgubljeno vrijeme rauna se po formuli:

ID = 20+

h - 300 24

gdje je: ID = broj dana potreban za opravku u uvijek se uzima kao cio broj; h = broj norma sati po zapisniku o oteenju vozila; 20 = broj dana neophodnih za opravku vozila za koju je predvieno 300 norma sati i konstantan je; 24 = broj koji prestavlja iskorienost radnog vremena, broj radnika angaovanih na opravci i broj smjena u toku dana. lan 44 Naknada tete pripada oteenom-vlasniku odnosno korisniku vozila, za onoliko radnih dana, koliko je, po formulama iz lana 43 ovog pravilnika, utvreno za popravku vozila (broj dana) i pri totalnoj teti iz ekonomskih razloga, pri emu je maksimalan broj dana za putnika vozila i motocikle 15, a za sva ostala vozila 30, raunajui od dana utvrivanja visine tete na vozilu. Prilikom izraunavanja broja dana iz stava 1 ovog lana, ne uzimaju se u obzir nedostatak rezervnih djelova i repro materijala na tritu za oteeno vozilo, odnosno uobiajen broj dana potrebnih da se na tritu vozila kupi takvo vozilo. Naknada tete zbog nemogunosti korienja vozila ne priznaje se za vozila ija je nabavka na tritu oteana, odnosno koja su rijetka ili ih nema na tritu u Crnoj Gori. Iznos naknade za jedan izgubljeni dan za putnika vozila (taksi, rent-a-car i sl.), odreuje se u iznosu od 30 EUR bruto, a ukoliko se rad vozilom odvijao u vie smjena (taksi), o emu mora oteeni pruiti validne dokaze (potvrdu od nadlenih organa optine u kojoj obavlja djelatnost) odreuje se dodatnih 30 EUR bruto po smjeni, odnosno prema prihodima na osnovu kojih mu se obraunavaju porez i doprinosi. Ukoliko se obraun poreza i doprinosa sainjava paualno, obraunava se fiksni iznos iz stava 4 ovog lana. Za teretna vozila i autobuse naknada se odreuje po radnom danu u visini koji se utvruje na osnovu iznosa ostvarene bruto zarade po danu za posljednja tri obraunska mjeseca prije nastupanja dogaaja po osnovu kojeg se ostvaruje naknada (to se dokazuje obraunom zarade i bruto zarade lica koje je radilo na tom vozilu i visinom uplaenih poreza i doprinosa na zarade). Ukoliko se radi o preduzetniku koji nema uredne poslovne knjige, naknada za dan nekorienja teretnog vozila moe biti maksimalno 150 EUR bruto. Za autobuse, u sluajevima iz stava 7 ovog lana, naknada moe iznositi maksimalno 90 EUR bruto.

Utvrivanje iznosa naknade za dane nekorienja vozila

lan 45 Izmjene i dopune ovog pravilnika vre se po istom postupku kao i njegovo donoenje. lan 46 Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore". Broj: 01-366/3-09 Podgorica, 27. maja 2009. godine Agencija za nadzor osiguranja

VI ZAVRNE ODREDBE Izmjene i dopune pravilnika

Predsjednik Savjeta, mr Vladimir Kavari, s.r.