HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. · 2019. 6. 18. · HŽ Infrastruktura – Godišnje izvješće 2018. 6...

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.

Nekonsolidirano, revidirano

Svibanj, 2019.

HŽ Infrastruktura – Godišnje izvješće 2018.

Sadržaj

1. UVOD ......................................................................................................................................................................5

1.1. PISMO UPRAVE ..................................................................................................................................................5

1.2. O NAMA .............................................................................................................................................................6

1.2.1. OSNOVNI PODACI ................................................................................................................................6

1.2.2. PREGLED PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ ......................................................................................... 7

1.2.3. ORGANI DRUŠTVA ................................................................................................................................9

1.2.4. UPRAVLJAČKA STRUKTURA U 2018. GODINI ...................................................................................... 11

1.2.5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ........................................................................................................... 12

1.3. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE ........................................................................................................................ 14

1.3.1. VIZIJA I MISIJA ..................................................................................................................................... 14

1.3.2. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM .................................................................................................. 15

1.3.3. UPRAVLJANJE RIZICIMA ...................................................................................................................... 16

1.3.4. REVIZIJE I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE ................................................................................. 19

1.3.5. FISKALNA ODGOVORNOST ............................................................................................................... 20

1.4. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE ...................................................................................................... 21

1.4.1. VANJSKE INICIJATIVE ........................................................................................................................... 21

1.4.2. ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM .............................................................................................................. 21

1.4.3. SIGURNA I POUZDANA ŽELJEZNICA .................................................................................................. 22

1.4.4. DRUŠTVO ............................................................................................................................................ 31

1.5. PREGLED POSLOVANJA DRUŠTVA U 2018. GODINI ...................................................................................... 35

1.5.1. PREGLED ZNAČAJNIJIH DOGAĐANJA U 2018. GODINI .................................................................... 35

1.5.2. KLJUČNI FINANCIJSKI I OPERATIVNI POKAZATELJI ............................................................................ 39

2. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA ............................................................................................................. 45

2.1. OPĆENITO O PROMETU .................................................................................................................................. 45

2.2. PUTNIČKI PROMET ........................................................................................................................................... 46

2.3. TERETNI PROMET ............................................................................................................................................. 48

2.4. PRISTUP INFRASTRUKTURI ............................................................................................................................... 49

2.5. UPRAVLJANJE PROMETOM .............................................................................................................................. 52

3. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE .................................................................................................... 54

3.1. GRAĐEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV ............................................................................................... 54

3.2. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV ................................................................................... 58

3.3. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV ............................... 60

3.4. OSTALI FUNKCIONALNI DIJELOVI (ŽELJEZNIČKA, CESTOVNA VOZILA, VAGONI I PRIKOLICE)....................... 63

4. INVESTICIJE ........................................................................................................................................................... 66

4.1. OPĆENITO O INVESTICIJAMA .......................................................................................................................... 66

4.2. AKTUALNI INVESTICIJSKI PROJEKTI ................................................................................................................... 68

4.3. FINANCIJSKA REALIZACIJA INVESTICIJA ........................................................................................................... 82

5. OSTALA PODRUČJA ............................................................................................................................................. 84

5.1. LJUDSKI POTENCIJALI ....................................................................................................................................... 84

5.1.1. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU .................................................................................................... 89

5.2. INFORMATIKA ................................................................................................................................................... 91

5.3. NEKRETNINE .................................................................................................................................................... 94

6. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ......................................................................................................................................... 98

6.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA ................................................................................................................................ 99

6.2. BILANCA ........................................................................................................................................................ 104

6.3. FINANCIJSKI POKAZATELJI ..............................................................................................................................109

6.4. NOVČANI TIJEK ............................................................................................................................................... 110

7. PRILOG 1. REBALANS PLANA I REALIZACIJA INVESTICIJA PO POZICIJAMA PLANA ZA 2018. GODINU............. 112

8. POPIS TABLICA, GRAFIKONA, KARATA I SHEMA ................................................................................................. 116

9. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA ZA 2018. GODINU ............................... 118

Pojmovnik i tumač kratica

Automatski pružni blok

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

CEF Instrument za povezivanje Europe, prema eng. Connecting Europe Facility

CER Udruženje europskih željeznica i upravitelja infrastrukture (Community of European Railway

and Infrastructure Companies)

d.d. Dioničko društvo

d.o.o. Društvo s ograničenom odgovornošću

DP Državni proračun

EE tim

Europska banka za obnovu i razvoj, prema eng. European Bank for Reconstruction and

Development

Tim za energetsku učinkovitost

Europska komisija

Elektronički oglasnik javne nabave

Europski sustav kontrole vlakova

EU Europska unija

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

HNB Hrvatska narodna banka

Hz Herc

HŽ Cargo HŽ Cargo d.o.o.

HŽ PP HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

HŽI/Društvo

HŽI EAM

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Asset management

IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj, prema eng. International Bank for Reconstruction

and Development

Instrument predpristupne pomoći, prema eng. Instrument for Pre-Accession Assistance

Nacionalni informatički sustav gospodarenja energijom

ISPA Instrument for Structural Policies for Pre-Accession

IST Informacijski sustav transporta

IT Informacijska tehnologija

km Kilometar

km/h Kilometara na sat

kV Kilovolt

Laka motorna drezina

Ministarstvo mora, prometa I infrastrukture

MRS Međunarodni računovodstveni standardi

Mil.kn U milijunima kuna

OPEX poslovni ili operativni rashodi ili troškovi

OPKK Operativni program Konkurentnost i kohezija

OPP Operativni program Promet

PDH Plesiokrona digitalna hijerarhija

Program za pomoć u restrukturiranju gospodarstva Mađarske i Poljske

Platforma upravitelja željezničke infrastructure u Europi

Račun dobiti i gubitka

integrirani sustav za upravljanje imovinom

Republika Hrvatska

SAP Multinacionalna tvrtka za softverska rješenja

SAPARD Pristupni program za poljoprivredu i rurarni razvoj

SGE Sustavno gospodarenje energijom

SS Signalno-sigurnosni (uređaj)

TEN-T Transeuropska prometna mreža, prema eng. Trans-European Transport Network

Tis.kn U tisućama kuna

TMD Teška motorna drezina

TSI Tehničke specifikacije interoperabilnosti

t/o Dopušteno osovinsko opterećenje vozila u tonama po osovini

UIC Međunarodna željeznička organizacija (Union Internationale des Chemins de fer)

USD Američki dolar

vlak km Vlak kilometar (kretanje vlaka na udaljenosti od jednog kilometra)

brtkm Brutotonski kilometar (kretanje tone vlaka, tj. vozila u vlaku zajedno sa sadržajem, na

udaljenosti od jednog kilometra)

ŽCP Željezničko cestovni prijelaz

HŽ Infrastruktura - Godišnje izvješće 2018.

1. UVOD

1.1. PISMO UPRAVE

Poštovani,

Poslovnu 2018. godinu obilježilo je, prUe svega, intenzivan rada na pripremi i realizaciji velikih

infrastrukturnih projekata kao i na poslovnim aktivnostima vezanim za održavanje i sigurno upravljanježeliezničkorn infrastrukturom.

Tijekom 2018. godine objavili smo javnih natječaja u vrijednosti od 4.597,91 miljuna kuna od kojih se630,2 milijuna odnosi na redovno poslovanje, a 3.810,22 milijuna za investiqiske projekte želieznićke

infrastrukture koji su najvećim dUelom sufinancirani sredstvima EU i od kojih izdvajamo natiečaj za radove

i nadzor za Projekt modernizacije u elektriflkacje dionice pruge Vinkovci - Vukovar u iznosu od 539,5

rnilliuna kuna i Projekt rekonstrukcja postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka želiezničke pruge Križevci

- Koprivnica - DG u iznosu od 2.002,45 milijuna kuna.

....•

U 2018. godini potpisali smo ugovore za izvođenje radova i nadzor za Projekt modernizacije ielektrifikacije željezničke pruge Zaprešić - Zabok procjerjene vrijednosti 527,0 miljuna kuna, a u suradnji

s Lučkom upravom RUeka, ugovor za izvođenje radova na Projektu razvoja multimodalne platforme u

luci RUeka i povezivanja s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata ukupne vrijednosti 244,5 milijuna

kuna. Isto tako, u travnju su započeli i veliki investicjski radovi na remontu pružne dionice između Gredei Sunje koji su trenutačno najveći investkjski radovi koji nisu sufinancirani sredstvima iz EU fondova.

Osim istaknutog, razvijamo čitav niz projekta modernizaciie i obnove željezničke infrastrukture koji su u

različitim fazama priprernljenosti i koji će u budućem razdoblju biti značajan generator gospodarskog

rasta i razvoja Republike Hrvatske.

HŽ Infrastruktura je u 2018. godini realizirala 739,2 milijuna kuna investicije u željezničku infrastrukturu

što je za 58% više nego u prethodnoj godini, a 43% realiziranih projekata sufinancirano je sredstvima EU.

HŽ infrastruktura je u poslovnoj 2018. godini iskazala gubitak poslovanja u iznosu od 99,6 miljuna kuna.

Iskazani gubitak iskliućivo je posljedica vrijednosnoq usklađenja potraživanja od povezanih društava,

stoga ga u tom kontekstu treba i interpretirati.

U narednom razdoblju planovi i ciljevi bit će i dalje usmjereni na obnovu, modernizaciju i izgradnju

želiezničke infrastrukture i s posebnom pažnjom na održavanje sigurnosti u željezničkom prometu.

nik Uprave

1.2. O NAMA

1.2.1. OSNOVNI PODACI

HŽ INFRASTRUKTURA društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, održavanje i izgradnju

željezničke infrastrukture.

HŽ Infrastruktura d.o.o. organizacijski se temelji na odredbama Zakona o željeznici, Zakona o sigurnosti

i interoperabilnosti željezničkog sustava i Zakona o trgovačkim društvima, kao i na Izjavi o osnivanju

društva HŽ Infrastruktura d.o.o..

SJEDIŠTE DRUŠTVA: Zagreb, Mihanovićeva 12

OSNIVAČ I JEDINI ČLAN DRUŠTVA: Republika Hrvatska

TEMELJNI KAPITAL DRUŠTVA: 224.188.000,00 kuna

POREZNI BROJ: 2163837

OIB: 39901919995

IBAN: HR442340009-1110252804

DEVIZNI RAČUN: 70010-041193

Grafikon 1: Djelatnost Društva HŽ Infrastruktura d.o.o.

Djelatnost

Organiziranje i reguliranje željezničkog prometa

Provedba investicija u željezničku infrastrukturu

Održavanje željezničke infrastrukture

Upravljanje željezničkom infrastrukturom

DRUŠTVA U VLASNIŠTVU HŽ INFRASTRUKTURE D.O.O.:

*Djelatnost organizacije prijevoza od 01.02.2018. pripojena je HŽ Infrastrukturi d.o.o.

Grafikon 2: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o.

1.2.2. PREGLED PRUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ

HŽ Infrastruktura d.o.o.

Pružne građevine d.o.o.

100% vlasništva

Croatia express d.o.o. 100% vlasništva

Proizvodnja-regeneracija d.o.o.

100% vlasništva

Izgradnja i održavanje željezničke

infrastrukture

Putnička agencija i organizacija

prijevoza*

U stečaju

Proizvodnja opreme i materijala

specifičnog za željeznice-u stečaju

Karta 1. Pregled pruga u RH

Na temelju članka 14. stavka 3. Zakona o željeznici (NN br. 94/13, 148/13 i 73/17), Vlada Republike

Hrvatske je 9. siječnja 2014. godine donijela Odluku o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 3/14), a 20.

srpnja 2017. i Odluku o dopuni odluke o razvrstavanju željezničkih pruga (NN 74/17).

Željezničke pruge u Republici Hrvatskoj, u svrhu određivanja načina upravljanja i gospodarenja

željezničkom infrastrukturom te planiranja njezinoga razvoja, razvrstavaju se na:

• pruge za međunarodni promet,

• pruge za regionalni promet,

• pruge za lokalni promet.

Razvrstavanje željezničkih pruga osnova je za određivanje načina njihove uporabe, te učinkovitog

planiranja izgradnje, modernizacije, obnove i održavanja željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Željezničke pruge za međunarodni promet dijele se na:

• glavne (koridorske) pruge,

• ostale pruge za međunarodni promet, koje unutar željezničkih čvorišta i izvan njih funkcionalno

povezuju glavne (koridorske) pruge ili koje međunarodne morske i riječne luke te terminale

povezuju s glavnim (koridorskim) prugama.

Željezničke pruge za regionalni promet su pruge koje u smislu daljinskoga prometa povezuju:

• željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj,

• željezničke prometne regije u Republici Hrvatskoj sa željezničkim prugama za međunarodni

promet,

• željezničke prometne regije susjednih država sa željezničkim prometnim regijama u Republici

Hrvatskoj ili sa željezničkim prugama za međunarodni promet u Republici Hrvatskoj.

Željezničke pruge za lokalni promet su:

• željezničke pruge koje luke i terminale koji nisu od međunarodnoga značaja, te industrijske zone

i gospodarske subjekte povezuju sa željezničkim prugama od značaja za regionalni promet,

• željezničke pruge koje unutar pojedine željezničke prometne regije u smislu lokalnoga prometa

međusobno povezuju pojedina područja ili administrativno-gospodarske centre, ili ih priključuju

na željezničke pruge za međunarodni promet ili na željezničke pruge za regionalni promet,

• željezničke pruge u funkciji gradskoga i prigradskoga željezničkog prometa, ukoliko istovremeno

nisu željezničke pruge za međunarodni promet ili željezničke pruge za regionalni promet,

• željezničke pruge koje u smislu lokalnoga prometa spajaju pojedina lokalna područja u RH s

lokalnim područjima susjednih država,

• željezničke pruge za lokalno povezivanje unutar željezničkih čvorišta.

Za potrebe praćenja ostvarenog željezničkog prometa, praćenje troškova i prihoda te za potrebe

informatičke obrade, Uprava HŽI donijela je 6. studenog 2017. godine Odluku o podjeli željezničke mreže

na pružne dionice za praćenje ostvarenog željezničkog prometa i informatičku obradu (136 dionica).

Ovom Odlukom željeznička mreža na teritoriju RH podijeljena je na 136 pružnih dionica umjesto

prethodne podjele na 133 pružne dionice.

1.2.3. ORGANI DRUŠTVA

UPRAVA DRUŠTVA sastoji se od pet članova od kojih se jedan imenuje Predsjednikom Uprave.

Predsjednik i članovi Uprave imenovani su na vremensko razdoblje od četiri godine. Predsjednik Uprave

zastupa Društvo samostalno i pojedinačno, a članovi Uprave zajedno s Predsjednikom Uprave.

Posebnom odlukom Uprave utvrđene su nadležnosti članova Uprave. U 2018. godini održano je 46

sjednica Uprave.

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Izjavi o osnivanju društva HŽ Infrastruktura d.o.o. Uprava

obavlja slijedeće poslove:

• zastupa Društvo te vodi poslove Društva sukladno Zakonu o željeznici i Zakonu o trgovačkim

društvima,

• sastavlja godišnje financijsko izvješće i druga izvješća,

• izvješćuje o poslovnim rezultatima na temelju godišnjeg financijskog izvješća, te sastavlja

poslovno izvješće,

• izvještava najmanje jednom tromjesečno Nadzorni odbor o poslovanju i financijskom položaju

pisanim putem,

• donosi Poslovnik o svome radu,

• obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.

NADZORNI ODBOR ima tri člana od kojih se jedan imenuje Predsjednikom Nadzornog odbora, a jedan

član je predstavnik radnika. U 2018. godini održano je 11 sjednica Nadzornog odbora. Nadzorni odbor

nadzire vođenje poslova Društva sukladno odredbama Zakona o željeznici i Zakona o trgovačkim

društvima te je u svom postupanju na odgovarajući način implementirao Kodeks korporativnog

upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.

U sklopu nadležnosti i prema Izjavi o osnivanju društva Nadzorni odbor:

• može u svako doba pregledati i ispitivati poslovne knjige i dokumentaciju Društva, blagajnu,

vrijednosne papire i druge stvari

• daje suglasnost Upravi Društva za kreditno zaduženje veće od 5.000.000,00 kuna,

• daje suglasnost Upravi Društva na odluke o raspolaganju i opterećivanju nekretnina i osnovnih

sredstava preko iznosa od 5.000.000,00 kuna,

• podnosi Skupštini Društva izvješće o svom radu za proteklu godinu.

REVIZORSKI ODBOR u 2018. godini ima tri člana od kojih se jedan imenuje Predsjednikom Revizorskog

odbora. Tijekom 2018. godine Revizorski odbor imao je 3 sjednice.

Nadležnost Revizorskog odbora definirana je člankom 66. Zakona o reviziji, a obuhvaća sljedeće zadaće:

• izvješćuje nadzorni odbor ili upravni odbor o ishodu zakonske revizije te objašnjava na koji način

je zakonska revizija pridonijela integritetu financijskog izvještavanja i objašnjava ulogu revizijskog

odbora u tom procesu

• prati postupak financijskog izvještavanja

• prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustava upravljanja rizicima

• nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja

• prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno

ugovore o dodatnim uslugama

• daje preporuke Skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog odbora.

SKUPŠTINU čini kao jedini član Društva, ministar nadležan za promet. Skupština se saziva najmanje

jednom godišnje te uvijek kada to zahtijevaju interesi Društva. U 2018. godini održano je 7 sjednica

Skupštine.

Skupština Društva odlučuje o slijedećim pitanjima:

• financijskim izvješćima Društva, uporabi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka,

• imenovanju i opozivu članova Uprave,

• podjeli i povlačenju poslovnih udjela,

• mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova, osim za obavljanje funkcije upravitelja

Infrastrukture,

• izmjeni Izjave o osnivanju,

• postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje Društvo može imati protiv članova Uprave te o

imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako Društvo ne mogu zastupati članovi Uprave,

• donosi Poslovni plan,

• svim drugim pitanjima iz nadležnosti Skupštine predviđene Zakonom o trgovačkim društvima,

osim smjernica za obavljanje funkcije upravitelja Infrastrukture.

1.2.4. UPRAVLJAČKA STRUKTURA U 2018. GODINI

Upravljačku strukturu HŽI u 2018. godini čine:

• Skupština Društva

- Oleg Butković, Ministar mora, prometa i infrastrukture, od 22. siječnja 2016.

• Nadzorni odbor Društva:

- Ivan Miloš, predsjednik, od 06. lipnja 2016.,

- Tomislav Jukić, član, od 31. svibnja 2016.,

- Slavko Proleta, član, od 16. prosinca 2015.,

• Revizorski odbor Društva:

- Joško Kovač, predsjednik od 13. ožujka.2017.

- Ivana Varga, članica od 13. ožujka 2017. godine

- Rudi Grubišić, član od 13. ožujka 2017. godine

• Uprava Društva:

Ivan Kršić,

predsjednik Uprave od 02.10.2017.

Nikola Ljuban Krunoslav Papić Marko Zdravko Žubrinić Darko Barišić,

član Uprave član Uprave član Uprave član Uprave

od 02.10.2017. od 14.06.2018. od 02.10.2017. od 02.10.2017.

1.2.5. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Tijekom 2018. godine društvo HŽI organizirana je prema sljedećoj shemi:

Shema 1: Organizacijska struktura. u 2018. godini

HŽI svoje poslovanje provodi organizirana kroz operativne sektore, sektore podrške te urede koji su

organizirani kao samostalne organizacijske jedinice.

Operativni sektori bave se temeljnim djelatnostima HŽI koje su prema funkcionalnosti grupirani u četiri

sektora:

• Sektor za pristup infrastrukturi,

• Sektor za promet,

• Sektor za održavanje te

• Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova.

Sektori podrške obuhvaćaju zajedničke poslove HŽI, te osiguravaju efikasnost i usklađenost svih poslovnih

procesa. Sektore podrške čine:

• Sektor za informatiku,

• Sektor nabave,

• Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima,

• Sektor financija, računovodstva i kontrolinga,

• Sektor nekretnina,

• Sektor za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu te

• Sektor pravnih poslova.

Uz operativne sektore i sektore podrške organizaciju čine i Ured za internu reviziju i internu kontrolu

poslovanja, Ured za restrukturiranje te Ured upravljanja sigurnošću.

Odlukom Uprave od 6. ožujka 2019. godine donijet je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o

organizaciji HŽI temeljem kojeg je formiran Sektor za mehanizaciju koji djeluje u okviru operativnog

sektora. Dopunjena organizacija HŽI na snazi je od 15. ožujka 2019. godine.

Shema 2. Organizacijska struktura u 2019. godini

1.3. KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

Slijedom značajno promijenjenog zakonodavnog i organizacijskog okvira upravljanja imovinom u

vlasništvu Republike Hrvatske posljednjih sedam godina, od kojih je ključan događaj i prijem Republike

Hrvatske u Europsku uniju, sa svim pravima i obvezama koje iz tog proizlaze, u prosincu 2017. godine

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o donošenju kodeksa korporativnog upravljanja trgovačkim

društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (u daljnjem tekstu Kodeks).

Kodeks predstavlja zbir načela poslovnog i profesionalnog ponašanja i dobrih običaja kojima se jača

korporativna i vlasnička odgovornost provođenjem standarda ponašanja u svrhu postizanja dobrobiti za

sve sudionike.

Cilj primjene Kodeksa je da se kroz primjenu standarda korporativnog upravljanja i transparentnosti

poslovanja, učinkovito i dogovorno upravljanja državnom imovinom, promiče profesionalno upravljanje,

strateški i operativni nadzor kako bi se postizale dobrobiti za društvo kroz povećanje vjerodostojnosti,

profesionalizma i konkurentnosti, ali i dobrobiti za zajednicu. Stoga, društva u državnom portfelju u svom

poslovanju dužna su ostvarivati gospodarske i poslovne ciljeve i planove sukladno principima ekonomije,

ali također, ne manje bitno, dužni su sudjelovati i u ostvarivanju važnih društvenih i političkih ciljeva kako

za državu tako i za lokalnu zajednicu.

Temeljem članka 11. Izjave o osnivanju Društva HŽI, Uprava Društva na 18. sjednici održanoj dana 25.

siječnja 2018. godine donijela je Odluku o primjeni smjernica i preporuka Kodeksa korporativnog

upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele.

U lipnju 2018. godine odlukom Uprave Društva donijet je Pravilnik o 10. izmjenama i dopunama Pravilnika

o radu trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d.o.o. čime je izvršena obveza po točki VII stavak peti

Kodeksa, a koji propisuje da je unutarnjim aktima trgovačkog društva potrebno utvrditi da se unutarnjem

revizoru ne može otkazati ugovor o radu bez suglasnosti nadzornog odbora. Navedeni Pravilnik obavljen

je u Službenom vjesniku HŽI i stupio je na snagu 29. lipnja 2018. godine.

1.3.1. VIZIJA I MISIJA

VIZIJA

Implementacija Europskih standarda infrastrukturnih podsustava, uz uvažavanje potreba korisnika

željezničkih usluga, sigurnosnih zahtjeva odvijanja i upravljanja prometom i održavanja infrastrukturnih

podsustava, visokih ekoloških standarda i specifičnosti koje proizlaze iz geografskih obilježja zemlje s

ciljem konkurentnosti na području EU, posebno jugoistočne Europe u kojoj želimo imati poziciju vodećeg

upravitelja željezničke infrastrukture.

Modernizacija, razvoj i uključivanje željezničkih prometnih pravaca koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku

u sveeuropsku prometnu mrežu te usmjerenost na tržište, neizostavni je preduvjet za povećanje

konkurentnosti željezničkog prijevoza kao i polazna osnova za kreiranje poslovne politike i strategije HŽI.

MISIJA

Djelovanje u općem, prometnom i ekonomskom interesu Republike Hrvatske u funkciji upravitelja

Upravljanje javnom željezničkom infrastrukturom, osiguravanje pristupa i dodjela infrastrukturnih

kapaciteta željezničkim prijevoznicima koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o željeznici, odvijanje i

upravljanje prometom, te izgradnja, modernizacija i održavanje željezničke infrastrukture sukladno

Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

1.3.2. SUSTAV UPRAVLJANJA KVALITETOM

Svjesnost da pouzdanost i kvaliteta željezničke infrastrukture, sigurnost

prometa, zaštita okoliša i kvaliteta željezničkih usluga HŽI izravno utječu

na kvalitetu usluga željezničkih prijevoznika i u konačnici zadovoljstvo

krajnjih korisnika i putnika, u HŽI je od 2011. godine uspostavljen sustav

upravljanja kvalitetom međunarodne norme HRN EN ISO 9001:2015.

U 2017. godini HŽI je uspješno prošla postupak recertificiranja za

razdoblje od naredne tri godine.

Tijekom prosinca 2017. godine usvojen je novi Pravilnik o sustavu

upravljanja kvalitetom sukladno normi HR EN ISO 9001:2015 na temelju

kojeg su izrađeni glavni srednjoročni ciljevi upravljanja kvalitetom i to:

• u suradnji s organizacijskim jedinicama utvrđivati i provoditi Operativni program Politike kvalitete

• upravljanje, praćenje i kontinuirani napredak poslovnih procesa HŽI

• uspostava, praćenje i upravljanje poslovnim rizicima HŽI

• unaprjeđenje provedbe nadzora nad nesukladnim izlazima postupaka popravnih radnji

• unaprjeđenje planiranja, mjerenja i analiziranja realizacije proizvoda i usluga

• definiranje konteksta organizacije odnosno identifikacija vanjskih i unutarnjih pitanja koji mogu

utjecati na sposobnost sustava upravljanja kvalitetom da ostvari planirane i željene rezultate

• identificirati potrebno znanje, održavati ga i učiniti dostupnim

Ciljevi praćenja i nadzora sustava upravljanja i poslovnih procesa HŽI temelje se na provedbi godišnjeg

programa audita, rezultatima nalaza audita iz prethodnih razdoblja te plana vanjskog periodičkog audita.

Vanjski periodični audit za 2018. godinu održan je 29. i 30. studenog od strane certifikacijske kuće DNV-

GL prilikom kojeg su definirane prilike za poboljšanje (njih 8) i zapažanja (njih 14) za pojedine

organizacijske jedinice HŽI.

Tijekom 2018. godini provedeno je i 17 internih audita, a fokusirano područje provedbe je planiranje,

analiza i povećanje učinkovitosti procesa. Posebna pozornost posvećena je upravljanju prilikama i rizicima

te prepoznavanju i dokumentiranju konteksta sukladno zahtjevima norme ISO 9001:2015.

Ključna područja za poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom u HŽI koja su definirana nakon provedbe

audita su:

• otklanjanje nesukladnosti

• poslovno planiranje i razrada poslovnih planova i mjerljivih ciljeva kroz operativne programe

rada sektora

• prepoznavanje i upravljanje strateškim rizicima značajnim za Upravu i operativnim rizicima

značajnim na nivou sektora

• osuvremenjivanje, dokumentiranje poslovnih procesa i ključnih pokazatelja izvedbe te njihovo

mjerenje, analiziranje i trajno poboljšanje

• unutarnja i vanjska komunikacija, osobito kad procesi ili aktivnosti prelaze iz sektora u sektor te

prema vanjskom izvođaču ili nekom drugom dioniku

• definiranje i razumijevanje konteksta sektora i odjela kako bi se pravovremeno predvidjele

potrebe dionika, prilike i neizvjesnosti bitne za poslovanje

• dokumentiranje i osuvremenjivanje dokumentacije sustava upravljanja kvalitetom.

Svi radnici HŽI obvezni su svojim postupcima i odlukama, kako unutar HŽI tako i prema van, uvijek imati

u vidu povezanost sustava kvalitete, sustava sigurnosti, zaštite okoliša, zaštite na radu, troškova i

pravovremenosti kao nedjeljivih faktora uspjeha.

1.3.3. UPRAVLJANJE RIZICIMA

HŽI se zalaže za učinkovito upravljanje rizicima povezanim s održavanjem, izgradnjom željezničke

infrastrukture i regulacijom prometa, kako bi svaka od ovih aktivnosti ostvarila svoje ciljeve u skladu s

očekivanjima. Djelotvorno upravljanje rizicima omogućuje Upravi HŽI prihvatljivu razinu sigurnosti

ostvarenja zadanih ciljeva. HŽI u svom poslovanju susreće se s vanjskim i unutrašnjim rizicima.

VANJSKI RIZICI U POSLOVANJU

• nedovoljna razina ulaganja u željezničku infrastrukturu u prethodnim razdobljima, prvenstveno

u obnovu pruga,

• rizik od promjena izvora sredstava za financiranje aktivnosti iz ugovora za upravljanje

željezničkom infrastrukturom. Ukoliko se potražnja za prometnom uslugom smanji i vlasnik ne

osigura dovoljna financijska sredstva za pojačano održavanje i sveobuhvatne investicijske radove

Društvo neće moći obavljati svoju obvezu upravljanja i pružanja usluge korištenja željezničke

infrastrukture u obujmu definiranom Ugovorom o upravljanju,

• nemogućnost osiguranja nacionalne komponente za projekte sufinancirane iz EU fondova,

• promjene nacionalnih strateških dokumenata iz segmenta prometa i zakonskog okvira što utječe

na održivost projekata sufinanciranih iz EU fondova,

• valutni rizik - Društvo je potencijalno izloženo rizicima promjena valutnih tečajeva. To se posebno

odnosi na trošak tečajnih razlika po ugovorenim kreditima s valutnom klauzulom,

• rizik likvidnosti – poteškoće u naplati potraživanja, posebno HŽ Carga d.o.o.,

• kreditni rizik (promjena uvjeta kreditiranja, kretanje EURIBOR-a i dr.),

• dugotrajni postupci javne nabave koji mogu usporiti provedbu investicijskog projekta.

UNUTARNJI RIZICI

• nedovoljna konkurentnost u odnosu na druge vrste prijevoza,

• neadekvatna struktura zaposlenih uslijed dugogodišnje prakse instituta dobrovoljnog raskida

ugovora o radu uz poticajne mjere te nedovoljnog zapošljavanja pripravnika, odnosno mlađe

populacije

• zrelost i pripremljenost projekata za apliciranje za sufinanciranje iz EU fondova,

• dugogodišnji sudski sporovi koji mogu prouzrokovati rizik nepredviđenih troškova.

HŽI posjeduje potrebne akte za upravljanje rizicima:

• Politiku upravljanja rizicima i

• Uputu o upravljanju rizicima (HŽI-701-41)

Prema Politici upravljanja rizicima opredijeljenost HŽI za upravljanje rizicima očituje se:

• prihvaćanjem pristupa temeljenih na rizicima kako bi se omogućilo bolje odlučivanje o načinu

unapređenja sustava, raspoređivanju sredstava i postizanju povećanja učinkovitosti i bolje

ravnoteže između prihvatljive razine rizika i troška kontrole,

• djelotvornim upravljanjem rizicima postizati prihvatljivu razinu sigurnosti ostvarenja zadanih

ciljeva,

• integriranjem svakodnevnog rada svih organizacijskih jedinica u svim poslovnim procesima s

aktivnostima na jačanju redovitog praćenja prepoznatih rizika i primjenom prikladnih mjera za

ublažavanje rizika,

• određivanjem odgovornosti radnika određenih za upravljanje rizicima, ali isto tako i svih radnika

Društva

• upravljanjem rizicima vlasnici rizika i ostali nadređeni radnici svoje odluke usklađuju s realnom

procjenom planiranih i neplaniranih konačnih rezultata,

• utvrđivanjem ključnih rizika s kojima se HŽI suočava, ključnih procesa HŽI vezanih za upravljanje

rizicima i mobiliziranje raspoloživih sredstava za prikladno postupanje po utvrđenim rizicima,

• razvojem pozitivne organizacijske kulture stvaramo pozitivan odnos prema upravljanju rizicima,

• stalnim praćenjem i razmatranjem rizika zadržava se učinkovitost postupanja po riziku,

povezivanje ciljeva s rizicima i stjecanje sigurnosti u upravljanju rizicima,

• mjerenjem rezultata upravljanja rizicima promovirajući operativnu učinkovitost i izvještavanje na

svim razinama upravljanja,

• nadziranje sustava upravljanja rizicima i njegovo mijenjanje prema potrebi u skladu s okvirom i

promjenom okolnosti

• formiranjem registra rizika u svrhu evidencije utvrđenih rizika, postupanja po rizicima i

odgovornostima

Proces upravljanja rizicima u HŽI u 2018. godini provodio se sukladno Uputi o upravljanju rizicima po

organizacijskim jedinicama. U mjesecu svibnju pokrenute su aktivnosti na procjeni rizika i izradi

jedinstvenog registra rizika HŽI. Krajem mjeseca studenog izrađen je jedinstveni registar rizika HŽI u

kojem se nalazi ukupno 372 prepoznata i utvrđena rizika. Od toga su 33 rizika visoke razine (ocjene 6 ili

9), 83 rizika su srednje razine (ocjena 3 i 4) i 256 rizika ocjenjeni su kao rizici niske razine (ocjene 1 i 2).

Akcijski planovi rađeni su za sve rizike visoke razine kao i za rizike koji imaju veliku posljedicu. U sljedećem

ažuriranju registra rizika utvrđivat će se rezidualna razina rizika, te će se provjeravati učinkovitost

poduzetih radnji u cilju smanjivanja inherentne razine rizika.

Organizacijska jedinica Ukupan

broj rizika:

Razina izloženosti riziku

Niska Srednja Visoka

Sektor za pristup infrastrukturi 13 8 3 2

Sektor za promet 19 8 10 1

Sektor za održavanje 13 1 3 9

Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU

fondova 6 1 2 3

Sektor za informatiku 214 193 21 0

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima 18 11 4 3

Sektor financija, računovodstva i kontrolinga 8 3 4 1

Sektor nabave 17 11 4 2

Sektor nekretnina 16 4 10 2

Sektor za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu 22 7 11 4

Sektor pravnih poslova 11 1 6 4

Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja 3 2 0 1

Ured upravljanja sigurnošću 12 6 5 1

UKUPNO 372 256 83 33

Tablica 1: Prikaz rizika prema organizacijskim jedinicama i izloženosti riziku

Izvor: Sektor za podršku upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu

Djelotvorno upravljanje rizicima, uzimajući u obzir zahtjeve dokumentiranja, praćenja i izvještavanja o

rizicima, nalaže da se broj prioritetnih rizika kojima se bavi najviše rukovodstvo Društva svede na razumnu

mjeru. U pravilu, naglasak treba staviti na strateške rizike, operativne rizike koji utječu na aktiviranje

strateških rizika, rizike od prijevara i nepravilnosti te rizike koji zahtijevaju međusektorski pristup u

rješavanju kojima će se baviti najviše rukovodstvo Društva. Ostali prioritetni operativni rizici trebaju biti u

fokusu nadređenih radnika organizacijskih jedinica u čijoj su operativnoj nadležnosti. U planu za 2019.

godinu je izrada registra prioritetnih rizika za koji će biti nadležna isključivo Uprava HŽI. To su u pravilu

strateški rizici kao i operativni rizici koji utječu na ostvarivanje strateških ciljeva.

U nastavku je dan pregled strateških rizika po organizacijskim jedinicama HŽI koji su uglavnom ocijenjeni

kao rizici visoke razine izloženosti.

Organizacijska jedinica Strateški rizici

Naziv Razina izloženosti

Sektor za pristup infrastrukturi Nepravovremeno potpisivanje ugovora i

prigovori na ugovor Visoka (6)

Sektor za promet Manjak izvršnih radnika zbog ne završetka

planiranih tehničkih rješenja Visoka (9)

Sektor za održavanje Zastarjelost infrastrukture radi dugogodišnjeg

neulaganja Visoka (9)

Organizacijska jedinica Strateški rizici

Naziv Razina izloženosti

Sektor za razvoj, pripremu i provedbu

investicija i EU fondova

Izvori financiranja nisu stabilni s obzirom na

potrebu financiranja višegodišnjih projekata Visoka (6)

Problematika ljudskih resursa Visoka (6)

Sektor za upravljanje ljudskim

potencijalima

Zastarjeli i neučinkoviti model redovitog

poučavanja izvršnih radnika Visoka (9)

Neutvrđene kompetencije svih radnika HŽI Visoka (9)

Sektor nekretnina

Dugotrajno čekanje suglasnosti i očitovanja od

strane Ministarstva državne imovine i drugih

institucija

Visoka (6)

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi na

pojedinim nekretninama

Srednja (3),

velika posljedica

Nelegalne nekretnine (objekti) Srednja (3),

velika posljedica

Odgađanje radova na obnovi i održavanju

zbog nedostatnih financijskih sredstava

Srednja (3),

velika posljedica

Sektor za podršku Upravi, komunikacije,

sigurnost i zaštitu

Nepravovremeno ažuriranje procesa

sustavnog nadzora u području zaštite,

povjerljivosti, integriteta i dostupnosti

informacija

Visoka (9)

Tablica 2: Pregled strateških rizika HŽI prema organizacijskim jedinicama

Izvor: Sektor za podršku upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu

HŽI u svom poslovanju veliku važnost pridaje razmatranju rizika kako bi osigurala kvalitetnije odlučivanje,

poslovno planiranje i djelotvorno upravljanje. Definiranje, upravljanje i provjera rizika integrirani su u

svakodnevni rad svih organizacijskih jedinica, a pozitivan odnos prema rizicima i upravljanje rizicima

obveza je svih zaposlenih u HŽI.

1.3.4. REVIZIJE I MEHANIZMI UNUTARNJE KONTROLE

Kao važan instrument korporativnog upravljanja, a s ciljem osiguranja transparentnosti i realnog

prikazivanja stvarnog stanja Društva u cjelini kroz financijske izvještaje, HŽI ima eksterne i interne

mehanizme korporativnog upravljanja koji djeluju kroz Revizorski odbor kao interni mehanizam te BDO

savjetovanje d.o.o. u funkciji eksternog revizora financijskih izvješća.

Sukladno Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, HŽI uspostavila je unutarnju reviziju

koja je organizacijski postavljena kao neovisna organizacijska jedinica izravno odgovorna Predsjedniku

Uprave pod nazivom Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja. Aktivnosti Ureda usmjerene

su na procjenjivanje adekvatnosti, učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola i na temelju

objektivnih dokaza osiguranje razine sigurnosti da je provođenje postojećih procesa upravljanja rizicima,

kontrola i upravljanja poslovanjem u funkciji ostvarenja zadanih ciljeva.

Interna kontrola pored redovnih/planiranih kontrola obavlja i kontrole po izvješćima revizija s ciljem

detaljnijih utvrđivanja propusta i odgovornosti za iste. Provodi kontrole po zahtjevima Uprave i drugih

ovlaštenih subjekata te surađuje s osobom za nepravilnosti u obradama pristiglih prijava.

Tijekom 2018. godine Ured za internu reviziju i internu kontrolu poslovanja izradio je 40 izvješća vezano

za provedene revizije odnosno kontrole u sljedećim sektorima/uredima:

• Razvoja, pripreme i provedbe investicija i EU fondova,

• Financija, računovodstva i kontrolinga,

• Upravljanja ljudskim potencijalima

• Nekretnina

• Održavanja

• Pristupa infrastrukturi

• Podrške upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu

• Prometa

• Nabave

• Upravljanja sigurnošću

Prema mišljenju interne revizije za 2018. godinu, uspostavljeni sustav financijskog upravljanja i kontrola je

zadovoljavajući u dijelu koji se odnosi na usklađenost s važećim zakonskim i podzakonskim propisima te

uspostavljenim unutarnjim procedurama odnosno za dio revidiranih područja zadovoljavajući uz potrebu

izvršenja određenih poboljšanja.

1.3.5. FISKALNA ODGOVORNOST

HŽI obveznik je primjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Tim zakonom propisana su pravila kojima se

ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje

proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja fiskalne odgovornosti. Cilj ovog

zakona je osiguranje i održavanje fiskalne odgovornosti, transparentnosti i srednjoročne i dugoročne

održivosti javnih financija.

Sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, u ožujku 2019. godine predsjednik Uprave HŽI dao je

nadležnom ministarstvu Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2018. godinu kojom na temelju Upitnika o

fiskalnoj odgovornosti, raspoloživih informacija o radu, rezultatima rada unutarnje i vanjske revizije te

vlastite procjene, potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava,

te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola.

1.4. DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Društvena odgovornost poduzeća jest koncept kojim poduzeća integriraju društvene i ekološke ciljeve u

svoje poslovne aktivnosti te odnose s dionicima, i to na dobrovoljnoj osnovi.

Održivost poslovanja nije samo pitanje bilance – svojom društvenom odgovornošću organizacije nastoje

ostvariti što pozitivniji utjecaj na zajednice u kojima posluju, na okoliš i na gospodarstvo u cjelini. S

obzirom na to da je društvena odgovornost osobito važna kod velikih društava jer je njihov utjecaj

najvidljiviji, a moć najveća, i HŽI se početkom 2015. uključila u Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj

(HR PSOR), u kojemu predstavnici hrvatskoga gospodarstva udružuju znanje, inovativnost i odgovornost

kako bi se utvrdili razvojni putevi koji uravnotežuju poslovni uspjeh, društvenu dobrobit i zaštitu okoliša.

Prigodom učlanjena u HR PSOR HŽI usvojila je Politiku društveno odgovornog poslovanja, čija su načela

prožeta kroz sve segmente poslovanja HŽI.

U skladu s tim HŽI brine se o poštivanju ljudskih i radnih prava, provodi socijalni dijalog, brine se o zaštiti

na radu i zaštiti od požara, upravlja sigurnošću, ima nultu stopu tolerancije na korupciju te poštuje načelo

održivosti izradom studija ekonomske opravdanosti, studija zaštite okoliša i drugih dokumenata iz

područja planiranja, projektiranja i izgradnje dijelova nove infrastrukturne mreže te iz područja obnove

postojeće mreže. HŽI sve svoje poslovne utjecaje nastoji prepoznati na vrijeme kako bi njima mogla

kvalitetno upravljati i tako svojim poslovanjem doprinositi razvoju hrvatskog gospodarstva i društva te

zaštiti prirodnih bogatstava.

1.4.1. VANJSKE INICIJATIVE

HŽI pristupila je u 2018. godini Platformi upravitelja

željezničke infrastrukture u Europi - PRIME (Platform of

Rail Infrastructure Managers in Europe). PRIME je

registrirana stručna skupina Europske komisije osnovana

2013. godine, a uključuje Europsku komisiju i generalne

direktore upravitelja željezničke infrastrukture. Ciljevi

Platforme su provedba Jedinstvenog europskog

željezničkog područja, bolja implementacija europskog

sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS),

uspoređivanje s mjerilom učinka i razmjena najbolje prakse među upraviteljima infrastrukture.

PRIME trenutačno ima 34 člana. Za HŽI članstvo u PRIME-u je obavezno. Uz Agenciju Europske unije za

željeznice četiri europska udruženja sudjeluju kao promatrači: CER – Zajednica europskih željezničkih i

infrastrukturnih poduzeća, EIM – Europski upravitelji željezničke infrastrukture, RNE – RailNetEurope, VDV

– Udruženje njemačkih prijevoznih poduzeća. Plenarni sastanci održavaju se dvaput godišnje. Povodom

našeg pristupanja PRIME-u član Uprave Marko Z. Žubrinić održao je na plenarnom sastanku u Bruxellesu

prezentaciju o HŽI.

1.4.2. ANTIKORUPCIJSKI PROGRAM

Antikorupcijska politika HŽI temelji se na pristupu nulte tolerancije prema korupciji te načelima vladavine

prava, dobre prakse, odgovornosti, učinkovitosti, transparentnosti i načelu samoprocjene. Od 2010.

godine u HŽI postoji Sustav prijavljivanja nepravilnosti kojim je svakomu radniku omogućena prijava

korupcije. Uprava HŽI, nadređeni radnici te Interna revizija i interna kontrola poslovanja imaju ključnu

ulogu u provođenju metoda sprečavanja korupcije, prijevara i nepravilnosti. Iznimno je važno da radnici

prepoznaju potrebu za brzim djelovanjem kad se radi o nepravilnostima.

Antikorupcijsku politiku provode navedene osobe i nadležni organi Društva u svakodnevnom radu, isto

se provodi metodama prevencije te sankcioniranjem za utvrđene slučajeve korupcije. Posebne

antikorupcijske obuke tijekom 2018. godine nije bilo.

Slučajeve korupcije mogu utvrditi samo policijska i pravosudna tijela u skladu sa svojim zakonskim

ovlastima. Tijekom 2018. godine povjereniku za etiku dostavljene su tri pritužbe koje ukazuju na

koruptivno ponašanje, a podnositelji su istodobno podnijeli i prijave nadležnim tijelima. Budući da

nadležna tijela postupaju po predmetnim prijavama, nije bilo posebnog postupanja povjerenika za etiku.

Od 2013. godine u HŽI imenovani su povjerenik za etiku, osoba za nepravilnosti i službenik za

informiranje.

U cilju ostvarenja uloge i zadaće HŽI te skrbi za zajedničko dobro radnika, vlasnika Društva i korisnika,

Uprava Društva donijela je 2010. godine Etički kodeks temeljnih vrijednosti, moralnih načela i pravila

odgovornog ponašanja i poslovanja. Etički se kodeks sastoji od općih moralnih vrijednosti, načela i pravila

vezanih uz uredan rad radnika u poslovanju Društva, djelovanja korisnika usluga i prava vlasnika. Također

propisuje nadzor i primjenu te oblike kršenja i odgovarajući način sankcija. Uz sankcije za očitu

nezakonitost u poslovanju, koje su propisane pravnim odredbama, Etičkim se kodeksom propisuje

netoleriranje kršenja utvrđenih etičkih pravila.

U HŽI imenovana je i osoba koja je osim Poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane uz

zaštitu dostojanstva radnika.

1.4.3. SIGURNA I POUZDANA ŽELJEZNICA

Kako bi željeznički prijevoznici svojim korisnicima mogli ponuditi što kvalitetniju uslugu, odnosno kako bi

se povećala protočnost kretanja putnika i roba željeznicom, jedan od osnovnih ciljeva HŽI jest obnova,

osuvremenjivanje, nadogradnja i izgradnja željezničkih pruga i postrojenja. Pri tome je težište na

projektima čije je sufinanciranje predviđeno najvećim dijelom iz EU-ovih fondova, na onim projektima za

koje HŽI već ima osigurana europska sredstva, kao i na svim budućim projektima koji se mogu realizirati

kroz sufinanciranje iz EU-ovih fondova.

HŽI prilikom razvoja svojih projekata vodi računa o informiranju i uključivanju lokalne zajednice. Sukladno

zakonskoj obvezi provedeni su postupci javnih konzultacija (javnih uvida i javnih rasprava) sa

zainteresiranom javnošću na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Karlovačke županije radi ishođenja

rješenja na Studiju utjecaja na okoliš te postupci javnog savjetovanja za ishođenje lokacijske dozvole za

projekt „Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog

kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac“.

U vezi s provedbom projekta „Priprema projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka,

modernizaciju i obnovu na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani“ u suradnji s Primorsko-goranskom

županijom pripremljen je poziv na javnu raspravu za Studiju utjecaja na okoliš koji je objavljen u novinama

te je javna rasprava započela 28.12.2018. i trajala je do 28.01.2019. godine.

Za projekt „Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za dogradnju, obnovu i izgradnju

drugog kolosijeka te izgradnju nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo – Novska (faza I,II i III)“ proveden

je javni uvid za izdavanje građevinske dozvole i izmjenu i dopunu lokacijske dozvole.

Za projekt „Priprema projektne dokumentacije za Obnovu postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na

dionici Križevci – Koprivnica – državna granica“ također je proveden javni uvid vezan uz izdavanje

građevinskih dozvola.

Projekt „Priprema projektne dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na

pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani“ prezentiran je na stručnom seminaru u Društvu građevinskih

inženjera Zagreb pod nazivom „Željeznička infrastruktura – investicije i održavanje“, na stručnom skupu

u Rijeci u organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inženjera i Veleučilišta u Rijeci te u sklopu održavanja

Europskog tjedna mobilnosti u Rijeci.

U 2018. godini provedeno je i prethodno javno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima,

sukladno Zakonu o javnoj nabavi za sljedeće projekte:

• za radove i nadzor nad radovima za projekt „Rekonstrukcije postojećeg i izgradnja drugog

kolosijeka na dionici Križevci - Koprivnica - DG, pruga DG - Botovo - Dugo Selo“

• za izradu studijskog dijela dokumentacije za projekt „Izrada tehničke dokumentacije za

modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo“ i projekt „Izrade projektne dokumentacije

za modernizaciju željezničke dionice Okučani – Vinkovci“,

• za nadzor nad radovima za projekt „Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge od

značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci – Vukovar“ i projekt „Unapređenje infrastrukture

u Luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište“

• za projekt izrade studijske dokumentacije „Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne

regije Središnje Hrvatske – Lepoglavska spojnica“.

1.4.3.1. Suradnja s dobavljačima

HŽI pokreće i provodi procese nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi NN120/2016.. Ukratko,

postupak javne nabave provodi se na sljedeći način. Objavljuje se poziv za nadmetanje. Nakon isteka

roka za dostavu ponuda otvaraju se ponude. Ponude se analiziraju te se sastavlja zapisnik o pregledu i

ocjeni ponuda te prijedlog odluke o odabiru. S odabranim ponuditeljem potpisuje se ugovor odnosno

okvirni sporazum. Roba se isporučuje u skladu s uvjetima (vrsta, količina, rok isporuke) navedenim u

ugovoru odnosno okvirnom sporazumu. U slučaju nabave robe, roba se zaprima u skladište, o čemu se

izrađuje zapisnik. Neka roba, kao npr. kameni agregati, isporučuje se direktno na gradilište, o čemu se

izrađuje zapisnik. Kod nabave usluga ili radova sastavlja se zapisnik o preuzimanju usluga ili radova. U

2018. godini HŽI surađivala je s 1315 dobavljača, a udio domaćih dobavljača bio je 80 posto. U 2018.

godini nije bilo značajnih promjena u sustavu nabave ili odabiru dobavljača.

Budući da je HŽI obveznik Zakona o javnoj nabavi, ne procjenjuje dobavljače prema kriterijima njihova

okolišnog i društvenog utjecaja. Premda HŽI dosad nije provodila zelenu javnu nabavu, ona ostaje

mogućnost u budućnosti.

1.4.3.2. Suradnja sa željezničkim prijevoznicima

HŽI izrađuje vozni red vlakova kojim se usklađuju potrebe podnositelja zahtjeva za dodjelu

infrastrukturnog kapaciteta s raspoloživim infrastrukturnim kapacitetima. Vozni red prikazuje se na

grafikonu voznog reda, grafičkom prikazu kretanja vlakova na određenoj željezničkoj pruzi ucrtan u

koordinatni sustav. U grafikon su ucrtane trase vlakova koje se označavaju brojevima, posebnim

rasponom brojeva za vlakove za prijevoz putnika i za teretne vlakove. Osim grafikona voznog reda

izrađuju se knjižice voznog reda, izvaci iz voznog reda, priručnik o željezničkim prugama i prijelazna

zapovijed.

HŽI također izrađuje i Izvješće o mreži kojem je svrha pružanje jedinstvenog izvora osnovnih informacija

koje su potrebne podnositelju zahtjeva za pružanje usluga prijevoza na željezničkoj infrastrukturi.

Kako bi provjerila kvalitetu svoje usluge, HŽI godišnje anketira svoje korisnike, odnosno željezničke

prijevoznike s kojima ima sklopljen ugovor. U anketnom istraživanju za 2018. godinu sudjelovali su sljedeći

željeznički prijevoznici: HŽ Putnički prijevoz d.o.o., HŽ Cargo d.o.o., SLOVENSKE ŽELEZNICE Tovorni

promet d.o.o., Rail & Sea d.o.o., Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o., ENNA TRANSPORT d.o.o. (prije PPD

TRANSPORT d.o.o.), TRAIN HUNGARY MAGÁNVASÚT KFT, Podružnica u Zagrebu i TRANSAGENT RAIL

d.o.o. koji su odgovorili na 50 pitanja.

Svi korisnici usluga koriste Izvješće o mreži te su većinom vrlo zadovoljni opsegom objavljenih informacija.

Gotovo su svi korisnici usluga vrlo zadovoljni postupkom dodjele kapaciteta za godišnji vozni red, a

većina korisnika vrlo je zadovoljna postupkom dodjele ad hoc kapaciteta kao i postupkom dodjele ad hoc

kapaciteta koji se realiziraju unutar pet dana od dana primitka zahtjeva.

Što se tiče metodologije određivanja naknade za minimalni pristupni paket, mišljenja su podijeljena. Neki

su željeznički prijevoznici zadovoljni, većina ih je djelomično zadovoljna, dok dva željeznička prijevoznika

nisu zadovoljna metodologijom. Većina korisnika ima primjedbu na barem jedan od elemenata izračuna

naknade.

Također, većina korisnika smatra da bi HŽI trebala pružati još neke željezničke usluge pored usluga koje

već pruža te spominju tehnički pregled vagona, opskrbu gorivom i manevriranje lokomotivama

upravitelja infrastrukture.

Svi korisnici imaju primjedbe na stanje željezničke infrastrukture te kao probleme ističu česte zatvore

pruga i nekoordiniranost radova, lagane vožnje, osovinsko opterećenje, stanje kolosijeka u službenim

mjestima te kvarove željezničko-cestovnih prijelaza.

Većina korisnika djelomično je zadovoljna načinom obavještavanja o izvođenju radova na željezničkoj

infrastrukturi te svi imaju prijedloge za unapređenje načina obavještavanja.

Tržište željezničkih usluga, odnosno usluga koje upravitelj infrastrukture pruža željezničkim

prijevoznicima, regulirano je Zakonom o željeznici te postoji posebno regulatorno tijelo koje nadzire

stanje na tržištu željezničkih usluga, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

HAKOM može pokrenuti postupak po službenoj dužnosti ili postupak pred HAKOM-om pokreću

željeznički prijevoznici. HAKOM nije ovlašten izricati kazne, već u upravnom postupku donosi rješenje

kojim HŽI i druge dionike na tržištu željezničkih usluga može obvezati na poduzimanje određenih radnji

(na primjer naložiti izmjenu Izvješća o mreži ili ugovora o pristupu). Željeznički prijevoznici mogu uložiti

žalbu na HAKOM-ovo rješenje.

Tijekom 2018. godine pred HAKOM-om se vodio jedan postupak na zahtjev jednog željezničkog

prijevoznika u vezi s Ugovorom o pristupu željezničkoj infrastrukturi Republike Hrvatske. Zahtjev

željezničkog prijevoznika odbijen je kao neosnovan. Osim toga, vodilo se pet postupaka pred upravnim

sudom protiv HAKOM-ovih rješenja iz prijašnjih godina u kojima je HŽI sudjelovala kao zainteresirana

strana. U jednom je od tih postupaka donesena presuda u korist HAKOM-a, ali je pokrenut postupak

pred Višim upravnim sudom.

1.4.3.3. Upravljanje sigurnošću

Sustav upravljanja sigurnošću u HŽI organiziran je prema standardnom procesnom modelu, što znači da

se sastoji od četiri faze: planiranja, provedbe, provjere i poboljšanja po uzoru na sustav upravljanja

kvalitetom u HŽI, a temelji se na normi HRN EN ISO: 9001.

Slika 1. Procesni model sustava upravljanja sigurnošću

Za potrebe praćenja izrađen je Priručnik o organizaciji i primjeni sustava upravljanja sigurnošću. Tim

priručnikom opisuje se organizacija i način primjene sustava upravljanja sigurnošću u HŽI, temeljem

članka 23. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava. Priručnik također opisuje

dokumentiranost sustava upravljanja sigurnošću HŽI te služi kao osnova za dokazivanje ispunjenja

potrebnih kriterija za dobivanje uvjerenja o sigurnosti u skladu sa Zakonom o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog sustava.

Svake godine radi se Analiza izvršenja Operativnog plana provedbe Politike sigurnosti HŽI, koja je

izrađena i za 2018. godinu. Analiza izvršenja Operativnog plana provedbe Politike sigurnosti HŽI za 2018.

godinu interno je izvješće HŽI kojim se prikazuje ispunjenje postavljenih kvalitativnih/kvantitativnih ciljeva

po kvartalima, pri čemu se prati dinamika izvršenja postavljenih ciljeva, a utvrđene nepravilnosti i

neusklađenosti temelj su za poduzimanje potrebnih mjera, kako se iste ne bi više ponavljale te podloga

za izradu Operativnog plana provedbe Politike sigurnosti HŽI za sljedeću kalendarsku godinu. Sustav

informiranja između HŽI kao upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika definiran je ugovorima o

razmjeni podataka ključnih za sigurnost koji proizlaze iz primjene postupka kontrole propisanog prilogom

Uredbe Komisije (EU broj: 1078/2012/EZ). Željeznički prijevoznici tijekom 2018. godine prijavili su ukupno

11 neurednosti značajnih za sigurnost (šest manje nego 2017. godine), a sve su otklonjene, o čemu su

obaviješteni navedeni željeznički prijevoznici.

Sustav upravljanja sigurnošću u HŽI provodi se u organizacijskim jedinicama mjerodavnima za promet,

održavanje infrastrukturnih podsustava, mehanizaciju, upravljanje ljudskim potencijalima, razvoj,

pripremu i provedbu investicija i EU fondova, pristup infrastrukturi, financije, računovodstvo i kontroling,

nabavu, podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu, te upravljanje sigurnošću. Nadzor cjelokupnog

sustava upravljanja sigurnošću provodi organizacijska jedinica HŽI mjerodavna za upravljanje sigurnošću.

1.4.3.4. Briga za okoliš

Željeznički promet ekološki je najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara, a okolišno je i društveno održiv

sustav. U skladu s ciljevima politike Europske unije, HŽI kao upravitelj željezničke infrastrukture u funkciji

javnog dobra u općoj uporabi svoju razvojnu politiku temelji na odgovornosti prema zajednici i okolišu,

a osim toga doprinos očuvanosti okoliša bitna je sastavnica komparativnih prednosti željezničkog

prometa.

HŽI u cilju zaštite okoliša provodi sljedeće aktivnosti:

• povećava razinu kvalitete prijevozne usluge kako bi se postojeći ili potencijalni štetni utjecaji na

okoliš sveli na najmanju moguću mjeru (pročišćavanjem otpadnih voda, sigurnim odlaganjem

opasnih i štetnih tvari te materijala i zaštitom od buke)

• radi na sprečavanju onečišćenja i zaštiti okoliša (ekološka analiza za svaki novi projekt)

• smanjuje gubitke pitke vode, što se postiže racionalnijim iskorištavanjem vodnih resursa te

popravcima i sanacijama vodne mreže

• smanjuje potrošnju energije u svakom obliku, osobito pogonske energije za lokomotive, kao i

potrošnju fosilnih goriva elektrifikacijom pruga

• promiče uporabu željezničkoga prometa radi povećavanja opsega putničkoga i teretnog

prijevoza (isticanjem njegovih komparativnih prednosti i načela održiva prometa)

• provodi izobrazbu zaposlenih, potiče njihovu odgovornost za okoliš.

Zaštita okoliša u poslovima HŽI obuhvaća:

• praćenje zakonske regulative vezane uz područje zaštite okoliša (vode, zrak, tlo i otpad) koje

služi kao temelj za izradu pravilnika i uputa za primjenu mjera zaštite okoliša odnosno njihovu

implementaciju u poslovanje

• u sklopu projekata za rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih postrojenja na željezničkoj

infrastrukturnoj mreži izrađuju se zakonom propisani akti (studije, elaborati i drugo) sa svrhom

poštivanja načela zaštite okoliša

• poboljšavanje uvjeta za postupanje s otpadom nastalim u tehnološkim procesima

• redovito provođenje mjerenja te nadzor utjecaja poslovanja na sastavnice okoliša (vode, zrak,

otpad i drugo).

U 2018. godini nije bilo znatnih onečišćenja okoliša. Također nije bilo slučajeva nepridržavanja zakona i

propisa o zaštiti okoliša.

1.4.3.5. Upravljanje vodama

U 2018. godini HŽI mjerila je količinu crpljene vode na sedam lokacija s izdanim vodopravnim dozvolama,

gdje je ukupno iscrpljeno 51.604,00 m3 vode, prema podacima s lokacija odnosno računima

vodoopskrbe.

Količina ispuštene vode mjerila se na istih sedam lokacija s izdanim vodopravnim dozvolama na temelju

podataka s lokacija odnosno računa vodoopskrbe te podataka o manipulativnim površinama čiji zbroj

količina predstavlja ukupno ispuštene količine otpadnih voda na lokacijama.

Ukupna količina ispuštenih sanitarnih otpadnih voda iznosi 51.604,00 m3, tehnoloških otpadnih voda

iznosi 10.139,20 m3, a oborinskih onečišćenih voda iznosi 30.482,59 m3.

Na svim se lokacijama u skladu s vodopravnim dozvolama provode redovite analize otpadnih voda koje

pokazuju da se vrijednosti ispitivanih parametara nalaze ispod propisanih graničnih vrijednosti emisija.

Izuzetak je Ranžirni kolodvor Zagreb, gdje se provode mjere smanjivanja onečišćenja nastalog uslijed

djelatnosti koja se provodi na lokaciji te su u sklopu ugovorenih radova za sanaciju odvodnje otpadnih

voda provedene sanacije napajališta lokomotiva, bazena spremnika nafte, istakališta nafte, istakališta

mazuta, bazena spremnika mazuta i izrade priključka južnog kolektora otpadnih voda na glavni gradski

koletkor sa separatorom ulja te priključka drenažnog kanala na gradski kolektor sa separatorom ulja s

priključenjem. Svi se navedeni podaci redovito dostavljaju Hrvatskim vodama. Ispuštene otpadne vode ni

na jednoj se lokaciji ne koriste ponovno.

Lokacija

Količina

iscrpljene

vode (m3)

Otpadna voda Ispust Količina voda

Zagreb Ranžirni

kolodvor 43.794,00

sanitarne vode Sava

43.794,00

tehnološke vode 9.722,00

oborinske onečišćene vode podzemne vode*

20.340,60

kolodvor Novska 1.800,00 sanitarne vode sustav javne

odvodnje 1.800,00

Lokacija

Količina

iscrpljene

vode (m3)

Otpadna voda Ispust Količina voda

oborinske onečišćene vode

otvoreni kanal

melioracijske

odvodnje

301,35

kolodvor Varaždin 353

sanitarne vode sustav javne

odvodnje

353,00

oborinske onečišćene vode 575,23

kolodvor Zabok 3.177,00 sanitarne vode sustav javne

odvodnje

3.177,00

oborinske onečišćene vode 1.688,98

kolodvor Nova

Kapela-Batrina 168,00

sanitarne vode sabirne jame 168,00

oborinske onečišćene vode melioracijski

odvodni kanal 147,94

kolodvor Križevci 1.724,00

sanitarne vode sustav javne

odvodnje

1.724,00

oborinske onečišćene vode 446,89

kolodvor Koprivnica 588,80

sanitarne vode

sustav javne

odvodnje

588,80

tehnološke vode 417,20

oborinske onečišćene vode 6.891,60

*s procjeđivanjem kroz potpovršinske filtarske slojeve

Tablica 3: Iscrpljena voda te vrste, količine i ispusti otpadnih voda iz kolodvora u 2018.

Izvor: Odjel zaštite okoliša i zaštite od požara

1.4.3.6. Gospodarenje otpadom

U 2018. godini u HŽI stvoreno je i prijavljeno ukupno 3518,897 tona neopasnog otpada i 44,93 tona

opasnog otpada. Navedene mase odnose se na otpad prijavljen u Registar onečišćavanja okoliša koji

nalaže prijavu ako je organizacija u godini stvorila više od 500 kg opasnog otpada odnosno 20 tona

neopasnog otpada. Prema tome, mase otpada ispod tih graničnih vrijednosti nisu uračunate u ovdje

navedene podatke. Otpad koji nastaje u HŽI predaje se ovlaštenim tvrtkama koje imaju dozvolu nadležnih

tijela za gospodarenje otpadom te se za otpad vodi propisana dokumentacija.

Prema odredbama Registra onečišćavanja okoliša i Kataloga otpada (NN 90/15) HŽI evidentira sljedeće

kategorije otpada:

Kategorija Količina (t) Zbrinjavanje

13 03 07*(neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na bazi

minerala) 13,12 upućuje se na postupak

oporabe 17 04 05 (željezo i čelik) 3518,897

20 01 35* (odbačena električna i elektronička oprema koja nije

navedena pod 20 01 21* i 20 01 23*, koja sadrži opasne komponente) 31,81

zbrinjavanje sukladno

pratećim listovima

Tablica 4: Vrste i količine otpada

1.4.3.7. Emisije u zrak

Mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora regulirano je Zakonom o zaštiti zraka

(NN 130/11, 47/14, 61/17, 118/18 ) i provodi se prema odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 87/17, u daljnjem tekstu: Uredba) i Pravilnika o

praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/12, 97/13, u daljnjem tekstu

Pravilnik) , kojima se uređuje praćenje emisija u zrak ovisno o snazi nepokretnog izvora.

Svi stacionarni izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak koji su u obvezi mjerenja na lokacijama HŽI (24

lokacije) spadaju u kategoriju malih i srednjih uređaja za loženje za koje je Uredbom propisana obaveza

povremenog mjerenja emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima najmanje jedanput u dvije

godine.

Tijekom 2018. u skladu s Uredbom i Pravilnikom provedeno je ispitivanje onečišćujućih tvari u zrak na

deset lokacija (pet lokacija kao energent koristi zemni plin, a pet loživo ulje). Provedena mjerenja na

lokacijama koje su u obvezi mjerenja pokazala su da su vrijednosti CO, NOx i dimnog broja ispod

propisanih graničnih vrijednosti emisija na svim lokacijama na kojima je provedeno ispitivanje

Lokacija CO (mg/m3) NOx (mg/m3) Dimni broj

Područna radna jedinica za održavanje

građevinskog infrastrukturnog

podsustava Zapad-Pula

4,3 121,8 0

kolodvor Gospić 11,2 173,8 0

kolodvor Slavonski Brod kotao 1 2,3 89,5 0

kotao 2 2,8 43,0 0

kolodvor Zabok 36,9 186,3 0

Nadzorna grupa Karlovac 2,2 181,3 0

dionica kontaktne mreže Sisak 128,4 138,6 0

elektroenergetskog podsustava i

kontaktne mreže Zapad – menza,

Ogulin

1,6 198,6 0

elektroenergetskog podsustava i

kontaktne mreže Istok-Vinkovci

15,4 53,6 0

kolodvor Vinkovci 2,3 25,4 0

kolodvor Čakovec 94,6 72,9 0

Tablica 5: Emisije u zrak

1.4.3.8. Energija

HŽI obveznik je primjene Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014) i slijednih akata, osobito

Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru (NN 18/2015, 6/2016) te ima zakonsku

obavezu učinkovito upravljati potrošnjom energije i vode, ustrojiti tim za energetsku učinkovitost (EE tim),

utvrditi stanje te podatke o objektima i potrošnji vode i energenata unositi u Nacionalni informatički

sustav gospodarenja energijom (ISGE) i periodički izvještavati o poduzetim mjerama.

U cilju ispunjavanja navedenih obaveza ustrojen je tim za energetsku učinkovitost (EE tim). Struktura EE

timova prilagođava se teritorijalnom i organizacijskom ustroju HŽI te iskazanim potrebama i prijedlozima

iz pojedine područne radne jedinice, a u dogovoru s Agencijom za pravni promet i posredovanje

nekretninama (APN).

Temeljna je obveza članova EE tima praćenje potrošnje energije i vode po obračunskim mjernim mjestima

za koja su zaduženi putem mjesečnog unošenja podataka u ISGE o količini potrošnje i ispostavljenim

računima.

HŽI u 2018. godini potrošila je u svojim nekretninama sljedeće količine:

Vrsta Naziv Jedinica

mjere Količina

Izravna energija za

kotlovnice i bojlere

Lož ulje srednje - mazut kg 733.020

Loživo ulje ekstra lako l 214.482

Prirodni plin MWh 8.839

Drva za ogrjev m3 1.205

Neizravna energija

Električna energija bez energije vuče vlakova MWh 30.489

Električna energija vuče vlakova MWh 164.518

Toplina MWh 5.294

Voda Voda* m3 231.038

*Potrošnja vode iz vodovoda

Tablica 6. Potrošnja energije u nekretninama

Izvor: ISGE

Izravna potrošnja energije predstavlja ukupnu potrošnju energije proizvedene u vlastitim postrojenjima

iz primarnih izvora (loživo ulje, motorna goriva, plin), kojom se HŽI koristila za svoje poslovanje i za

proizvodnju toplinske energije za druge.

Za razliku od izravne energije koja je nabavljena u obliku primarnih izvora i proizvedena u vlastitim

postrojenjima, pod neizravnom energijom smatramo onu energiju koja je proizvedena od istih ili nekih

drugih primarnih izvora izvan poduzeća i kao takva nabavljena. U ovom slučaju radi se o električnoj i

toplinskoj energiji, jer druge oblike (dio toplinske, rashladna i sl.) HŽI proizvodi samostalno.

Sukladno važećim tehničkim propisima i direktivama EU-a o energetskim svojstvima zgrade u 2018. godini

napravljeni su energetski pregledi i energetski certifikati za 57 stanova, 81 poslovni prostor i 85 prijemnih

zgrada u vlasništvu ili pod upravljanjem HŽI. Nije bilo realizacije drugih projekata energetske učinkovitosti.

Aktivnosti energetske učinkovitosti

Implementacijom norme ISO: 50001, koja se očekuje u 2019. godini, uspostavit će se sustav i procesi nužni

za postizanje kontinuiranog poboljšanja energetske učinkovitosti, uključujući energetsku upotrebljivost i

potrošnju energije. Ova obveza proistječe iz Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014) i Pravilnika

o energetskom pregledu za velika poduzeća (NN 123/15) kao odgovarajuća zamjena za provedbu

energetskog pregleda za velika poduzeća. Konačni cilj implementacije norme ISO 50001 jest uspostava

sustava i postupaka koji su potrebni za poboljšanje energetske učinkovitosti.

Sustavno upravljanje energijom trebalo bi dovesti do smanjenja troškova energije i smanjenja emisije

stakleničkih plinova. Norma omogućuje organizaciji da:

• osmisli energetsku politiku

• identificira specifična područja potrošnje energije i prostora za povećanje energetske

učinkovitosti

• identificira i prati zakonske uvjete i druge zahtjeve

• uspostavi energetske ciljeve i prioritetne aktivnosti

• osigurava sredstva, funkcije, odgovornosti i ovlasti u području upravljanja energijom

• uspostavi praćenje, pregled i ocjene energetskih djelatnosti kako bi se osiguralo

funkcioniranje sustava upravljanja energijom radi postizanja ciljeva energetske politike

• prilagodi se promjenjivim okolnostima.

U 2018. godini pripremljene su stručne podloge i napravljene snimke stanja vezane uz realizaciju ESCO

ugovora za vanjsku/javnu rasvjetu.

Također u 2018. godini pripremljeni su uvjeti za prenamjenu sredstava zajma EBRD-a za projekt

implementacije Informacijskog sustava za upravljanje energetskom učinkovitošću (EMIS) za projekt

zamjene postojećih rasvjetnih tijela rasvjetom veće energetske učinkovitosti.

1.4.4. DRUŠTVO

1.4.4.1. Sponzoriranje i doniranje u korisne društvene svrhe

HŽI ulaže u zajednicu, kako putem edukativno-preventivnih akcija usmjerenih prvenstveno na djecu i

mlade, ali i širu javnost, tako i putem donacija i sponzorstava. Kako bi se osigurala transparentnost

ulaganja u te svrhe, postupak odobravanja tih sredstava provodi se prema Pravilniku o donacijama i

sponzorstvima društva HŽI. Pravilnikom se predviđa da HŽI neće sponzorirati ili donirati političke stranke,

organizacije koje podupiru ili potiču rasnu, vjersku, manjinsku ili bilo koju drugu diskriminaciju, događanja

koja su uvredljiva za javni moral i dobar ukus, organizacije koje imaju bilo kakvo dugovanje prema HŽI,

kao ni organizacije koje su svojim dosadašnjim radom štetile ugledu HŽI ili joj nanijeli materijalnu štetu.

Izvori financiranja za donacije i sponzorstva isključivo su vlastita sredstva HŽI. S udrugom ili drugom

pravnom osobom sklapa se ugovor o međusobnim obvezama i pravima. U slučaju doniranja s

primateljem donacije sklapa se sporazum o doniranju. Radi dosljednosti procjene pristiglih zahtjeva

Pravilnikom su određene kategorije koje se sponzoriraju ili doniraju. To su kategorije koje su važne za

razvoj cjelokupnog društva, a među njima su sport, zdravlje, stručni skupovi i konferencije, obrazovanje

i znanost, izdavačka djelatnost, kultura i umjetnost, humanitarni projekti, sigurnost u prometu, zaštita

okoliša i drugi projekti usklađeni s načelima društveno odgovornog poslovanja.

Svi korisnici donacija ili sredstava za sponzorstvo dužni su na kraju projektnog razdoblja podnijeti izvještaj

o provedbi programa i namjenskom korištenju sredstava. Pravilnikom je predviđeno da HŽI jednom

godišnje može raspisati natječaj za dodjelu donacija. Na kraju kalendarske godine HŽI na svojim mrežnim

stranicama objavljuje korisnike sredstava.

1.4.4.2. Izobrazbom do veće sigurnosti i popularizacije kulturne baštine

Promotivno-edukativna akcija „Vlak je uvijek brži“

Kao društveno odgovorni poslovni subjekt koji skrbi o kvaliteti života svoje zajednice, HŽ je još 2000.

godine pokrenuo edukativno-preventivnu akciju „Vlak je uvijek brži“, koja se provodi i danas. Akcija je

namijenjena svim sudionicima u prometu, a osobito vozačima cestovnih vozila i mladima, kako bi se

ukazalo na tipične pogreške pri prelaženju preko pruge te na česte slučajeve nepoštivanja pravila.

U sklopu akcije ističe se osvješćivanje sudionika u prometu o vlastitoj odgovornosti jer je pozorno i

oprezno sudjelovanje u prometu glavni preduvjet sigurnosti. Podaci pokazuju da je u 95 posto slučajeva

krivac za nesreću na željezničko-cestovnom prijelazu vozač, biciklista ili pješak.

Akcija je nastavljena i u 2018., a osim akcijama na

željezničko-cestovnim prijelazima i u školama,

vozačima i cjelokupnoj javnosti HŽI obraćala se i

oglašavanjem u tiskanim medijima. Tijekom 2018. akcija

„Vlak je uvijek brži“ održana je na željezničko-

cestovnim prijelazima u Karlovcu, Dugoj Resi, Ogulinu i

Zvečaju te u Zagrebu na željezničko-cestovnim

prijelazima u Trnavi i Čulincu. Posebna pozornost

posvećuje se sigurnosti mladih, te se akcija „Vlak je

uvijek brži“ održava u osnovnim školama, najčešće

onima koje se nalaze u blizini željezničke pruge. Posljednjih nekoliko godina, pa tako i u 2018. godini,

vidljivo je da su škole prepoznale i prihvatile edukativno-preventivnu akciju „Vlak je uvijek brži“ te su vrlo

česti pozivi škola za održavanje radionica s njihovim učenicima. Putem radionica djeca se upoznaju s

rizicima i pravilima ponašanja u željezničkom prometu, ali se upozorava djecu i na nepoželjna i opasna

ponašanja kao što su igranje po pruzi i uz prugu, penjanje na vagone te gađanje vlakova kamenjem.

U 2018. godini uspostavljene su i dvije važne suradnje i to s Agencijom za odgoj i obrazovanje i Klinikom

za dječje bolesti Zagreb (Klaićeva). Suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje ostvarena je

održavanjem predavanja predstavnicima stručnih službi škola sa šireg područja Zagreba i Zagrebačke

županije. Isto tako, agencija je po svim školama distribuirala u digitalnom obliku našu brošuru Opasnosti

od strujnog udara.

Klinika za dječje bolesti Zagreb je 7. prosinca 2018. godine obilježavala Svjetski dan opeklina te nam je

ponudila suradnju u osvješćivanju šire javnosti o opasnostima od strujnog udara i njegovim posljedicama.

Od 2011. edukativno-preventivna akcija „Vlak je uvijek brži“ dio je međunarodne kampanje ILCAD,

obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezničko-cestovnim prijelazima. U

2018. godini u Zagrebu je održana i 10. međunarodna

konferencija ILCAD. HŽI je zajedno s Međunarodnom

željezničkom unijom i Fakultetom prometnih znanosti bila

suorganizator te konferencije na kojoj je sudjelovalo 180

stručnjaka iz 29 zemalja.

Usporedno s akcijom „Vlak je uvijek brži“ od 2013. godine HŽI

provodi i akciju „Stvaraj, ne uništavaj“. Cilj te akcije jest

učenike viših razreda osnovnih škola potaknuti na pravilan

odnos prema javnoj imovini te ukazati im na problem

vandalizma i štete koje nastaju takvim nepoželjnim

ponašanjem. Putem debatnih radionica učenike se potiče na

iskazivanje kritičkog mišljenja te na traženje kreativnih načina

smanjenja broja slučajeva destruktivnog djelovanja njihovih

vršnjaka.

Obje edukativno-preventivne akcije provode se paralelno te

je tako u 2018. godini akacijama ukupno obuhvaćen 3.061

učenik, 1.891 učenik nižih razreda osnovne škole i 1.170

učenika viših razreda. Edukativno-preventivne akcije „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“ održane

su u šest škola u Zagrebu, u školama u Odri, Mađarevu, Ogulinu, Markovcu Našićkom, Šenkovcu,

Horvatima i Slavonskom Brodu.

Hrvatski željeznički muzej

Hrvatski željeznički muzej, kao jedina takva specijalizirana muzejska ustanova u Hrvatskoj, osnovan je

1991. godine, a nalazi se u sastavu HŽI. Muzejska građa sistematizirana je u 13 muzejskih zbirki, od kojih

je većina upisana u Registar kulturnih dobara RH i ima status zaštićenoga kulturnog dobra. Posebnu

pozornost Hrvatski željeznički muzej stavlja na izobrazbu javnosti, osobito tijekom posjeta djece školskog

uzrasta te nastoji u rad uključiti posebice dvije skupine korisnika i to hobističke ljubitelje željeznice i

umirovljenike koji su radili u sustavu željeznice.

U 2018. godini nastavila se promocija vrtne željeznice u Hrvatskom željezničkom muzeju i željezničkog

maketarstva u suradnji s udrugama hobista. Hrvatski željeznički muzej uključio se u manifestaciju Noć

muzeja te program obilježavanja Dana europske baštine. Poseban muzejski program bio je posvećen

obilježavanju 140. obljetnice izgradnje pruge Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod i to radionicama za djecu,

tematskim izdanjem poštanskih maraka i muzejskom izložbom „Zvonimir Tanocki: sporedni kolosijek“ u

suradnji s Gradskim muzejom Vinkovci. Budući da je tijekom 2018. u potpunosti obrađena Vinkovačka

željeznička zbirka stvorili su se preduvjeti njenog otvaranja javnosti te su pojedine jedinice građe

objavljene na europskom portalu https://www.topothek.at/en/. Predstavljanje muzejske djelatnosti u

mrežnom okruženju ostvareno je i redizajnom mrežnih stranica Hrvatskog željezničkog muzeja.

U odnosu na 2017. godinu u 2018. godini bilježi se povećanje broja posjetitelja HŽM-a za 33,38%,

odnosno 170-postotno povećanje u odnosu na 2016. kada je Muzej službeno otvoren za javnost. Zbog

građevinskih radova na vanjskom izložbenom postavu HŽM je od rujna 2018. godine zatvoren za

posjetitelje.

Stručna knjižnica

Stručna knjižnica HŽI specijalna je knjižnica poluotvorenoga tipa

namijenjena prvenstveno zaposlenicima HŽI. Međutim fond i usluge

knjižnice koriste i drugi vanjski korisnici za potrebe formalnog obrazovanja

(učenici Tehničke škole Zagreb, studenti sveučilišnih i stručnih studija),

potrebe stvaranja kulturnih proizvoda i događanja (kazalište, film), potrebe

znanstveno-istraživačkog rada (izrada stručnih studija i sl., knjige) ili

potrebe osobnog razvoja i interesa (željeznički umirovljenici, zaljubljenici

u željeznicu).

U 2018. godini vanjski korisnici koji su fizički posjetili knjižnicu posudili su ili u čitaonici koristili 323 jedinice

građe, što je povećanje od 259 posto u odnosu na 2017. godinu.

1.5. PREGLED POSLOVANJA DRUŠTVA U 2018. GODINI

1.5.1. PREGLED ZNAČAJNIJIH DOGAĐANJA U 2018. GODINI

SIJEČANJ

U Madridu je sklopljen Memorandum o

razumijevanju između Ministarstva mora, prometa i

infrastrukture, HŽ Infrastrukture i upravitelja

željezničke infrastrukture Kraljevine Španjolske

(ADIF-a). Dogovorena je suradnja na implementaciji

Europskoga sustava za upravljanje željezničkim

prometom (ERTMS), razvoju intermodalnog

prometa, logističkih područja i teretnih terminala te

na planiranju, projektiranju, izgradnji i održavanju energetskih, signalnih i komunikacijskih željezničkih

sustava.

Krajem siječnja započeli su radovi na obnovi usjeka „Sveta Ana“ između kolodvora Škrljevo i Sušak Pećine

u sklopu velikog projekta sanacije usjeka na magistralnim prugama Zagreb GK-Rijeka i Rijeka-Šapjane-

državna granica.

VELJAČA

U Bruxellesu je održanja 61. Opća skupština CER-a

(Zajednice europskih željezničkih i infrastrukturnih

poduzeća) na kojoj su sudjelovali i članovi Uprave HŽ

Infrastrukture Darko Barišić i Marko Z. Žubrinić.

OŽUJAK

HŽI donijela je

odluku o odabiru izvođača radova za Projekt modernizacije i

elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić-Zabok.

Odabrana je ponuda ponuditelja SWIETELSKY d.o.o., Zagreb.

Procijenjena vrijednost projekta iznosi 80,8 milijuna eura te se s

85% sufinancira sredstvima iz EU-ovih fondova.

U Beogradu je potpisan Memorandum o suradnji na

unapređenju željezničke pruge Zagreb-Beograd.

Tijekom ožujka na riječkoj pruzi izvodile su se probne vožnje i obuka vozača novih snjegočistača austrijske

tvrtke Plasser&Theurer.

TRAVANJ

HŽI potpisala je ugovor za izvođenje radova na Projektu

razvoja multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanja s

kontejnerskim terminalom Jadranska vrata, koji provodi u

partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka. Ukupna procijenjena

vrijednost projekta iznosi 35,6 milijuna eura (udio HŽI iznosi

26 milijuna eura), a s 85% sredstava sufinancira se iz CEF-a.

U travnju su počeli i veliki investicijski radovi HŽI na

remontu pružne dionice između Grede i Sunje. To su

trenutačno najveći investicijski radovi HŽI koji nisu

sufinancirani novcem iz EU-ovih fondova.

U Dubrovniku Europska željeznička agencija (ERA) organizirala je prvi europski skup o sigurnosti u

željezničkome prometu s težištem na sigurnosnoj kulturi u željezničkome sustavu. U ime HŽI Deklaraciju

o europskoj željezničkoj sigurnosnoj kulturi potpisao je predsjednik Uprave HŽI Ivan Kršić, a skupu na

kojemu se okupilo oko 200 sudionika bili su i član Uprave Marko Z. Žubrinić i voditelj Ureda upravljanja

sigurnošću Goran Nujić.

SVIBANJ

U svibnju je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava

za Projekt modernizacije i elektrifikacije dionice pruge Vinkovci-

Vukovar. Projekt rekonstrukcije i elektrifikacije 18,7 km

željezničke pruge od Vinkovaca do Vukovara te obnova

kolodvora i stajališta uz ugradnju modernih signalno-

sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja vrijedan je 71,9 milijuna

LIPANJ

U Zaprešiću je potpisan 531 milijun kuna vrijedan ugovor

za radove na projektu modernizacije i elektrifikacije

željezničke pruge na dionici Zaprešić-Zabok.

U Zagrebu u suorganizaciji HŽI i Fakulteta prometnih

znanosti obilježen je Međunarodni dan svjesnosti o

opasnostima na željezničkim prijelazima (ILCAD). Na

konferenciji održanoj u Zagrebu okupili su se

međunarodni i domaći stručnjaci iz područja prometa i

sigurnosti u prometu iz 29 zemalja. Krovna tema Konferencije bila je sigurnost mladih na željezničko-

cestovnim prijelazima.

Od 14. lipnja 2018. godine novi član Uprave HŽI je Krunoslav Papić.

U Nizozemskoj je u organizaciji Zajednice europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER) i

Europskog udruženja upravitelja željezničkih infrastruktura (EIM) održan sastanak upravitelja željezničke

infrastrukture. Na njemu je kao predstavnik HŽ Infrastrukture sudjelovao član Uprave Darko Barišić

SRPANJ

U Madridu je 4. srpnja održana 92. Opća skupština

Međunarodne željezničke unije (UIC-a), na kojoj je sudjelovao

član Uprave HŽI Marko Z. Žubrinić. Domaćini skupštine bili su

španjolske državne željeznice RENFE i Španjolska željeznička

fondacija (FFE).

KOLOVOZ

U kolovozu su počeli radovi na projektu razvoja multimodalne

platforme u luci Rijeka i povezivanja s kontejnerskim terminalom

Jadranska vrata (na slici prikazan jedan od kolosijeka koji se

demontiraju u kolodvoru Brajdica).

Krajem mjeseca počeli su i pripremni radovi na projektu

modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge na dionici Zaprešić-

Zabok.

U rujnu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore

održan je Hrvatsko-austrijski gospodarski forum:

Željeznička infrastruktura i logistika na kojem je

istaknuta nužnost ulaganja u željezničku infrastrukturu.

U Berlinu je održana 62. Opća skupština CER-a

(Zajednice europskih željezničkih i infrastrukturnih

poduzeća). Na skupštini su se okupili direktori

željezničkih poduzeća iz cijele Europe, među kojima i

član Uprave HŽI Darko Barišić.

LISTOPAD

Održano je javno otvaranje ponuda koje su pristigle u

sklopu postupka javne nabave za izvođenje radova za

projekt Modernizacija i elektrifikacija dionice pruge

Vinkovci-Vukovar.

Potpisan Sporazum o zajedničkoj suradnji HŽI, tvrtke

KONČAR-Inženjering za energetiku i transport d.d.

(KONČAR-KET) i grada Vinkovaca na ugradnji uređaja

za osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza u Vinkovcima.

Dovršena sanacija mosta Stara Drava.

STUDENI

U studenom je pokrenut postupak javne nabave za radove na

rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka pruge na

dionici od Križevaca do državne granice s Mađarskom.

Intenzivirani su radovi na projektu Zaprešić-Zabok i radovi na

više lokacija u sklopu projekta Rijeka Brajdica.

U Zagrebu je održana 10. konferencija o društveno

odgovornom poslovanju u organizaciji Hrvatskog poslovnog

savjeta za održivi razvoj (HRPSOR), čiji je član i HŽI. Konferencija

je okupila predstavnike poslovne zajednice i stručnjake iz

područja održivog razvoja.

HŽI postala članica Platforme upravitelja željezničke infrastrukture u Europi (PRIME).

PROSINAC

U Splitu je za iduće ljeto najavljeno otvaranje

„splitskog metroa“ te izmještanje autobusnog

kolodvora u Split Predgrađe.

Potpisan je Ugovor o dodijeli bespovratnih

sredstava za projekt Izrade studijske i projektne

dokumentacije za modernizaciju dionice pruge

Karlovac-Oštarije.

1.5.2. KLJUČNI FINANCIJSKI I OPERATIVNI POKAZATELJI

U 2018. godini HŽI iskazala je gubitak poslovanja u

iznosu od 99,64 milijuna kuna što je isključivo

posljedica vrijednosnog usklađenja potraživanja od

povezanih društava.

Ukupan broj zaposlenih u HŽI na dan 31.12.2018.

iznosi 4.835 (većina zaposlenih ima ugovore o radu

na neodređeno vrijeme 98%).

U odnosu na 2017. godinu broj radnika u 2018. godini

u HŽI povećan je za 17 radnika. Tijekom 2018. godine

novozaposleno je 102 radnika, najvećim dijelom

pripravnika. Istovremeno, 85 radnika otišlo je iz HŽI,

većinom prirodnim odljevom.

1.223,07 milijuna kuna prihoda

1.322,71 milijuna kuna rashoda

99,64 milijuna kuna gubitka

4.835 zaposlenih na dan

31.12.2018.

Povećanje broja zaposlenih

u 2018. za 17 radnika

U 2018. godini HŽI je realizirala 739,2 milijuna kuna investicija u željezničku infrastrukturu. Tijekom 2018.

izvodili su se radovi na projektu Gradec – Sveti Ivan

Žabno, Dugo Selo– Križevci, Zaprešić-Zabok i

Rijeka-Brajdica, potpisani su ugovori o dodijeli

bespovratnih sredstava za: modernizaciju i

elektrifikaciju dionice pruge Vinkovci-Vukovar,

izradu studijske i projektne dokumentacije

željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka dionica Karlovac-Oštarije, izradu idejnih rješenja i studijske

dokumentacije modernizacije i razvoja željezničkog čvora Zagreb, projekt povezivanja željeznicom

unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske (Čakovec-Varaždin-Lepoglava-Zabok-Zagreb), izradu

studijske dokumentacije modernizacije dionice Oštarije-Knin željezničke pruge M604 Oštarije-Knin-Split,

izradu studijske dokumentacije modernizacije dionice Knin-Split željezničke pruge M604 Oštarije-Knin-

Split, željezničke pruge M606 Knin-Zadar i M607 Perković-Šibenik.

Završeni su radovi na obnovi 20,59 km željezničke

pruge na dionicama Sesvete-Zagreb Resnik, Zagreb

Resnik-Zagreb Žitnjak, Zagreb Žitnjak-Sava, Greda-

Sisak i kolodvor Sesvete. Tijekom 2018. završeni su i

radovi na izgradnji 12,52 km željezničke pruge Gradec-

Sveti Ivan Žabno, ali navedena pruga nije puštena u

promet zbog kašnjenja radova na projektu Dugo Selo-

Križevci.

Željeznički prijevoznici ostvarili su 21.301 tisuća vlak

kilometara u 2018. godini što je za 1,4% više u odnosu

na 2017. godinu. U putničkom željezničkom prijevozu

ostvareno je dvostruko više vlak kilometara nego u

teretnom prijevozu.

U 2018. godini ostvareno je 7.315 milijuna brutotonskih

kilometara što je za 1% više u odnosu na 2017. godinu.

Ostvareni brutotonski kilometri u teretnom prijevozu u

2018. godini u porastu su u odnosu na 2017. godinu za

4,1%, dok su u putničkom prijevozu u padu za 5,4%.

739,2 milijuna kuna

investicija u željezničku

infrastrukturu

21. 301 tisuća vlak

kilometara

7.315 milijuna

brutotonskih kilometara

Obnovljeno

20,59 km pruge

U 2018. godini HŽI upravljala je s:

OSTVARENI OBUJAM RADA-NATURALNI POKAZATELJI

Opis Jed.

mjere 2017.

Rebalans

plana 2018. 2018.

2018./

Rebalans

Broj kilometara obnove, modernizacije i

novoizgrađenih željezničkih pruga

km obnove i modernizacije km 19,29 4,64 20,59 106,7 443,8

km novoizgrađenih pruga 0,00 12,52 0 Prosječna dopuštena infrastrukturna

brzina pruga

na prugama u uporabi km/h 78,97 77,00 78,85 99,8 102,4

na ukupnoj duljini mreže 74,39 73,00 73,97 99,4 101,3

Zakašnjenje na 100 vlak km

putničkih vlakova min 3 3 4 133,3 133,3

teretnih vlakova 127 80 131 103,1 163,8

Broj osiguranih željezničko-cestovnih

prijelaza broj 0 20 21 105,0

Broj izvanrednih događaja-u tome:

ozbiljnih nesreća 20 18 90,0

nesreća broj 62 * 55 88,7

incidenti 945 797 84,3

Puknuće zavara i tračnica

broj broj 97 110 87 89,7 79,1

vrijeme otklanjanja sati 194 220 174 89,7 79,1

elektrificiranih

2.604,5

kilometara pruge

kolodvora i

stajališta 109 tunela

1.511 željezničko-

cestovnih prijelaza

540 mosta

dvokolosiječnih

propusta

skretnice i

križišta

Opis Jed.

mjere 2017.

Rebalans

plana 2018. 2018.

2018./

Rebalans

Kvarovi na signalno sigurnosnim

uređajima

broj broj 17.157 18.500 16.019 93,4 86,6

vrijeme otklanjanja sati 27.432 23.000 22.524 82,1 97,9

Kvarovi na telekomunikacijskim

uređajima

broj broj 1.294 1.250 1.103 85,2 88,2

vrijeme otklanjanja sati 3.539 3.300 6.025 170,2 182,6

Kvarovi na stabilnim postrojenjima

elektrovuče

broj broj 512 450 532 103,9 118,2

broj kvarova s prekidom napajanja broj 173 * 131 75,7

vrijeme bez naponskog stanja KM sati 1.863 1.000 1.003 53,8 100,3

Tablica 7: Ostvareni obujam rada-naturalni pokazatelji

Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova, Sektor za promet, Sektor za održavanje, Ured

upravljanja sigurnošću

U razdoblju od 01.01.-31.12.2018. godine na svim projektima obnove i modernizacije željezničkih pruga

završeni su radovi na obnovi 20,59 km željezničke pruge na slijedećim dionicama:

• Kolodvor Sesvete 3,41 km

• Sesvete-Zagreb Resnik 6,31 km

• Zagreb Resnik-Zagreb Žitnjak 3,44 km

• Zagreb Žitnjak-Sava 1,22 km

• Greda-Sisak 6,21 km

U 2018. godini završeni su i radovi na izgradnji 12,52 km željezničke pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno.

Navedena pruga nije puštena u promet zbog kašnjenja radova modernizacije i izgradnje drugog

kolosijeka na dionici Dugo Selo-Križevci. Dovršetak izgradnje kolodvora Gradec na dionici Dugo Selo-

Križevci preduvjet je za puštanje u promet pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno.

Prosječna dopuštena infrastrukturna brzina pruga u 2018. godini, na prugama u uporabi, na razini je

ostvarenja 2017. godine, dok je na ukupnoj duljini mreže manja za 1% u odnosu na 2017. godinu.

Evidentirano smanjenje dopuštene brzine sigurnosnog je karaktera zbog starosti i dotrajalosti željezničke

infrastrukture i nedostatne količine radova na obnovi željezničkih pruga. Budući da bi za zaustavljanje

trenda smanjenja brzine pruga bilo nužno godišnje obnoviti 100-200 km pruge čime bi se broj dotrajalih

dionica smanjivao, HŽI u okviru svojih financijskih mogućnosti, ulaže velike napore u realizaciju istog.

Povećanje minuta zakašnjenja na 100 vlak km kod putničkih i teretnih vlakova u 2018. godini u odnosu

na 2017. godinu i u odnosu na rebalans plana za 2018. godinu, a kojem je uzrok HŽI u najvećoj mjeri

posljedica su zatvora pruga i laganih vožnji uslijed izvođenja radova obnove, modernizacije i izgradnje

željezničkih pruga odnosno dionica. Najveći broj radova i povezano s njima zatvora pruga te laganih

vožnji odvijao se na više dionica dijela pruge Ogulin-Rijeka i dijela pruge Ogulin-Knin, dionicama

Zaprešić-Zabok i Sisak Caprag-Sunja, te na izgradnji drugog kolosijeka između Dugog Sela i Križevaca.

Tijekom 2018. godine na području pet županija RH pušten je u rad 21 željezničko-cestovni prijelaz:

Naziv ŽCP-a Oznaka pruge Naziv pruge Županija

ŽCP Mala Subotica 1 M501 Dg-Čak.-Kot.-dg Međimurska županija

ŽCP Nedelišće-Strahoninec R201 Zaprešić-Čakovec Međimurska županija

ŽCP Turčin R201 Zaprešić-Čakovec Varaždinska županija

ŽCP Očura L201 Varaždin-Golub. Varaždinska županija

ŽCP Holcim L201 Varaždin-Golub. Varaždinska županija

ŽCP Očura 2 L201 Varaždin-Golub. Varaždinska županija

ŽCP Kamenolom L201 Varaždin-Golub. Krapinsko-zagorska županija

ŽCP Novi Golubovec L201 Varaždin-Golub. Krapinsko-zagorska županija

ŽCP Celine R201 Zaprešić-Čakovec Krapinsko-zagorska županija

ŽCP Žutnica R106 Zabok-Đurm.-dg Krapinsko-zagorska županija

ŽCP Đurmanec 2 R106 Zabok-Đurm.-dg Krapinsko-zagorska županija

ŽCP Gornja Stubica L202 H. Lug-G. Stubica Krapinsko-zagorska županija

ŽCP Darda (Stražara6) M301 Dg-B.Man.-Osijek Osječko-baranjska županija

ŽCP Cvjetna M302 Osijek-Str./Vrpolje Osječko-baranjska županija

ŽCP Čepin M302 Osijek-Str./Vrpolje Osječko-baranjska županija

ŽCP Lipovac-Koritna M302 Osijek-Str./Vrpolje Osječko-baranjska županija

ŽCP Antunovac 3 L208 Vinkovci-Osijek Osječko-baranjska županija

ŽCP Privlaka 1 R105 Vinkovci-Dren.-dg Vukovarsko-srijemska županija

ŽCP Čistine (Otok) R105 Vinkovci-Dren.-dg Vukovarsko-srijemska županija

ŽCP Andrijaševci 1 L209 Vinkovci-Županja Vukovarsko-srijemska županija

ŽCP Andrijaševci 2 L209 Vinkovci-Županja Vukovarsko-srijemska županija

Tablica 8: Popis željezničko-cestovnih prijelaza puštenih u rad tijekom 2018. godine

Izvor: Sektor za održavanje

Broj izvanrednih događaja u 2018. godini u prosjeku je za 12% manji u odnosu na 2017. godinu. Od

ukupnog broja izvanrednih događaja u 2018. njih 870, HŽI odgovorna je za 153 događaja (17%) od čega

je 14 događaja prouzročeno osobnim propustom radnika, a 139 događaja tehničkim nedostatkom na

infrastrukturi. Glavni uzroci nastanka izvanrednih događaja u 2018. godini je nesmotrenost trećih osoba i

to na mjestima ŽCP-ova i pri naletima vlaka na treće osobe koje su se kretale na mjestima gdje to nije

dozvoljeno (72%). U manjoj mjeri uzroci izvanrednih događaja su željeznički prijevoznici (6%) i vremenske

nepogode (5%). HŽI kontinuirano poduzima niz edukativnih i upozoravajućih aktivnosti s ciljem smanjenja

ozbiljnih nesreća.

Pokazatelji: puknuće zavara i tračnica i kvarovi na signalno-sigurnosnim uređajima, po broju kvarova i

vremenu njihova otklanjanja, u padu su u odnosu na 2017. godinu i u odnosu na rebalans plana 2018.

godine.

Broj kvarova na telekomunikacijskim uređajima u 2018. godini manji je za 15% u odnosu na 2017. i 12% u

odnosu na rebalans plana 2018. godine. Istovremeno vrijeme otklanjanja kvarova na telekomunikacijskim

uređajima povećano je za 70% u odnosu na 2017. i 83% u odnosu na rebalans plana 2018. zbog starosti

ugrađene opreme, nemogućnosti nabave rezervnih dijelova i nedostatka radne snage.

Kvarovi na stabilnim postrojenjima elektrovuče uglavnom su po broju kvarova u porastu u odnosu na

2017. i rebalans plana 2018., ali je vrijeme otklanjanja nastalih kvarova znatno kraće nego u 2017. godini.

Naturalna produktivnost

Na ostvarenu produktivnost utjecao je broj zaposlenih i ostvarenje prometa u 2018. godini (odnos

iskazanih ostvarenih vlak kilometra i ostvarenog broja zaposlenih). Ostvarena produktivnost u 2018.

godini iznosi 4.405,7 vlak kilometara po 1 radniku i veća je za 1% u odnosu na 2017. godinu uglavnom

zbog porasta vlak kilometara za 1,4%. U odnosu na rebalans plana za 2018. godinu ostvarena

produktivnost u 2018. manja je za 1,4% (planirana produktivnost za 2018. iznosi 4.466,5 vlak kilometara

po 1 radniku).

Grafikon 3: Naturalna produktivnost-vlak km po radniku

3.988,8 4.052,9

4.230,24.361,5 4.405,7

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

2. ORGANIZACIJA I REGULACIJA PROMETA

2.1. OPĆENITO O PROMETU

U 2018. godini zabilježeno je povećanje prometa u odnosu na 2017. godinu mjereno osnovnim

pokazateljima korištenja željezničke infrastrukture: vlak kilometrima i brutotonskim kilometrima čime je

nastavljen trend kontinuiranog rasta navedenih pokazatelja od 2014. godine.

U 2018. godini ostvareno je 21.301 tisuća vlak kilometara što je u odnosu na 2017. godinu povećanje za

1,37% i smanjenje za 0,06% u odnosu na rebalans plana za 2018.. Povećanje prometa mjereno vlak

kilometrima ostvareno je u najvećoj mjeri na lokalnim prugama (+11,1%) te u manjoj mjeri na

međunarodnim (+0,6%) i regionalnim prugama (+0,5%). Gledajući ukupno ostvarene vlak kilometre u

2018. godini, 74,51% vlak km ostvareno je na međunarodnim prugama, 17,4% na regionalnim prugama,

a na lokalnim prugama ostvareno je 8,1% vlak km. Vlak kilometri rasli su i u putničkom i u teretnom

prijevozu.

Ostvareni vlak kilometri

Iznosi u tisućama

Grafikon 4: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-vlak kilometri

Izvor: Sektor za pristup infrastrukturi

Istovremeno, u 2018. godini ostvareno je 7.315 milijuna brutotonskih kilometara što je povećanje za 1,06%

u odnosu na 2017. (uglavnom zbog rasta brutotonskih kilometara u teretnom prijevozu) i smanjenje za

0,91% u odnosu na rebalans plana za 2018. Povećanje prometa mjereno brutotonskim kilometrima

ostvareno je na međunarodnim prugama (+2,6%) na kojima se odvija glavnina prometa (90,3%), dok je

na regionalnim i lokalnim prugama zabilježen pad prometa za -13,1% odnosno -6,2%.

Ostvareni brutotonski kilometri

Iznosi u milijunima

Grafikon 5: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-brutotonski kilometri

2.2. PUTNIČKI PROMET

Na tržištu željezničkih usluga u 2018. godini u putničkom prometu sudjelovao je jedan željeznički

prijevoznik - HŽ Putnički prijevoz d.o.o. (liberalizacija tržišta očekuje se 2021. godine).

Broj ostvarenih vlak kilometara u putničkom prometu u 2017. godini iznosi 15.248 tisuća, što je

povećanje za 0,3% u odnosu na 2017. godinu i smanjenje za 0,7% u odnosu na rebalans plana 2018.

godine. Smanjenje vlak kilometara u putničkom prometu zabilježeno je na međunarodnim prugama

(-1,8%) na kojima se odvija i najveći dio prometa (66,3%), dok su regionalne i lokalne pruge ostvarile

porast vlak kilometara za 1,4% odnosno 12,7%.

Ostvareni vlak kilometri u putničkom prometu

Iznosi u tisućama

Grafikon 6: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-vlkm putničkih vlakova

Ostvareni brutotonski kilometri u putničkom prijevozu u 2018. godini iznose 2.192 milijuna, što je u

odnosu na 2017. godinu smanjenje za 5,4% odnosno za 6,6% u odnosu na rebalans plana 2018. godine.

Brutotonski kilometri bilježe smanjenje na međunarodnim prugama (-5,5%) i regionalnim prugama

(-8,4%) na kojima se odvija najveći dio prometa, dok je kod lokalnih pruga prisutan porast (+6,6%).

Ostvareni brutotonski kilometri putničkih vlakova

Iznosi u milijunima

Grafikon 7: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni promet-brutotonski kilometri

putničkih vlakova

Broj vlakova u putničkom prometu porastao je za 3,2% u odnosu na 2017. godinu i 1,4% u odnosu na

rebalans plana za 2018. godinu zbog sve većeg korištenja garnitura vlakova umjesto klasičnog sastava.

2.3. TERETNI PROMET

Pristup teretnim prijevoznicima na hrvatsku željezničku mrežu liberaliziran je od 1. srpnja 2013., s

pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Tijekom 2018. godine u teretnom prometu

sudjelovalo je sedam željezničkih prijevoznika koji imaju sve preduvjete za obavljanje željezničkog

prijevoza u Republici Hrvatskoj:

HŽ Cargo d.o.o.,

PPD Transport d.o.o.,

Rail Cargo Carrier Croatia d.o.o.,

Train Hungary Maganvasut Ipari,

SŽ-Tovorni promet d.o.o.,

Rail & Sea d.o.o.

Transagent špedicija d.o.o.

Dugogodišnji teretni prijevoznik HŽ Cargo d.o.o., za razliku od novih teretnih prijevoznika, smanjio je

svoj udio u tržištu ukupno ostvarenih vlak kilometara s 76% u 2017. na 68% u 2018. godini. Istovremeno

novi željeznički prijevoznici učvrstili su svoju poziciju na tržištu i povećali udio u ostvarenju vlak kilometara

s 24% u 2017. godini na 32% u 2018. godini. Većinu udjela imaju RCC-Croatia d.o.o., THM Kft. i PPD

Transport d.o.o., a slijede ih Rail&Sea d.o.o., Transagent Rail d.o.o. i SŽ Tovorni promet d.o.o..

Grafikon 8: Teretni prijevoznici (prema udjelu u vlak kilometrima) u 2018. godini

U 2018. godini nastavljen je trend povećanja teretnog prometa mjereno vlak kilometrima.

Broj ostvarenih vlak kilometara u teretnom prijevozu u 2018. godine iznosi 6.053 tisuće i u odnosu na

2017. veći su za 4%, a u odnosu na rebalans plana za 2018. za 1,5%. Povećanju teretnog prijevoza

doprinijeli su novi željeznički prijevoznici. Ukupno povećanje vlak kilometara primarno je rezultat porasta

vlak kilometara na međunarodnim prugama (+5,1%) na kojima se odvija 95% prometa (većina teretnog

prometa odvija se na koridoru RH2, DG Koprivnica-Zagreb-Rijeka-Šapjane DG, koja u većini odgovara 6.

mediteranskom koridoru mreže željezničkih teretnih koridora).

Istovremeno, regionalne i lokalne pruge ostvarile su pad vlak kilometara za 11,2% odnosno za 21,9% u

odnosu na prethodnu godinu, ali navedeno smanjenje nije značajno utjecalo na ostvarene vlak kilometre

u teretnom prometu iz razloga što se na regionalnim i lokalnim prugama odvija svega 5% teretnog

prometa.

Ostvareni brutotonski kilometri u teretnom prijevozu u 2018. godini iznose 5.123 milijuna i u odnosu na

2017. godinu veći su za 4,1%, a u odnosu na rebalans plana za 2018. za 1,7%. Isto kao i kod vlak kilometara

i kod brutotonskih kilometara ukupno povećanje uglavnom je rezultat porasta brutotonskih kilometara

na međunarodnim prugama (+5,7%) na kojima se odvija glavnina prometa (96%). Regionalne i lokalne

pruge ostvarile su pad brutotonskih kilometara za 22,9% odnosno za 33,3%, ali zbog malog udjela (svega

4%) u kojem navedene pruge sudjeluju u ukupnom prometu navedeni pad nije značajno utjecao na

ostvarenje brutotonskih kilometara u teretnom prijevozu.

Ostvareni brutotonskih km teretnog prijevoza po prijevoznicima

i udio u ukupnom teretnom prijevozu

Iznosi u milijunima

Grafikon 9. Ostvareni brutotonski km teretnog prijevoza po prijevoznicima i udio u ukupnom teretnom prijevozu

2.4. PRISTUP INFRASTRUKTURI

Pristup infrastrukturi obuhvaća osiguravanje pristupa i korištenje željezničke infrastrukture svim

željezničkim prijevoznicima. Željeznička infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu

Republike Hrvatske, koje pod jednakim uvjetima mogu koristiti svi zainteresirani željeznički prijevoznici,

na način koji je propisan Zakonom o željeznici. Prema Zakonu o željeznici, željezničkom infrastrukturom

upravlja upravitelj infrastrukture, pravna osoba koju odlukom odredi vlasnik željezničke infrastrukture tj.

Republika Hrvatska ili kojoj vlasnik dodijeli koncesiju.

Upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj je HŽ Infrastruktura d.o.o..

Opći uvjeti pristupa željezničkoj infrastrukturi Republike Hrvatske određeni su Zakonom o željeznici,

podzakonskim aktima donesenim temeljem tog zakona, Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti

željezničkog sustava te drugim propisima.

Željeznički prijevoznik koji ima dozvolu i potvrdu o sigurnosti, može obavljati usluge prijevoza na

željezničkoj infrastrukturi, uz uvjet da je s upraviteljem infrastrukture sklopio ugovor o pristupu

željezničkoj infrastrukturi. Ugovorom o pristupu uređuju se međusobna prava i obveze između

željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture glede minimalnog pristupnog paketa i pristupa

prugom do uslužnih objekata, određuje dodijeljeni infrastrukturni kapacitet, infrastrukturne naknade te

ostala pitanja u vezi sigurnosti prijevoza i zaštite okoliša.

U nadležnosti Sektora za pristup infrastrukturi je i dodjela infrastrukturnih kapaciteta za potrebe

međunarodnog i domaćeg prijevoza, te određivanje visine infrastrukturnih naknada i naplata istih. U

skladu s europskim zakonodavstvom kao i Zakonom o željeznici RH, željezničke usluge koje pruža HŽI,

a kojima koordinira Sektor za pristup infrastrukturi su:

minimalni pristupni paket

pristup uslužnim objektima, uključujući pristup prugom do uslužnih objekata

usluge koje se pružaju u uslužnim objektima

dodatne usluge

prateće usluge

Korištenje prethodno navedenih usluga HŽI pruža svim željezničkim prijevoznicima poštujući načelo

nediskriminacije.

Minimalni pristupni paket usluga koji pruža HŽI sastoji se od:

obrade zahtjeva za infrastrukturnim kapacitetom

prava korištenja dodijeljenog infrastrukturnog kapaciteta

korištenje infrastrukture, uključujući skretnice i čvorišta

upravljanja prometom vlakova, uključujući signalizaciju, regulaciju, prijem i otpremu vlakova te

sporazumijevanje i pružanje informacija o kretanju vlakova

korištenja opreme za opskrbu električnom energijom potrebnom za vuču vlaka, gdje je na

raspolaganju

pružanja svih ostalih informacija potrebnih za realizaciju ili obavljanje usluge za koju je kapacitet

dodijeljen.

Pristup uslužnim objektima, uključujući pristup prugom do uslužnih objekata odnosi se na sljedeće

uslužne objekte:

putničke kolodvore, kolodvorske zgrade i ostale objekte, uključujući displeje za prikaz informacija

o vlakovima i odgovarajući prostor za uslugu prodaje karata

robne terminale

ranžirne kolodvore i objekte za formiranje vlakova, uključujući objekte za manevriranje

garažne kolosijeke

objekte za održavanje, osim objekata za redovno održavanje posebno namijenjenih za vlakove

velikih brzina ili druge vrste željezničkih vozila koja zahtijevaju posebne objekte

ostale tehničke objekte, uključujući objekte za čišćenje i pranje

morske i luke unutarnjih voda koje su povezane s željezničkom mrežom

pomoćne objekte

objekte za opskrbu gorivom

Usluge koje se pružaju u uslužnim objektima: usluga pružanja informacija putnicima, skraćena proba

kočenja (samo u posebnim slučajevima), formiranje i rasformiranje vlaka, zakvačivanje i otkvačivanje

lokomotive, promjena sastava vlaka, manevriranje pri vaganju vagona, ostalo manevriranje.

Dodatne usluge: opskrba električnom energijom potrebnom za vuču vlakova, pomoć pri vožnji vlakova

s izvanrednim pošiljkama, nadzor pri prijevozu opasnih tvari, predgrijavanje i predhlađivanje vlakova za

prijevoz putnika.

Prateće usluge: pristup telekomunikacijskoj mreži, pružanje dodatnih informacija, tehnički pregled

željezničkih vozila, usluga prodaje karata na putničkim kolodvorima, usluge redovnog održavanja koje se

pružaju u objektima za održavanje posebno namijenjenih za vlakove velikih brzina ili druge vrste

željezničkih vozila koja zahtijevaju posebne objekte.

HŽI u 2018. godini bilježi blago povećanje prihoda od pružanja željezničkih usluga. Tijekom 2018. godine

ostvareno je 146,93 milijuna kuna prihoda od pružanja željezničkih usluga što je za 0,5% odnosno za 0,78

milijuna kuna više u odnosu na 2017. godinu i 0,4% odnosno 0,63 milijuna kuna više u odnosu na rebalans

plana za 2018. godinu. Predmetno povećanje rezultat je povećanja prihoda od minimalnog pristupnog

paketa koji čini 78,2% ukupnih prihoda od pružanja željezničkih usluga. Do povećanja prihoda

minimalnog pristupnog paketa za 1,2% u odnosu na 2017. odnosno za 0,3% u odnosu na rebalans plana

za 2018. došlo je zbog povećanja ostvarenja vlak kilometara u teretnom prijevozu (ponajviše zahvaljujući

novim željezničkim prijevoznicima).

Kod određenih željezničkih usluga (naknada za rezerviranje kapaciteta, pratnja teretnih pošiljaka) iako

indeks kretanja naknada pokazuje na velike razlike potrebno je napomenuti da se radi o materijalno

manje značajnoj razlici i uslugama koje je teško planirati. Do najvećeg pada prihoda u odnosu na 2017.

godinu došlo je kod usluge prodaje putničkih karata i to zbog smanjenog broja mjesta u kojima radnici

HŽI pružaju ovu uslugu.

Opis 2017. Rebalans

plana 2018.

2018./

2018. /

Rebalans plana

Prihodi od pružanja željezničkih usluga 146,15 146,30 146,93 100,5 100,4

minimalni pristupni paket 113,57 114,60 114,91 101,2 100,3

garažiranje i korištenje vaga 2,25 2,00 2,20 97,8 109,9

manevriranje 18,29 18,10 18,04 98,6 99,7

prodaja putničkih karata 1,55 1,20 1,05 67,8 87,3

pratnja teretnih pošiljaka 0,23 0,30 0,24 106,1 80,7

korištenje putničkih kolodvora 9,73 9,70 9,71 99,7 100,1

naknada za rezerviranje kapaciteta 0,52 0,40 0,79 152,2 197,9

dodatni radovi kod pokusnih vožnji 0,01 0,00 0,00 0,0

Tablica 9: Prihodi od pružanja željezničkih usluga

2.5. UPRAVLJANJE PROMETOM

Jedna od osnovnih djelatnosti HŽI jest organiziranje i reguliranje željezničkog prometa stoga je misija HŽI

osiguranje optimalne iskoristivosti prometno-tehnoloških kapaciteta željezničke mreže uz maksimalnu

sigurnost. U sklopu upravljanja i nadzora nad vožnjom vlakova na hrvatskim prugama te dispečerskih

poslova HŽI informira i željezničke prijevoznike o uvjetima prometovanja, odnosno o smetnjama u

prometu.

Radnici Sektora za promet, u skladu s vrlo striktnom regulativom, upravljaju uz pomoć signalizacije (3600

signala) i 4263 skretnice i križišta voznim putovima vlakova te time osim što osiguravaju redovitost

vlakova i jamče sigurnost njihova prometovanja, jamče i sigurnost radnicima koji rade na kolosijecima

(npr. u sklopu redovitog održavanja, popravaka signalizacije, skretnica, kontaktne mreže ili pruge, uviđaja

nakon izvanrednih događaja). Dnevno se nadzire promet oko 115 teretnih i 648 vlakova za prijevoz

putnika.

Upravljanje prometom organizirano je u pet područnih radnih jedinica prometa - Sjever (Koprivnica),

Centar (Zagreb), Istok (Vinkovci), Zapad (Rijeka) i Jug (Split).

Među značajnijim aktivnostima poslovnog područja Sektora za promet u 2018. godini izdvajaju se:

informatizacija poslovnih procesa upravljanja željezničkim prometom implementiranjem novog

informatičkog sustava ROMAN Anywhere kojim se daje uvid u aktualni dnevni vozni red te

omogućava svim prometnicima vlakova i svim prometnim operativama praćenje izvršenja

prometa vlakova na dnevnoj razini, uspoređivanje planiranog voznog reda sa stvarno izvršenim

voznim redom u realnom vremenu te planiranje i potrebito premještanje križanja vlakova na

jednokolosiječnim prugama,

1200 prometnika/ca 545 kolodvora i stajališta 3600 signala 4.263 skretnice i

križišta

unaprjeđenje sigurnosti u željezničkom prometu kroz pojačani nadzor procesa rada te

educiranje radnika koji neposredno sudjeluju u obavljanju željezničkog prometa,

upravljanje i nadzor nad izvršenjem prometa, organizacija rada pruga i kolodvora,

izrada sporazuma vezanih uz reguliranje graničnog sporazuma sa susjednim upraviteljima

infrastrukture,

izrada priručnika za reguliranje prometa na graničnim prugama i za rad izvršnih radnika

željezničkih prijevoznika u graničnim kolodvorima

definiranje prometno-tehnoloških parametara pri utvrđivanju tehnologije rada u uvjetima

puštanja u rad novih infrastrukturnih podsustava i definiranje prometno-tehnoloških parametara

pri uvođenju informatičke dokumentacije vlaka,

informatizacija distribucije brzojava i dokumentacije vlaka

iniciranje usklađivanja općih akata sa zakonskim i podzakonskim aktima (povezano s direktivama

sklapanje ugovora sa svim vlasnicima industrijskih kolosijeka i željezničkim prijevoznicima o

međusobnim pravima i obvezama u vezi uporabe industrijskih kolosijeka.

od 01. veljače 2018. godine dio gospodarske djelatnosti trgovačkog društva Croatia Expres

putnička agencija d.o.o. koji se odnosio na organizaciju prijevoza autobusima prešao je u HŽI. U

HŽI, Sektoru za promet, zbog toga je osnovana nova organizacijska jedinica Odjel za

organizaciju zamjenskog prijevoza. Djelatnost ove organizacijske jedinice je organizacija

zamjenskog prijevoza vlakova za vrijeme izvođenja radova na željezničkoj infrastrukturi.

Organizacijskim promjenama koje su stupile na snagu 15. ožujka 2019. godine Odjel za

organizaciju zamjenskog prijevoza postao je dio novoformiranog Sektora za mehanizaciju.

3. ODRŽAVANJE ŽELJEZNIČKE INFRASTRUKTURE

Prema Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi (NN 127/05, NN 16/08) željeznički infrastrukturni podsustavi

građevinski infrastrukturni podsustav

elektroenergetski infrastrukturni podsustav

prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture

Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja,

sklopova i elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno

služe za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe

U infrastrukturnim podsustavima na dionicama mreže željezničkih pruga održavana je tehničko-

tehnološka razina na uređajima i postrojenjima odnosno osnovnim sredstvima koji spadaju u područja

svakog pojedinog podsustava, prema važećim zakonskim aktima.

3.1. GRAĐEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

HŽI upravlja s 2.604,54 km pruge (bez 12,52 km dovršene, ali neaktivirane pruge Gradec-Sveti Ivan

Žabno), od toga 2.350,67 km ili 90,3% čine jednokolosiječne pruge i 253,87 km ili 9,7% dvokolosiječne

pruge. Elektrificirano je 970 km ili 37,2% mreže.

GRAĐEVINSKA DULJINA MREŽE (KM) U 2018.

međunarodni

promet (M)

regionalni

promet (R)

Pruge lokalni

promet (L) Ukupno

Jednokolosiječna pruga 1.205,66 626,54 518,47 2.350,67

Dvokolosiječna pruga 253,87 0,00 0,00 253,87

UKUPNA DULJINA PRUGA 1.459,53 626,54 518,47 2.604,54

kolosijeka otvorene pruge 1.713,40 626,54 518,47 2.858,41

kolosijeka otvorene pruge u uporabi 1.713,40 568,68 411,31 2.693,39

Tablica 10: Pregled građevinskih duljina svih pruga mreže HŽI u 2018.

Izvor: Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Ispravnost građevinskog infrastrukturnog podsustava neophodan je i najvažniji preduvjet za odvijanje

željezničkog prometa. Infrastrukturni kapaciteti na neobnovljenim prugama dotrajali su pa na tim

dionicama pruga postoji potreba smanjivanja brzine kako bi se sadašnji obujam prometa odvijao sigurno

i odgovarajućom dinamikom.

Budući da je u prethodnim godinama više od 65% ukupne duljine željezničke mreže bilo izvan ciklusa

obnove uslijed čega je prekoračen prosječni uporabni vijek pružnog gornjeg ustroja na neobnovljenim

dionicama mreže, više ih nije moguće uobičajenim mjerama redovitog održavanja održati u tehničko

uporabnom stanju za siguran tijek prometa projektiranom brzinom.

Najveća dopuštena brzina

vlakova prema sposobnosti

pruga (km/h)

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2018./

do 20 km/h 68,8 68,5 70,9 77,5 63,1 81,4

od 21 do 40 km/h 210,5 236,9 263,3 290,2 261,3 90,0

od 41 do 60 km/h 716,8 700,0 748,2 753,4 814,2 108,1

od 61 do 80 km/h 661,0 667,4 624,3 586,9 549,2 93,6

od 81 do 100 km/h 502,3 491,5 489,7 509,0 542,6 106,6

od 101 do 120 km/h 145,5 145,7 145,7 203,8 196,9 96,6

od 121 do 140 km/h 191,1 202,8 183,2 124,8 153,6 123,1

od 141 do 160 km/h 149,1 149,1 149,1 147,0 112,5 76,5

izvan prometa 213,1 196,3 184,0 165,8 165,8 100,0

UKUPNO 2.858,2 2.858,2 2.858,4 2.858,4 2.859,2 100,0

Tablica 11: Pregled duljine mreže HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine vlakova u km

Vozne brzine (%) 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2018./

do 20 km/h 2% 3% 3% 3% 2% 66,7

od 21 do 40 km/h 7% 8% 9% 10% 9% 90,0

od 41 do 60 km/h 25% 25% 26% 26% 29% 109,6

od 61 do 80 km/h 23% 23% 22% 21% 19% 90,5

od 81 do 100 km/h 18% 17% 17% 18% 19% 105,6

od 101 do 120 km/h 5% 5% 5% 7% 7% 100,0

od 121 do 140 km/h 7% 7% 7% 4% 5% 125,0

od 141 do 160 km/h 5% 5% 5% 5% 4% 80,0

izvan prometa 8% 7% 6% 6% 6% 100,0

UKUPNO 100% 100% 100% 100% 100% 100,0

Tablica 12: Vozne brzine

U 2018. godini 78% željezničke mreže ima brzinu do 100 km/h, na 16% mreže vlakovi mogu voziti brzinom

iznad 100 km/h, a 6% mreže je izvan prometa.

Stanje kolodvorskih kolosijeka je u nezadovoljavajućem stanju s obzirom na dotrajalost i nosivost. Stoga,

HŽI u budućem razdoblju mora obnoviti kolodvorske kolosijeke na mnogim dionicama pruga, posebno

na prugama od značaja za međunarodni promet ukoliko želi ostati ravnopravni član europske željezničke

asocijacije. U tom smislu među velikim kolodvorima navode se koridorski kolodvori kao npr. Zagreb

Ranžirni kolodvor, Karlovac, Ogulin, Rijeka, Novska, Osijek.

Višegodišnji nedostatak investicijskih aktivnosti na prugama za lokalni promet rezultiralo je time da je

tehničko stanje tih pruga, koje su vrlo značajne za lokalno stanovništvo, u lošijem stanju od pruga za

međunarodni i regionalni promet. U voznom redu 2017./2018. za promet nisu tehnički osposobljene

sljedeće dionice pruga:

Oznaka Skraćeni naziv pruge Izvan prometa

R103 DG – L. D. Polje – Knin DG – L. D. Polje – Knin

L102 S. Marof – Kumrovec – DG Harmica – Kumrovec – DG

L205 Nova Kapela – Našice Čaglin - Našicecement otpremništvo

L210 Sisak Caprag – Petrinja Sisak Caprag – Petrinja

L213 Lupoglav – Raša Učka – Raša

L214 Gradec – Sveti Ivan Žabno Gradec – Sveti Ivan Žabno

Tablica 13: Pruge odnosno dionice na kojima je obustavljen promet u voznom redu 2017./2018.

Duljina pruga lokalnog prometa iznosi 518,47 km i obzirom na značajnost za stanovništvo na području

lokalne samouprave, očekujemo da će i lokalna samouprava trebala iskazati svoj interes za lokalni

željeznički prijevoz.

U građevinskom infrastrukturnom podsustavu na svim dionicama mreže pruga održavana je tehničko-

tehnološka razina na:

• 2.604,54 km pruga (ukupna duljina pruga),

• 1.091,097 km kolodvorskih i drugih kolosijeka u uporabi,

• 485,174 km industrijskih kolosijeka u vlasništvu korisnika priključenih na mrežu HŽI (korisna

dužina),

• 14,943 km industrijskih kolosijeka u vlasništvu HŽI (korisna dužina),

• 4.263 skretnice i križišta,

• 540 mostova,

• 3.877 propusta,

• 1.511 željezničko-cestovna prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge-ŽCPR-a (od toga: 1.440

odnosi se na željezničko cestovne prijelaze i 71 na pješačke prijelaze preko pruge),

• 13 vagonskih vaga,

• 109 tunela čija ukupna duljina iznosi 29.649,95 m i

• 723 perona i uređenih površina.

Naziv Jedinična

Stanje kapaciteta

ukupno*

Održavani

kapaciteti

Pruga km 2.617,06 2.604,54

Skretnice i križišta kom 4.263 4.263

Mostovi kom 544 540

Propusti kom 3.891 3.877

ŽCP-i i pješački prijelazi kom 1.513 1.511

Vage kom 13 13

Tuneli kom 109 109

Peroni/uređene površine kom 728 723

*uključuje novoizgrađenu prugu Gradec-Sveti Ivan Žabno

Tablica 14: Aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu

Izvor: Sektor za održavanje, Sektor za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova

Ukupni kapaciteti obuhvaćaju novoizgrađenu prugu Gradec-Sveti Ivan Žabno koja u 2018. godini nije

preuzeta na održavanje pa je uslijed toga nastala razlika u odnosu na održavane kapacitete. Naime,

pruga Gradec-Sveti Ivan Žabno, iako dovršena, nije puštena u promet u 2018. godini zbog kašnjenja

radova modernizacije i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Križevci. Dovršetak izgradnje

kolodvora Gradec na dionici Dugo Selo-Križevci preduvjet je za puštanje u promet pruge Gradec-Sveti

Ivan Žabno.

ZNAČAJNIJI RADOVI NA ODRŽAVANJU GRAĐEVINSKOG INFRASTRUKTURNOG PODSUSTAVA TIJEKOM

2018. GODINE:

• lokalne pruge:

- pruga L101 Čakovec-Mursko Središće-DG izvršeno je uklanjanje naplavina sa stupa

mosta Mura u km 17+435

- pruga L102 Karlovac-Kamanje-DG sanirane su skretnice u kolodvorima Mahično i Ozalj

• regionalne pruge:

- pruga R101 DG-Buzet-Pula uklonjene su skretnice u otpremništvu Heki te je na tom dijelu

pruge ukinuta ograničena brzina

- pruga R102 Sunja-Volinja-DG izvršeni su radovi na obnovi antikorozivne zaštite i

zamjene mosne građe na mostovima velika Mlinska u km 17+389

- pruga R201 Zaprešić-Čakovec u kolodvoru Konjšćina sanirani su kolodvorski kolosijeci

• međunarodne pruge

- pruga M101 DG-Savski Marof-Zagreb GK izvršena je sanacija prsnog zida podvožnjaka

Adžijina u km 425+956

- pruga M202 Zagreb GK–Rijeka stari propust u km 510+168 je zamijenjen novom

konstrukcijom, izvršena je privremena sanacija klizišta u km 515+333/363

- pruga M203 Rijeka–Šapjane–DG izvedeni su radovi sanacije usjeka od km 40+680 do

km 40+780

- pruga M301 DG-Beli Manastir–Osijek izvršena je obnova antikorozivne zaštite mosta

Stara Drava u km 6+251

- pruga M401 Sesvete-Sava obnovljen je pružni gornji ustroj te se dopuštena brzina

povećala na 100 km/h, izvršena je obnova hidroizolacije mostova Sava Jakuševac u km

10+125 i Odvodni kanal u km 6+210 te nadvožnjaka Slavonska u km 5+206. Ujedno su

započeti radovi na ojačanju mosta Sava Jakuševac u km 10+125.

- pruga M502 Zagreb GK-Sisak-Novska na dionici Sisak Caprag-Greda obnovljen je pružni

gornji ustroj čime se dopuštena brzina povećala na 100 km/h. Na dionicama Novska –

Jasenovac i Papići–Sunja obnovljen je pružni gornji ustroj i ukinute su ograničene brzine

na tim dionicama. U kolodvorima Jasenovac i Staza izvršena je sanacija skretnica

- pruga M601 Vinkovci–Vukovar–Borovo Naselje saniran je pružni gornji ustroj na dionici

Vinkovci – Bršadin

- pruga M604 Oštarije–Knin–Split izvedeni su radovi sanacije tunela Plaška Glava, radovi

sanacije usjeka u km 272+200/400 i radovi sanacije zasjeka od km 220+760 do km

220+950, dionica Pađene – Knin

• U kolodvorima Vinkovci, Osijek i Sesvete obnovljeni su kolodvorski kolosijeci. U kolodvoru

Vinkovci izvršeno je uklanjanje derutnih čeličnih konstrukcija. U sklopu redovnog održavanja

izvršene su još i manje sanacije na propustima i mostovima na mreži pruge HŽI. U 2018. godini

u okviru redovnog održavanja izvršeni su radovi na sanaciji 45 željezničko-cestovnih prijelaza i

14 perona uređenih površina.

3.2. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

Elektroenergetski infrastrukturni podsustav za održavanje čine:

• stabilna postrojenja za napajanje električne vuče i

• druga elektroenergetska postrojenja

Navedena postrojenja sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.

STABILNA POSTROJENJA ZA NAPAJANJE ELEKTRIČNE VUČE koja se održavaju jesu: kontaktna mreža,

elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi, postrojenja za sekcioniranje i postrojenja za daljinsko

upravljanje.

Ukupna duljina održavane kontaktne mreže na prugama RH je 1.823,408 km. HŽI ima svega 37,2%

elektrificiranih pruga odnosno 970 km (građevinska duljina elektrificiranih pruga) od toga: 966,7 km

elektrificirano je izmjeničnim sustavom (25 kV, 50 Hz), a 3,3 km elektrificirano je istosmjernim sustavom

(3 kV, dionice pruga Šapjane-DG).

U pogonu je 21 elektrovučna podstanica 110/25 kV, 39 postrojenja za sekcioniranje (18 s neutralnim

vodom), 240 komada elektromotornih pogona rastavljača KM 25 kV, 50 Hz i oko 78 km dalekovoda 110

Zbog nedovoljnog ulaganja u proteklom razdoblju stabilna postrojenja za napajanje električne vuče nisu

u zadovoljavajućem stanju. Rekonstrukcije postrojenja sa svrhom tehničkog unapređenja i

osuvremenjivanja postrojenja kao tehničko tehnološke cjeline za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje

željezničkog prometa električnom vučom nisu obavljane u potrebnom obimu. Posljedice su smanjena

pogonska pouzdanost uređaja, opreme konstrukcije i postrojenja kao cjeline.

Unatoč nedovoljnom ulaganju sredstava u obnovu stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče, u

zadnjih nekoliko godina investicijskim ulaganjima dio postrojenja je obnovljeno ili rekonstruirano.

Od provedenih aktivnosti tijekom 2018. godine izdvajaju se:

• Radovi na obnovi voznog voda na dionicama pruge Popovača (uklj.) - Banova Jaruga (uklj.),

kolodvor Sisak i Slavonski Brod (isklj.) – Sibinj (isklj.).

• Tijekom 2014. godine započelo se s aktivnostima na rekonstrukciji elektrovučne podstanice

110/25 kV Mraclin, a završetak radova planiran je u trećem kvartalu 2019. godine. Tada će se

električna vuča čvora Zagreb napajati iz tri nove odnosno rekonstruirane elektrovučne

podstanice (EVP Zaprešić, EVP Resnik i EVP Mraclin).

• U 2015. godini završena je izrada dokumentacije i ishođene su građevinske dozvole za

rekonstrukciju postrojenja za sekcioniranje s neutralnim vodom PSN2 25 kV Ivankovo i Sibinj.

Ugovor za izvođenje radova potpisan je krajem 2018. godine, a rok završetka radova je do kraja

2019. godine.

• U 2018. godini izrađena je tehnička dokumentacija za rekonstrukciju PSN Žitnjak, a u 2019. godini

planira se početak radova na rekonstrukciji PSN Ivankovo i Sibinj. Za PS Velika Gorica i PS

Držićeva u tijeku je izrada tehničke dokumentacije.

• Tijekom 2016., 2017. i 2018. godine rješavani su imovinsko pravni odnosi u postupku ishođenja

građevinske dozvole, a u 2019. godini planira se početak i završetak obnove dalekovoda 110kV

EVP Nova Kapela-TS Slavonski Brod (II vod), na pruzi Novska-Tovarnik–DG.

• U svrhu smanjenja troškova prekomjerno preuzete jalove energije u 2014. godini započela je

aktivnost na izgradnji postrojenje za kompenzaciju jalove energije u EVP 11/25 kV Oštarije i Mrzlo

Polje. Oba postrojenja puštena su u trajni pogon u 2018. godini.

Posebno treba istaknuti da je značajnom broju postrojenja za sekcioniranje (PS Držićeva, PS Slavonski

Brod i PS Staro Petrovo Selo) te elektrovučnoj podstanici EVP Ludina istekla životna dob i trebalo bi

ubrzano započeti s revitalizacijom postrojenja. U elektrovučnim podstanicama Jankovci, Andrijevci,

Resnik, Opuzen i Ludina energetski transformatori su na kraju životne dobi i trebalo bi krenuti u

pripremne postupke zamjene.

DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA jesu transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV opće namjene,

transformatorske stanice 25/1,5 kV za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, transformatorske stanice

25/0,23 kV za grijanje skretnica, te vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta.

Ukupna dužina zračne mreže 0,4 kV iznosi oko 51 km, zračne mreže 10(20) kV oko 18 km, a u pogonu je

76 transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV opće namjene, 2 transformatorske stanice 25/1,5 kV za

predgrijavanje i klimatizaciju vagona, te 60 transformatorske stanice 25/0,23 kV za grijanje skretnica.

Vanjska rasvjeta kolodvora i stajališta izvedena je s 384 reflektorskih stupova i s oko 2.300 običnih

metalnih stupova visine do 10 m.

Od značajnijih aktivnosti tijekom 2018. izdvajaju se:

• nastavak investicijskih ulaganja zamjene sustava grijanja skretnica i ugradnje električnih grijača

na prugama koridora RH2 (dionica Hrvatski Leskovac-Vrbovsko). Započeti su radovi u

kolodvorima Oštarije i Kukača

• izrada tehničke dokumentacije za prilagodbu 5 transformatorskih stanica 10/0,4 kV za prihvat

napona od 20 kV (TS Borongaj, TS Trnava, TS Slavonski Šamac, TS Nova Kapela i TS Kopanica).

Tijekom 2019. godine planira se početak rekonstrukcije energetike i vanjske rasvjete na Zagreb Glavnom

kolodvoru te rekonstrukcija i izgradnja energetike i vanjske rasvjete na kolodvorima Lepoglava i Cerje

Tužno.

Druga elektroenergetska postrojenja zbog starosti su u sve lošijem stanju, te će u narednim godinama

biti nužna značajnija ulaganja u njihovu rekonstrukciju i obnovu. Najviše se to odnosi na rekonstrukciju,

odnosno prijelaz transformatorskih stanica 10/0,4 kV na 20 kV naponsku razinu (operator distribucijskog

sustava postepeno ukida 10 kV naponsku razinu) kao i na rekonstrukciju vanjske rasvjete na energetski

učinkovita rasvjetna tijela (velik dio vanjske rasvjete koristi živina rasvjetna tijela koja su europskim

direktivama zabranjena za stavljanje na tržište).

3.3. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine:

signalno-sigurnosni uređaji i

telekomunikacijski uređaji

Signalno-sigurnosne uređaje čine uređaji, sklopovi i elementi koje karakterizira zastarjelost i istrošenost.

Većina pruga od međunarodnog značaja je osigurana relejnim signalno-sigurnosnim uređajima

ugrađenima prije 40-50 godina. Pruge od regionalnog i lokalnog značaja većinom su osigurane

mehaničkim kolodvorskim uređajima te različitim tipovima pojednostavljenih relejnih uređaja. Održavanje

ovakvih uređaja u ispravnom i funkcionalnom stanju vrlo je teško, rezervni dijelovi se teško nabavljaju, a

njihova cijena je zbog ne serijske proizvodnje svake godine sve viša. Nabava i ugradnja zamjenskih

dijelova je izrazito težak i dug proces, a u mnogim slučajevima nije ni moguća zbog sigurnosne

komponente koja je karakteristična za signalno-sigurnosne uređaje.

Od ukupno 1.511 željezničko-cestovna prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge u 2018. godini, 571

željezničko-cestovni prijelaz osiguran je uređajima (elektroničkim uređajima, mehaničkim branicima i

relejnim uređajima), a 869 željezničko-cestovnih prijelaza osigurano je cestovnim prometnim znacima.

Od pješačkih prijelaza preko pruge 11 je osigurano uređajima, a 60 cestovnim prometnim znacima. Svi

željezničko-cestovni prijelazi u Republici Hrvatskoj osigurani su u skladu sa Zakonom o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog sustava.

Pregled stanja željezničko-cestovnih prijelaza i pješačkih prijelaza preko pruge na mreži HŽI:

Željezničko-cestovni prijelazi

Grafikon 10: Željezničko-cestovni prijelazi

Pješački prijelazi

Grafikon 11: Pješački prijelazi (osiguranje)

U odnosu na 2017. godinu povećan je broj željezničko cestovnih prijelaza koji su osigurani uređajima za

21 željezničko-cestovna prijelaza odnosno za 3,8%. Istovremeno broj željezničko-cestovnih prijelaza

osiguranih cestovnim prometnim znacima smanjen je za 2,5%. Tijekom 2018. godine u rad je pušten 21

novi elektronički uređaj za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza na području pet županija RH

(Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije). U

okviru obnove postojećih uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza zamijenjeno je ukupno

48 cestovnih svjetlosnih signala i 11 postavljača polubranika.

Od ukupnog broja službenih mjesta osiguranih signalno-sigurnosnim uređajima 7 kolodvora i jedna

automatska odjavnica osigurani su elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima, 93 kolodvora

osigurano je potpunim relejnim uređajima, 31 kolodvor i dvije odvojne skretnice osigurani su različitim

pojednostavljenim relejnim uređajima, a 53 kolodvora, dvije rasputnice i jedna odvojna skretnica

osigurani su mehaničkim i elektromehaničkim uređajima.

Na prugama kojima upravlja HŽI ugrađeno je oko 10.000 relejnih grupa i oko 3.000 signalnih uložaka.

Prosječna starost navedene opreme je oko 50 godina. S obzirom da će postojeći relejni signalno-

sigurnosni uređaji po pojedinim dionicama pruga biti u funkciji još minimalno 30 godina, tijekom 2018.

godine u sklopu projekta obnove relejnih kolodvorskih i APB (automatski pružni blok) uređaja nabavljeno

je 120 novih relejnih grupa te obnovljeno ukupno 200 rabljenih grupa.

U 2018. nastavljen je projekt zamjene rasvjete likovnih signala pri čemu su ugrađeni sustav solarne rasvjete

na 21 likovni signal čime je postignuta autonomnost rasvjete likovnih signala, a time i smanjena potreba

za svakodnevnim ručnim uključenjem i isključenjem rasvjete signala kao i smanjenje troškova održavanja.

U 2018. godini nastavljene su aktivnosti:

• na projektu zamjene dotrajalog sustava napajanja signalno-sigurnosnih uređaja na pruzi M103

između kolodvora Dugo Selo i Novska te na pruzi M502 između kolodvora Klara i Sisak Caprag.

Projekt obuhvaća zamjenu postojećeg zastarjelog sustava napajanja iz diesel električnih centrala

(DEC) sustavom napajanja iz srednjenaponskih 20kV priključaka transformatorskih stanica 20/0,4

kV i elektroagregatskih kolodvorskih postrojenja, a zamijenit će se kompletna kolodvorska i

pružna napojna postrojenja. Svi radovi planiraju se završiti do kraja 2020. godine. Dio radova i

opreme financira se kreditom Svjetske banke.

• na projektu modernizacije pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno, kroz koji je obuhvaćena ugradnja

novog elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja i novih telekomunikacijskih uređaja, odnosno

višenamjenskog dispečerskog telefona tvrtke ISKRATEL, model SI 3000.

• na projektu ugradnje drugog kolosijeka na dionici pruge M201 Dugo Selo – Križevci u sklopu

kojih će se postojeći relejni signalno-sigurnosni uređaji za osiguranje kolodvora Dugo Selo,

Vrbovec i Križevci kao i uređaji APB-a između tih kolodvora zamijeniti novim elektroničkim

uređajima, a planirani završetak radova je krajem 2020. godine.

• na zamjeni zastarjelog plinskog sustava grijanja skretnica električnim sustavom na dionici pruge

M202 između rasputnice Delta i kolodvora Vrbovsko. Ovim projektom predviđena je zamjena

odnosno ugradnja sustava grijanja skretnica u ukupno 18 kolodvora, a završetak zamjene sustava

grijanja u svih 18 kolodvora predviđa se do 2020. godine.

Od većih radova na obnovi telekomunikacijskih uređaja, tijekom 2018. obavljena je sanacija TK linije na

dijelu pruge M302 Vladislavci-Đakovo. Obnovljena linija realizirana je samonosivim telekomunikacijskim

kabelom.

U 2018. godini je za potrebe projekta Asset menagemanta realizirana nabavka sedam dodatnih licenci

za postojeće registrofone u svrhu povezivanje na kontrolni sustav CA Spectrum.

3.4. OSTALI FUNKCIONALNI DIJELOVI (ŽELJEZNIČKA, CESTOVNA VOZILA, VAGONI I PRIKOLICE)

Strategija upravljanja strojevima, vozilima i ostalom mehanizacijom sukladno poslovnim ciljevima HŽI od

15. ožujka 2019. godine u nadležnosti je Sektora za mehanizaciju, a koji je do stupanja na snagu dopune

organizacije bio sastavni dio Sektora za održavanje.

Sektor za mehanizaciju odgovoran je za organizaciju, održavanje, planiranje i brigu o strojevima i vozilima

koja se koriste u procesu rada na redovnom održavanju željezničke infrastrukture sukladno Zakonu o

sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, Zakonu o sigurnosti u cestovnom prometu, te

pravilnicima i uputama.

HŽI koristi ukupno 320 vozila razvrstanih u sljedeće grupe vozila:

Grupa vozila Broj

Cestovna vozila 235

Pružna vozila 82

Radni strojevi 3

UKUPNO 320

Tablica 15: Broj vozila u HŽI na dan 31.12.2018.

Izvor: Sektor za mehanizaciju

Cestovna vozila čine 73% ukupnog voznog parka HŽI i razvrstana su u dvije kategorije vozila: osobna

vozila i teretna vozila. Sva vozila namijenjena su za korištenje u poslovne svrhe, osim osam osobnih vozila

koja su namijenjena za 24-satno korištenje te su u poreznom smislu na taj način i tretirana (obračunava

se plaća u naravi korisnicima tih automobila).

S obzirom na vlasništvo nad cestovnim vozilima, 119 vozila u vlasništvu je HŽI-a, a 116 vozila je u

operativnom leasingu.

Opis Broj

Vozila u vlasništvu HŽI 119

Operativni leasing 116

UKUPNO 235

Tablica 16: Struktura vlasništva cestovnih vozila u HŽI na 31.12.2018.

Prosječna starost cestovnih vozila u vlasništvu HŽI je 15 godina.

Starost vozila

Broj vozila

Osobna vozila

(kategorija M)

Teretna vozila

(kategorija N) Ukupno

0 - 10 godina 2 0 2

11-15 godina 40 52 92

16 - 20 godina 2 3 5

21 - 25 godina 1 19 20

UKUPNO 45 74 119

Prosječna starost 13 16 15

Tablica 17: Starosna struktura cestovnih vozila u vlasništvu HŽI na dan 31.12.2018. godine

Broj vozila kojim HŽI raspolaže putem operativnog lesinga na dan 31.12.2018. godine iznosi 116.

Tijekom 2018. godine na snazi je bio ugovor o nabavi motornih vozila putem operativnog leasinga s

ostatkom vrijednosti iz 2013. godine s društvom Erste&Steiermarkische S-leasing d.o.o. iz Zagreba

temeljem kojeg je nabavljeno 78 vozila od kojih su 23 osobna i 55 teretna vozila i ugovor o nabavi

cestovnih vozila putem operativnog leasinga s održavanjem i ostatkom vrijednosti iz 2014. godine s

društvom BKS-leasing Croatia d.o.o. za 41 vozilo. U siječnju 2019. godine s PBZ-LEASING d.o.o. zaključen

je ugovor o nabavi motornih vozila putem operativnog leasinga s održavanjem i ostatkom vrijednosti.

Predmetnim ugovorom nabavljeno je 67 novih i nekorištenih vozila i to 11 osobnih i 56 teretnih vozila. U

tijeku je isporuka navedenih vozila.

Ukupan broj željezničkih vozila za posebne namjene je 82. Od toga je 74 TMD-a i LMD-a, 7 snjegočistača

i jedno mjerno vozilo. Prosječna starost željezničkih vozila za posebne namjene je 34 godine.

Grafikon 12: Starosna struktura željezničkih vozila za posebne namjene na dan 31.12.2018.

0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60

HŽI posjeduje 59 vagona i 83 pružne prikolice. Za sva željeznička vozila za posebne namjene te vagone

i prikolice obavlja se redovno i izvanredno održavanje te redoviti popravci.

U 2018. godini zbog nedostatnih sredstava na 16 željezničkih motornih vozila za posebne namjene nisu

izvršeni redoviti popravci. Izvršeno je 700 kontrolnih pregleda pružnih motornih vozila za posebne

namjene i 92 izvanredna popravka.

Vrsta vozila Kontrolni pregledi Izvanredni popravci

Željeznička vozila za posebne namjene 642 82

Snjegočistači 19 5

Mjerna vozila 39 5

Tablica 18: Broj kontrolnih pregleda i izvanrednih popravaka u 2018.

Tijekom 2018. godine nastavljena je investicija nabave i ugradnje autostop uređaja i budnika na

željeznička motorna vozila za posebne namjene. Krajem 2018. godine sklopljen je okvirni sporazum za

redoviti popravak 16 željezničkih motornih vozila za posebne namjene.

4. INVESTICIJE

4.1. OPĆENITO O INVESTICIJAMA

Nedovoljna razina ulaganja RH u željezničku

infrastrukturu u posljednjih dvadeset godina rezultirala je

vrlo lošim stanjem mreže koji se ogleda u smanjenju

dopuštene infrastrukturne brzine, povećanju kvarova koje

uzrokuje zakašnjenje vlakova i dr. Kao preduvjet za

početak ostvarivanja dugoročnih ciljeva iznimno je važno

stabiliziranje stanja postojeće željezničke infrastrukture i

postupno dovođenje njezine tehničko-funkcionalne

sposobnosti na primjerenu razinu. Velika prilika u

postizanju tog cilja je svakako korištenje EU sredstava kojim će se financirati obnova i modernizacija

željezničke mreže. Europska unija posvećuje veliku pozornost izgradnji učinkovite i tehnološki vrlo

razvijene željezničke infrastrukture, koja će se sastojati od transeuropske mreže željezničkih pruga za

velike brzine i transeuropske mreže konvencionalnih željezničkih pruga. Glavni cilj transformacije

željezničkog sustava u Europskoj uniji je osposobljavanje željeznice za ravnopravno i konkurentno

sudjelovanje na cjelovitom europskom transportnom tržištu. Politika Europske unije nastoji usmjeriti što

veću količinu prometnih potreba prema željeznici, kako bi se rasteretile ceste i postigli što veći učinci

vezani uz uštedu energije i zaštitu okoliša.

EU FONDOVI

EU fondovi čine vrlo bitan segment poslovanja HŽI uzimajući u obzir da se sredstvima iz EU sredstava

(maksimalno do 85%) mogu financirati projekti modernizacije pruga i projektiranje. Financiranje projekata

iz fondova EU-a za razvoj prometne infrastrukture u Republici Hrvatskoj započeto je u predpristupnom

razdoblju kada je u Republici Hrvatskoj bio dostupan program ISPA (2005. – 2007.), a za razdoblje od

2007. do 2013. program IPA (Instrument predpristupne pomoći) kojim su zamijenjeni programi CARDS,

PHARE, ISPA i SAPARD. Nadalje, financiranje željezničkih infrastrukturnih projekata nastavljeno je putem

operativnih programa. Operativni programi jesu strateški dokumenti kojima je određen okvir za korištenje

dodijeljenih sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova, odnosno detaljnije se opisuju

i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovito korištenje alociranih sredstava iz Europskih investicijskih

fondova za pojedino financijsko razdoblje (razdoblje od 7 godina).

Za razdoblje 2007.-2013. financiranje se provodilo putem Operativnog

programa Promet.

HŽ Infrastruktura je trenutačno najveći

pojedinačni korisnik sredstava EU-ovih

fondova u Republici Hrvatskoj.

Za financijsku perspektivu 2014.-2020. željeznički projekti

financiraju se putem Operativnog programa „Konkurentnost i

kohezija“ (2014. – 2020.) koji je temeljni programski dokument

kojim se provodi kohezijska politika Europske unije i doprinosi

cilju Ulaganje za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije. U Operativnom

programu „Konkurentnost i kohezija“ (OPKK) predviđena su sredstva i ulaganja u željezničke

infrastrukture projekte u prioritetnoj osi 7 - Povezanost i mobilnost u okviru investicijskog prioriteta

„Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnih željezničkih sustava te promicanje

mjera za smanjenje buke“. Svrha ovog prioriteta je poboljšati i nadograditi željezničku infrastrukturu u

Hrvatskoj, čime bi se potaknulo da željeznica preuzme značajno veći udio prometa, kao

održivija/niskougljična opcija, povećanjem kapaciteta i usluga regionalne željezničke infrastrukture i TEN-

T željezničke infrastrukture.

Osim sredstava predviđenih kroz Operativne

programe, određeni projekti željezničke

infrastrukture mogu se financirati i iz

Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) koji

je osnovan za dodatna ulaganja i izgradnju nove te unaprjeđenje postojeće prometne, energetske i

telekomunikacijske infrastrukture na koridorima Transeuropske prometne mreže.

Putem CEF-a cilj Europske komisije je stvaranje snažne europske prometne mreže

koja će povezati Istok i Zapad te otkloniti prometnu rascjepkanost u Europi

odnosno ukloniti uska grla na europskim prometnim pravcima, poboljšati

infrastrukturu i povezati različite vrste prijevoza u multimodalni promet diljem EU.

S obzirom da su ciljevi politike transeuropske prometne mreže uspostava

Sveobuhvatne mreže do 31. prosinca 2050. godine, odnosno uspostava Osnovne

mreže, koja uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški

najznačajniji, do 31. prosinca 2030. godine ovim instrumentom osigurava se financijska potpora za

ostvarenje važnih prometnih infrastrukturnih projekata u skladu s ciljem poticanja europske

konkurentnosti, povezivanju europskih regija, aktiviranje sinergije među sektorima prometa,

telekomunikacija i energetike kao i stvaranja novih radnih mjesta i postizanja kohezije (gospodarske,

socijalne i teritorijalne).

Budući da područjem Hrvatske prolaze dva koridora Osnovne prometne mreže: Mediteranski koridor i

Koridor Rajna – Dunav, glavne (koridorske) željezničke pruge Republike Hrvatske odgovaraju Osnovnoj

mreži putničkog i teretnog prometa, a druge međunarodne linije pripadaju Sveobuhvatnoj mreži.

4.2. AKTUALNI INVESTICIJSKI PROJEKTI

HŽI je fokusirana na EU fondove kao glavne izvore financiranja investicija u željezničku infrastrukturu i

trenutačno je najveći pojedinačni korisnik sredstava EU-ovih fondova u Republici Hrvatskoj. Razvijamo

i/ili izvodimo 18 projekata (u različitim fazama pripreme/izvedbe od kojih je 17 investicijskih projekata te

jedan projekt tehničke pomoći financiran iz CEF-a) kojima se može obnoviti preko 570 kilometara pruge

čija se ukupna vrijednost radova procjenjuje na oko 3,4 milijarde EUR-a. Navedeni projekti se gotovo u

cijelosti odnose na pruge dva ključna međunarodna koridora – RH1 i RH2 na kojima se odvija oko 80%

ukupnog željezničkog prometa. Osim projekata koji se financiraju iz EU fondova, postoje i ostali projekti,

odnosno investicije na željezničkoj infrastrukturi koje se financiraju iz kredita razvojnih banaka i

komercijalnih kredita te ostalih izvora sredstava koji također pridonose razvoju i poboljšanju željezničke

infrastrukture i povećanju sigurnosti. Prema izvorima financiranja, investicije možemo podijeliti u dvije

ključne kategorije:

A. Projekti financirani EU sredstvima,

B. Ostali projekti financirani iz kredita te ostalih izvora.

A. PROJEKTI FINANCIRANI EU SREDSTVIMA

Radi jasnijeg pregleda, u nastavku je prikaz projekata financiranih EU sredstvima s nazivom projekta,

procijenjenom vrijednošću radova i brojem kilometara pruge koji bi se obnovio realizacijom pojedinog

projekta. Projekte smo podijelili prema fazama pripremljenosti, na:

A.1. projekte u fazi izvođenja radova,

A.2. projekti za koje je postupak javne nabave za radove u pripremi ili u tijeku te

A.3. projekti za koje se izrađuje studijska dokumentacija-projektiranje u pripremi ili u tijeku.

Karta 2: Pregled EU projekata

Ciljevi željezničkih infrasturukturnih projekata su :

• modernizacija željezničke infrastrukture u skladu s Tehničkim specifikacijama za interoperabilnost

• povećanje brzine do maksimalno 160 km/h

• podizanje razine sigurnosti

• uklanjanje „uskih grla” u cilju postizanja veće funkcionalnosti željezničkog sustava

• povećanje prijevozne i propusne moći te skraćenje vremena putovanja

• bolja povezanost luka i željeznice

Radi se o velikim kapitalnim projektima čija realizacija traje i po nekoliko godina uzimajući u obzir njihovu

kompleksnost i proceduralne zahtjeve koje projekt treba udovoljiti prema EU i nacionalnoj legislativi

(rješavanje imovinskopravnih odnosa, dozvole i dr.).

U nastavku slijedi prikaz svakog pojedinog projekta s osnovnim podacima te pregled napretka

ostvarenog tijekom 2018. godine.

A.1. Projekti u fazi izvođenja radova

Naziv: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-

Križevci

Procijenjena vrijednost projekta: 196,9 milijuna eura

Cilj projekta:

• postizanje nazivne projektirane brizne vlakova od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice i

dodatno povećanje sigurnosti prometa,

• značajno povećanje kapaciteta, smanjenje vremena i povećanje kvalitete putovanja uz mogućnost

uključivanja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet grada Zagreba

• prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m i

interoprabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m

• povećanje kvalitete života ljudi uz prugu uz značajno

ulaganje u zaštitu od buke

Opis projekta:

• Izgradnja drugoga kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici

duljine 36,4 km (uz uključenje rekonstrukcije kolodvora

Dugog Sela 38,2 km),

• rekonstrukcija postojećih kolodvora Dugo Selo, Vrbovec i Križevci te pripadajućih stajališta,

izgradnja novog kolodvora Gradec, izgradnja novih 6 mostova i rekonstrukcija postojećih 7,

• ukidanje ukupno 17 željezničko-cestovnih prijelaza koji će se zamijeniti s 12 križanja (denivelacija)

u dvije razine i 2 pješačka prijelaza koje će zamijeniti novi pothodnici,

• nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče te modernizacija signalno-sigurnosnih i

telekomunikacijskih uređaja

Aktivnosti u 2018.: Nastavak radova prvenstveno na poddionici od Vrbovca do Križevaca uključujući

kolodvore Vrbovec, Gradec i Križevce na svim infrastrukturnim podsustavima. Nadvožnjak na području

Vrbovca pušten je u promet, a ostala četiri nadvožnjaka su u visokom stupnju dovršenosti. Radovi na

donjem ustroju otvorene pruge završeni, dok su radovi na gornjem ustroju u visokom stupnju

dovršenosti, polovina kolodvorskih kolosijeka u kolodvoru Vrbovec i Gradec je gotova. Izgrđena je

kontaktna mreža na cijeloj poddionici, osim na „prespojima“ novog i starog kolosijeka i spojevima na

područjima željezničko cestovnih prijelaza te su dovršeni svi radovi na EVP-u u Križevcima i spremni za

tehnički pregled. Izvedeni su poslovi kabliranja na poddionici, osim na mjestima „prespoja“, nedovršenih

mostova i u dijelu kolodvora; unutarnji kolodvorski signalno sigurnosni uređaji ugrađeni su gotovo u

cijelosti u kolodvorima Vrbovec i Gradec dok se u kolodvoru Križevci čeka uređenje prostorije za smještaj

opreme; unutarnji pružni signalno sigurnosni uređaji (APB) su u postupku ugradnje; vanjski signalno

sigurnosni elementi ugrađuju se na otvorenoj pruzi, telekomunikacijski uređaji ugrađeni su u kolodvoru

Gradec; softver za signalno sigurnosni uređaj SIMIS W (kolodvorski uređaji i APB) ispitan je za kolodvore

Vrbovec, Gradec i Križevci pri čemu samo onaj za kolodvor Križevce ima manji nedostatak koji se otklanja;

softver za signalno sigurnosni uređaj SIMIS LC (ŽCP) je u postupku korekcije u skladu s primjedbama dok

je softver za ETCS u postupku definiranja.

Uz navedeno, izvodili su se i radovi na preostalih šest nadvožnjaka poddionice Dugo Selo – Vrbovec te

na novom dijelu pruge M103 od Dugog Sela do Ostrne, budućeg 1,5 km novog dijela pruge prema

Novskoj.

Također su se provodile i aktivnosti vezane za: izradu izmijenjenih tehničkih rješenja izgradnje 1. i 5.

križanja izvan razine (nadvožnjaka), imovinskopravne poslove (do kraja 2018. godine riješeno približno

99%), koordinacije obveza drugih javnopravnih tijela te druge aktivnosti koje se odnose na administraciju

projekta, pripremu i provedbu kontrole od strane raznih institucija te mjere informiranja i vidljivosti

projekta.

Radovi se provode cca 31 mjesec iz čega proizlazi da je izvođač iskoristio ukupno 68% raspoloživog

vremena pri čemu je realizirao cca 465,5 mil. kn što čini 37,5% ugovorene vrijednosti.

Izvođač radova kasni, procijenjeno između godinu i pol i dvije godine (ovisno od pokazatelja) te svojom

slabijom dinamikom i neizvođenjem više vrsta radova na objektima ne nadoknađuje prethodna kašnjenja.

Polovinom 2018. uslijed financijskih problema i neizvršenja svojih obveza tvrtka Hidroelektra niskogradnja

d.d. zamijenjena je tvrtkom Integral Inženjering a.d. iz Laktaša koja je u cijelosti zamijenila i preuzela sve

njihove preostale radove u vrijednosti od približno 300 mil. kn. Krajem godine izvršena je izmjena manjeg

značaja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i to za otkup zemljišta čije je razdoblje provedbe, a

time i prihvatljivost troškova produžena do kraja 2019. godine.

Naziv: Projekt izgradnje nove željezničke pruge za prigradski promet Gradec-Sveti Ivan Žabno

Procijenjena vrijednost projekta: 30,1 milijun eura

Cilj projekta: znatno skraćivanje vremena putovanja između Zagreba

i bjelovarske regije čime će se omogućiti brža i kvalitetnija dnevna

migracija na posao i školovanje.

Opis projekta: izgradnja nove jednokolosiječne neelektrificirane

željezničke pruge za lokalni željeznički promet duljine 12,2 km. Na

pruzi će se nalaziti 3 stajališta s nadstrešnicama, rekonstruirat će se postojeći kolodvori Gradec i Sveti Ivan

Žabno. U sklopu izgradnje pruge rekonstruirat će se i 3 ceste u duljini od 1,3 km.

Aktivnosti u 2018.: izvođenje preostalih građevinskih radova (vezano za zahtjeve Općina Gradec i Sveti

Ivan Žabno), izrada Uputa za prometno-upravljački, signalno-sigurnosni i telekomunikacijski sustav,

školovanje HŽI osoblja, provedba nadzora nad radovima, ishođena je 4. Izmjena i dopuna građevinske

dozvole te je izrađen Elaborat spajanja katastarskih čestica. Održan je interni tehnički pregled kojim su

utvrđeni nedostaci na projektu te se pristupilo uklanjanju utvrđenih nedostataka. U cijelosti su riješeni

imovinskopravni odnosi kojim je ukupno 1.078 katastarskih čestica u sedam katastarskih općina upisano

kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH pod upravljanjem HŽI. Kontinuirano su provođene i

aktivnosti vezane uz dodatke Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Naziv: Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Zabok

Cilj projekta: Postizanjem projektirane brzine od 120 km/h skratiti

vrijeme putovanja na relaciji Zabok–Zagreb te omogućiti promet

vlakova mase 25 t/o.

Opis projekta: Projektom je obuhvaćena modernizacija pruge na

dionici Zaprešić-Zabok u duljini 23,9 km, rekonstrukcija kolodvora:

Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok, rekonstrukcija stajališta

Pojatno, Kupljenovo i Žeinci, ugradnja novih signalno sigurnosnih

i telekomunikacijskih uređaja, uređaja daljinskog upravljanja,

uređenje/rekonstrukcija i izgradnja potpuno novih pružnih građevina (mostovi, propusti, kanali,

uporno/potporni zidovi), rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem, svođenjem ili

denivelacijom, elektrifikacija pruge i kolodvora.

Aktivnosti u 2018.: Ugovor za izvođenje radova potpisan 12. lipnja 2018. godine dok je ugovor za nadzor

na radovima potpisan 28. lipnja 2018. godine. Dana 13. srpnja 2018. godine održan pripremni sastanak

(„kick-off“). Datum početka radova je 24. srpnja 2018. te je dana 20. kolovoza 2018. otvoren građevinski

dnevnik. Izvodili su se radovi na svim dionicama i to: čišćenja terena, izmještanja postojećih kabela HEP-

a, izmještanja vodovoda i kanalizacije; u kolodvoru Novi Dvori radovi demontaže kolosijeka, izgradnje

pothodnika, uređenja kolodvorske zgrade te rušenja zgrada; pripremni radovi za izgradnju mosta

Vučerna; devijacije; radovi na kolodvorskoj zgradi u kolodvoru Luka; radovi na cestovnom mostu

Horvacka; rušenje i uklanjanje kolodvorskih zgrada i ostalih pomoćnih zgrada te ograde; radovi u

budućem teretnom kolodvoru Zabok te izmještanje instalacija, izrada nasipa i ostali radovi vezani za

pojedine pristupne ceste i prometne površine uz prugu. U tijeku je izrada izvedbenih projekata, a

ugovoren je i projektantski nadzor.

Naziv: Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska

Procijenjena vrijednost projekta: 35,6 milijuna eura (udio HŽI iznosi 26 milijuna eura), zajednički projekt

Lučke uprave Rijeka i HŽI

Cilj projekta: osigurati tehničke zahtjeve za interoperabilnost

u skladu s Direktivom 2008/57/EZ i tehničkim specifikacijama

interoperabilnosti (TSI) za konvencionalni željeznički sustav

transeuropske željezničke mreže.

Opis projekta:

izgradnja kontejnerskog terminala – investitor LUR -

Izgradit će se potpuno 4 nova kolosijeka u dužini od

oko 390 m, te ugraditi nove skretnice

rekonstrukcija kolodvora Brajdica–investitor HŽI–

produženje 4 postojeća kolosijeka od ukupno 8, rekonstrukcija preostalih 4 kolosijeka, ugradnja

novih skretnica, rekonstrukcija kontaktne mreže, ugradnja novih signalno sigurnosnih i

telekomunikacijskih uređaja te izgradnja novog izvlačnjaka – proširenje postojećeg tunela u

dužini od oko 400 m, rekonstrukcija postojećeg kolosijeka te izgradnja novog kolosijeka u

proširenom tunelu u dužini od oko 400 m.

Aktivnosti u 2018.: završena i odobrena dokumentacije za glavni projekt, ishođene sve građevinske

dozvole koje su i pravomoćne, izrađeni i odobreni Elaborat iskolčenja, Elaborat formiranja građevinske

čestice, Prometno-tehnološki elaborat, riješeni su imovinskopravni odnosi. Ugovor za upravljanje

projektom je u provedbi. Ugovor za radove je sklopljen 19. travnja 2018.. Javno otvaranje ponuda za

uslugu nadzora nad radovima održano je 06. veljače 2018., a ugovor je sklopljen 11. svibnja 2018. Također

je proveden postupak javne nabave za uslugu manevre te je sklopljen ugovor za uslugu manevere s

primjenom od 30. srpnja 2018. godine. Radovi su započeli 30. svibnja 2018. godine, a tijekom 2018. godine

izvodili su se na tri lokacije: kolodvor Brajdica, kontejnerskom terminalu i u tunelu.

A.2. Projekti za koje je postupak javne nabave za radove u pripremi ili u tijeku

Naziv: Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Križevci - Koprivnica -

DG (42,6 km)

Cilj projekta: pružnu dionicu Križevci-Koprivnica-DG pretvoriti u

dvokolosiječnu, s povoljnijim uporabnim svojstvima, čime bi se

zadovoljili budući zahtjevi za koridorski promet, ali bi se

omogućilo i dostatno povećanje kapaciteta i značajno smanjenje

vremena putovanja između Zagreba, Koprivnice, Varaždina i

Čakovca.

Opis projekta: rekonstrukcija postojećega kolosijeka za brzinu od 160 km/h te izgradnja drugoga

kolosijeka željezničke pruge M201 državna granica – Botovo – Dugo Selo. Kolodvori će se rekonstruirati

za prijem interoperabilnih vlakova duljine 750 m, dok će se stajališta osposobiti sukladno zahtjevima

lokalnog prometa.

Aktivnosti u 2018.: Završne aktivnosti vezane uz izradu projektne dokumentacije, rješavanje

imovinskopravnih odnosa, aktivnosti vezane uz ishođenje dozvola. Izrađena je dokumentacija o nabavi

za radove i nadzor nad radovima. Prethodno javno savjetovanje za nadzor nad radovima provedeno je

u razdoblju od 15. svibnja 2018. do 05. lipnja 2018., a za radove u razdoblju od 17. rujna 2018. do 02.

listopada 2018. godine. Postupak javne nabave za radove pokrenut je 21. studenog 2018. dok je postupak

javne nabave za nadzor nad radovima pokrenut 28. studenog 2018. godine.

Naziv: Modernizacija i elektrifikacija dionice pruge Vinkovci- Vukovar

Cilj projekta: Postizanje projektirane brzine od 120 km/h

na većem dijelu pruge, osposobljavanje pruge za najveću

dopuštenu masu vlakova od 25 t/o i rekonstrukcija

kolodvora u svrhu mogućnosti prijama interoperabilnih

teretnih vlakova duljine najmanje 600 m.

Opis projekta: Rekonstrukcija i obnova jednokolosiječne

pruge duljine 18,7 km, rekonstrukcija pripadajućih

kolodvora i stajališta, elektrifikacija, ugradnja modernih signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja

u skladu sa zahtjevima definiranim za koridorske pruge.

Aktivnosti u 2018.: Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan 21. svibnja 2018. godine. Nastavljeno

je s rješavanjem imovinskopravnih odnosa i aktivnostima vezanim uz ishođenje građevinskih dozvola.

Osiguran je dokaz pravnog interesa vezano uz donesenu Odluku Vlade RH o granicama područja Luke

Vukovar od 02. ožujka 2018. (uvjet za izdavanje 3 građevinske dozvole).

Aktivnosti na izradi/doradi dokumentacije o nabavi za radove i nadzor nad radovima (specifikacije,

troškovnici, grafički prikazi). Postupak javne nabave za radove započeo 26. ožujka 2018., a javno otvaranje

ponuda provedeno je 18. listopada 2018. godine. Postupak javne nabave za nadzor nad radovima

započeo je 25. travnja 2018. te je 05. lipnja 2018. provedeno javno otvaranje ponuda, a 15. studenog

2018. donesena je Odluka o odabiru. Priprema se i dokumentacija o nabavi za uslugu javnosti i vidljivosti.

Naziv: Unapređenje infrastrukture u Luci Rijeka – kontejnerski terminal Zagrebačko pristanište

Procijenjena vrijednost projekta: 31,6 milijuna eura (udio HŽI iznosi 22 milijuna eura), zajednički projekt

Lučke uprave Rijeka i HŽI

Cilj projekta: je doprinijeti rastu Luke Rijeka kao važne luke na Mediteranu kroz osiguranje učinkovitosti,

održivosti i multimodalnosti teretnog prometa. Specifični cilj je eliminirati postojeće usko grlo i prilagoditi

željezničku infrastrukturu u kolodvoru Rijeka kako bi se ona mogla nositi s povećanjem prijevozne

potražnje u Luci Rijeka uz istovremeno poticanje urbane revitalizacije omogućivanjem premještanja lučkih

djelatnosti.

Opis projekta:

• rekonstrukcija teretnog dijela željezničkog kolodvora Rijeka (investitor HŽI),

• rekonstrukcija priključka kolosiječnih postrojenja i izgradnja kabelske kanalizacije u području

spoja rekonstruiranih kolosijeka na postojeće stanje na istočnoj strani obuhvata (investitor LUR),

• izgradnja željezničkog dijela novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali (investitor

Aktivnosti u 2018.: nastavljena je izrada projektne dokumentacije, ishođenje

građevinskih dozvola (18. rujna 2018. ishođene sve građevinske dozvole,

pravomoćne od 12. studenog 2018. godine), rješavanje imovinskopravnih

odnosa. Ugovor za upravljanje projektom je sklopljen 02. veljače 2018.

godine te je u provedbi. Postupak javne nabave za radove započeo je 09.

ožujka 2018., javno otvaranje ponuda održano je 03. srpnja 2018. godine.

Postupak javne nabave za uslugu nadzora započeo je 15. ožujka 2018.

godine, javno otvaranje ponuda održano je 03. svibnja 2018. godine, a

Odluka o odabiru je objavljena u EOJN-u 27. srpnja 2018 godine. Međutim

kako do 10. rujna 2018. godine odabrani ponuditelj nije dostavio potrebne

dokumente pokrenuta je evaluacija drugo rangiranog ponuditelja te je u

postupku potpis Odluke o odabiru.

A.3. Projekti za koje se izrađuje studijska dokumentacija-projektiranje u pripremi ili u tijeku

Naziv: Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog

kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac

Procijenjena vrijednost projekta radova: 315 milijuna eura (vrijednost projektiranja 7,1 milijun eura)

Cilj projekta: postizanje dopuštene brzine od 160 km/h uz

ograničenja, dopuštena masa vlakova bit će 22,5 t/osovini, a u

kolodvore će se moći primati interoperabilni teretni vlakovi duljine

750 m.

Opis projekta: priprema projekata i druge projektne

dokumentacije za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog

kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac duljine 44,0 km

koja uključuje rekonstrukciju postojećih kolodvora i stajališta,

izgradnju novih podvožnjaka i nadvožnjaka, rekonstrukciju svih postojećih mostova, vijadukata i drugih

objekata na trasi dionice te obnovu i modernizaciju stabilnih postrojenja električne vuče, signalno-

sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja kao i izgradnju zidova zaštite od buke.

Aktivnosti u 2018.: nastavljena priprema projekta i druge projekte dokumentacije. U okviru provedenih

aktivnosti izrađen je Idejni projekti te je ishođena lokacijska dozvola (pravomoćna s 29. rujnom 2018.).

Izrađena je Studija utjecaja na okoliš, Studija izvodljivosti s analizom troškova i koristi koja je nakon

pregleda Jaspers-a odobrena u studenom 2018. U prosincu 2018. finalizirana je Aplikacija za prijavu

velikog projekta kao i obrazac za prijavu projekta za sufinanciranje. U postupku izrade su Glavni projekti

te parcelacijski elaborati.

Naziv: Priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za rekonstrukciju i obnovu željezničke pruge

na dionici Dugo Selo – Novska, faza 1, 2 i 3

Procijenjena vrijednost projekta radova: 572,5 milijuna eura

(vrijednost projektiranja 16,8 milijuna eura)

Cilj projekta: postizanje nazivne projektirane brzine od 160 km/h na

cijeloj dužini pružne dionice (osim ograničenja na ulazu u Ivanić

Grad), rekonstrukcija kolodvora za prijam interoperabilnih teretnih

vlakova duljine 750 m, a signalno-sigurnosni i telekomunikacijski

uređaji modernizirat će se u skladu sa zahtjevima koridorske pruge.

Opis projekta: priprema projekata i ostale projektne dokumentacije za rekonstrukciju cijele

jednokolosiječne pružne dionice te rekonstrukcija kolodvora Dugo Selo, Ivanić Grad, Popovača, Kutina i

Novska, preinaka ostalih postojećih kolodvora u stajališta/otpremništva, ukidanje većine ŽCP-a te izvedba

istih kao križanja s drugim prometnicama u dvije razine, izgradnja drugoga kolosijeka na dionicama Dugo

Selo - Kutina i Lipovljani - Novska (ukupno 72 km), dok će se na dionici Kutina - Lipovljani (ukupno 10

km) izgraditi potpuno nova dvokolosiječna elektrificirana željeznička pruga za projektiranu nazivnu brzinu

od 160 km/h, uz modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

Aktivnosti u 2018.: nastavak pripreme projekata i projektne dokumentacije-aktivnosti vezane za izmjenu

ugovora za spajanje faza (faza 1 i faza 2 i 3). Za fazu 1 provedene aktivnosti vezane za ishođenje

građevinskih dozvola (krajem 2018. ishođeno 5 od 11 građevinskih dozvola), rješavanje imovinsko pravnih

odnosa. Za fazu 2 i 3 u izradi su Studija izvodljivosti, Studija ekonomsko financijske analize, Idejni projekt

i Glavni projekt. Dana 26. studenog 2018. predan zahtjev za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole.

Naziv: Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu

na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani

Procijenjena vrijednost projekta radova: 270 milijuna eura (vrijednost projektiranja 5,4 milijuna eura)

Cilj projekta: povećanje propusne moći i kapaciteta pruge, povećanje sigurnosti, a time i povećanje

kvalitete željezničkih usluga, razvoj željezničkog gradsko-prigradskog prijevoza, odnosno bolja prometna

povezanosti grada Rijeke i okolice te Primorsko-goranske županije, rekonstrukcija kolodvora, postizanje

projektirane brzine od 75-80 km/h na cijeloj dužini pružne dionice (zbog loše konfiguracije trase nije

moguća veća brzina) te omogućiti promet vlakova mase 22,5 t/o.

Opis projekta: Izrada projektne i ostale dokumentacije te ishođenje

dozvola za izgradnju drugog kolosijeka uz postojeći kolosijek na

dijelu pružne dionice od Škrljeva do Opatije – Matulja te

rekonstrukcija do Jurdana u duljini 27,5 km (uz rekonstrukcije

postojećih kolodvora i stajališta), izgradnju novih stajališta za

prigradski promet na području grada Rijeke (ukupno 7), izgradnju

novog tunela Baudine i rekonstrukciju postojećih tunela Kalvarija i

Rukavac, rješavanje odnosa s drugim prometnicama – denivelacije,

rješavanje pristupa parkiralištima, stajališta, rekonstrukciju pojedinačnih lukova, te uklanjanje 43 postojeće

građevine u pružnom pojasu.

Aktivnosti u 2018: nastavak provedbe aktivnosti vezanih uz potpisani ugovor o projektiranju- 17. srpnja

2018. projektant je predao Studiju utjecaja na okoliš na postupak u Ministarstvo zaštite okoliša i

energetike, 09. listopada 2018. održana prva sjednica Povjerenstva i obilazak terena, Studija utjecaja na

okoliš izmijenjena je prema komentarima i predana na ponovni pregled Povjerenstvu te je krajem godine

objavljen poziv za javnu raspravu. Izrađen Prometno-tehnološki elaborat koji je usvojen za ovu fazu

projekta, a u izradi je Idejni projekt.

Naziv: Izrada tehničke dokumentacije za modernizaciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo

Procijenjena vrijednost projektiranja: 7 milijuna eura

Procijenjena vrijednost projekta radova: definirat će se po završetku izrade studijske i projektne

dokumentacije (TBD).

Cilj projekta: razvoj učinkovitoga i konkurentnoga

željezničkog prijevoza duž Mediteranskog koridora, uz

uklanjanje tzv. uskih grla na hrvatskome dijelu koridora,

poboljšanje kvalitete željezničke usluge za putnički i

teretni prijevoz, skraćivanje vremena putovanja,

povećanje brzine putovanja i unaprjeđenje

konkurentnosti željezničkog prometa.

Opis projekta: izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju i modernizaciju pružne dionice Oštarije

- Škrljevo, dugačke 113,9 km. Dionica je dio glavne (koridorske) željezničke pruge M202 Zagreb Gk-Rijeka

u sklopu koridora RH2 te sastavni dio osnovne Transeuropske prometne mreže (Trans-European

Transport Network – TEN-T) Mediteranskog koridora, istu je potrebnu modernizirati u skladu sa

zahtjevima za osnovnu mrežu TEN-T, odnosno u skladu s tehničkim specifikacijama za interoperabilnost.

Aktivnosti u 2018.: izrada dokumentacije o nabavi za dio studijske dokumentacije, postupak javne nabave

za studijsku dokumentaciju započeo je 05. travnja 2018., a javno otvaranje ponuda održano 27. kolovoza

2018. godine i evaluacija je u tijeku.

Naziv: Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci

Procijenjena vrijednost projektiranja: 11,2 milijuna eura

Procijenjena vrijednost projekta: definirat će se po završetku izrade studijske i projektne dokumentacije

(TBD).

Cilj projekta: Modernizacija dionice

Okučani - Vinkovci u skladu sa zahtjevima

za osnovnu mrežu TEN-T, odnosno u

skladu s tehničkim specifikacijama za

interoperabilnost.

Opis projekta: izrada studijske i projektne dokumentacije potrebne za rekonstrukciju i modernizaciju

pružne dionice Okučani - Vinkovci, dugačke 131 km.

Aktivnosti u 2018.: izrada dokumentacije o nabavi za dio studijske dokumentacije, postupak javne nabave

za studijsku dokumentaciju započeo je 19. travnja 2018. godine, a javno otvaranje ponuda održano je 26.

studenog 2018. godine i evaluacija je u tijeku.

Naziv: Izrada studijske i projektne dokumentacije željezničke pruge M202 Zagreb GK-Rijeka, dionica

Karlovac-Oštarije

Procijenjena vrijednost projektiranja: 9,4 milijuna eura

Procijenjena vrijednost projekta radova: definirat će se po završetku izrade studijske i projektne

dokumentacije (TBD)

Cilj projekta: Rekonstrukcija i modernizacija postojećeg

kolosijeka, izgradnja drugog kolosijeka na području grada

Karlovca te izgradnja nove dvokolosiječne pruge Karlovac –

Oštarije. Modernizacija prometno‐upravljačkog i signalno-

sigurnosnog infrastrukturnog podsustava te

elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava, rekonstrukcija

postojećih i izgradnja novih službenih mjesta (kolodvori i

stajališta), rješavanje križanja željezničke pruga s postojećim

prometnicama.

Opis projekta: izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju i izgradnju prometnog pravca

Zagreb – Rijeka na povezivanju šireg područja Karlovca i Oštarija, duljine 40 km, uz zadovoljavanje

tehničko-tehnoloških uvjeta kojima moraju udovoljavati koridorske željezničke pruge za međunarodni

promet.

Aktivnosti u 2018.: izrada projektnog zadatka za Projekt, izrada projektne prijave i prijava projekta za

otvoren poziv za sufinanciranje iz OPKK. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan 06. prosinca

2018. godine. Izrada dokumentacije o nabavi.

Naziv: Izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije modernizacije i razvoja željezničkog čvora

Zagreb

Procijenjena vrijednost: 3,1 milijun eura

Cilj projekta: dugoročno definiranje ciljeva i

potrebnih zahvata za razvoj željezničkog čvora

Zagreb radi dodatnog uključivanja željeznice u

sustav javnog prijevoza putnika u okviru

integriranog prijevoza, konačnog definiranja

položaja teretnog prometa u najsloženijem

željezničkom čvoru u Republici Hrvatskoj,

definiranja položaja i stvaranja preduvjeta za razvoj

intermodalnih terminala. U funkciji razvoja grada, ova rješenja će omogućiti nova prometna rješenja

između sjevernog i južnog dijela grada koja su sada otežana zbog položaja željezničke pruge u nivou

po najdužoj osovini grada.

Opis projekta: Izrada idejnih rješenja i studijske dokumentacije – Studije izvodljivosti, Studija ekonomske

i financijske analize, Studija utjecaja na okoliš te podloga za izmjenu prostorno-planske dokumentacije

Aktivnosti u 2018.: izrada projektnog zadatka za Projekt, izrada projektne prijave i prijava projekta za

otvoren poziv za sufinanciranje iz OPKK. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan 17. prosinca

2018. godine. Izrada dokumentacije o nabavi.

Naziv: Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske (Čakovec -

Varaždin - Lepoglava - Zabok – Zagreb)

Cilj projekta: Sveobuhvatno i učinkovito povezivanje

područja funkcionalne podregije varaždinskog

područja s gradom Zagrebom kao prometnim i

gospodarskim središtem funkcionalne regije

Središnja Hrvatska i čitave Republike Hrvatske.

Izrada projektne dokumentacije omogućit će

modernizaciju postojećih željezničkih pruga na

relaciji Čakovec-Varaždin–Lepoglava i Krapina/Sveti

Križ-Zabok te gradnju nove pruge na relaciji

Lepoglava-Krapina/Sveti Križ (ovisno o odabranoj varijanti)-Zabok. Time će se skratiti vrijeme putovanja

na cijeloj relaciji i povećati mobilnost građana i roba.

Opis projekta: Prva faza projekta u okviru koje će se izraditi studijska dokumentacija: Studija povezivanja

“Lepoglavskom spojnicom” unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske s idejnim rješenjima, Studija

izvodljivosti te Analiza troškova i koristi (CBA).

Aktivnosti u 2018.: izrada projektnog zadatka, izrada projektne prijave i prijava projekta za otvoren poziv

za sufinanciranje iz OPKK. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan 17. prosinca 2018. godine.

Provedeno je prethodno javno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima te je u izradi

dokumentacija o nabavi.

Naziv: Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Oštarije -

Knin željezničke pruge M604 Oštarije - Knin – Split

Cilj projekta: Usporedba i vrednovanje varijantnih rješenja povezivanja

šireg područja Ogulina/Oštarija sa širim područjem Knina, a u sklopu

modernizacije i izgradnje željezničkog prometnog pravca Zagreb–Split.

Opis projekta: Izrada studijske dokumentacija za odabir najpovoljnijeg

rješenja uz primjenu višekriterijske analize i utvrđivanje rentabilnosti

odabranog rješenja uz zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta za željezničke pruge za međunarodni

promet.

za sufinanciranje iz OPKK. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan 17. prosinca 2018. godine.

Izrada dokumentacije o nabavi.

Naziv: Izrada studijske dokumentacije modernizacije dionice Knin - Split željezničke pruge M604

Oštarije - Knin - Split, željezničke pruge M606 Knin - Zadar i M607 Perković – Šibenik

Cilj projekta: Usporedba i vrednovanje varijantnih rješenja povezivanja šireg područja Knina sa

srednjojadranskim lukama Split, Zadar i Šibenik, a u sklopu modernizacije i izgradnje željezničkog

prometnog pravca Zagreb–Split.

Opis projekta: Izrada studijske dokumentacija za odabir

najpovoljnijeg rješenja uz primjenu višekriterijske

analize i utvrđivanje rentabilnosti odabranog rješenja uz

zadovoljavanje tehničko-tehnoloških uvjeta za

željezničke pruge za međunarodni promet.

Aktivnosti u 2018.: izrada projektnog zadatka, izrada

projektne prijave i prijava projekta za otvoren poziv za

sufinanciranje iz OPKK. Ugovor o dodjeli bespovratnih

sredstava potpisan 17. prosinca 2018. godine. Izrada

dokumentacije o nabavi.

Naziv: Studija analize i mogućnosti osiguranja pristupačnosti službenih mjesta pod upravljanjem HŽ

Infrastrukture

Cilj projekta: osiguranja pristupačnosti i opremljenosti službenih mjesta HŽI za prijem i otpremu putnika

iz Izvješća o mreži 2019. svih službenih mjesta u kojima se obavlja usluga putničkog prijevoza prijema i

otpreme putnika kao i stvaranje preduvjeta za rješavanje prilagodbe i modernizacije službenih mjesta za

osobe s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću u skladu sa Zakonom o sigurnosti i

interoperabilnosti kojim se propisuje korištenje Tehničkih specifikacija za interoperabilnosti (TSI) kao i

udovoljavanje zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007.

o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu.

Opis projekta: izrada studijske dokumentacije koja uključuje Analizu postojećeg stanja i klasifikacija

službenih mjesta, Prijedlog mjera osiguranja pristupačnosti i opremljenosti prilagodbom s prijedlogom

prioriteta (faza 1.) i Prijedlog mjera osiguranja pristupačnosti i opremljenosti sukladnošću s Tehničkim

specifikacijama za interoperabilnost (TSI) s prijedlogom prioriteta.

za sufinanciranje iz OPKK. Odluka o financiranju donesena je 18. rujna 2018. te se čeka Odluka Ministarstva

mora, prometa i infrastrukture vezano za potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

B. OSTALI PROJEKTI FINANCIRANI IZ KREDITA TE OSTALIH IZVORA.

U 2018. godini provodile su se i aktivnosti na projektima koji se financiraju iz kredita razvojnih banaka

(IBRD i EBRD) i komercijalnih kredita te ostalih izvora sredstava.

Značajnije financijsko ostvarenje u 2018. godini imali su sljedeći projekti:

1. Obnova dionice (Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska

Financijska realizacija iznosila je 102,2 mil.kn. Strojno je ugrađen zaštitni sloj debljine 40 cm na

pružnom postrojenju u duljini od 21.800 m, zamijenjen je postojeći kolosijek novim kolosijekom

na betonskim i drvenim pragovima i tračnicama tip 60E1 u duljini od 6.000 m, ugrađeno je

sintetičko montažno popođenje na željezničkim cestovnim prijelazima Stupno i Staro Pračno. U

sklopu obnove napravljeno je usklađenje kontaktne mreže, signalno sigurnosnih uređaja i

telekomunikacija. Na dionici pruge Greda – Stupno (stajalište) uvedena je brzina od 100 km/h.

2. Obnova dionice Ogulin- (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb Gk-Rijeka

Na projektu je realizirano 41,1 mil.kn ili 100% planiranog iznosa. Izvodili su se radovi u

kolodvorima Vrbovsko, Gomirje, Ogulinski Hreljin i Ogulin i to građevinski radovi na kolosijecima,

izmjeni i montaži skretnica, izgradnji uređenih površina, radovi na elektroenergetskim

postrojenjima, prateći radovi na usklađenju kontaktne mreže, signalnih i telekomunikacijskih

uređaja. Ugrađeno je 13 sigurnosnih signala.

3. Modernizacija i obnova signalno sigurnosnih uređaja pruge Oštarije-Knin-Split:

Ukupno je realizirano 41,7 mil.kn. Izvodili su se radovi na ugradnji elektroničkog signalno

sigurnosnog uređaja u kolodvoru Knin, te radovi na centru za središnje upravljanje prometom na

pruzi Oštarije – Knin – Split. Od radova na signalno sigurnosnom uređaju na dionici Josipdol –

Rudopolje izvođena je sanacija uređaja i opreme, a na dionici Perušić – Gračac radovi na

popravku ŽCP uređaja.

4. Obnova pruga u čvoru Zagreb

Financijska realizacija iznosi 24,8 mil. kn. Završeni su radovi na izmjeni kolosiječne rešetke na

dionici Zagreb Resnik - Zagreb Žitnjak (lijevi i desni kolosijek), te je na toj dionici povećana brzina

s 40 km/h na 100 km/h. Na dionici Zagreb Žitnjak – Sava (lijevi kolosijek) završeni su radovi na

izmjeni kolosiječne rešetke ali izvode se radovi na desnom kolosijeku pa je brzina vlakova na toj

dionici 40 km/h.

5. Sanacija usjeka na pruzi Zagreb Gk-Rijeka

Realizirano je 21 mil. kn od planiranih 23,9 mil. kn (87,9%). Od deset usjeka čije je financiranje

ugovoreno kreditom Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) realizirano je 12,1 mil.kn.

Završena su radovi na osam usjeka: Meja, ulaz Meja, predusjek tunela Meja, Lič, Zlobin, Tuhobić,

nadusjek Mance i Donje Draževo. Radovi na dva preostala usjeka su u tijeku, a njihov završetak

se predviđa u prvoj polovici 2019. godine.

Financijska realizacija usjeka koji se financiraju iz komercijalnog kredita iznosi 8,9 mil. kn, a

okončani su radovi na 4 usjeka: Gornje Draževo, Kalvarija, Lokve i Tuhobić I.

6. Zamjena mostova Kloštar (duljine 32 m) i Ljubošina (duljine 32 m) na pruzi Zagreb Gk – Rijeka

Na mostovima su izvedene rekonstrukcije i ugrađene nove čelične konstrukcije u ukupnom

iznosu od 13,2 mil. kn te je podignuta brzina na redovnu.

4.3. FINANCIJSKA REALIZACIJA INVESTICIJA

HŽI je u 2018. godini nastavila trend intenzivnih investicijskih ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Vrijednost ostvarenih investicija u željezničku infrastrukturu u 2018. godini iznosi 739,2 mil.kn što je za

58,2% više u odnosu na 2017. godinu, i 35,6% manje u odnosu na rebalans plana za 2018. godinu.

Vrijednost projekata sufinanciranih sredstvima EU u 2018. godini iznosi 322,2 mil.kn i u odnosu na 2017.

manja su za 11,6%. S obzirom na to da se 56% željezničke mreže u RH odnosi na željezničke pruge važne

za međunarodni prijevoz HŽI u osuvremenjivanju hrvatske željezničke mreže težište stavlja na projekte

čije je sufinanciranje predviđeno najvećim dijelom iz EU-ovih fondova, odnosno na one projekte za koje

HŽI već ima osigurana europska sredstva, kao i na sve buduće projekte koji se mogu realizirati kroz

sufinanciranje iz EU-ovih fondova

Vrijednost ostalih projekata financiranih iz kredita razvojnih i komercijalnih banaka i ostalih izvora iznose

417,0 mil.kn i za 306% su veća u odnosu na 2017. godinu.

Iznos u mil.kn

Opis 2017.

Rebalans

plana 2018. 2018.

Iznos % Iznos Iznos %

Sredstva Proračuna RH (izvor 11 i 12) 67,4 14,4 113,6 72,8 9,8

EU fondovi 297,1 63,6 521,0 251,3 34,0

Krediti 98,0 21,0 377,4 374,5 50,7

Ostalo (vlastita sredstva, interni rad, zalihe, ostalo) 4,7 1,0 136,2 40,6 5,5

UKUPNO 467,2 100,0 1.148,2 739,2 100,0

Tablica 19: Izvori financiranja investicija u razdoblju 2017.-2018.

U nastavku je prikazana financijska realizacija programa i projekata za željezničku infrastrukturu (tablica

20). Realizacija investicija po pozicijama plana prilog je ovom godišnjem izvješću (Prilog 1).

Iznosi u tisućama kn

Opis 2017. Rebalans

plana 2018.

2018./

Reb.plana

PROGRAM OBNOVE I MODERNIZACIJE PRUGA ZA

MEĐUNARODNI PROMET 86.766 306.030 301.753 347,8 98,6

Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor -

bivši ogranak V.b.) 40.211 186.578 96.278 239,4 51,6

Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin -

Knin - Split/Zadar/Šibenik 20.396 6.888 62.134 304,6 902,1

Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 8.200 207 2,5

Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor) 25.608 55.730 24.357 95,1 43,7

Obnova ostalih pruga za međunarodni promet 551 48.634 118.777 21.556,60 244,2

REGIONALNI PROMET 1.325 92.380 34.885 2.632,80 37,8

LOKALNI PROMET 940 2.100 1.103 117,3 52,5

PROGRAM OBNOVE I MODERNIZACIJE ŽELJEZNIČKOG

ČVORIŠTA ZAGREB 23.020 26.271 114,1

PROGRAM AKTIVNOSTI U FUNKCIJI INFRASTRUKTURE NA

MREŽI KAO CJELINE 19.775 166.498 112.226 567,5 67,4

Informatika 1.175 29.000 3.639 309,7 12,5

Željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko

pruge 2.379 33.500 9.740 409,4 29,1

Zaštita okoliša 2.730 1.577 57,8

Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada 3.123 29.220 26.801 858,2 91,7

Zgrade i strojarski objekti 404 16.684 2.800 693,1 16,8

Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i

izgradnju željezničke infrastrukture 1.950 36.804 50.729 2.601,50 137,8

Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 10.745 18.560 16.940 157,7 91,3

IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 358.403 558.207 262.977 73,4 47,1

UKUPNO PROGRAMI I PROJEKTI ZA ŽELJEZNIČKU

INFRASTRUKTURU 467.209 1.148.235 739.215 158,2 64,4

Tablica 20: Programi i projekti u 2018.

5. OSTALA PODRUČJA

5.1. LJUDSKI POTENCIJALI

Sustav upravljanja ljudskim potencijalima usmjeren je na razvoj i unapređenje stručnosti radnika, njihove

poslovne učinkovitosti i timskog rada. Stoga, i u okviru sveukupnog unapređenja poslovanja HŽI kroz

proces restrukturiranja, upravljanje ljudskim potencijalima ima značajnu ulogu.

Bitna zadaća Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima je da zajedno s poslovanjem razvija i vodi

procese kojima se kontinuirano razvijaju ljudski potencijali, organizacijska kultura, poslovna učinkovitost,

timski rad, a uz uvođenje najboljih praksi u upravljanju ljudskim potencijalima.

U provođenju svoje osnovne svrhe i funkcije u Društvu, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima

provodi aktivnosti sukladno važećim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i internim aktima Društva,

od kojih su temeljni Kolektivni ugovor, Pravilnik o radu, Pravilnik o zaštiti na radu i Pravilnik o organizaciji.

Osim tih Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima u svom poslovanju se rukovodi i drugim internim

aktima, pravilnicima, uputama, programima, odlukama Uprave itd., u kojima su opisani načini postupanja

i upravljanja svim procesima važnim za radnike.

Prava radnika HŽI osigurana su Kolektivnim ugovorom koji regulira različita prava, od zaštite života,

zdravlja i privatnosti, prava trudnica, roditelja i posvojitelja, preko prava radnika privremeno ili trajno

nesposobnih za rad, obrazovanja, odmora i dopusta, prava na plaću, dodatke, naknade i materijalnih

prava radnika, do zaštite dostojanstva i zabrane diskriminacije, radnih uvjeta i zaštite na radu.

Zdravstvena i sigurnosna pitanja obuhvaćena su formalnim sporazumima sa sindikatima putem

Kolektivnog ugovor HŽI i to u dijelovima koji reguliraju radnopravne odnose, radne uvjete i zaštitu na

radu. Tako radnici ostvaruju pravo na zaštitu na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o

zaštiti na radu HŽI. Također postoji obaveza izrade procjene rizika uz sudjelovanje predstavnika radnika,

obaveza provođenja mjera zaštite na radu, koje uz ostale sudionike osiguravaju i povjerenici i

koordinatori povjerenika radnika za zaštitu na radu, a obavezno je i osposobljavanje radnika za rad na

siguran način te osiguranje sigurnog mjesta rada i uvjeta rada. Osim toga postoji obveza osiguranja

ergonomskih uvjeta rada uredskih radnih mjesta i rad sa zaslonima.

Poseban mirovinski plan, kao što je na primjer dobrovoljni mirovinski fond, u HŽI nije organiziran pa

radnici osobno sklapaju ugovore s dobrovoljnim mirovinskim fondovima po vlastitom izboru. Kolektivnim

ugovorom osigurano je pokrivanje troškova dopunskog zdravstvenog osiguranja svim radnicima.

Na dan 31. prosinac 2018. u HŽI ukupno je zaposleno 4.835 radnika, od kojih je 98,47% zaposleno na

neodređeno vrijeme, 1,51% na određeno vrijeme i 0,02% svoja prava ostvaruje u Željezničkom fondu.

Željeznički fond kao jedna od mjera zbrinjavanja tehnološkog viška radnika osnovan je 2006. godine na

inicijativu sindikata. Ustroj Željezničkog fonda u HŽ-ovu Holdingu bio je predviđen Ugovorom o

radnopravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanih otkaza, a nakon pripajanja HŽ-ova Holdinga HŽI,

s danom 1. studenoga 2013. godine, Željeznički fond organiziran je u HŽI.

Opis 2017. Rebalans

plana 2018. 2018.

2018./

Reb. plana

Broj zaposlenih na početku godine 4.918 4.852 4.818 98,0 99,3

Otišli radnici -148 -180 -85 57,4 47,2

uz otpremnine -104 -130 0,0 0,0

prirodni odljev -44 -50 -85 193,2 170,0

Novozaposleni radnici 48 100 102 212,5 102,0

Povećanje/smanjenje broja zaposlenih -100 -80 17 -17,0 -21,3

Broj zaposlenih krajem godine 4.818 4.772 4.835 100,4 101,3

na neodređeno vrijeme 4.744 4.698 4.761 100,4 101,3

na određeno vrijeme 71 73 73 102,8 100,0

u Željezničkom fondu 3 1 1 33,3 100,0

Tablica 21: Prikaz fluktuacije radnika

Izvor: Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima

Tijekom 2018. godine u HŽI prestalo je raditi 85 radnika, a 102 radnika je novozaposleno, te je ukupan

broj radnika povećan za 17. Za razliku od prethodne godine kada je razlog prestanka rada u HŽI najvećim

dijelom (70%) bio sporazumni prestanak radnog odnosa uz poticajne otpremnine, u 2018. godini odlazak

radnika iz Društva rezultat je prirodnog odljeva.

U svrhu dobrog funkcioniranja poslovnih procesa, a s ciljem povećanja poslovne efikasnosti i poboljšanja

obrazovne i dobne strukture zaposlenika, u 2018. godini zaposleno je ukupno 102 radnika od čega se

78% odnosi na zapošljavanje pripravnika.

U 2018. godini roditeljski dopust je koristilo ukupno 24 radnika, od toga 18 žena i 6 muškarca. Nakon

korištenja roditeljskog dopusta svi su se vratili na radno mjesto.

O značajnim promjenama u poslovanju radnici se obavještavaju sukladno zakonom propisanim

rokovima. Naime, sukladno članku 150. Zakona o radu prije donošenja odluke važne za položaj radnika,

poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci i radničkom vijeću dostaviti

podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.

Starosna i obrazovna struktura radnika

Starosni

razred NSS* KV VKV SSS VŠS VSS MR DR Ukupno Učešće

20-30 102 14 57 173 4%

31-40 7 3 366 46 167 2 2 593 12%

41-50 235 19 1 872 117 209 8 1 1.462 30%

51-60 576 90 66 1.178 212 169 8 2.299 48%

61-65 40 25 18 115 34 71 5 308 6%

Ukupno 858 137 85 2.633 423 673 23 3 4.835 100%

Učešće 18% 3% 2% 54% 9% 14% 0% 0% 100%

*uključuje stručne spreme NKV, PKV i NSS

Tablica 22: Starosna i obrazovna struktura radnika u 2018. godini

Izvor. Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima

Starosna struktura radnika HŽI na dan 31.12.2018. godine ukazuje da 78% radnika pripada starosnom

razredu 41-60 godina, te svega 16% radnika pripada starosnom razredu do 40 godina.

Grafikon 13: Starosna struktura radnika u 2018. godini

Izvor: Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima

Pomak starosne strukture HŽI prema starijoj životnoj dobi, uz izrazito nisko učešće radnika do 40 godina

ukazuje na potrebu daljnjeg planiranja zapošljavanja radnika mlađe životne dobi.

Obrazovna struktura radnika HŽI na dan 31.12.2018. godine pokazuje da 77% radnika ima srednju i niže

od srednje stručnu spremu. Najveći dio zaposlenika HŽI (54%) ima srednju stručnu spremu. Istovremeno,

svega 23% odnosno 1.122 radnika pripada višoj i visoko obrazovanoj skupini.

*uključuje stručne spreme NKV, PKV i NSS

Grafikon 14: Obrazovna struktura radnika u 2018. godini

S obzirom na prikazanu starosnu i obrazovnu strukturu radnika, a imajući u vidu daljnje unapređenje

poslovanja kroz uvođenje novih tehnologija u željezničkom sektoru, cilj HŽI u području ljudskih

potencijala bit će usmjeren na intenziviranje zapošljavanja pripravnika i radnika mlađe životne dobi,

srednjeg i visokog obrazovanja. Isto tako, i na provođenje niza mjera i aktivnosti usmjerenih stalnom

stručnom usavršavanju radnika.

137 85

423673

NSS* KV VKV SSS VŠS VSS MR DR

20-30 31-40 41-50 51-60 61-65

Struktura radnika prema spolu

Opis Žene Muškarci

Broj radnika 633 4.202

Učešće % 13% 87%

Tablica 23: Struktura radnika prema spolu u 2018. godini

Promatrajući strukturu radnika prema spolu, svega 13% radnika HŽI su žene. Uzimajući u obzir poslovne

aktivnosti u okviru obavljanja djelatnost HŽI kao i napredak u tehnologijama željezničke infrastrukture,

HŽI se nada da će u narednim razdobljima udio žena u ukupnom broju radnika porasti.

Aktivnosti područja upravljanja ljudskim potencijalima

Tijekom 2018. godini aktivnosti su bile usmjerene na:

• Razvoj i obrazovanje ljudskih potencijala kao vrlo važan segment upravljanja ljudskim

potencijalima. Godišnjim planom izobrazbe planirane su potrebne edukacije i stručna

usavršavanja, kako bi se održala potrebna razina kompetencija radnika. Tijekom 2018. godine

radi usavršavanja u struci, bilo da ona proizlaze iz zakonskih propisa (javna nabava) ili proizlaze

iz promjena zakonodavne regulative u području prava, računovodstva, financija, radnih odnosa,

građevine, energetike ili radi priprema za polaganje stručnih ispita kod nadležnih tijela državne

uprave odnosno u strukovnim udruženjima (komorama):

- 667 radnika upućeno je na seminare, savjetovanja, radionice ili pripremne seminare,

- 46 radnika na polaganje državnih/ komorskih stručnih ispita.

Radnik HŽI prosječno je proveo na obuci 18,06 sati, od toga su žene provele na obuci prosječno

11,38 sati, dok su muškarci na obuci proveli prosječno 19,08 sati. Na dan 31. prosinca 2018. HŽI

imala je 3.180 izvršnih radnika, koji su u 2018. svi sudjelovali u nekom obliku obuke te su na obuci

proveli prosječno 21,04 sati. Potrebno je naglasiti to da je među izvršnim radnicima svega 3,7

posto žena, koje su na zakonski utemeljenoj obuci provele prosječno 21,04 sati, jednako kao i

muškarci.

U 2018. godini na obuci je bilo 32,69 posto nadređenih radnika, a svaki nadređeni radnik na obuci

je proveo prosječno 4,34 sata. Ostali radnici na obuci su proveli prosječno 12,9 sati, a na obuku

je upućeno njih 41,89 posto.

Kontinuiranim formalnim i neformalnim usavršavanjem radnika sudjelovanjem na radionicama,

seminarima, predavanjima te pohađanjem specijalističkih poslijediplomskih studija potiče se

cjeloživotno učenje i stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija u sklopu profesionalnog

razvoja.

U HŽI praksu obavljaju učenici i studenti koji se školuju za zanimanja sukladno djelatnosti HŽI, a

u okviru sredstava odobrenih poslovnim planom HŽI. Na stručnu praksu u školskoj/akademskoj

godini 2017./2018. primljeno je ukupno njih 127, od toga 20 studenata i 107 učenika.

• Procjenu razvijenosti kompetencija- nakon što je u 2017. godini proveden pilot-projekt modela

za procjenjivanje stupnja razvijenosti svake pojedine utvrđene kompetencije radnika HŽI koji rade

kao voditelji projekata i projektnih timova na projektima sufinanciranim iz fondova Europske

unije, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima nastavio je u 2018. godini s utvrđivanjem

(procjenom) stupnja razvijenosti ključnih i specifičnih kompetencija tih radnika. Analiza

kompetencija izrađena je sukladno Capacity Building Planu koji je odobren od strane Ministarstva

mora, prometa i infrastrukture i HŽI.

Procjena kompetencija provodi se temeljem Odluke o ključnim kompetencijama radnika HŽI,

Odluke o specifičnim kompetencijama bitnim za rad na projektima financiranim iz EU fondova

te prema vlastitoj metodologiji koju je 8. siječnja 2018. prihvatila Uprava HŽI (broj: UI-16-4-2/18).

Stupanj razvijenosti svake kompetencije utvrđen je po principu tzv. kružnog procjenjivanja (360

stupnjeva povratna informacija). Voditeljima i članovima projektnih timova dostavljen je upitnik

koji sadrži popis ključnih i specifičnih kompetencija te njihovih bihevioralnih pokazatelja

(ponašanja koja se odnose na pojedinu kompetenciju). Osim samoprocjene kompetencija u

odnosu na radno mjesto/timsku ulogu, kompetencije su procijenjene od strane suradnika

odnosno koordiniranih radnika, podređenih radnika kao i nadređenih radnika odnosno voditelja

projekata. U 2018. godini provedena su dva ciklusa utvrđivanja kompetencija.

Nakon analize podataka o kompetencijama, direktori sektora iz kojih dolaze radnici koji rade na

projektima financiranim iz EU fondova upoznati su s pregledom stupnja razvijenosti utvrđenih

ključnih i specifičnih kompetencija za pojedinog radnika. U razgovoru s radnicima upoznali su ih

s rezultatima, te su radnici od njih dobili kvalitetnu povratnu informaciju usmjerenu na razvoj

nedostatno razvijenih kompetencija kao i osobni razvoj.

Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima izradio je prijedlog edukacija s ciljem razvoja

nedostatno razvijenih kompetencija, koji je uvršten u Okvirni plan obrazovanja i razvoja radnika

HŽI za 2019. godinu (Službeni vjesnik HŽ Infrastrukture br. 6/2019).

Osim toga putem realizacije projektnih zadataka dijelom je praćena učinkovitost rada u skladu s

dinamičkim projektnim planovima i kategorizaciji projekata u HŽI. U radu na projektima, u raznim

projektnim ulogama, krajem 2018. godine bilo je angažirano 5,7 posto radnika.

• Izradu izmjena i dopuna Pravilnika o organizaciji HŽI

• Kolektivne pregovore: na temelju odredbi članka 192.-204. Zakona o radu (NN 93/14 i 127/17) i

Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR-a) broj 87, 98 i 111 Sindikat infrastrukture HŽI,

Sindikat željezničara Hrvatske i Uprava HŽI tijekom 2018. godine sklopili su 5. i 6. Aneks

Kolektivnom ugovoru HŽI kojim su regulirane cijene sata rada zbog promjena Pravilnika o

organizaciji odnosno zbog stupanja na snagu novog Pravilnika o organizaciji. S obzirom da

Kolektivni ugovor iz 2016. godine vrijedi do 30.11.2019. godine uz produljenu primjenu od šest

mjeseci, trenutno se radi na aktivnostima vezanim uz pripremu pregovaračke platforme za novi

Kolektivni ugovor HŽI.

• GDPR (General Data Protection Regulation) je direktiva EU koja donosi najveće i najvažnije

promjene u regulaciji osobnih podataka. U travnju 2016. godine EU parlament usvojio je i donio

Uredbu koja nakon dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja stupa na snagu. Stoga, GDPR postaje

aktivan u svibnju 2018. godine.

Zaključno, GDPR je Opća uredba o zaštiti osobnih podataka koja se primjenjuje se od 25. svibnja

2018. godine, a propisuje individualni nadzor i zaštitu osobnih podataka (radnika, dobavljača,

kupaca itd.), te će se izravno primjenjivati u državama članicama EU.

HŽI pokrenula je GDPR projekt koji obuhvaća četiri ključna procesna područja i to: procjena

pripremljenosti, proceduralne prilagodbe, pravna prilagodba i tehnička rješenja.

U 2017. godini, na prijedlog Sektora za upravljanje ljudskim potencijalima, Uprava HŽI donijela

je odluku o formiranju Projektnog tima sa sljedećim zadacima:

- Analiziranje stanja

- Usklađivanje poslovnih procesa sa zahtjevima GDPR-a

- Usklađivanje pravno-formalnog okvira

- Osiguranje tehničkih pretpostavki za provođenje zahtjeva GDPR-a

Tijekom 2018. godine aktivnosti Projektnog tima za implementaciju regulative o GDPR-u

usmjerene su na analizu stanja postojeće faze zaštite osobnih podataka, odabir osobnih

podataka koji potpadaju u primjenu GDPR-a, određivanje mjera za zaštitu osobnih podataka,

evidenciju prikupljanja i obrade osobnih podataka, te izradu opisa procesa s implementiranom

zaštitom osobnih podataka, rokovima i načinom čuvanja uz primjenu GDPR-a.

• Digitalizacija osobnih dosjea radnika te razvoj i nadogradnja SAP-a/automatizacija

• Izradu Akcijskog plana za poduzimanje potrebnih mjera s ciljem poboljšanja sustava upravljanja

sigurnošću. Dana 29. listopada 2018. HŽI je temeljem Rješenja Agencije za sigurnost željezničkog

prometa, a nakon usvojenog Akcijskog plana, postala ovlašteni Centar za osposobljavanje

strojovođa kategorije A na razdoblje od 5 godina.

5.1.1. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU

Odjel zaštite na radu koji djeluje u okviru Sektora za podršku Upravi, komunikacije, sigurnost i zaštitu

pruža stručnu pomoć Upravi, radnicima te povjerenicima zaštite na radu u provedbi i unapređivanju

zaštite na radu te obavlja sve poslove predviđene Pravilnikom o organizaciji. To znači da obavlja unutarnji

nadzor nad primjenom propisa zaštite na radu, ukazuje Upravi HŽI i drugim nadležnim rukovoditeljima

na obvezu otklanjanja utvrđenih nedostataka vezanih uz zaštitu na radu te predlaže mjere za poboljšanje

stanja zaštite na radu. Također prati i analizira podatke vezane uz ozljede na radu te izrađuje godišnje

izvještaje, surađuje s inspekcijom rada, ovlaštenim ustanovama i trgovačkim društvima koja se bave

područjem zaštite na radu, surađuje s odborima za zaštitu na radu, povjerenicima i koordinatorima zaštite

na radu, surađuje sa stručnim službama kod izgradnje ili rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad,

nabave uređaja i strojeva te osobnih zaštitnih sredstava te surađuje i sa specijalistima medicine rada.

Također, Odjel provodi teoretsko osposobljavanje radnika za rad na siguran način, osposobljava

povjerenike zaštite na radu i pomaže im u njihovu radu, obavještava Upravu i radnike u vezi s pitanjima

iz područja zaštite na radu, skrbi o primjeni odredaba o poslovima s posebnim uvjetima rada, zaštiti

mladeži, žena i radnika kojima prijeti potpuni gubitak radne sposobnosti, opremljenosti oruđa za rad,

primjeni osobnih zaštitnih sredstava, radnim postupcima vezanim za rad s opasnim tvarima, ispitivanju

radnog okoliša, evakuaciji i spašavanju, zabrani uzimanja alkohola te drugih sredstava ovisnosti. Zadatak

Odjela jest i da predlaže Upravi i odborima zaštite na radu mjere za poboljšanje stanja zaštite na radu

temeljem praćenja stanja zaštite te surađuje sa svim poslovima unutar HŽ Infrastrukture kao i sa svim

područnim cjelinama na terenu u cilju sprječavanja nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i

drugih bolesti u vezi s radom.

Odjel zaštite na radu zastupa sve zaposlenike. Kolektivni ugovor obuhvaća sljedeća pitanja zdravlja i

sigurnosti na radu: pravo na zaštitu na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o zaštiti na

radu HŽ Infrastrukture; obavezu izrade procjene rizika uz sudjelovanje predstavnika radnika; provođenje

mjera zaštite na radu uz ostale sudionike osiguravaju i povjerenici i koordinatori povjerenika radnika za

zaštitu na radu; obavezno osposobljavanje radnika za rad na siguran način, osiguranje sigurnog mjesta

rada i uvjeta rada; osiguranje ergonomskih uvjeta rada uredskih radnih mjesta i rad sa zaslonima; obaveze

radnika, poslodavca, povjerenika i koordinatora povjerenika radnika.

Ozljede na radu

Tijekom 2018. godine radnici HŽI pretrpjeli su 31 ozljedu, što je dvije više nego 2017. godine. Od toga je

na mjestu rada bilo 12 lakših ozljeda i osam težih ozljeda. Od ostalih ozljeda dogodilo se šest lakših

ozljeda i pet težih ozljeda. Od 31 ozljede 26 su pretrpjeli muškarci, a pet ozljeda žene. Karakteristične

ozljede su: iščašenje, uganuće, nategnuće, prijelomi, površinske ozljede te jedna ozljeda okarakterizirana

kao šok. To znači da je zbog 31 ozljede HŽI izgubila 1.480 radnih dana, što je 6,9 posto više izgubljenih

radnih dana u odnosu na 2017. godinu. Tijekom 2018. godine nije zabilježen nijedan slučaj profesionalne

bolesti.

5.2. INFORMATIKA

Sektor za informatiku je podrška poslovanju HŽI pri upravljanju poslovnim procesima i upravljanju

promjenama kroz korištenje aplikacijskih sustava, informacijske i komunikacijske infrastrukture za

uspješno ostvarivanje strateških i operativnih ciljeva.

Sektor za informatiku svoje aktivnosti provodi kroz procese razvoja, održavanja i nadzora sistemske,

mrežne (podaktovne i optičke), aplikativne podrške i podrške korisnicima informatičkog sustava HŽI.

Održava i radi manje nadogradnje cjelokupnog SAP sustava (moduli Financije, Materijalno i nabavno

poslovanje, Kontroling, Ljudski resursi i obračun plaće, Planiranje, Prodaja i distribucija-fakturiranje).

Osim interno, Sektor za informatiku HŽI svoje usluge pruža i eksternim korisnicima tj. društvima koja su

nastala restrukturiranjem Hrvatskih željeznica, a to su HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

Sektor za Informatiku svoju djelatnost obavlja kroz sljedeće odjele: Odjel aplikacijskih sustava, Odjel za

sistemsku podršku i podatkovnu mrežnu infrastrukturu, Odjel za optičku i telekomunikacijsku

infrastrukturu i Odjel za korisničku podršku i upravljanje IT opremom.

Među značajnijim aktivnostima Odjela aplikacijskih sustava u 2018. izdvajamo:

• Upravljanje projektom, održavanje i podrška SAP sustava kroz sudjelovanje zaposlenika u radu

projektnog tima za podršku HŽ SAP sustavu,

• Sudjelovanje u projektu uvođenja Asset Managemant sustava,

• Planiranje, projektiranje, programiranje, testiranje i uvođenje u rad:

- novih funkcionalnosti IST sustava te održavanje i podrška postojećem sustavu IST-a,

- novog Windows baziranog sustava za Registar željezničke infrastrukture i za kreiranje Naloga

za vožnju vlaka (SE-1) s podacima o laganim vožnjama i izvanrednim pošiljkama,

- novog sustava telefonskog imenika (za TK) te održavanje i podrška postojećem sustavu

telefonskog imenika HŽI.

- novog sustava Evidencije ugovora za potrebe Sektora za nabavu, te održavanje i podrška

kreiranom sustavu.

• Planiranje i projektiranje aplikacije za dostavu podataka iz aplikacije Graničnog komunikacijskog

sustava (BCS) putem WEB servisa i izrada izvještaja iz iste, te aplikacije eSpor za potrebe Sektora

pravnih poslova,

• Programiranje, testiranje i uvođenje u rad aplikativnog sustava Plana prometa,

• Produkcijska podrška i održavanje:

- aplikacije NTR (Naručivanje trasa), Izračun električne energije

- web servisa iz sustava IST kao i izvještajnog (Mapper) sustava IST

- sustava za upravljanje radom Ranžirnog kolodvora.

- aplikacije Putni nalozi koja je integrirana s HŽSAP sustavom,

- aplikacije SSTK za evidenciju neispravnosti na SS i TK uređajima,

- aplikacije DMS sustava, aplikacije Dopunske potvrde za strojovođe, aplikacije OSred-

Osnovna sredstva (stanovi), aplikacije Vremenik i manipulacija s vremenicima za potrebe

obračuna osobnih dohodaka

- aplikacije Obračun teretnih listova u domaćem i međunarodnom prijevozu po RIV-u

(sporazumu o uzajamnoj uporabi teretnih vagona u međunarodnom prometu) i izrada

statističkih izvješća za teretni prijevoz,

- aplikacije za obračun trasa prema zahtjevima korisnika,

- aplikativnog rješenja za Javnu nabavu (JANA)

- aplikacije Obračuna povlastica u putničkom prijevozu.

Primarne aktivnosti Odjela za sistemsku podršku i podatkovnu mrežnu infrastrukturu u 2018. su:

• Održavanje IP-Internet Protocol mrežne infrastrukture

• Nadzor i upravljanje mrežnom infrastrukturom i mrežnim uređajima

• Administriranje, nadzor i održavanje imeničkog servisa, sustava za antivirusnu zaštitu, mail

sustava, HŽ Portala, sustava za upravljanje računalima, vatrozida, Web sustava, sustava baza

podataka, sustava za pohranu podataka, sustava za backup i restore podatka, SAP sustava, IST

sustava, servera

• Zaprimanje incidenata i zahtjeva kroz Kontakt i nadzorni IT centar

Aktivnosti Odjela za optičku i telekomunikacijsku infrastrukturu u 2018. godini su:

• Održavanje 1280 km mreže optičkih kabela (sadašnja optička okosnica izgrađena je u nekoliko

faza: prvi kabeli ugrađeni su 2002. godine na dionici pruge Zagreb Glavni kolodvor-Savski Marof,

a zadnji je ugrađen 2014. godine na dionici pruge Osijek-Erdut-Dalj i Dalj-Vukovar-Vinkovci)

• Održavanje i upravljanje SDH mreže (SDH prijenosni sustavi sastoje se od 73 uređaja, a služi za

prijenos telefonskog prometa, komunikaciju između kolodvorskih telekomunikacijskih uređaja i

upravljanje Centara daljinskog upravljanja i elektrovučnih podstanica)

• Održavanje PDH multipleksera

• Održavanje uređaja za besprekidno napajanje

• Sudjelovanje u praćenju radova na remontu pruge M202 (sanacija usjeka), sudjelovanje u

projektnom timu za pripremu dokumentacije za velike projekte izgradnje, nadogradnje,

modernizacije i obnove željezničkih pruga, sudjelovanje u praćenju radova na dionicama koje se

financiraju iz sredstava fondova EU (Vinkovci-Tovarnik, Okučani-Novska i Dugo Selo-Križevci),

sudjelovanje u evaluaciji ponuda na dionici pruge Križevci Koprivnica, sudjelovanje u tehničkim

pregledima prilikom puštanja novih dionica (Vinkovci-Vukovar-Dalj-Osijek)

• Praćenje realizacije ugovora za iznajmljivanje optičkih niti na optičkoj mreži HŽI (ugovor br.

267/14) sklopljen s tvrtkom Odašiljači i veze d.o.o.

Glavne aktivnosti Odjela za korisničku podršku i upravljanje IT opremom u 2018. godini su:

• Optimizacija ispisne infrastrukture

• Nabava i instalacija nove i rabljene informatičke opreme, rezervnih dijelova, nabava licenci te

njihovo instaliranje i održavanje, održavanje osobnih računala, prometnih terminala i periferne

opreme, rashodovanje i kasacija informatičke opreme

• Distribucija i konfiguriranje periferne opreme

• Instalacija i podešavanje poslovnih aplikacija

• Održavanje UPS-a (besprekidnog napajanja), sustava Internet bankarstva, sustava e-carine

• Podrška sustavu Roman Anywhere, distribuciji brzojava, sustavu DMS-a, sustavu GKS (sustav za

graničnu komunikaciju između Mađarskih željeznica-MAV i HŽ Infrastrukture d.o.o.)

• Održavanje informatičke opreme za HŽ Cargo

Prihodi koje Sektor za informatiku HŽI ostvaruje pružanjem svojih usluga u razdoblju 01.01.-31.12.2018.

godine iznose 6,88 mil.kn od čega se 82% odnosi na pružanje informatičkih usluga te 18% na pružanje

usluga najma optičkog kabela. Ostvareni prihodi u 2018. godine manji su za 21% u odnosu na prethodnu

godinu i 11% u odnosu na rebalans plana za 2018. godinu. Na smanjenje ove vrste prihoda primarno je

utjecalo smanjenje prihoda od usluga najma optičkog kabela.

Iznosi u mil.kn

Opis 2014. 2015. 2016. 2017.

Rebalans

2018. 2018./

2018. /

Rebalans

Prihodi od informatičkih usluga 11,87 7,73 6,88 5,84 5,70 5,61 96,1 98,4

HŽ Cargo 6,73 5,23 4,81 4,75 4,70 4,82 101,5 102,6

HŽ Putnički prijevoz 5,14 2,50 2,07 1,08 1,00 0,78 72,2 78,0

Prihodi od usluga najma optičkog kabela 3,21 2,86 2,96 2,88 2,00 1,27 44,1 63,5

UKUPNO 15,08 10,59 9,84 8,72 7,70 6,88 78,9 89,4

Tablica 24: Prihodi od usluga informatike u razdoblju 2014.-2018.

Izvor: Sektor financija, računovodstva i kontrolinga

Smanjenje prihoda od usluga najma optičkog kabela u odnosu na proteklo razdoblje prvenstveno u

odnosu na 2014. i 2016. proizlazi iz razloga jer je Vlada RH u 2013. donijela Odluku o izboru i zadaćama

nositelja operativne provedbe Projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture u trgovačkim društvima

u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske.

Spomenutom Odlukom za nositelja operativne provedbe Projekta određeno je trgovačko društvo

Odašiljači i veze d.o.o. s kojim je HŽI potpisala ugovor o iznajmljivanju viška svjetlovodne infrastrukture.

Prihodi koje je HŽI ostvarivala za najam optičkog kabela do potpisa ugovora, potpisom ugovora,

podijeljeni su između ugovornih strana. U 2019. godini doći će do dodatnog smanjenja prihoda po osnovi

iznajmljivanja optike jer će svi postojeći korisnici koje smo zadržali biti prebačeni na ugovor s trgovačkim

društvom Odašiljači i veze d.o.o. po kojemu ostvarujemo 50% ukupnog prihoda umjesto 100%.

Kontinuirano višegodišnje smanjenje prihoda od pružanja informatičkih usluga HŽ Putničkom prijevozu

je očekivano budući da je predmetno društvo izgradilo vlastiti informatički sustav i kupilo vlastitu opremu

pa su potrebe za uslugama informatike HŽI značajno smanjene.

Isto tako, evidentan je trend smanjenja prihoda od pružanja informatičkih usluga od društva HŽ Cargo

što je pak rezultat restrukturiranja HŽ Carga uslijed čega je došlo do smanjenja potrebe za određenim IT

uslugama. Iznimno u 2018. godini došlo je do blagog porasta prihoda u odnosu na 2016. i 2017. godinu

te u odnosu na rebalans plana za 2018. zbog uvođenja novih usluga.

U 2019. godini predviđa se ostvarenje prihoda od pružanja informatičkih usluga na razini 2018. godine.

5.3. NEKRETNINE

Poslovanje Sektora nekretnina, kao organizacijske jedinice HŽI obuhvaća sustavno, optimalno i

dugoročno planiranje i upravljanje nekretninama u vlasništvu Društva kao i nekretninama koje su

vlasništvo Republike Hrvatske, a Ugovorom o upravljanju željezničkom infrastrukturom su dane HŽI na

upravljanje, te poduzimanje svih pravnih i tehničkih radnji za rješavanje imovinskopravnih odnosa s ciljem

upisa prava vlasništva HŽI i RH kao javnog dobra u općoj uporabi.

Aktivnosti Sektora Nekretnina

Aktivnosti Sektora nekretnina usmjerene su na održavanje i komercijalizaciju nekretnina kao i na

rješavanje imovinskopravnih odnosa na istima, za što je preduvjet kvalitetna evidencija nekretnina.

Održavanje i obnova zgrada, stanova, strojarskih objekata i crpnih postrojenja planira se i provodi kroz

projekte vezane uz investicije te poslove vezane uz investicijsko održavanje, redovno održavanje i hitne

intervencije. Aktivnosti koje se provode uključuju izvide na terenu, izradu projektnih zadataka, ugovaranje

izrade tehničke dokumentacije i tender dokumentacija za nadmetanja te ugovaranje radova i nadzor nad

izvođenjem radova.

Komercijalizacija nekretnina uključuje davanje u zakup poslovnih prostora i zemljišta, zakup lokacija za

promidžbene proizvode, najam stanova i prodaju nekretnina, osnivanja prava građenja i prava služnosti.

Aktivnosti vezane za upise u službene evidencije nekretnina u RH i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa,

kako za imovinu HŽI, tako i za imovinu RH kojom HŽI upravlja, provode se kontinuirano sukladno važećim

propisima.

Ključne aktivnosti u 2018. godini:

• sudjelovanje u postupku donošenja novog Zakona o željeznici. U nacrtu prijedloga Zakona

prihvaćen je prijedlog izmjene načina upisa željezničke infrastrukture u zemljišne knjige. Novim

zakonom osigurat će se jednostavniji postupak upisa statusa javnog dobra u zemljišne knjige kao

i njegovo ukidanje,

• podneseni zahtjevi za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (legalizacija) za područje cijele

RH, pokrenut postupak javne nabave za izradu tehničke dokumentacije na području Područne

radne jedinice Jug i predana dokumentacija na postupanje nadležnim uredima za dio k.o. Centar,

k.o. Trešnjevka, k.o. Resnik,

• intenzivirano pokretanje postupaka utuženja s osnove dugovanja najamnina/zakupnina i iseljenja

nezakonito zaposjednutih nekretnina,

• potpisan ugovor o zakupu crpnih postrojenja za namirivanje vučnih željezničkih vozila gorivom

u 16 kolodvora s čime će se znatno smanjiti troškovi održavanja,

• krajem 2018. godine postignut je dogovor s društvima HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz

d.o.o. vezano za Plan podjele imovine društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. Potpisane su

tabularne izjave za dio nekretnina na području Grada Zagreba i Splita,

• pokrenut postupak vezan za smanjenje duga HŽI prema RH predajom nekretnina na području

posebne državne skrbi u vlasništvo RH,

• raspisan natječaj za dodjelu stanova sukladno Pravilniku o davanju stanova u najam i davanje

stanova unutar željezničkog infrastrukturnog pojasa na korištenje za službene potrebe radnicima

HŽI (zadnji natječaj raspisan 2014. godine),

• povećan broj raspisanih javnih natječaja za zakup poslovnih prostora

• u projektu HŽI EAM u 2018. godini, REFX (integrirani sustav za upravljanje imovinom) tim je

testirao svih 15 procesa koji su predviđeni projektom i potvrdio testne skripte, definirane i

potvrđene upute za korisnike,

• u odnosu na održavanje nekretnina: pokrenut postupak javne nabave za sklapanje Okvirnog

sporazuma za nabavu usluge izrade tehničke dokumentacije na održavanju zgrada HŽI i

donesena Odluka o odabiru; ugovoreni radovi na hitnim intervencijama na nekretninama na

području Područne radne jedinice Centar, Zapad, Istok, Sjever i Jug na vremenski period do

31.12.2018. godine; pokrenut otvoreni postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog

sporazuma za hitne intervencije na zgradama za razdoblje 2019/2020. godina; ugovorena usluga

izrade tehničke dokumentacije uklanjanja građevina te ugovoreni radovi na uklanjanju građevina

HŽI, po Područnim radnim jedinicama Centar, Istok i Sjever s povezanim društvom Pružne

građevine d.o.o.; ugovorena usluga izrade tehničke dokumentacije za uklanjanje građevina HŽI

na području Područne radne jedinice Centar; ugovoreni radovi izvođenja plinskog priključka i

izgradnje centralnog grijanja Nadzornog središta Zagreb, Tomislavova 2; izvršeni radovi na

uređenju skladišnih prostora po područnim radnim jedinicama,

• izrađeno 704 energetska certifikata (556 energetskih certifikata za stanove i komercijalne

prostore te 148 za zgrade nužne za upravljanje željezničkom infrastrukturom).

Prihodi od upravljanja nekretninama

Prihodi od prodaje usluga upravljanja nekretninama obuhvaćaju prihode s osnova zakupa, prava

služnosti i prava građenja, te prihode ostvarene s ovisnim društvima (Pružne građevine d.o.o. i Croatia

Expres putnička agencija d.o.o.) i društvima nastalim podjelom HŽ-a.

Ostali poslovni prihodi odnose se na prihode od najma stanova i otkupa stanova koji su priznati u visini

od 35% ukupnog iznosa, te financijski prihodi koji se odnose na iznos kamate po odobrenim kreditima

za otkup društvenih stanova na kredit.

Od ukupno ostvarenih prihoda upravljanja nekretninama, prihodi od prodaje čine 78% ostvarenih

prihoda, 20,5% su ostali poslovni prihodi dok financijski prihodi čine svega 1,5%.

Iznosi u tisućama kuna

Prihod od usluga upravljanja nekretninama 2017.

Rebalans

2018. 2018./

2018./

Prihodi od prodaje 22.988 24.026 21.425 93,2 89,2

Zakup poslovnih i skladišnih prostora i zemljišta 12.975 13.184 13.163 101,4 99,8

Zakup promidžbenih prostora 3.683 4.635 3.318 90,1 71,6

Pravo služnosti 77 250 618 802,6 247,2

Pravo građenja 389 580 312 80,2 53,8

Ovisna društva 2.428 2.266 2.296 94,6 101,3

Društva nastala podjelom HŽ-a 3.436 3.111 1.718 50,0 55,2

Ostali poslovni prihodi 5.934 5.410 5.609 94,5 103,7

Najam stanova 2.707 2.642 2.685 99,2 101,6

Otkup stanova * 3.227 2.768 2.924 90,6 105,6

Financijski prihodi 492 410 417 84,8 101,7

Prihod od usluga upravljanja nekretninama 2017.

Rebalans

2018. 2018./

2018./

Povrat stambenih kredita ** 492 410 417 84,8 101,7

UKUPNO 29.414 29.846 27.451 93,3 92,0

* Iskazani su iznosi 35% ukupne vrijednosti (dozvoljeno priznavanje prihoda)

** Iskazani su iznosi 6% vrijednosti kredita (dozvoljeno priznavanje dijela koji se odnosi na kamate)

Tablica 25: Prihodi ostvareni upravljanjem nekretnina

Ukupno prihodi ostvareni od upravljanja nekretninama u 2018. godini iznose 27,45 mil.kn i u odnosu na

prethodnu godinu manji su za 6,7%, a u odnosu na rebalans plana za 2018. godinu manji su za 8,0%.

Prihodi od prodaje iznose 21,43 mil.kn i u odnosu na prethodnu godinu manji su za 6,8%, a u odnosu na

rebalans plana za 2018. godinu manji su za 10,8%. Najveći pad prihoda od prodaje, kako u relativnom

tako i u apsolutnom iznosu, posljedica je pada prihoda od društava nastalih podjelom HŽ-a zbog

nepostizanja dogovora u pogledu zakupnih odnosa. Zbog složenosti postupka ugovaranja, znatan broj

ugovora o zakupu promidžbenog prostora iz 2018. godine potpisat će se i fakturirati početkom 2019.

godine što je rezultiralo umanjenjem prihoda za 9,9% u odnosu na prethodnu godinu odnosno 28,4% u

odnosu na rebalans plana za 2018. godinu.

Prihodi od prava služnosti i prava građenja ovise o broju pristiglih zahtjeva, te se na njih najvećim dijelom

ne može utjecati kao i na velik dio ostalih i financijskih prihoda nekretnina.

U 2019. godini predviđa se značajniji rast prihoda budući da započinje realizacija ugovora o zakupu

crpnih postrojenja i ugovora za zakup zemljišta s Gradom Splitom za tzv. Projekt Metro Split, kao i

ugovora o zakupu od strane društava slijednika HŽ-a.

Područje nekretnina vrlo je bitan segment poslovanja HŽI. S ciljem razvoja i unapređenja područja

nekretnina, te rješavanja statusa i imovinsko pravnih odnosa određenih nekretnina, pod koordinacijom

Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, pokrenut je projekt Asset management. Projekt se financira

sredstvima Svjetske banke, a obuhvaća područje nekretnina sva tri željeznička poduzeća (HŽ

Infrastruktura, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz) i tijekom implementacije će obuhvatiti:

• Podjelu spornih nekretnina između tri poduzeća

• Procjenu vrijednosti svih nekretnina

• Plan komercijalizacije nekretnina u vlasništvu pojedinog društva u cilju povećanja vlastitih prihoda

u financiranju poslovanja

HŽI očekuje da će se realizacijom ovog projekta osigurati uvjeti za značajnije povećanje prihoda od

nekretnina.

U vrijeme sastavljanja ovog izvješća sklopljen je Ugovor o provedbi projekta upravljanja imovinom (tzv.

Asset menagement projekt) temeljem čega su se stvorili formalni preduvjeti za početak i implementaciju

projekta koji se provodi u okviru Projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi. Konačni rezultat projekta

treba obuhvatiti sve katastarske odnosno zemljišnoknjižne čestice koje čine željezničku infrastrukturu kao

i sve katastarske odnosno zemljišnoknjižne čestice koje čine imovinu društava slijednika HŽ-a na način

da se jasno definira koja nekretnina je Planom podjele HŽ-a pripala u vlasništvo kojem društvu te da iste

budu spremne za uknjižbu prava vlasništva kod nadležnih zemljišnoknjižnih sudova odnosno za upis u

katastar nekretnina. Provedba ovog projekta će biti uvelike olakšana zbog već postignutog dogovora

između društava slijednika HŽ-a.

Vezano uz projekt HŽI EAM u 2019. godini planiran je unos podataka za svu imovinu (zemljišta, zgrade i

stanovi). Nužno je uskladiti knjigovodstveno stanje s popisom imovine te se kontinuirano radi na

povezivanju. Predviđa se do kraja travnja 2019. godine uskladiti sve što je moguće identificirati, a imovina

koja se ne može identificirati naknadno će se rješavati za što će se izraditi plan postupanja.

2019. godinu obilježit će i nastavak aktivnijeg pristupa u objavi javnih natječaja za poslovne prostore,

prvenstveno s ciljem stavljanja u funkciju neiskorištenu imovinu čime že se pridonijeti očuvanju iste.

Dosadašnja potražnja po osnovi zakupa nekretnina putem natječaja koje provodi HŽI je bila velika te se

i dalje očekuje takav interes.

Također, pokrenuta je izrada plana upravljanja nekretninama. Planom upravljanja nekretninama odredit

će se kratkoročni i srednjoročni ciljevi te smjernice upravljanja za dugoročno razdoblje s razrađenim

planiranim aktivnostima.

U 2019. godini planirana je implementacija sustava upravljanja energijom u skladu s HRN EN ISO 50001

normom te izvođenje energetskih pregleda i izdavanje energetskih certifikata.

S aspekta redovitog održavanja nekretnina, planiran je nastavak aktivnosti servisa i održavanja strojarskih

objekata, nastavak uklanjanja preostalih napuštenih i devastiranih građevina te sklapanje okvirnog

sporazuma na razdoblje od dvije godine za hitne intervencije na zgradama Područne radne jedinice

Centar, Istok, Sjever, Zapad i Jug kao i pokretanje otvorenog postupka javne nabave s namjerom

sklapanja okvirnog sporazuma na razdoblje od dvije godine za tekuće održavanje na zgradama

Područne radne jedinice Istok, Sjever, Zapad i Jug.

Također , planirano je pokretanje postupka javne nabave za uslugu izrade tehničke dokumentacije za

ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada na području Područne radne jedinice Istok, Sjever, Zapad i

preostalog dijela Centra te dostava izrađene dokumentacije na provedbu nadležnim uredima.

Na tragu postignutog dogovora između društava slijednika HŽ-a te provedbom projekta upravljanja

imovinom u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a sve sukladno Zakonu o željeznici,

planira se u narednom razdoblju geodetski definirati željeznička infrastruktura, kako u katastru nekretnina

tako i u zemljišnim knjigama, te pokrenuti upisi prava vlasništva na preostaloj imovini HŽI koja je Planom

podjele pripala HŽI, a ista do sada nije upisana u vlasništvo HŽI.

6. FINANCIJSKO IZVJEŠĆE

U poslovnoj 2018. godini HŽI je iskazala gubitak poslovanja u iznosu od 99,64 mil.kn. Iskazani gubitak

rezultat je provedenih vrijednosnih usklađenja kratkoročnih potraživanja od povezanih društava u iznosu

od 112,7 mil.kn (2017. godine 12,1 mil.kn).

Budući da je provedeno vrijednosno usklađenje značajno utjecalo na financijski rezultat HŽI, ističemo da

se od ukupnih poslovnih rashoda 18,7% odnosno 244,44 mil.kn odnosi na troškove amortizacije,

vrijednosnog usklađenja kratkotrajne imovine i na troškove rezerviranja, a 81,3% na operativne troškove

redovnog poslovanja.

Stoga, iskazani rezultat treba promatrati i s toga aspekta i uvažiti činjenicu da je HŽI u 2018. godini u

okviru redovnog poslovanja poslovala primjerno načelima uravnoteženosti prihoda i rashoda, te da je

unatoč provedenim vrijednosnim usklađenjima ostvareno povećanje neto novčanog toka od poslovnih

aktivnosti za 2018. godinu u iznosu od 141,2 mil.kn.

U odnosu na objavljene financijske izvještaje za 2017. godinu, u tijeku sastavljanja izvještaja za 2018.

godinu, financijski rezultat 2017. godine prepravljen je zbog korekcija kako slijedi:

• Povećanje pozicija:

- Financijskih prihoda u iznosu od 474 tisuće kn s osnova naknadno utvrđenih kamata po

kreditu

- Ostalih poslovnih rashoda u iznosu od 17 tisuća kn

• Smanjenja pozicija:

- Troškova usluga u iznosu od 143 tisuće kn uslijed korekcije ukalkuliranog troška na

poziciji troškova tekućeg održavanja

- Financijskih rashoda s osnove kamata po kreditima u iznosu od 558 tisuća kn

Slijedom navedenog, korekcije u ukupnom iznosu od 1.158 tisuća kn rezultirale se promjenom poslovnog

rezultata za 2017. godinu odnosno povećanjem dobiti poslovne 2017. godine koja sada iznosi 2,96 mil.kn.

Iznosi u mil.kn

Opis 2017. Korekcija Netiranje 2017.

(prepravljeno)

Rebalans

plana 2018. 2018.

2018./

Reb.plana

Ukupno prihodi 1.237,35 +0,47 -17,99 1.219,83 1.255,00 1.223,07 100,3 97,5

Ukupno rashodi 1.235,54 +0,68 -17,99 1.216,87 1.255,00 1.322,71 108,7 105,4

REZULTAT 1,81 +1,15 - 2,96 0,00 -99,64

Tablica 26: Rezultat razdoblja

Nadalje, u tijeku sastavljanja Godišnjeg financijskog izvješća za 2018. godinu, naknadno je izvršeno

netiranje prihoda i rashoda za 2017. godinu. Radi se o netiranju prihoda od ukidanja rezerviranja po

sudskim sporovima i vezanim troškova nastalim u istom razdoblju u ukupnom iznosu od 17,99 mil.kn.

Netiranja za 2018. godinu izvršena sa po istom pristupu i iznose 5,88 mil.kn (više o provedenim netiranjima

vidi Godišnje financijsko izvješće – Bilješka 4., 8., 10., 13. i 15.).

6.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA

PRIHODI

Iznosi u mil.kn

Opis 2017. 2017.

(prepravljeno)

Rebalans

2018. 2018./

2018./

Reb. plana

UKUPNI PRIHODI 1.237,35 1.219,83 1.255,00 1.223,07 100,3 97,5

POSLOVNI PRIHODI 1.232,39 1.214,40 1.250,00 1.212,81 99,9 97,0

Prihodi od prodaje 185,21 185,21 191,40 182,72 98,7 95,5

Prihodi od pružanja željezničkih usluga 146,15 146,15 146,30 146,93 100,5 100,4

Prihodi od nekretnina 22,99 22,99 24,00 21,42 93,2 89,3

Ostali prihodi od prodaje 11,25 11,25 11,10 8,88 79,0 80,0

Prihodi od prodaje robe i mat. 4,82 4,82 10,00 5,48 113,5 54,8

Prihodi iz proračuna RH 958,32 958,32 896,90 898,91 93,8 100,2

Sredstva DP-a za upravljanje,

organizaciju i regulaciju željezničkog

prometa

450,00 450,00 442,90 442,90 98,4 100,0

Sredstva DP od trošarina (20 LIPA) 508,32 508,32 454,00 456,01 89,7 100,4

Ostali poslovni prihodi 88,86 70,87 161,70 131,18 185,1 81,1

FINANCIJSKI PRIHODI 4,95 5,43 5,00 10,26 189,0 205,3

Tablica 27: Ukupni prihodi

Društvo je u poslovnoj 2018. godini ostvarilo 1.223,07 mil.kn ukupnih prihoda, od čega se na poslovne

prihode odnosi 99,2% odnosno na financijske prihode 0,8%. Ostvareni ukupni prihodi u odnosu na 2017.

godinu veći su za 0,3%, a u odnosu na planirane manji su za 2,5%.

POSLOVNI PRIHODI u 2018. iznose 1.212,81 mil.kn i u odnosu na 2017. godinu manji su za 0,1%, odnosno

3,0% u odnosu na rebalans plana za 2018., a obuhvaćaju prihode od prodaje, prihode iz proračuna RH

i ostale poslovne prihode.

Prihodi od prodaje čine 15,1% poslovnih prihoda. U 2018. iznose 182,72 mil.kn i manji su za 1,3% (2,49

mil.kn) u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 4,5% (8,68 mil.kn) u odnosu na rebalans plana za

2018. godinu. Prihodi od prodaje obuhvaćaju prihode od pružanja željezničkih usluga, zatim od

komercijalizacije nekretnina, te ostalih prihoda od prodaje i prihoda od prodaje robe i materijala.

• Prihodi od pružanja željezničkih usluga čine 80,4% prihoda od prodaje i iznose 146,93 mil.kn,

što je više za 0,5% (0,78 mil.kn) u odnosu na 2017. godinu i 0,4% (0,63 mil.kn) u odnosu na

rebalans plana za 2018. godinu. Na povećanje ove pozicije prihoda primarno je utjecalo

povećanje prihoda od minimalnog pristupnog paketa na koje je u značajnoj mjeri utjecalo

povećanja ostvarenja vlak kilometara u teretnom prijevozu (ponajviše zahvaljujući novim

željezničkim prijevoznicima).

Ostvareni prihod od minimalnog pristupnog paketa po prijevoznicima

Iznosi u milijunima kuna

Grafikon 15. Ostvareni prihod od minimalnog pristupnog paketa po prijevoznicima u željezničkom prometu

• Prihodi od nekretnina čine 11,7% prihoda od prodaje i iznose 21,42 mil.kn što je za 6,8% (1,56

mil.kn) manje u odnosu na 2017. i za 10,7% (2,58 mil.kn) manje u odnosu na rebalans plana

2018. (prihodi od nekretnina detaljnije su obrazloženi u točci 5.3. Nekretnine ovog izvješća).

• Ostali prihodi od prodaje čine 4,9% prihoda od prodaje i iznose 8,88 mil.kn što je za 21% (2,37

mil.kn) manje u odnosu na 2017. i za 20% (2,22 mil.kn) manje u odnosu na rebalans plana za

2018. godinu. Iskazano smanjenje najvećim dijelom posljedica je smanjenja prihoda od najma

optičkog kabela (detaljnije obrazloženje u točci 5.2. Informatika ovog izvješća).

• Prihodi od prodaje robe i materijala čine 3,0% prihoda od prodaje i iznose 5,48 mil.kn, u odnosu

na prethodnu godinu veći su za 13,5% (0,65 mil.kn), a u odnosu na rebalans plana za 2018.

manji za 45,2% (4,52 mil.kn). Najveći dio ostvarenih prihoda od prodaje robe i materijala odnosi

se na prodaju čelične robe (tračnice, kolosiječni pribor…) u iznosu 3,70 mil.kn i prodaju bakrene

robe u iznosu 1,05 mil.kn.

Prihodi iz državnog proračuna predstavljaju glavninu poslovnih (74,1%) odnosno ukupnih prihoda

(73,5%). U 2018. iznose 898,91 mil.kn što je u odnosu na prethodnu godinu manje za 6,2% (59,41 mil.kn),

a u odnosu na rebalans plana za 2018. više za 0,2% (2,01 mil.kn). Prihodi od sredstava državnog proračuna

odnose se na:

• sredstva za upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa u iznosu 442,90 mil.kn

što je za 1,6% (7,10 mil.kn) manje u odnosu na prethodnu godinu, a na razini planirane godišnje

vrijednosti,

• sredstva iz naknada od trošarina (0,20 kn po litri naplaćenog goriva) u iznosu 456,01 mil.kn što

je za 10,3% (52,31 mil.kn) manje nego u 2017. godini i 0,4% (2,01 mil.kn) više u odnosu na

planirane. Prihodi od trošarina manji su u odnosu na prethodnu godinu radi izmjena i dopuna

Zakona o željeznici koji je na snazi od srpnja 2017. godine, a prema kojem se naknade iz

trošarina uplaćuju najviše do iznosa koji je osiguran u DP za pojedinu godinu. Povrh 456,01

mil.kn evidentiranih u prihodima, HŽI po osnovi trošarina u 2018. godini doznačeno je i 25,86

mil.kn za podmirenje obveza prema Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj, čija je namjena

financiranje investicija u željezničku infrastrukturu, pa nije evidentirana na poziciji prihoda.

Prihodima iz državnog proračuna financiran je dio troškova održavanja željezničke infrastrukture,

regulacije i organizacije prometa te upravljanja Društvom (redovno poslovanje).

Iznosi u mil.kn

Opis 2017. Rebalans

plana 2018. 2018.

2018./

Reb. plana

SREDSTVA DP-a RH ZA REDOVNO POSLOVANJE 958,30 896,90 924,76 96,50 103,11

Sredstva DP za upravljanje, organizaciju i

regulaciju željezničkog prometa 450,00 442,90 442,90 98,42 100,00

Naknada u cijeni goriva za HŽI (20 lipa po litri) 508,30 454,00 481,86 94,80 106,14

SREDSTVA DP-a RH ZA INVESTICIJE 400,80 545,90 164,51 41,05 30,14

Udjeli RH u EU fondovima (izvor 11 i 12) 70,10 113,60 52,46 74,84 46,18

Fondovi EU (izvor 562)* 330,70 432,30 112,05 33,88 25,92

UKUPNO SREDSTVA IZ DP-a RH POZICIJE U MMPI 1.359,10 1.442,80 1.089,27 80,15 75,50

*U Fondovima EU nisu uključena sredstva CEF-a koja su izravno doznačena na žiro-račun HŽI, a za 2018. godinu iznose

95,44 mil.kn

Tablica 28: Sredstva Državnog proračuna

Redovne aktivnosti održavanja željezničke infrastrukture, organizacije i regulacije željezničkog prometa

te upravljanja HŽI u 2018. godini financirane su iz sredstava Državnog proračuna (pozicija A570334),

trošarina (naknada u cijeni goriva pozicija A754029) i iz vlastitih izvora.

Sredstava Državnog proračuna s pozicije A570334 (subvencije) u ukupnom iznosu od 442,90 mil.kn

utrošena su za:

• za organizaciju i regulaciju željezničkog prometa ................................................ 349,50 mil.kn

• za upravljanje HŽI .......................................................................................................... 93,40 mil.kn

Proračunska sredstva (naknada u cijeni goriva – pozicija A754029) doznačena su u iznosu 481,86 mil.kn,

a utrošena su za:

• održavanje željezničke infrastrukture 393,84 mil.kn i to za:

- građevinski infrastrukturni podsustav ............................................................. 242,68 mil.kn,

- elektroenergetski infrastrukturni podsustav .................................................... 57,42 mil.kn,

- signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav ................................................ 88,87 mil.kn,

- ostale funkcionalne dijelove i opremu željezničke infrastrukture .................... 4,87 mil.kn.

• organizaciju i regulaciju željezničkog prometa .......................................................... 5,71 mil.kn,

• upravljanje HŽI-om ....................................................................................................... 56,45 mil.kn,

• otplatu rata zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj .............................. 25,86 mil.kn.

Sredstva Državnog proračuna za investicije iznose 164,51 mil.kn a uključuju:

• sredstva (izvor 11)

- na poziciji T754034 Potpora trgovačkim društvima u javnom sektoru u pripremi i provedbi

projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova u iznosu 22,57 mil.kn i

- na poziciji T754054 Prilagodba željezničkih graničnih prijelaza za provedbu schengenske

pravne stečevine u iznosu 3,35 mil.kn

• sredstva Udjeli Republike Hrvatske u EU fondovima (izvor 12)

- na poziciji T754048 CEF- Projekti željezničkog sektora u iznosu 6,76 mil.kn,

- na poziciji T754039 OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost u

iznosu 19,78 mil.kn

• sredstva iz EU fondova (izvor 562)

- na poziciji T754039 OP Konkurentnost i kohezija, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost

(izvor 562) u iznosu 112,05 mil.kn

Ostali poslovni prihodi iznose 131,18 mil.kn i čine 10,8% poslovnih prihoda. U odnosu na 2017. godinu veći

su za 85,1% (60,31 mil.kn) dok su u odnosu na rebalans plana za 2018. manji za 18,9% (30,52 mil.kn) Na

povećanje ostalih prihoda u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu najvećim dijelom su utjecali

prihodi od ukidanja rezerviranja za neiskorišteni godišnji odmor iz 2017. godine (veći za 25,30 mil.kn),

prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja (veći za 18,89 mil.kn) i prihodi od ispravka umanjenja

nekurentnih zaliha (veći za 8,06 mil.kn).

FINANCIJSKI PRIHODI čine 0,8% ukupnih prihoda i u 2018. iznose 10,26 mil.kn. U odnosu na 2017. veći su

za 89,0% (4,83 mil.kn) odnosno za 105,3% (5,26 mil.kn) u odnosu na rebalans plana za 2018. godinu.

Navedeno povećanje financijskih prihoda primarno je posljedica povećanja prihoda od tečajnih razlika.

RASHODI

Iznosi u mil.kn

Opis 2017. 2017.

(prepravljeno)

Rebalans

plana 2018. 2018.

2018./

Reb. plana

UKUPNI RASHODI 1.235,54 1.216,87 1.255,00 1.322,71 108,7 105,4

POSLOVNI RASHODI 1.219,03 1.206,28 1.246,90 1.307,00 108,3 104,8

Troškovi materijala i usluga 301,12 300,98 392,80 301,52 100,2 76,8

Troškovi radnika 691,81 683,63 682,00 688,59 100,7 101,0

Plaće s porezima i doprinosima 641,70 641,91 628,70 644,45 100,4 102,5

Isplata plaća po sudskim sporovima 8,37 7,00 0,0

Naknade radnicima 41,74 41,72 46,30 44,15 105,8 95,4

Otpremnine -poticajne 18,22 18,22 19,50 0,00 0,0 0,0

Nematerijalni troškovi 52,53 52,53 59,60 52,51 100,0 88,1

Amortizacija 42,09 42,09 45,00 36,13 85,8 80,3

Nabavna vrijednost prodanog materijala 4,28 4,28 8,00 5,16 120,6 64,6

Ostali poslovni rashodi 14,77 10,35 16,00 14,77 142,7 92,3

Trošak rezerviranja 52,11 52,11 9,00 90,39 173,5 1.004,3

Vrijednosno usklađenje kratko. imovine 42,09 42,09 15,00 117,92 280,1 786,2

FINANCIJSKI RASHODI 16,52 10,59 8,10 15,71 148,3 193,9

Tablica 29: Ukupni rashodi

Ukupni rashodi HŽI u 2018. iznose 1.322,71 mil.kn od čega se na poslovne rashode odnosi 98,8%, te 1,2%

na financijske rashode. U odnosu na prethodnu godinu ukupni rashodi veći su za 8,7% (105,84 mil.kn) i

5,4% (67,71 mil.kn) u odnosu na planirane.

POSLOVNI RASHODI HŽI u razdoblju od 01.01.-31.12.2018. godine iznose 1.307,0 mil.kn od čega se na

operativne troškove odnosi 81,3% ili 1.062,56 mil.kn, te 18,7% odnosno 244,44 mil.kn na troškove

amortizacije, vrijednosnih usklađenja kratkotrajne imovine i rezerviranja troškova i rizika.

Troškovi materijala i usluga iznose 301,52 mil.kn i u odnosu na 2017. godinu veći za 0,2% (0,54 mil.kn), a

u odnosu na rebalans plana za 2018. manji su za 23,2% (91,28 mil.kn). Značajnije odstupanje troškova

materijala i usluga u odnosu na planirane troškove rezultat je nepravovremene isporuke robe što je

posljedica dugotrajnih postupaka javne nabave i samim time kašnjenja u procesu ugovaranja i realizacije

nabavke.

Troškovi radnika iznose 688,59 mil.kn, a obuhvaćaju troškove plaća s porezima i doprinosima i naknade

radnicima temeljem Kolektivnog ugovora. Ukupni troškovi radnika u 2018. godini veći su za 0,7% (4,96

mil.kn) u odnosu na prethodnu godinu i 1,0% (6,59 mil.kn) u odnosu na rebalans plana.

Nematerijalni troškovi iznose 52,51 mil.kn što je na razini troškova u 2017. godini, ali za 11,9% (7,09 mil.kn)

manje u odnosu na rebalans plana. Najveći dio nematerijalnih troškova (74,8%) odnosi se na doprinos

za korištenje gradskog zemljišta (31,63 mil.kn) i vodoprivrednu naknadu (7,67 mil.kn).

Ostali poslovni rashodi iznose 14,77 mil.kn i u odnosu na 2017. godinu veći su za 42,7% (4,42 mil.kn), a u

odnosu na rebalans plana manji za 7,7% (1,23 mil.kn). Ostali poslovni rashodi uglavnom se odnose na

troškove šteta, penala, manjkova te sudskih i administrativnih troškova.

Amortizacija iznosi 36,13 mil.kn i manja je za 14,2% (5,96 mil.kn) u odnosu na prethodnu godinu i 19,7%

(8,87 mil.kn) u odnosu na rebalans plana.

Rezerviranja za troškove i rizike iznose 90,39 mil.kn, a odnose se na rezerviranja za:

• sudske sporove ............................................................................... 45,58 mil.kn

• neiskorištene godišnje odmore ................................................... 25,30 mil.kn

• porezne obveze .............................................................................. 18,69 mil.kn

• poticajne otpremnine ...................................................................... 0,82 mil.kn

U odnosu na prethodnu godinu troškovi rezerviranja veći su za 73,5%. Na značajno povećanje te pozicije

rashoda najvećim dijelom utjecalo je povećanje troškova rezerviranja za sudske sporove i rezerviranja za

porezne obveze. Napominjemo da povećanje rezerviranja za sudske sporove nije rezultat potencijalno

rizičnih sporova započetih tijekom 2018. godine, već se radi o sudskim sporovima započetim u prijašnjim

godinama, ali za koje je u 2018. godini procijenjeno da predstavljaju potencijalni rizik za HŽI.

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine iznosi 117,92 mil.kn i značajno je veće u odnosu na

prethodnu godinu kao i u odnosu na rebalans plana. Značajno povećanje vrijednosnog usklađenja

rezultat je vrijednosnog usklađenja kratkoročnih potraživanja od povezanih društava koja u 2018. godini

iznose 112,7 mil.kn, od čega se na društvo HŽ Cargo odnosi 94,21 mil.kn. HŽI je tijekom 2018. godine

poduzimala niz proaktivnih radnji s ciljem naplate predmetnih potraživanja i u tijeku je razmatranje

mogućnosti potpisivanja sporazuma kojim bi se definiralo zatvaranje predmetnog duga.

FINANCIJSKI RASHODI iznose 15,71 mil.kn i veći su u odnosu na 2017. za 48,3% (5,12 mil.kn) primarno

zbog negativnih tečajnih razlika koje u 2018. godini iznose 9,51 mil.kn (2017. godina: 1,82 mil.kn)

6.2. BILANCA

Na dan 31.12.2018. godine ukupna imovina HŽI iznosi 12.978,13 mil.kn od čega se 93% odnosi na

dugotrajnu imovinu od koje se 77% odnosi na imovinu javnog dobra od općeg interesa u vlasništvu

Republike Hrvatske. Ukupni kapital i rezerve HŽI čine 65,4% ukupne pasive i iznose 8.482,42 mil.kn od

čega kapitalne rezerve čine oko 98,5% ukupnog kapitala i rezervi od kojih se 98,5% odnosi na kapital

javnog dobra Republike Hrvatske.

U 2018. godini nema značajnijih promjena u strukturi Bilance HŽI dok su promjene u obujmu najvećim

dijelom rezultat realizacije investicijskih aktivnosti.

U tijeku sastavljanja financijskih izvještaja za 2018. godinu, a zbog naknadno utvrđenih pogreški

prethodnog razdoblja, izvršen je ispravak određenih bilančnih pozicija s datumom 31.12.2017. godine.

Ispravljanje pogrešaka najvećim dijelom odnosi na pozicije dugotrajne materijalne imovine i kapitalnih

rezervi (više o provedenim ispravkama vidi u Godišnjem financijskom izvješću za 2018. godinu – Bilješka

2.22 i 2.23.).

AKTIVA

Iznosi u mil.kn

Naziv pozicije 31.12.2017. 31.12.2017.

(prepravljeno)

Rebalans

31.12.2018.

31.12.2018. 2018./

2017. Iznos udio

DUGOTRAJNA IMOVINA 11.754,53 11.732,63 13.379,70 12.110,00 93,3 103,2

Nematerijalna imovina 57,36 57,36 40,90 44,91 0,3 78,3

Materijalna imovina 11.482,10 11.460,20 13.118,30 11.857,62 91,4 103,5

Financijska imovina 194,58 194,58 190,60 194,72 1,5 100,1

Potraživanja 11,18 11,18 25,00 5,07 0,0 45,3

Plaćeni troškovi budućeg

razdoblja i obračunati prihodi 9,31 9,31 4,90 7,68 0,1 82,5

KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.043,04 1.043,03 1.372,00 868,13 6,7 83,2

Zalihe 140,51 140,51 407,50 115,68 0,9 82,3

Potraživanja 226,62 226,61 395,90 216,69 1,7 95,6

Financijska imovina 6,17 6,17 5,00 4,80 0,0 77,8

Novac u banci i blagajni 668,61 668,61 561,50 527,66 4,1 78,9

Plaćeni troškovi budućeg

razdoblja i obračunati prihodi 1,13 1,13 2,10 3,30 0,0 292,0

UKUPNO AKTIVA 12.797,57 12.775,66 14.751,70 12.978,13 100,0 101,6

Tablica 30: Prikaz aktive Društva

Ukupna imovina Društva na dan 31.12.2018. veća je u odnosu na stanje 31.12.2017. za 1,6%, odnosno

202,47 mil.kn uglavnom zbog povećanja dugotrajne imovine.

Dugotrajna imovina na dan 31.12.2017. godine prepravljena je za 21,89 mil.kn i to na poziciji materijalne

imovine za iznos obračunate amortizacije u 2018. godini za imovinu koja je ranijih godina stavljena u

upotrebu, a ista nije aktivirana u poslovnim knjigama HŽI odnosno za istu nije proveden prijenos s

imovine u pripremi na imovinu u upotrebi u onoj godini kada je započelo njeno korištenje.

Na dan 31.12.2018. dugotrajna imovina iznosi 12.110,00 mil.kn i veća je u odnosu na 31.12.2017. za 3,2%

(377,37 mil.kn). Navedeno povećanje rezultat je povećanja materijalne imovine posebno na poziciji .

materijalne imovine u pripremi za 357,64 mil.kn i na poziciji alata, pogonskog inventara i transportne

imovine za 25,21 mil.kn. Povećanje materijalne imovine u pripremi rezultat je realizacije investicijskih

aktivnosti. Naime, tijekom 2018. godine realizirano je 739,96 mil.kn investicija od čega je aktivirano 382,32

mil.kn.

Kratkotrajna imovina na dan 31.12.2017. godine prepravljena je uslijed smanjenja potraživanja od države

i drugih institucija u iznosu 0,017 mil.kn.

Kratkotrajna imovina na dan 31.12.2018. iznosi 868,13 mil.kn i u odnosu na prepravljeno stanje kratkotrajne

imovine na dan 31.12.2017. manja je za 16,8% (174,90 mil.kn). Navedeno smanjenje primarno je rezultat

smanjenja pozicije novca u banci i blagajni te pozicije zaliha uslijed intenzivnije realizacije investicija.

Stanje novca u banci i blagajni iznosi 527,66 mil.kn i manje je za 21,1% (140,95 mil.kn) u odnosu na stanje

31.12.2017. godine. Od ukupnog stanja novca 69,03% odnosno 364,23 mil.kn odnosi se na oročena

bespovratna sredstva EU primljena za potrebe projekata financiranih iz Instrumenata za povezivanje

Europe (CEF- Connecting Europe Facility) za:

- radove na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica i izgradnju intermodalnog

kontejnerskog terminala Brajdica u iznosu 37,86 mil.kn i

- rekonstrukciju postojećeg i izgradnju II. kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci-

Koprivnica-Državna granica u iznosu 326,37 mil.kn.

Zalihe iznose 115,68 mil.kn i u odnosu na 31.12.2017. smanjene su za 17,7% (24,83 mil.kn). Zalihe bez

prometa u 2018. godini u iznosu 249,39 mil.kn bile su predmet preispitivanja s ciljem fer prikazivanja

njihove vrijednosti. Slijedom prosudbi o njihovoj iskoristivosti provedeno je vrijednosno usklađenje u

iznosu 8,06 mil.kn u korist računa dobiti i gubitka.

Kratkotrajna potraživanja iznose 216,69 mil.kn i manja su za 4,4% (9,92 mil.kn) u odnosu na 31.12.2017.,

prvenstveno zbog smanjenja potraživanja od poduzetnika unutar grupe za 9,0% (16,97 mil.kn).

• Potraživanja od kupaca iznose 188,57 mil.kn, od čega se na potraživanja od povezanih

poduzetnika odnosi 91,2%, a na potraživanja od ostalih kupaca 8,8%. Od ukupnih

potraživanja od kupaca 75,7% odnosi se na dospjela, odnosno 24,3% na nedospjela

potraživanja.

- Potraživanja od povezanih poduzetnika iznose 171,94 mil.kn i za 9% (16,97 mil.kn) su

manja u odnosu na 31.12.2017.. Od navedenih potraživanja 1,29 mil.kn su

potraživanja od ovisnih društava, a 170,65 mil.kn su potraživanja od ostalih

povezanih poduzetnika od čega su 81,6% (139,26 mil.kn) potraživanja od HŽ Carga.

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca kontinuirano se provodi tijekom čitave

kalendarske godine. U tijeku sastavljanja Godišnjeg financijskog izvješća za 2018.

godinu dodatno je preispitana izvjesnost naplate potraživanja od povezanih

društava, pa je slijedom toga donesena Odluka Uprave za ispravak vrijednosti

potraživanja u iznosu 96,14 mil.kn na teret računa dobiti i gubitka od čega se 94,21

mil.kn (98,0%) odnosi na ispravak vrijednosti potraživanja od HŽ Carga. Stoga,

ukupno vrijednosno usklađenje kratkotrajnih potraživanja od povezanih poduzetnika

za 2018. godinu iznose 112,7 mil.kn.

- Potraživanja od ostalih kupaca iznose 16,63 mil.kn i veća su za 19,9% (2,76 mil.kn) u

odnosu na 31.12.2017.godine. Za neizvjesna potraživanja u pogledu naplate izvršen

je ispravak vrijednosti potraživanja u iznosu 2,10 mil.kn na teret računa dobiti i

gubitka.

• Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika iznosi 6,78 mil.kn i za 9,8% (0,60

mil.kn) su veća u odnosu na 31.12.2017.godine

• Potraživanja od države i drugih institucija iznose 6,15 mil.kn i veća su za 40,8% (1,78

mil.kn) u odnosu na 31.12.2017. godinu po osnovi potraživanja za PDV i potraživanja iz

proračuna za EU projekte.

• Ostala potraživanja iznose 15,19 mil.kn i veća su za 14,3% (1,91 mil.kn) u odnosu na

31.12.2017..

Kratkotrajna financijska imovina iznosi 4,80 mil.kn i manja je za 22,2% (1,37 mil.kn). Najvećim dijelom

(97%) se odnosi na depozite za izvlaštenja zemljišta na prugama: Dugo Selo- Križevci, Zaprešić- Čakovec,

Gradec- Sveti Ivan Žabno, Plavno-Buzin, Dugo Selo-Novska, Križevci-Koprivnica-Državna granica,

Vinkovci-Vukovar i na Ličkoj pruzi.

PASIVA

Iznosi u mil.kn

Naziv pozicije 31.12.2017.

31.12.2017.

(prepravljeno)

Rebalans

31.12.2018.

31.12.2018. 2018./

2017. Iznos Udio

KAPITAL I REZERVE 9.620,28 8.703,23 10.779,10 8.482,42 65,4 97,5

REZERVIRANJA 139,34 139,34 90,70 192,92 1,5 138,5

DUGOROČNE OBVEZE 1.646,22 2.482,80 2.871,77 2.699,47 20,8 108,7

Obveze prema financijskim institucijama 707,55 707,55 1.491,90 785,14 6,0 111,0

Ostale obveze 15,25 15,25 15,00 9,36 0,1 61,4

Odgođeno plaćanje troškova i prihod

budućeg razdoblja 923,42 1.760,00 1.364,87 1.904,97 14,7 108,2

KRATKOROČNE OBVEZE 1.391,73 1.450,29 1.010,13 1.603,32 12,4 110,6

Obveze prema financijskim institucijama 239,47 234,77 150,00 228,50 1,8 97,3

Obveze prema dobavljačima 221,96 224,95 195,00 286,60 2,2 127,4

Ostale obveze 779,78 840,05 635,70 1.047,14 8,1 124,7

Odgođeno plaćanje troškova i prihod

budućeg razdoblja 150,52 150,52 29,43 41,08 0,3 27,3

UKUPNO PASIVA 12.797,57 12.775,66 14.751,70 12.978,13 100,0 101,6

Tablica 31: Prikaz pasive Društva

Kapital i rezerve Društva iznose 8.482,42 mil.kn i manje su za 2,5% (220,81 mil.kn) u odnosu na 31.12.2017.

godine.

• Temeljni kapital Društva iznosi 224,19 mil.kn.

• Kapitalne rezerve iznose 8,357,87 mil.kn, a odnose se na kapital Javnog dobra za imovinu Javnog

dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske u iznosu 8.354,80 mil.kn i na rezerve

Društva u iznosu 3,07 mil.kn.

• Gubitak poslovne godine iznosi (99,64) mil.kn i na temelju članka 21. Zakona o željeznici

preneseni gubici i razlika prihoda i rashoda ostvarena u poslovnoj godini nadoknađuje se na

teret javnog kapitala.

Rezerviranja iznose 192,92 mil.kn i veća su za 38,5% (53,58 mil.kn) u odnosu na 31.12.2017. godine. Najveći

dio rezerviranja (72,8%) odnosi se na troškove rezerviranja za sudske sporove 140,48 mil.kn, preostala

rezerviranja odnose se na troškove jubilarnih nagrada i redovnih otpremnina u iznosu 33,76 mil.kn te

troškova po osnovi poreznih obveza u iznosu 18,68 mil.kn.

Dugoročne obveze iznose 2.699,47 mil.kn što je za 8,7% (216,67 mil.kn) više u odnosu na 31.12.2017.

godine, a uključuju sljedeće obveze:

• Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama iznose 785,14 mil.kn i veće

su za 11% (77,59 mil.kn) u odnosu na 31.12.2017. godine. Kratkoročne obveze prema bankama i

drugim financijskim institucijama iznose 228,50 mil.kn i odnose se na tekuće dospijeće

dugoročnih kredita.

Iznosi u mil.kn

Obveze prema financijskim institucijama 31.12.

zaduženje

Otplate

Tečajne

razlike

Tekuće

dospijeće

31.12.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) 151,20 -14,18 -2,06 -15,03 119,93

Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) 187,25 22,25 -24,50 -2,43 -31,45 151,12

PBZ-Istarska -OTP 67,84 -32,92 -1,84 -33,08 0,00

Erste-Splitska -OTP 473,12 -148,28 -10,43 -148,94 165,47

Erste-Zagrebačka banka-PBZ, HBOR, Splitska

banka i Hrvatska poštanska banka 67,62 281,44 -0,44 348,62

UKUPNO 947,03 303,69 -219,88 -17,20 -228,50 785,14

Tablica 32: Stanje obveza prema financijskim institucijama na dan 31.12.2018.

• Ostale dugoročne obveze odnose se na dugoročne kredite radnicima za otkup stanova HŽ i

iznose 9,36 mil.kn što je za 38,6% (5,89 mil.kn) manje u odnosu na 31.12.2017. godine. Na temelju

Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo vrijednost prodanih stanova

reklasificirani su s pozicije imovine i kapitala HŽ-a na potraživanja od radnika uz istovremeno

stvorenu obvezu prema prodavatelju stana.

Kratkoročne obveze iznose 1.603,32 mil.kn što je za 10,6% (153,03 mil.kn) više u odnosu na 31.12.2017., a

uključuju sljedeće obveze:

• Kratkoročne obveze prema bankama i financijskim institucijama iznose 228,50 mil.kn i manje

su za 2,7% (6,27 mil.kn) u odnosu na 31.12.2017. godine, a odnose se na tekuće dospijeće

dugoročnih kredita.

• Obveze prema dobavljačima iznose 286,60 mil.kn, što je više za 27,4% (61,65 mil.kn) u

odnosu na 31.12.2017. godine.

- Obveze prema poduzetnicima unutar grupe veće su za 61,1% (46,75 mil.kn) i iznose

123,32 mil.kn, a čine ih obveze prema ovisnim društvima i pridruženom društvu

(72,5%), obveze prema društvima željezničke djelatnosti (5,2%) i obveze prema

ostalim društvima u većinskom vlasništvu države (22,3%). Od ukupnih obveza prema

poduzetnicima unutar grupe 95,4% (117,69 mil.kn) su nedospjele obveze.

- Obveze prema ostalim dobavljačima iznose 163,28 mil.kn i više su za 10,0% (14,90

mil.kn) u odnosu na 31.12.2017. godine. Nedospjele obveze iznose 144,05 mil.kn

odnosno 88,2%.

• Ostale obveze iznose 1.047,14 mil.kn i veće su u odnosu na stanje 31.12.2017. godine za 24,7%

(207,09 mil.kn). Navedeno povećanje najvećim dijelom je rezultat povećanja obveza prema

Ministarstvu financija temeljem obveze za kamate i glavnicu po kreditnim obvezama HŽI koje

je platilo Ministarstvo financija. Ostale obveze obuhvaćaju:

- Obveze za zajmove, depozite i slično ................................ 194,05 mil.kn

- Obveze za primljene predujmove ............................................ 3,29 mil.kn

- Obveze prema zaposlenicima ................................................ 30,39 mil.kn

- Obveze za poreze, doprinose i slična davanja .................... 21,04 mil.kn

- Ostale kratkoročne obveze ....................................................798,37 mil.kn

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja iznose 1.946,05 mil.kn od čega su 97,9%

(1,904,97 mil.kn) dugoročni, a 2,1% (41,08 mil.kn) kratkoročni. Odgođeno plaćanje troškova i prihod

budućeg razdoblja uglavnom se odnose na državne i EU potpore vezane za modernizaciju željeznica,

obračunate obveze za prodane stanove te bespovratna sredstva za projekte financirane iz Instrumenata

za povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facility).

6.3. FINANCIJSKI POKAZATELJI

Pokazatelji poslovanja 2017. 2017.

(prepravljeno)

Rebalans

plana 2018. 2018.

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,75 0,72 1,36 0,54

Koeficijent financijske stabilnosti 1,04 1,05 0,98 1,08

Stupanj zaduženosti 0,24 0,31 0,26 0,33

Ostvarena produktivnost po zaposlenom (u tis.kn) 256 252 261 255

Koeficijent obrtaja ukupne imovine 0,10 0,10 0,09 0,09

Tablica 33: Pokazatelji poslovanja HŽI

Koeficijent tekuće likvidnosti pokazuje sposobnost Društva pravovremenog podmirenja kratkoročnih

obveza. U odnosu na 2017. godinu koeficijent tekuće likvidnosti je smanjen za 24,7%. Ostvareni koeficijent

je refleksija povećanih kratkoročnih obveza uz istovremeno smanjenje kratkotrajne imovine. Povećane su

obveze prema dobavljačima i prema Ministarstvu financija za doznačena sredstva namijenjena za otplatu

kamata i glavnicu po kreditnim obvezama Društva za kredite kojima se financiraju investicije u željezničku

infrastrukturu.

Kratkotrajna imovina je najvećim dijelom smanjena na poziciji novca u banci i blagajni za 21,1% odnosno

za 140,95 mil.kn, što je primarno rezultat plaćanja obveza prema dobavljačima velikih infrastrukturnih

projekata osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture za koja su sredstva doznačena u ranijim

godinama.

S obzirom da Društvo za financiranje investicija ne stvara obveze za koje nema osigurane izvore

financiranja i da sve obveze podmiruje u dospijeću, koeficijent tekuće likvidnosti ne interpretiramo kao

rizik u kontekstu sigurnosti poslovanja.

Koeficijent financijske stabilnosti izražava dugoročnu mogućnost financiranja društva bez većih poteškoća

i u 2018. godini iznosi 1,08 što je povećanje u odnosu na 2017. godinu za 3,3%.

Poželjno je da je vrijednost koeficijenta manja od 1, tj. da se iz dugoročnih izvora financira i dio

kratkotrajne imovine. Za HŽI ovaj pokazatelj ne predstavlja rizik s obzirom na činjenicu da imovina i

kapital Društva uključuje i imovinu i kapital javnog dobra, te da je HŽI društvo s velikim ulaganjima u

dugotrajnu imovinu iz osiguranih izvora financiranja.

Stupanj zaduženosti mjeren odnosom ukupnih obveza i ukupne imovine iznosi 0,33 i za 0,02 je viši u

odnosu na 2017. godinu. S obzirom da je veličina pokazatelja manja od 0,5 ne predstavlja rizik za

financijsku stabilnost. Društvo može u narednom razdoblju koristiti tuđe izvore za financiranje imovine.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine, kao pokazatelj aktivnosti pokazuje koliko se puta u jednoj godini

imovina pretvori u prihode. S obzirom na djelatnost Društva i činjenicu da je HŽI društvo s velikim

ulaganjima u dugotrajnu imovinu, a uzimajući u obzir i poslovni model HŽI, pokazatelj smatramo

zadovoljavajućim.

6.4. NOVČANI TIJEK Iznosi u tisućama kn

Naziv pozicije 2017. 2018.

Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti

Gubitak prije oporezivanja 2.964 -99.637

Usklađenja 105.670 183.688

Amortizacija 42.092 36.130

Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine -56 0

Prihodi od kamata i dividendi -2.449 -4.026

Vrijednosna usklađenja 42.094 117.923

Prihodi od državnih potpora -34.426 -34.425

Rashodi od kamata 6.780 5.354

Rezerviranja 52.109 59.458

Tečajne razlike (nerealizirane) -474 3.274

Povećanje ili smanjenje novčanih tokova prije promjena u radnom

kapitalu 108.634 84.051

Promjene u radnom kapitalu 435.418 62.518

Povećanje ili smanjenje kratkoročnih obveza 465.009 134.139

Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja -33.240 -96.454

Povećanje ili smanjenje zaliha 3.649 24.833

Ostala povećanja ili smanjenja radnog kapitala 0 0

Novac iz poslovanja 544.052 146.569

Novčani izdaci za kamate -6.780 -5.354

NETO NOVČANI TOKOVI OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 537.272 141.215

Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti

Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine 56 0

Novčani primici od prodaje financijskih instrumenata 0 0

Novčani primici od kamata 1.722 4.019

Novčani primici od dividendi 6 7

Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 0 1.374

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 1.784 5.400

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne

imovine -347.942 -583.175

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti -347.942 -583.175

NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI -346.158 -577.775

Novčani primici od glavnice kredita, poz. i drugih posudbi 0 303.697

Naziv pozicije 2017. 2018.

Ostali novčani primici od financijskih aktivnosti 7.050 6.103

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 7.050 309.800

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih

posudbi i dužničkih financijskih instrumenata -12.236 -14.188

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti -12.236 -14.188

NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -5.186 295.612

NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANIH TOKOVA 185.928 -140.948

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 482.680 668.608

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 668.608 527.660

Tablica 34: Tijek novca

7. PRILOG 1. REBALANS PLANA I REALIZACIJA INVESTICIJA PO POZICIJAMA

PLANA ZA 2018. GODINU

Rebalans

plana Ostvarenje

Ostvarenje/

Rebalans

SVEUKUPNO OBNOVA, MODERNIZACIJA I IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 1 .1 48.235 739.21 5 64,4

1 . Program obnove i modernizacije pruga za međunarodni promet 306.030 301 .753 98,6

1 .1 . Obnova pruga na koridoru RH2 (Mediteranski koridor ‐ bivši ogranak V.b.) 1 86.578 96.278 51 ,6

1 .1 .1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 98.622 77.458 78,5

1 .1 .1 .1 . Pružne građevine 57.522 36.327 63,2

1 .1 .1 .1 .4. Zamjena mosta Vrbovsko km 554+623, pruga Zagreb Gk - Rijeka 4.849

1 .1 .1 .1 .6. Zamjena mosta Kloštar km 550+630, pruga Zagreb Gk ‐ Rijeka 7.825 7.223 92,3

1 .1 .1 .1 .7. Zamjena mosta Ljubošina km 542+931 , pruga Zagreb Gk ‐ Rijeka 5.425 5.942 1 09,5

1 .1 .1 .1 .1 2. Sanacija usjeka na pruzi Rijeka‐Šapjane‐ DG 6.490

1 .1 .1 .1 .1 3. Sanacija usjeka na pruzi Zagreb GK - Rijeka 23.943 21 .000 87,7

1 .1 .1 .1 .38. Obnova pružnih građevina na koridoru RH2 8.990 2.1 62 24,0

1 .1 .1 .3. Obnova i sanacija pruga - Dionice 41 .1 00 41 .1 31 1 00,1

1 .1 .1 .3.1 1 . Obnova dionice Ogulin - (Moravice) (29,4 km), pruga Zagreb Gk - Rijeka 41 .1 00 41 .1 31 1 00,1

1 .1 .2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 1 2.420 4.591 37,0

1 .1 .2.5.

Obnova kontaktne mreže u kolodvorima Duga Resa, Zvečaj, Generalski Stol, Gornje Dubrave, Oštarije,

Ogulin i Gomirje, pruga Zagreb Gk - Rijeka 7.920 8 0,1

1 .1 .2.6. Kompenzacija jalove energije EVP Oštarije i Mrzlo Polje, pruga Zagreb Gk ‐ Rijeka 4.500 4.583 1 01 ,8

1 .1 .3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 7.500 1 .426 1 9,0

1 .1 .3.1 . Signalno ‐ sigurnosni uređaji 7.500 1 .426 1 9,0

1 .1 .3.1 .2. Zamjena sustava grijanja skretnica i ugradnja električnih grijača na prugama koridora RH2 7.500 1 .426 1 9,0

1 .1 .4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 68.036 1 2.803 1 8,8

1 .1 .4.1 . Kolodvori 68.036 1 2.803 1 8,8

1 .1 .4.1 .1 . Rekonstrukcija kolodvora Rijeka Brajdica 43.432 1 2.441 28,6

1 .1 .4.1 .3. Rekonstrukcija teretnog dijela kolodvora Rijeka 24.604 362 1 ,5

1 .2. Obnova pruga na prometnom pravcu Oštarije/Ogulin ‐ Knin ‐ Split/Zadar/Šibenik 6.888 62.1 34 902,1

1 .2.1 Građevinski infrastrukturni podsustav 5.253 20.461 389,5

1 .2.1 .1 . Pružne građevine 2.000

1 .2.1 .1 .1 8. Obnova tunela Rudopolje 1 .000

1 .2.1 .1 .1 9. Obnova tunela Plavča Draga 1 .000

1 .2.1 .2. Obnova i sanacija pruga - Dionice 3.253 20.461 629,0

1 .2.1 .2.2. Modernizacija i obnova pruge Oštarije ‐ Knin ‐ Split 2.290 1 5.452 674,8

1 .2.1 .2.4. Rekonstrukcije i obnova kolodvora na pruzi Oštarije ‐ Knin ‐ Split 963 5.009 520,1

1 .2.3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 1 .635 41 .673 2.548,8

1 .2.3.1 . Signalno ‐ sigurnosni uređaji 1 .635 41 .673 2.548,8

1 .2.3.1 .1 . Modernizacija i obnova SS uređaja pruge Oštarije ‐ Knin ‐ Split 1 .635 41 .673 2.548,8

1 .3. Modernizacija pruga na koridoru RH3 (bivši ogranak V.c) 8.200 207 2,5

1 .3.3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 200 207 1 03,5

1 .3.3.1 . Telekomunikacijski uređaji 200 207 1 03,5

1 .3.3.1 .1 . Pružni TK kabel i optički kabel s infrastrukturom na dionici pruge Beli Manastir ‐ Osijek 200 207 1 03,5

1 .3.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 8.000

1 .3.4.1 . Kolodvori 8.000

1 .3.4.1 .2. Modernizacija željezničkog teretnog kolodvora Ploče 3.000

1 .3.4.1 .3. Obnova kolodvorskih kolosijeka u kolodvoru Ploče 5.000

1 .4. Obnova pruga na koridoru RH1 (bivši X. koridor) 55.730 24.357 43,7

1 .4.1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 26.730 31 9 1 ,2

1 .4.1 .1 . Pružne građevine 7.680 31 9 4,2

1 .4.1 .1 .1 2. Izgradnja novog propusta u km 222+836, pruga M1 05 Novska - Tovarnik - DG 429 90 21 ,0

1 .4.1 .1 .1 3. Izgradnja novog mosta KANAL u km 259+81 9, pruga Novska - Tovarnik - DG 2.700

1 .4.1 .1 .1 5. Izgradnja novih propusta u km 234+761 , 255+21 0, 305+494, 276+41 8, pruga Novska - Tovarnik - DG 1 .551 229 1 4,8

1 .4.1 .1 .1 8. Uklanjanje postojećeg mosta u km 273+1 72, pruga Novska ‐ Tovarnik ‐ DG 3.000

Pozicija plana PROGRAMI I PROJEKTI ZA ŽELJEZNIČKU INFRASTRUKTURU

201 8.

Rebalans

plana Ostvarenje

Ostvarenje/

Rebalans

1 .4.1 .3. Obnova i sanacija pruga - Dionice 1 9.050

1 .4.1 .3.9.

Obnova dionice Savski Marof‐Zaprešić‐Zagreb Gk dk i lk (2x21 ,3 km), pruga DG‐Savski Marof‐Zagreb

Gk 1 8.550

1 .4.1 .3.1 3. Obnova dionica pruga na koridoru RH 1 500

1 .4.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 26.000 23.974 92,2

1 .4.2.1 . Obnova nosivih konstrukcija kontaktne mreže na prugama koridora RH1 4.1 50 1 4.450 348,2

1 .4.2.2.

Obnova voznog voda i opreme za sekcioniranje i rastavljanje kontaktne mreže na prugama koridora

RH1 1 0.1 50 5.060 49,9

1 .4.2.5. Rekonstrukcija PSN2 25 kV Žitnjak, Ivankovo, Sibinj, pruge Sesvete ‐ Sava i Novska ‐ Tovarnik ‐ DG 8.000 4.463 55,8

1 .4.2.7. Obnova dalekovoda 1 1 0kV EVP N. Kapela - TS Slavonski Brod (II vod), pruga Novska - Tovarnik - DG 1 .700 1 0,1

1 .4.2.9. Modernizacija CDU Vinkovci i CDU Zagreb 2.000

1 .4.3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 3.000 64 2,1

1 .4.3.1 . Signalno ‐ sigurnosni uređaji 3.000 64 2,1

1 .4.3.1 .5. Zamjena sustava napajanja na pruzi Dugo Selo - Novska 3.000 64 2,1

1 .5. Obnova ostalih pruga za međunarodni promet 48.634 1 1 8.777 244,2

1 .5.1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 1 9.1 34 1 05.1 47 549,5

1 .5.1 .1 . Pružne građevine 4.1 50 2.971 71 ,6

1 .5.1 .1 .2. Zamjena mosta Gradusa u km 353+932, pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska 500 1 .91 3 382,6

1 .5.1 .1 .6. Obnova pružnih građevina ostalih međunarodnih pruga 3.650 1 .058 29,0

1 .5.1 .3. Obnova i sanacija pruga - Dionice 1 4.984 1 02.1 76 681 ,9

1 .5.1 .3.1 . Obnova dionice (Greda) - Sunja (30,8 km), pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska 9.984 1 02.1 76 1 .023,4

1 .5.1 .3.3. Obnova ostalih međunarodnih pruga 5.000

1 .5.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 1 2.500 9.1 74 73,4

1 .5.2.1 .

Rekonstrukcija elektrovučne podstanice EVP 1 1 0/25 kV Mraclin i spojnog voda 25 kV, pruga Zagreb Gk

- Sisak - Novska 1 2.500 9.1 74 73,4

1 .5.3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 2.500

1 .5.3.1 . Signalno ‐ sigurnosni uređaji 2.500

1 .5.3.1 .1 . Zamjena sustava napajanja na dionici Zagreb Gk - Sisak Caprag, pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska 2.500

1 .5.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 1 4.500 4.456 30,7

1 .5.4.1 . Kolodvori 1 4.000 3.977 28,4

1 .5.4.1 .1 . Rekonstrukcija kolodvora Sisak, pruga Zagreb Gk - Sisak - Novska 1 4.000 3.977 28,4

1 .5.4.2. Željezničke pruge 500 479 95,8

1 .5.4.2.1 . Modernizacija, obnova i elektrifikacija pruge Vinkovci - Vukovar (1 8,5 km) 500 479 95,8

2. Program obnove i modernizacije pruga za regionalni promet 92.380 34.885 37,8

2.1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 6.730 209 3,1

2.1 .1 . Pružne građevine 6.730 209 3,1

2.1 .1 .9. Sanacija stupova mosta "Drava" u km 90+790, pruga Zaprešić ‐ Čakovec 2.900

2.1 .1 .1 6. Izgradnja novog propusta u km 60+623, pruga Zaprešić‐Čakovec 81 0 209 25,8

2.1 .1 .21 . Sanacija mosta "Inundacija" u km 90+289, pruga Zaprešić‐Čakovec 800

2.1 .1 .40. Izgradnja pješačkog nathodnika u kolodvoru Zabok 2.220

2.3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 650 1 43 22,0

2.3.1 . Signalno ‐ sigurnosni uređaji 650 1 43 22,0

2.3.1 .1 . Osiguranje kolodvora Đurđevac,Virje i međukolodvorske ovisnosti, pruga Varaždin ‐ Dalj 650 1 43 22,0

2.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 85.000 34.533 40,6

2.4.2. Željezničke pruge 85.000 34.533 40,6

2.4.2.1 . Modernizacija, obnova i elektrifikacija dionice Zaprešić ‐ Zabok (23,8 km), pruga Zaprešić ‐ Čakovec 85.000 34.533 40,6

3. Program obnove i modernizacije pruga za lokalni promet 2.1 00 1 .1 03 52,5

3.1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 2.1 00 1 .1 03 52,5

3.1 .1 . Pružne građevine 2.1 00 1 .1 03 52,5

3.1 .1 .1 .1 . Izgradnja potpornih zidova u usjeku u km 2+900 do 3+1 50, pruga Nova Kapela ‐ Našice 700 29 4,1

3.1 .1 .1 .2. Izrada novog propusta u km 27+71 0, pruga Varaždin ‐ Golubovec 1 .400 1 .074 76,7

4. Program obnove i modernizacije željezničkog čvorišta Zagreb 23.020 26.271 1 1 4,1

4.1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 23.020 26.271 1 1 4,1

4.1 .1 . Pružne građevine 5.000 959 1 9,2

4.1 .1 .6. Rekonstrukcija pružnih građevina 5.000 959 1 9,2

4.1 .2. Obnova i sanacija pruga - Dionice 1 8.020 25.31 2 1 40,5

4.1 .2.6. Obnova pruga u čvoru Zagreb 1 8.020 25.31 2 1 40,5

201 8.

Rebalans

plana Ostvarenje

Ostvarenje/

Rebalans

5. Program aktivnosti u funkciji infrastrukture i prometa na mreži kao cjeline 1 66.498 1 1 2.226 67,4

5.1 . Informatika 29.000 3.639 1 2,5

5.1 .1 . Osobna računala, štampači i ostala informatička oprema 2.872 225 7,8

5.1 .2. Nabava razvojnih alata i gotovih aplikacija 928 461 49,7

5.1 .4. Uvođenje IT sustava upravljanja resursima poduzeća 1 .000 59 5,9

5.1 .9. Izgradnja mrežne infrastrukture 2.000

5.1 .1 3. Upravljanje resursima i imovinom tvrtke (ASSET management) 1 6.200 2.562 1 5,8

5.1 .1 5. Upravljanje projektima 200 1 6 8,0

5.1 .23. Sigurnost IP mreže 500 1 87 37,4

5.1 .24. BI 30

5.1 .26. Informacijski sustav za upravljanje energetskom učinkovitošću 1 .520

5.1 .28. Zamjena optičkog kabla 3.000

5.1 .29. Uvođenje opće uredbe o zaštiti podataka ‐ GDPR 750 1 29 1 7,2

5.2. Željezničko‐cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge 33.500 9.740 29,1

5.2.1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 9.000 2.699 30,0

5.2.1 .1 . Pružne građevine 9.000 2.699 30,0

5.2.1 .1 .1 . Rekonstrukcija ŽCP‐a sintetičkim popođenjem 3.000 945 31 ,5

5.2.1 .1 .2. Osiguravanje trokuta preglednosti, svođenje i ukidanje ŽCP‐a 6.000 1 .754 29,2

5.2.3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 24.500 7.041 28,7

5.2.3.1 . Signalno ‐ sigurnosni uređaji 24.500 7.041 28,7

5.2.3.1 .1 . Osiguravanje ŽCP‐a uređajima 20.800 5.694 27,4

5.2.3.1 .2. Zamjena magnetskih kontakata 1 00

5.2.3.1 .3. Nabava motaka polubranika i branika za ŽCP 1 .500 444 29,6

5.2.3.1 .5. Zamjena cestovnih svjetlosnih signala 2.1 00 903 43,0

5.3. Zaštita okoliša 2.730 1 .577 57,8

5.3.8. Sanacija odvodnje otpadnih voda Zagreb RK 2.730 1 .577 57,8

5.4. Unapređenje tehnologije i poboljšanje uvjeta rada 29.220 26.801 91 ,7

5.4.1 . Građevinski infrastrukturni podsustav 8.675 1 .1 77 1 3,6

5.4.1 .2. Zamjena skretnica (Solin, Knin) 2.700

5.4.1 .4. Ostalo 5.975 1 .1 77 1 9,7

5.4.1 .4.6. Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih stajališta na željezničkim prugama 2.025

5.4.1 .4.7. Inspekcijski nalazi UGIP 500 20 4,0

5.4.1 .4.8. Uređene površine 1 .000 1 .1 55 1 1 5,5

5.4.1 .4.1 2.

Nabava mjernih instrumenata, raznog alata, pomoćnih strojeva za potrebe građevinskog

infrastrukturnog podsustava 1 .650 2 0,1

5.4.1 .4.1 3. Izgradnja nadstrešnica 500

5.4.1 .4.1 5. Podizne platforme 300

5.4.2. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav 2.700 1 5 0,6

5.4.2.2. Preseljenje elektroenergetskih priključaka kolodvora i stajališta 50

5.4.2.1 0. Rekonstrukciju energetike i vanjske rasvjete na Zagreb Glavnom kolodvoru 1 .1 50

5.4.2.1 1 .

Rekonstrukcija i izgradnja energetike i vanjske rasvjete na kolodvorima ''Cerje Tužno i Lepoglava'',

pruga Varaždin – Ivanec – Golubovec i kolodvora "Mala Subotica" pruga Čakovec‐ Kotoriba ‐ DG 1 .000

5.4.2.1 3.

Nabava mjernih instrumenata, raznog alata, pomoćnih strojeva za potrebe elektroenergetskog

podsustava 500 1 5 3,0

5.4.3. Prometno‐upravljački i signalno‐sigurnosni infrastrukturni podsustav 1 5.345 23.883 1 55,6

5.4.3.1 . Signalno ‐ sigurnosni uređaji 9.545 23.1 94 243,0

5.4.3.1 .1 . Napojni uređaji 1 .500

5.4.3.1 .2. Zamjena elektropostavnih sprava hidrauličnim 1 .000

5.4.3.1 .5. Obnova relejnih kolodvorskih i APB uređaja 2.050 22.504 1 .097,8

5.4.3.1 .7. Zamjena glavnih signala 1 .495 240 1 6,1

5.4.3.1 .8. Zamjena napajanja rasvjete likovnih signala i predsignala solarnim čelijama 500 450 90,0

5.4.3.1 .9. Pričuvna oprema za SS uređaje 3.000

5.4.3.2. Telekomunikacijski uređaji 3.450 689 20,0

5.4.3.2.1 . Ugradnja registrofona na prugama HŽ‐a 450

5.4.3.2.6. Zamjena TK pulteva 2.000

5.4.3.2.7. Zamjena RD stanica 1 .000

5.4.3.2.1 0. Zamjena TK zračnih linija sa zračnim TK kabelom 689

5.4.3.3. Ostalo 2.350

5.4.3.3.1 . Inspekcijski nalazi elektroenergetskog infrastrukturnog podsustava 1 .900

5.4.3.3.2. Nabava digitalnih alkoskopova 450

201 8.

Rebalans

plana Ostvarenje

Ostvarenje/

Rebalans

5.4.4. Modernizacija, rekonstrukcija i elektrifikacija pruga i kolodvora 2.500 1 .726 69,0

5.4.4.1 . Kolodvori 2.500 1 .726 69,0

5.4.4.1 .1 . Kolodvori -prilagodba za Schengen 2.500 1 .726 69,0

5.7. Zgrade i strojarski objekti 1 6.684 2.800 1 6,8

5.7.1 . Rekonstrukcija, sanacija i uređenje zgrada 9.570 887 9,3

5.7.1 .1 8. Sanacija pročelja i krova prijemne zgrade Sl. Brod 1 .000

5.7.1 .20. Rekonstrukcija kolodvorske zgrade Rijeka 2.000

5.7.1 .26. Rekonstrukcija kolodvorske zgrade Osijek 1 .000

5.7.1 .33. Unutrašnje uređenje kolodvorske zgrade Zagreb ZK 1 .000

5.7.1 .35. Sanacija kolodvorske zgrade i uređenje okoliša Otok 1 .200

5.7.1 .37.

Sanacija krovišta i izvođenje novog sustava zaštite od djelovanja munje stambene zgrade Obale

Trnskog 330

5.7.1 .40. Uređenje kolodvorske zgrade Botovo 900

5.7.1 .42. Uređenje kolodvorskih zgrada 1 .000

5.7.1 .43. Dobava i ugradnja obavijesnih ploča za kolodvorske zgrade 600

5.7.1 .44. Stambeno - poslovna zgrada Koprivnica 540 540 1 00,0

5.7.1 .45. Uređenje kolodvorske zgrade Sesvete 347

5.7.2. Poboljšanje uvjeta rada 5.364 639 1 1 ,9

5.7.2.1 . Inspekcijski nalazi zgrade i strojarski objekti 500

5.7.2.2. Grijanje i klimatizacija 4.31 4 255 5,9

5.7.2.2.1 . Klima uređaji zgrade Direkcije HŽ 3.000

5.7.2.2.2. Rješenje grijanja u kolodvorima 1 .000 21 1 21 ,1

5.7.2.2.3. Klimatizacijski uređaji 31 4 44 1 4,0

5.7.2.3. Uredski namještaj 550 384 69,8

5.7.3. Priključak na vodovodnu, kanalizacijsku, plinsku i elektroenergetsku mrežu 330 37 1 1 ,2

5.7.4. Energetsko certificiranje objekata 1 .420 1 .237 87,1

5.8. Mehanizacija, sredstva i oprema za održavanje, obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture 36.804 50.729 1 37,8

5.8.1 . Željeznička vozila za posebne namjene 1 1 .400 31 .491 276,2

5.8.2. Vagoni i sitna mehanizacija 1 85

5.8.3. Modernizacija željezničkih vozila za posebne namjene 24.472 1 8.1 1 9 74,0

5.8.4. Cestovna vozila 932 934 1 00,2

5.9. Studijska, investicijska i tehnička dokumentacija 1 8.560 1 6.940 91 ,3

UKUPNO PROGRAMI OBNOVE I MODERNIZACIJE 1 - 5: 590.028 476.238 80,7

6. IZGRADNJA NOVIH PRUGA I KOLOSIJEKA 558.207 262.977 47,1

6.2. Izgradnja pruge Gradec ‐ Sveti Ivan Žabno 25.000 1 4.893 59,6

Rekonstrukcija i Izgradnja drugog kolosijeka Dugo Selo - Botovo te rekonstrukcija i izgradnja drugog

kolosijeka, odnosno izgradnja nove dvokolosiječne pruge na dijelovima dionice Hrvatski Leskovac ‐

Krasica 41 9.600 202.992 48,4

6.4.1 .

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo ‐ Križevci, pruga DG ‐

Botovo - Dugo Selo 41 9.600 202.992 48,4

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, pruga Zagreb Gk - Rijeka 20.000 239 1 ,2

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka odnosno nove dvokolosiječne pruge na

dijelovima željezničke pruge Dugo Selo ‐ Novska (82 km) 1 5.460 6.1 56 39,8

Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci ‐ Koprivnica ‐ DG, pruga DG

- Botovo - Dugo Selo 60.21 2 38.225 63,5

6.1 0.

Izgradnja drugog kolosijeka, modernizacija i obnova na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani,

pruge Zagreb Gk - Rijeka 1 6.081 472 2,9

6.1 1 .

Modernizacija i obnova željezničke pruge M202 Zagreb Glavni kolodvor ‐ Rijeka, dionica Oštarije ‐

Škrljevo 1 94

6.1 2. Povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije Središnje Hrvatske ‐ Lepoglavska spojnica 1 .660

201 8.

8. POPIS TABLICA, GRAFIKONA, KARATA I SHEMA

Popis tablica:

Tablica 1: Prikaz rizika prema organizacijskim jedinicama i izloženosti riziku .......................................... 18

Tablica 2: Pregled strateških rizika HŽI prema organizacijskim jedinicama .............................................. 19

Tablica 3: Iscrpljena voda te vrste, količine i ispusti otpadnih voda iz kolodvora u 2018. .................... 28

Tablica 4: Vrste i količine otpada ......................................................................................................................... 28

Tablica 5: Emisije u zrak Izvor: Odjel zaštite okoliša i zaštite od požara .................................................. 29

Tablica 6. Potrošnja energije u nekretninama .................................................................................................. 30

Tablica 7: Ostvareni obujam rada-naturalni pokazatelji ................................................................................ 42

Tablica 8: Popis željezničko-cestovnih prijelaza puštenih u rad tijekom 2018. godine ......................... 43

Tablica 9: Prihodi od pružanja željezničkih usluga ......................................................................................... 52

Tablica 10: Pregled građevinskih duljina svih pruga mreže HŽI u 2018. ................................................... 54

Tablica 11: Pregled duljine mreže HŽI s obzirom na najveće dopuštene brzine vlakova u km .......... 55

Tablica 12: Vozne brzine ......................................................................................................................................... 55

Tablica 13: Pruge odnosno dionice na kojima je obustavljen promet u voznom redu 2017./2018. .. 56

Tablica 14: Aktivnosti održavanja u građevinskom infrastrukturnom podsustavu ................................. 57

Tablica 15: Broj vozila u HŽI na dan 31.12.2018. ............................................................................................... 63

Tablica 16: Struktura vlasništva cestovnih vozila u HŽI na 31.12.2018. ........................................................ 63

Tablica 17: Starosna struktura cestovnih vozila u vlasništvu HŽI na dan 31.12.2018. godine ............... 64

Tablica 18: Broj kontrolnih pregleda i izvanrednih popravaka u 2018. ...................................................... 65

Tablica 19: Izvori financiranja investicija u razdoblju 2017.-2018. ................................................................ 82

Tablica 20: Programi i projekti u 2018. ............................................................................................................... 83

Tablica 21: Prikaz fluktuacije radnika ................................................................................................................... 85

Tablica 22: Starosna i obrazovna struktura radnika u 2018. godini ............................................................ 85

Tablica 23: Struktura radnika prema spolu u 2018. godini ............................................................................ 87

Tablica 24: Prihodi od usluga informatike u razdoblju 2014.-2018. ............................................................ 93

Tablica 25: Prihodi ostvareni upravljanjem nekretnina .................................................................................. 96

Tablica 26: Rezultat razdoblja ............................................................................................................................... 98

Tablica 27: Ukupni prihodi ..................................................................................................................................... 99

Tablica 28: Sredstva Državnog proračuna ....................................................................................................... 101

Tablica 29: Ukupni rashodi ................................................................................................................................... 103

Tablica 30: Prikaz aktive Društva ........................................................................................................................ 105

Tablica 31: Prikaz pasive Društva .........................................................................................................................107

Tablica 32: Stanje obveza prema financijskim institucijama na dan 31.12.2018. .................................... 108

Tablica 33: Pokazatelji poslovanja HŽI ............................................................................................................. 109

Tablica 34: Tijek novca ............................................................................................................................................ 111

Popis grafikona:

Grafikon 1: Djelatnost Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. ................................................................................... 6

Grafikon 2: Društva u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. .................................................................................7

Grafikon 3: Naturalna produktivnost-vlak km po radniku ............................................................................. 44

Grafikon 4: Promet na željezničkim prugama od značaja za međunarodni, regionalni i lokalni

promet-vlak kilometri .............................................................................................................................................. 45

promet-brutotonski kilometri ................................................................................................................................ 46

promet-vlkm putničkih vlakova ............................................................................................................................ 47

promet-brutotonski kilometri putničkih vlakova .............................................................................................. 47

Grafikon 8: Teretni prijevoznici (prema udjelu u vlak kilometrima) u 2018. godini ................................ 48

Grafikon 9. Ostvareni brutotonski km teretnog prijevoza po prijevoznicima i udio u ukupnom

teretnom prijevozu ................................................................................................................................................... 49

Grafikon 10: Željezničko-cestovni prijelazi .......................................................................................................... 61

Grafikon 11: Pješački prijelazi (osiguranje) ........................................................................................................... 61

Grafikon 12: Starosna struktura željezničkih vozila za posebne namjene na dan 31.12.2018. ............. 64

Grafikon 13: Starosna struktura radnika u 2018. godini .................................................................................. 86

Grafikon 14: Obrazovna struktura radnika u 2018. godini ........................................................................... 86

Grafikon 15. Ostvareni prihod od minimalnog pristupnog paketa po prijevoznicima u željezničkom

prometu .................................................................................................................................................................... 100

Popis karata:

Karta 1. Pregled pruga u RH .....................................................................................................................................7

Karta 2: Pregled EU projekata ............................................................................................................................... 69

Popis shema:

Shema 1: Organizacijska struktura. u 2018. godini ........................................................................................... 12

Shema 2. Organizacijska struktura u 2019. godini ........................................................................................... 13

9. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA ZA

2018. GODINU

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb

Godišnji financijski izvještaji i

Izvješće neovisnog revizora

za 2018. godinu

SADRŽAJ

Stranica

Odgovornost za godišnje financijske izvještaje 1

Izvješće neovisnog revizora 2 - 7

Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 8

Izvještaj o financijskom položaju / Bilanca 9-10

Izvještaj o promjenama kapitala 11

Izvještaj o novčanim tokovima 12

Bilješke uz financijske izvještaje 13-91

ODGOVORNOST ZA GODIŠNJIE fiN'ANCUSKIE iZVJIEŠTAJE

Uprava društva HŽ INFRASTRUKTURAd.o.o., Zagreb, Mihaoovićeva H, ("Društvo") je dužnaosigurati da godišnji financijski izvještaji Društva z.a 2018. godinu budu sastavljeni, u skladu saZakonom o računovodstvu (NN 78/15., 134/15 i 120/16 i 116/18) i' Međunarodnim standardimafinancijskog izvještavanja, tako da pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog stanja,rezultata poslovanja, promjena kapitala i novčanih tokova Društva za to razdoblje.

Na temelju provedenih istraživanja, Uprava Društva opravdano očekuje da Društvo imaodgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Sukladno tomu, UpravaDruštva Je izradila godišnje financijske izvještaje pod pretpostavkom neograničenosti vremenaposlovanja Društva.

Pri izradi godišnjih financijskih izvještaja Uprava Društva je odgovorna za:

• odabir i potom dosljednu primjenu odgovarajući Ih računovodstvenih politika u skladu savažećim standardima financijskog izvještavanja:

• davanje razumnih i razboritih prosudbi i procjena;

• izradu godišnjih financijskih izvještaja uz pretpostavku o neograničenosti vremenaposlovanja, osim ako je pretpostavka neprimjerena.

Uprava Društva je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilokoje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj, rezultate poslovanja,promjene kapitala i novčane tokove Društva, kao i njihovu usklađenost sa Zakonom oračunovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Uprava Društva jetakođer odgovorna za čuva je imovine Društva, pa stoga i za poduzimanje opravdanih mjera dabi se spriječite i otkrile p ·jevare i ostale nezakonitosti.

Potpisano u ime Uprave' ~~~·tf~ul(ru'tio-~

Ivan Kršić,predsje mk Uprav

Darko Barišić

~------~----~------~,,- Marko Z. Zubrinić

član Uprave

Krunoslav Pa

član Uprave

HŽ INFRASTRUKTURAd.o.o.Mihanovićeva 1210000 ZagrebRepublika Hrvatska23. svibnja 2019. godine

Tel: +385 1 2395 741 Fax: +385 1 2303 691 E-mail: bdo-croatia.hr

BDO Croatia d.o.o. 10000 Zagreb Trg J. F. Kennedy 6b

2 Registrirano kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem 080044149

OIB 76394522236

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Vlasniku društva HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje s rezervom

Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja društva HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12 (''Društvo''), za godinu koja je završila 31. prosinca 2018., koji obuhvaćaju Izvještaj o financijskom položaju (Bilancu) na 31. prosinca 2018., Račun dobiti i gubitka, Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaj o promjenama kapitala i Izvještaj o novčanim tokovima za tada završenu godinu, kao i pripadajuće Bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjenja.

Prema našem mišljenju, osim mogućih ispravaka koji mogu proizaći iz iznijetog u odjeljku Osnova za Mišljenje s rezervom, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Društva na 31. prosinca 2018. i financijsku uspješnost i novčane tokove Društva za tada završenu godinu u skladu s Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI).

Osnova za Mišljenje s rezervom

1. U Izvještaju o financijskom položaju (Bilanci) na 31. prosinca 2018. Društvo ima iskazano ulaganja u ovisno društvo Pružne građevine d.o.o. u iznosu od 193.858 tisuća kuna. Društvo nije obavilo procjenu nadoknadivosti vrijednosti ulaganja dugotrajne financijske imovine kako bi se mogle utvrditi ekonomske koristi koje će pritjecati u Društvo od spomenute imovine te da li je nužno provesti umanjenje vrijednosti dugotrajne financijske imovine. Slijedom iznijetog, nismo u mogućnosti utvrditi učinke ispravaka financijskih izvještaja Društva za 2018. godinu.

2. U Izvještaju o financijskom položaju (Bilanci) na 31. prosinca 2018., Društvo, nad značajnim brojem nekretnina evidentiranih u poslovnim knjigama, nema regulirano vlasništvo upisom u zemljišnim knjigama. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa je u tijeku. Slijedom navedenog, nismo u mogućnosti utvrditi učinke ispravaka financijskih izvještaja Društva za 2018. godinu.

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Zakonom o računovodstvu, Zakonom o reviziji i Međunarodnim revizijskim standardima (''MRevS-i''). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem Izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Društva u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (''IESBA Kodeks'') i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje s rezervom.

BDO Croatia d.o.o.

Isticanje pitanja

1. Skrećemo pozornost na Bilješku 45. uz godišnje financijske izvještaje zbog neizvjesnosti u vezi sa sudskim sporovima koji su pokrenuti protiv Društva. Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.

Ostala pitanja

1. Skrećemo pozornost na Bilješku 43 uz financijske izvještaje u kojoj je sukladno točki (b) stavka 8. Članak 21.a ZoR-a navedena mrežna stranica u kojoj će biti objavljeno zasebno nefinancijsko izvješće Društva najkasnije 6 mjeseci od datuma Izvještaja o financijskom položaju (Bilance). Naše mišljenje nije modificirano u vezi s tim pitanjem.

2. Skrećemo pozornost na Bilješku 43. u kojoj je navedeno da će konsolidirani financijski izvještaji Društva biti objavljeni do 30. rujna 2019. godine. Radi boljeg razumijevanja poslovanja Društva u cjelini, korisnici trebaju čitati konsolidirane godišnje financijske izvještaje Društva povezano s ovim godišnjim financijskim izvještajima.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja jesu ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti u našoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuju prepoznate najznačajnije rizike značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed pogreške ili prijevare s najvećim učinkom na našu strategiju revizije, raspored raspoloživih naših resursa i utrošak vremena angažiranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima. Utvrdili smo da su niže navedena pitanje ključna revizijska pitanja koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

Ključna revizijska pitanja Kako smo adresirali ključna revizijska pitanja

Umanjenje imovine sukladno MRS 36.

Društvo u svojim financijskim izvještajima dan 31. prosinca 2018. godine na poziciji imovine u pripremi ima evidentirano 2.425.231 tisuća kuna.

Na 31. prosinca 2018. godine imovina u pripremi sadrži i investicije u tijeku starije od 3 i više godina u iznosu od 641.491 tisuća kuna. U navedenom iznosu sadržan je projekt Ličke Pruge koji je Društvo vrijednosno uskladilo sa 31. prosinca 2017. godine.

Povezane objave u pripadajućim godišnjim financijskim izvještajima.

Molimo vidjeti bilješku 17.

Naše revizorske procedure uključivale su sljedeće;

- pregledali smo metodologiju procjene Društva glede umanjenja imovine; i

- za preostali dio imovine u pripremi provjerili smo da li postoje indikatori dodatnog umanjenja.

BDO Croatia d.o.o.

Ostale informacije u Godišnjem izvješću

Uprava Društva je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije sadrže informacije uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju godišnje financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim u razmjeru u kojem je to izričito navedeno u dijelu našeg Izvješća neovisnog revizora pod naslovom Izvješće o usklađenosti s ostalim zakonskim ili regulatornim zahtjevima, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenih tijekom obavljanja revizije ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu,osim iznijetog u odjeljcima Osnova za mišljenje s rezervom i Isticanje pitanja, mi nemamo nešto za izvijestiti.

Odgovornosti Uprave Društva i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje

Uprava Društva je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu s MSFI-ima, i za one interne kontrole za koje Uprava Društva odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava Društva je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Društva da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezana s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Društva ili namjerava likvidirati Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati Izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije.

BDO Croatia d.o.o.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

Mi također:

• prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

• stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.

• ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Društva.

• zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Društva i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Društva da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem Izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Društvo prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.

• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

BDO Croatia d.o.o.

Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima

Izvješće temeljem zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 537/2014

Na dan 27. rujna 2018. godine imenovala nas je Glavna skupština Društva temeljem prijedloga Uprave Društva da obavimo reviziju godišnjih financijskih izvještaja za 2018. godinu.

Na datum ovog Izvješća neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonskih revizija Društva od revizije godišnjih financijskih izvještaja Društva za 2010. godinu do revizije godišnjih financijskih izvještaja Društva za 2018. godinu što ukupno iznosi 8 godina.

Osim pitanja koja smo u našem izvješću neovisnog revizora opisanih u odjeljku osnova za mišljenje s rezervom naveli kao ključna revizijska pitanja nemamo nešto za izvijestiti u vezi s točkom (c), stavka 2, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Našom zakonskom revizijom godišnjih financijskih izvještaja Društva za 2018. godinu sposobni smo otkriti nepravilnosti, uključujući i prijevaru sukladno Odjeljku 225, Reagiranje na nepoštivanje zakona i regulativa IESBA Kodeksa koji od nas zahtijeva da pri obavljanju revizijskog angažmana sagledamo je li Društvo poštivalo zakone i regulative za koje je opće priznato da imaju izravni učinak na određivanje značajnih iznosa i objava u njihovim godišnjim financijskim izvještajima, kao i druge zakone i regulative koji nemaju izravni učinak na određivanje značajnih iznosa i objava u njegovim godišnjim financijskim izvještajima, ali poštivanje kojih može biti ključno za operativne aspekte poslovanja Društva, njegovu sposobnost da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem ili da izbjegne značajne kazne.

Osim u slučaju kada naiđemo na, ili saznamo za, nepoštivanje nekog od prethodno navedenih zakona ili regulativa koje je očigledno beznačajno, prema našoj prosudbi njegovog sadržaja i njegovog utjecaja, financijskog ili drugačijeg, za Društvo, njegove dionike i širu javnost, dužni smo o tome obavijestiti Društvo i tražiti da istraži taj slučaj i poduzme primjerene mjere za rješavanje nepravilnosti te za sprečavanje ponovnog pojavljivanja tih nepravilnosti u budućnosti. Ako Društvo sa stanjem na datum revidirane bilance ne ispravi nepravilnosti temeljem kojih su nastali pogrešni prikazi u revidiranim godišnjim financijskim izvještajima koji su kumulativno jednaki ili veći od iznosa značajnosti za financijske izvještaje kao cjelinu od nas se zahtijeva da modificiramo naše mišljenje u izvješću neovisnog revizora.

U reviziji godišnjih financijskih izvještaja Društva za 2018. godinu odredili smo značajnost za financijske izvještaje kao cjelinu u iznosu od 18.200 tisuća kuna koja predstavlja približno 1,8% od prihoda od prodaje. Odabrali smo prihoda od prodaje kao mjerilo značajnosti jer smatramo da se radi o najprikladnijem mjerilu s obzirom na aktivnosti Društva.

Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Društva sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih godišnjih financijskih izvještaja Društva za 2018. godinu i datuma ovog izvješća nismo Društvu pružili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Društvo.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB RAČUN DOBITI I GUBITKA I IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

prepravljeno

Bilješka HRK000

HRK000

Prihodi od prodaje 3 181.761

183.988

Ostali poslovni prihodi 4 1.031.045

1.030.411

Poslovni prihodi

1.212.806

1.214.399

Troškovi sirovina i materijala 5 90.486

87.524

Troškovi prodane robe 6 5.164

Ostali vanjski troškovi 7 211.034

213.455

Troškovi osoblja 8 644.446

641.906

Amortizacija 9 36.131

42.092

Ostali troškovi 10 96.656

112.466

Vrijednosno usklađenje 11 117.923

42.094

Rezerviranja 12 90.390

52.109

Ostali poslovni rashodi 13 14.769

10.348

Poslovni rashodi

1.306.999

1.206.275

Financijski prihodi 14 10.264

Financijski rashodi 15 15.707

10.589

UKUPNI PRIHODI 1.223.069 1.219.828

UKUPNI RASHODI 1.322.706 1.216.864

DOBIT/(GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA

(99.637)

Porez na dobit 16 -

DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA 29 (99.637)

SVEOBUHVATNA DOBIT/(GUBITAK) RAZDOBLJA (99.637) 2.964

Popratne bilješke pod brojem 1 do 48 u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU / BILANCA za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

P O Z I C I J A

31.12.2018. 31.12.2017. 1.1.2017.

prepravljeno prepravljeno

Bilješka HRK'000 HRK'000 HRK'000

AKTIVA

Nematerijalna imovina 17 44.910 57.357 60.640

Materijalna imovina 17 11.857.617 11.460.206 11.421.660

Financijska imovina 18 194.725 194.576 194.569

Potraživanja 19 5.074 11.177 18.228

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 28 7.677 9.313 9.595

DUGOTRAJNA IMOVINA

12.110.003 11.732.629 11.704.692

Zalihe 20 115.679 140.512 168.528

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe 21 171.940 188.909 154.145

Potraživanja od kupaca 22 16.633 13.871 19.149

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 23 6.783 6.180 6.400

Potraživanja od države i drugih institucija 24 6.145 4.364 5.278

Ostala potraživanja 25 15.191 13.285 13.444

Novac u banci i blagajni 27 527.660 668.608 482.681

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 28 3.294 1.131 237

KRATKOTRAJNA IMOVINA

868.126 1.043.035 855.658

UKUPNO AKTIVA

12.978.129 12.775.664 12.560.350

IZVANBILANČNI ZAPISI 41 6.816.612 6.636.928 6.565.160

31.12.2018.

31.12.2017.

1.1.2017.

P O Z I C I J A

prepravljeno

PASIVA Temeljni (upisani) kapital

224.188

Kapitalne rezerve

8.357.869 8.476.079 8.596.429

Preneseni gubitak

Dobit/(gubitak) poslovne godine

(99.637) 2.964 (3.942)

KAPITAL I REZERVE 29 8.482.420 8.703.231 8.816.675

Rezerviranja 30 192.920 139.344 142.283

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 31 785.141 707.553 810.885

Ostale dugoročne obveze

9.356 15.246 21.499

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 40 1.904.976 1.760.005 1.774.103

Dugoročne obveze

2.699.473 2.482.804 2.606.487

Obveze prema poduzetnicima unutar grupe 32 123.321 76.569 96.923

Obveze za zajmove, depozite i slično poduzetnika unutar grupe

28 10 55

Obveze za zajmove, depozite i slično 33 194.018 192.936 193.725

Obveze za predujmove 35 3.293 7.597 8.117

Obveze prema dobavljačima 36 163.278 148.384 80.438

Obveze prema zaposlenicima 37 30.391 30.339 30.134

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 38 21.043 22.801 22.007

Ostale obveze 39 798.373 586.366 371.646

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 40 41.075 150.519 (6.747)

Kratkoročne obveze

1.603.315 1.450.285 994.905

UKUPNO PASIVA

12.978.129 12.775.664 12.560.350

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

O P I S Upisani kapital Kapitalne rezerve Javno dobro Zadržana dobit/ (preneseni gubitak) Dobit/(gubitak) tekuće godine UKUPNO

HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000

Stanje 1. siječnja 2016. godine 224.188 410.762 8.621.439 35.927 10.924 9.303.240

Ispravak pogreške prethodnog razdoblja 0 0 (986.800) (44.758) 0 (1.031.558)

Stanje 1. siječnja 2016. godine - prepravljeno 224.188 410.762 7.634.639 (8.831) 10.924 8.271.682

Raspored gubitka 2015. godine 0 0 2.093 8.831 (10.924) 0

Investicije iz preuzetih kredita 0 0 225.960 0 0 225.960

Kapital IPA 0 203.995 0 0 0 203.995

Prijenos javnog dobra 0 0 1.086 0 0 1.086

Aktivirana osnovna sredstva iz proračuna 0 0 1.144.668 0 0 1.144.668

Amortizacija osnovnih sredstava 0 0 (329.685) 0 0 (329.685)

Sadašnja vrijednost rashodovane imovine 0 0 (1.879) 0 0 (1.879)

Pokriće na teret kapitala javnog dobra 0 0 1.697 0 0 1.697

(Gubitak) tekuće godine 0 0 0 0 (3.942) (3.942)

Stanje 31. prosinca 2016. godine- prepravljeno 224.188 614.757 8.678.579 0 (3.942) 9.513.582

Ispravak pogreške prethodnog razdoblja

(611.683) (85.224)

(696.907)

Stanje 1. siječnja 2017. godine - prepravljeno 224.188 3.074 8.593.355 0 (3.942) 8.816.675

Raspored gubitka 2016. godine 0 0 (3.942) 0 3.942 0

Investicije iz preuzetih kredita 0

(110.473) 0 0 (110.473)

Kapital IPA 0 0 0 0 0 0

Prijenos javnog dobra 0 0 730 0 0 730

Aktivirana osnovna sredstva iz proračuna 0 0 336.892 0 0 336.892

Višak osnovnih sredstava javnog dobra 0 0 112 0 0 112

Dobit tekuće godine 0 0 0 0 2.964 2.964

Stanje 31. prosinca 2017. godine 224.188 3.074 8.473.005 0 2.964 8.703.231

Raspored dobiti 2017. godine 0 0 2.964 0 (2.964) 0

Investicije iz preuzetih kredita 0 0 (147.853) 0 0 (147.853)

Prijenos javnog dobra 0 0 - 0 0 0

Višak osnovnih sredstava javnog dobra 0 0 1.788 0 0 1.788

Ostale promjene 0 0 4 0 0 4

Dobit tekuće godine 0 0 - 0 (99.637) (99.637)

Stanje 31. prosinca 2018. godine 224.188 3.074 8.354.795 0 (99.637) 8.482.420

Popratne bilješke pod brojem 1 do 48 u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih izvještaje

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB IZVJEŠTAJ O NOVĆANIM TOKOVIMA za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

Naziv pozicije 2018 2017.

HRK'000 HRK'000

Gubitak prije oporezivanja (99.637) 2.964

Usklađenja 183.688 105.670

Dobici i gubici od prodaje i vrijednosna usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine 0 (56)

Prihodi od kamata i dividendi (4.026) (2.449)

Prihodi od državnih potpora (34.425) (34.426)

Tečajne razlike (nerealizirane) 3.274 (474) Povećanje ili smanjenje novčanih tokova prije promjena u radnom kapitalu 84.051 108.634

Povećanje ili smanjenje kratkotrajnih potraživanja (96.454) (33.240)

Novčani izdaci za kamate (5.354) (6.780)

Novčani tokovi od investicijskih aktivnosti Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine 0 56

Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 1.374 0

Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 5.400

Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine (583.175) (347.942)

Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti (583.175) (347.942)

NETO NOVČANI TOKOVI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI (577.775) (346.158)

Novčani primici od glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi 303.697 0

Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 309.800

Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita, pozajmica i drugih posudbi i dužničkih financijskih instrumenata (14.188) (12.236)

Ukupno novčani izdaci od financijskih aktivnosti (14.188) (12.236)

NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 295.612 (5.186)

NETO POVEĆANJE ILI SMANJENJE NOVČANIH TOKOVA (140.948) 185.928

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA 668.608 482.680

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA 527.660 668.608

Popratne bilješke pod brojem 1 do 48 u nastavku čine sastavni dio ovih financijskih

izvještaja.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

1. OPĆI PODACI

1.1. Djelatnost

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Zagreb, Mihanovićeva 12, (''Društvo'') bavi se

upravljanjem, održavanjem i izgradnjom željezničke infrastrukture kao svojom

osnovnom djelatnošću.

1.2. Zaposleni

Broj zaposlenih u Društvu na 31. prosinca 2018. godine iznosi 4.835 djelatnika

(31.prosinca 2017. godine iznosio je 4.818 djelatnika).

Struktura zaposlenih je, kako slijedi:

31. prosinca

DR 2 2

MR 23 23

VSS 673 660

VŠS 423 431

SSS 2.633 2.609

KV 137 141

NKV 20 21

VKV 85 86

NSS 827 834

PKV 11 11

Ukupno 4.835 4.818

1.3. Nadzorni odbor i Uprava Društva

Članovi Nadzornog odbora Društva su:

Ivan Miloš, predsjednik

Tomislav Jukić, član

Slavko Proleta, član

Članovi Uprave Društva su:

Ivan Kršić, predsjednik Uprave

Darko Barišić, član Uprave

Nikola Ljuban, član Uprave

Marko Z. Žubrinić, član Uprave

Krunoslav Papić, dipl.ing, član Uprave

Iznos naknade članovima Uprave i Nadzornog odbora Društva je prikazan u Bilješci 8. uz financijske izvještaje.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREB BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak za godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

1.4. Ovisna društva

Ovisna društva na dan 31. prosinca 2018. godine prikazana su kako slijedi:

OVISNO DRUŠTVO

Udio u kapitalu

Ovisna društva - Grupa

Pružne građevine d.o.o. 100

Croatia Express d.o.o. 100

2. SAŽETAK NAJVAŽNIJIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA

Sažetak najvažnijih računovodstvenih politika izložen je u nastavku.

2.1. Izjava o usklađenosti i osnova prikaza

Financijski izvještaji Društva za 2018. godinu sastavljeni su u skladu sa Zakonom o

računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18) i Međunarodnim standardima

financijskog izvještavanja (''MSFI'') koji su na snazi u Europskoj uniji, te u skladu sa

Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16).

MSFI koje je objavio Odbor za standarde financijskog izvještavanja imenovan od Vlade

Republike Hrvatske (NN 136/09, 8/10, 18/10, 27/10, 65/10, 120/10, 58/11, 140/11,

15/12, 118/12, 45/13, 69/13), a koji su bili na snazi do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u

skladu su sa MSFI-ima koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu

Europske unije.

Financijski izvještaji sastavljeni su uz primjenu temeljne računovodstvene pretpostavke

nastanka poslovnog događaja po kojem se učinci transakcija priznaju kada su nastali i

iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblje na koje se odnose, te uz primjenu

temeljne računovodstvene pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja.

Društvo pored financijskih izvještaja Društva sastavlja i konsolidirane financijske izvještaje

Društva. Ove financijske izvještaje Društva treba čitati zajedno sa konsolidiranim

financijskim izvještajima Društva koji će biti dostupni u registru godišnjih financijskih

izvještaja.

Dana 18. srpnja 2013. godine stupio je na snagu novi Zakon o željeznici, kojim je

regulirano da se preneseni gubici i razlike između prihoda i rashoda ostvarenih u poslovnoj

godini nadoknađuju na teret javnog kapitala.

2.2. Usvajanje novih računodstvenih politika

Društvo je prvi put primijenilo sljedeće standarde i dodatke za godišnje izvještajno

razdoblje koje počinje 1. siječnja 2018. godine:

• MSFI 9 Financijski instrumenti

• MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima

• Klasifikacija i mjerenje transakcija plaćanja temeljenih na dionicama - Dodaci

MSFI-ju 2

• Godišnja poboljšanja za izvještajni ciklus od 2014. do 2016. godine

• Prijenos na ulaganje u nekretnine - Dodaci MRS-u 40

• Tumačenje 22 Transakcije u stranoj valuti i predujmovi

Primjena gore navedenih standarda i dodataka nije imala značajne utjecaje na financijske

izvještaje Društva.

2.3. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog

izvještavanja (''MSFI'')

Standard i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju

• MSFI 9 Financijski instrumenti : Klasifikacija i mjerenje

Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili nakon

toga, s time da je dozvoljena ranija primjena. Konačna verzija MSFI-ja 9 Financijski

instrumenti odražava sve faze projekta o financijskim instrumentima i mijenja MRS 39

Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje kao i sve prethodne verzije MSFI-ja 9.

Standard uvodi nove zahtjeve klasifikacije i mjerenja, umanjenja vrijednosti i

računovodstva zaštite. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni

standard s datumom stupanja na snagu te su efekti primjene vidljivi u bilješci 2.14.

2.3.1. Usvajanje novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog

izvještavanja (''MSFI'')-nastavak

Na datum početne primjene, 1. siječnja 2018. godine, financijski instrumenti su bili kako

slijedi:

Kategorija mjerenja Knjigovodstveni iznos

Original Novo Original Novo Razlika efekt (u tis. kn) (MRS 39) (MSFI 9) (MRS 39) (MSFI 9)

Dugotrajna imovina

Vlasnički instrumenti Raspoloživo za prodaju

Fer vrijednost

kroz OSD

665 665 -

Potraživanja od prodaje stanova

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

11.177 11.177 -

Kratkotrajna imovina

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

226.609 226.609 -

Kratkotrajna financijska imovina

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

6.175 6.175 -

Novac i novčani ekvivalenti

Amortizirani

trošak

Amortizirani

trošak

668.608 668.608 -

Ukupno -

Standard je na snazi za godišnja razdoblja koja su započela 1. siječnja 2018. godine ili

nakon toga, s time da je dozvoljena ranija primjena. Konačna verzija MSFI-ja 9 Financijski

računovodstva zaštite. Menadžment Društva usvojio je standard s datumom stupanja na

snagu te njegovom primjenom nije bilo značajnih utjecaja na financijske izvještaje

Društva.

• MSFI 15 Prihodi temeljem ugovora s kupcima

toga. U okviru standarda uvodi se model od 5 koraka koji će se primjenjivati na prihode

ostvarene temeljen ugovora s kupcima (s ograničenim izuzecima), neovisno o vrsti

prihodovne transakcije ili industriji. Zahtjevi standarda će se također primjenjivati na

priznavanje i mjerenje dobitaka i gubitaka od prodaje neke nefinancijske imovine koja nije

dio redovitih aktivnosti društva (primjerice prodaja nekretnina, postrojenja i opreme ili

nematerijalne imovine). Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. usvojio je navedeni

standard s datumom stupanja na snagu.

izvještavanja (''MSFI'') - nastavak

• MSFI 15 Prihodi temeljem ugovora s kupcima (pojašnjenja)

Pojašnjenja su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili

nakon toga s time da je dozvoljena ranija primjena. Cilj pojašnjenja je razjašnjavanje

namjera Odbora prilikom definiranja zahtjeva MSFI-ja 15 Prihodi temeljem ugovora s

kupcima, osobito računovodstvenog tretmana identificiranih obveza izvršenja na način da

se dopunila definicija „odvojeno prepoznatljivog“ principa., razmatranja odnosa principala

i agenta uključujući i procjenu činjenice je li u transakciji društvo principal ili agent kao i

primjene pristupa kontrole i licenciranja dajući dodatne upute za računovodstveni tretman

intelektualnog vlasništva i tantijema. Pojašnjenja također daju dodatna praktična sredstva

za društva koja MSFI 15 primjenjuju korištenjem punog retroaktivnog pristupa ili za ona

koja se odluče na korištenje modificiranog retroaktivnog pristupa. Ova pojašnjenja još

uvijek nisu usvojenja u EU. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. usvojio je

navedeni standard s datumom stupanja na snagu.

• Izmjene i dopune MRS 40: Prijenos ulaganja u nekretnine

Izmjene i dopune su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili

nakon toga, s dozvoljenom ranijom primjenom. Dopunama se pojašnjava u kojem trenutku

društvo treba prenijeti nekretninu, uključujući i nekretninu u izgradnji u ili iz ulaganja u

nekretnine. Dopune navode da promjena načina korištenja nastaje kada nekretnina

zadovoljava, ili prestane zadovoljavati, definiciju ulaganja u nekretnine i postoji dokaz o

promjeni. Sama promjene namjere menadžmenta za korištenje nekretnine, ne daje dokaz

o promjeni načina korištenja. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. usvojio je

navedeni standard s datumom stupanja na snagu. Usvajanje spomenutih izmjena i dopuna

standarda nije značajno utjecalo na financijske izvještaje Društva HŽ Infrastruktura d.o.o.

• IFRIC 22: Transakcije u stranoj valuti i predujmovi

Tumačenje je na snazi za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja 2018. godine ili nakon

toga, s dozvoljeno ranijom primjenom. Pojašnjava računovodstveni tretman transakcija

koje uključuju primanje ili plaćanje predujmova u stranoj valuti. Tumačenje se

primjenjuje na transakcije u stranoj valuti u kojima društvo priznaje nenovčanu imovinu ili

nenovčanu obvezu koja nastaje kao rezultat plaćanja ili primanja predujmova prije nego

što društvo prizna relevantnu imovinu, troškove ili prihod. Tumačenje navodi kako se

datumom transakcije u svrhu određivanja tečaja, uzima datum početnog priznavanja

nemonetarne imovine (predujmova) ili odgođenog prihoda (obveze). U slučajevima kada

postoje višestruka plaćanja ili primitak predujmova, društvo mora odrediti datum

transakcije za svako plaćanje. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. usvojio je

Standardi i tumačenja koje je izdao Odbor za Standarde a koje Društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. nisu ranije usvojili:

• MSFI 16 Najmovi

toga. MSFI 16 definira pravila priznavanja, mjerenja, prezentacije i objava za najmove

obiju ugovornih strana, odnosno kupca („najmoprimca“) i dobavljača („najmodavca“).

Sukladno novom standardu najmoprimci većinu najmova trebaju priznati u svojim

financijskim izvještajima. Na sve najmove će se primjenjivati jedinstveni računovodstveni

model, s određenim izuzecima. Računovodstveni tretman najmova kod najmodavca neće se

značajno mijenjati. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. procjenjuje da

primjenom novog standarda neće doći do značajnih efekata na financijske izvještaje

Društva.

• Značajke prijevremene otplate s negativnom naknadom (Izmjene i dopune MSFI-ja 9)

Izmjene i dopune stupaju na snagu za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1.

siječnja 2019. uz dopuštenu raniju primjenu. Izmjenjuje postojeće zahtjeve u MSFI 9 u vezi

s otkaznim pravima kako bi se omogućilo mjerenje po amortiziranom trošku (ili, ovisno o

modelu poslovanja, po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit) čak i u slučaju

negativnih naknada. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. procjenjuje da

Društva. • Dugoročni interesi u pridruženim društvima i zajedničkim ulaganjima (Izmjene i dopune MRS-a 28)

Izmjene i dopune su na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1.

siječnja 2019. uz dopuštenu raniju primjenu. Pojašnjava da subjekt primjenjuje MSFI 9

Financijski instrumenti na dugoročne udjele u pridruženom društvu ili zajedničkom

pothvatu koji čine dio neto ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat, ali na koji

se ne primjenjuje metoda udjela. Menadžment Društva HŽ Infrastruktura d.o.o.

procjenjuje da primjenom novog standarda neće doći do značajnih efekata na financijske

2.4. Ključne procjene i neizvjesnost procjena

Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja korištene su određene procjene koje utječu na

iskaz imovine i obveza Društva, prihode i rashode Društva i objavljivanje potencijalnih

obveza Društva.

Budući događaji i njihovi utjecaji ne mogu se predvidjeti sa sigurnošću, slijedom čega se

stvarni rezultati mogu razlikovati od procijenjenih. Procjene korištene pri sastavljanju

financijskih izvještaja su podložne izmjenama nastankom novih događaja, stjecajem

dodatnog iskustva, dobivanjem dodatnih informacija i spoznaja i promjenom okruženja u

kojima Društvo posluje.

Ključne procjene korištene u primjeni računovodstvenih politika prilikom sastavljanja

financijskih izvještaja odnose se na obračun amortizacije dugotrajne nematerijalne i

materijalne imovine, umanjenje vrijednosti imovine, ispravak vrijednosti zaliha, ispravak

vrijednosti potraživanja i rezerviranja, te objavu potencijalnih obveza.

Model očekivanog gubitka

S primjenom MSFI-ja 9, uvodi se model očekivanog gubitka (ECL). Mjerenje očekivanog

gubitka od umanjenja vrijednosti temelji se na razumnim i potpornim informacijama koje

su dostupne bez pretjeranih troškova i napora, i koje uključuju informacije o prošlim

događajima, trenutnim te predviđenim budućim uvjetima i okolnostima.

Prilikom utvrđivanja očekivanih budućih potreba za umanjenjem vrijednosti obično se

koriste povijesne vjerojatnosti neispunjavanja obveza, koje se nadopunjuju budućim

parametrima relevantnim za kreditni rizik.

Najznačajniji dio financijske imovine čine potraživanja od kupaca i novčana sredstva.

Pritom potraživanja od kupaca najvećim dijelom se odnose na potraživanja od pravnih

subjekata

i. Potraživanja od kupaca iskazana su po fakturiranom iznosu. Ispravak

vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja temelji se na najboljoj procjeni Uprave Društva

o nenaplativosti potraživanja. Sva potraživanja od subjekata u stečaju, kao i utužena

potraživanja u cijelosti su otpisana.

ii. Uprava Društva provodi ispravak sumnjivih i spornih potraživanja na temelju

pregleda ukupne starosne strukture svih potraživanja, te na temelju pregleda značajnih,

pojedinačnih iznosa uključenih u potraživanja (detaljnije opisano u bilješci 2.15).

2.5. Izvještajna valuta

Financijski izvještaji Društva sastavljeni su u hrvatskim kunama kao mjernoj, odnosno

izvještajnoj valuti Društva.

2.6. Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje robe i usluga priznaju se u trenutku isporuke robe i usluga i prijenosa

kontrole nad robom.

Značajniji prihodi Društva HŽ Infrastruktura d.o.o. su prihodi od pristojbi za pristup

željezničkoj infrastrukturi, prihodi od usluga informatike, prihodi od usluga formiranja i

rasformiranja sastava vlaka, prihodi od zakupa poslovnih prostora (otvorenih i zatvorenih),

prihodi od prodaje robe i materijala te prihodi od proračuna za održavanje i reguliranje

prometa kao i prihodi od trošarina.

Sukladno novom MSFI 15, glede priznavanja ugovora s kupcima Društvo primjenjuje model

pet koraka:

1) Utvrditi ugovor s kupcem

2) Utvrditi obveze isporuke u ugovoru

3) Utvrditi cijenu transakcije

4) Dodijeliti cijenu transakcije obvezama isporuke u ugovoru

5) Priznati prihod kada (ili kako) subjekt ispuni obvezu isporuke

Prihodi se priznaju za svaku zasebnu obvezu isporuke u ugovoru u iznosu cijene

transakcije. Cijena transakcije je iznos naknada u ugovoru na koju Društvo očekuje da ima

pravo u zamjenu za prijenos obećane robe ili usluga kupca.

Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost.

Vrsta proizvoda Ispunjenje obveze

Promjene računovodstvenih politika sukladno novom

standardu

Prodaja robe

Kupac preuzima kontrolu nad robom, u potpunosti raspolaže istom i ne postoji nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na njegovo prihvaćanje

Prihod se priznaje u trenutku isporuke robe kupcu

Ugovoreno dospijeće plaćanja u većini slučajeva jest 30 dana

MSFI 15 nije imao utjecaj na računovodstvene politike Društva

Prema prethodno navedenom, priznavanje prihoda odvija se u isto vrijeme kada je na

snazi bio MRS 18- Prihodi, te nisu utvrđeni značajni utjecaji MSFI 15.

2.6. Priznavanje prihoda - nastavak

Prihodi od usluga

Pod uvjetom da je iznos prihoda moguće pouzdano izmjeriti i ako je vjerojatno da će

Društvo primiti naknadu, prihodi od usluga priznaju se u razdoblju u kojem su iste pružene.

Prihodi od kamata

Prihodi od kamata obračunavaju se na temelju nepodmirenog potraživanja i po

primjenjivim kamatnim stopama. Prihod od kamata se priznaje kao financijski prihod u

računu dobiti i gubitka tek po naplati.

Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi, odnosno udjela u dobiti priznaju se u trenutku kad su utvrđena prava

na primitak dividende odnosno udjela u dobiti.

2.7. Troškovi posudbe

Troškovi posudbe terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem su nastali.

2.8. Transakcije u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama početno se preračunavaju u hrvatske kune primjenom

tečajeva na datum transakcije. Novčana sredstva, potraživanja i obveze iskazani u stranim

valutama naknadno se preračunavaju po tečajevima na datum bilance / izvještaja o

financijskom položaju. Dobici i gubici nastali preračunavanjem uključuju se u izvještaj o

sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu.

Na 31. prosinca 2018. godine službeni tečaj hrvatske kune bio je 7,42 kuna za 1 euro (31.

prosinca 2017. godine 7,51 kuna) i 6,47 kn za 1 usd (31. prosinca 2017. godine 6,27 kuna).

2.9. Porez na dobit

Obveza poreza na dobit za tekuću godinu utvrđuje se na temelju rezultata ostvarenog u toj

godini, usklađenog za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu ili porezno nepriznate

troškove (50% troškova reprezentacije, 50% troškova korištenja osobnih vozila i dr.). Porez

na dobit obračunava se primjenom poreznih stopa koje su bile na snazi na datum bilance /

izvještaja o financijskom položaju.

Odgođena porezna imovina i odgođena porezna obveza proizlaze iz privremenih razlika

između vrijednosti imovine i obveza iskazanih u financijskim izvještajima i vrijednosti

iskazanih za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Odgođena porezna imovina se

priznaje za neiskorištene prenesene porezne gubitke ukoliko postoji vjerojatnost da će u

budućnosti biti ostvarena oporeziva dobit temeljem koje će se iskoristiti odgođena porezna

imovina. Odgođena porezna imovina i odgođena porezna obveza se obračunava uz primjenu

stopa poreza na dobit primjenjive na buduće razdoblje kada će se ta imovina ili obveza

realizirati.

2.10. Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina

Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina početno je iskazana po trošku nabave koji

uključuje kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka

trgovačkih popusta i rabata, kao i sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju

imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu.

Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina priznaje se ako je vjerojatno da će buduće

ekonomske koristi koje se mogu pripisati imovini pritjecati u Društvo, ako se trošak nabave

imovine može pouzdano utvrditi, te ako je pojedinačna nabavna vrijednost imovine veća

od 3.500 kn.

Nakon početnog priznavanja, imovina se iskazuje po njezinu trošku nabave umanjenom za

akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

Troškovi tekućeg održavanja i popravaka, zamjene, te investicijskog održavanja manjeg

obima priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. U situacijama gdje je jasno da

su troškovi rezultirali povećanjem budućih očekivanih ekonomskih koristi koje se trebaju

ostvariti uporabom imovine iznad njenih izvorno procijenjenih mogućnosti, oni se

kapitaliziraju, odnosno uključuju u knjigovodstvenu vrijednost tog sredstva. Dobici i gubici

temeljem rashodovanja ili prodaje imovine iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti

u razdoblju u kojem su nastali.

Amortizacija imovine započinje kad je imovina spremna za upotrebu, tj. kad se nalazi na

lokaciji i u uvjetima potrebnim za korištenje. Amortizacija imovine prestaje kad je imovina

razvrstana kao imovina koja se drži za prodaju. Amortizacija se obračunava tako da se

trošak nabave svakog pojedinačnog sredstva, izuzev zemljišta i dugotrajne nematerijalne i

materijalne imovine u pripremi, otpisuje tijekom procijenjenog vijeka uporabe sredstva

primjenom pravocrtne metode, kako slijedi:

Stopa amortizacije

(od – do %)

Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke,

softver i ostala prava

Građevinski objekti 1 – 10

Postrojenja i oprema 7 – 50

Alati, pogonski inventar i transportna sredstva 5 – 25

Ostala materijalna imovina 2 – 10

2.11. Financijska imovina

Društvo je usvojilo MSFI 9 – Financijski instrumenti sa danom 1. siječnja 2018. godine te

njegova primjena nije imala značajnog utjecaja na financijske izvještaje Društva.

Društvo priznaje financijsku imovinu u svojim financijskim izvještajima kada postaje strana

u ugovornim odredbama instrumenta. Ovisno o poslovnom modelu za upravljanje imovinom

te ugovornim značajkama novčanih tokova financijske imovine Društvo mjeri financijsku

imovinu po amortiziranom trošku, fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ili fer

vrijednost kroz račun dobiti i gubitka.

Društvo klasificira imovinu kako je prikazano u nastavku:

O P I S Klasifikacija / mjerenje

Dugotrajna imovina Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Vlasnički instrumenti / fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Dugotrajna potraživanja Držanje radi naplate / amortizirani trošak

Dani zajmovi Držanje radi naplate / amortizirani trošak

Novac i novčani ekvivalenti Držanje radi naplate / amortizirani trošak

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja Držanje radi naplate / amortizirani trošak

i) Financijska imovina kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina koja se vodi po fer vrijednosti kroz prikaz promjena fer vrijednosti u

dobiti ili gubitku se iskazuje po fer vrijednosti, pri čemu se svaka dobit i svaki gubitak

priznaje u dobit ili gubitak. Neto dobit i neto gubitak priznat u dobit ili gubitak obuhvaća i

dividende i kamate zarađene na financijskom sredstvu i iskazuje se u sklopu ostale dobiti i

ostalih gubitaka.

Početno priznavanje

Društvo priznaje financijsku imovinu ili obvezu kada i samo kada postaje ugovorna strana u

ugovornim odredbama instrumenta.

Društvo početno priznaje financijsku imovinu po fer vrijednosti uvećanu za transakcijske

troškove koji se izravno mogu pripisati stjecanju ili izdavanju financijske imovine.

2.11. Financijska imovina – nastavak

Naknadno mjerenje

Nakon početnog priznavanja Društvo mjeri financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

ii) Potraživanja od kupaca

Potraživanja od kupaca koja nemaju značajnu financijsku komponentu pri početnom priznavanju mjerena su sukladno MSFI 15 po njihovoj transakcijskoj cijeni.

iii) Umanjenje

Društvo na osnovi očekivanih kreditnih gubitaka priznaje umanjenja financijske imovine. Na svaki izvještajni datum, Društvo mjeri očekivane kreditne gubitke te iste priznaje u financijskim izvještajima. Očekivani kreditni gubici od financijskih instrumenata mjere se na način koji odražava:

Nepristran i ponderiran iznos vjerojatnosti koji je određen procjenom raspona mogućih ishoda,

• Vremensku vrijednost novca,

• Razumne i prihvatljive podatke o prošlim događajima, trenutnim uvjetima i predviđanjima budućih ekonomskih uvjeta.

Glede potraživanja od kupaca društvo primjenjuje pojednostavljeni pristup MSFI-ja 9 za mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka korištenjem očekivanih rezervacija za kreditne gubitke potraživanja od kupaca, što je detaljnije opisano u bilješci 2.15. uz financijske izvještaje.

Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu kada;

• Ističu ugovorna prava na novčane tokove od financijske imovine,

• Prenosi financijsku imovinu i pritom prijenos ispunjava uvjete za prestanak priznavanja.

Društvo prenosi financijsku imovinu ako, i samo ako, ili:

(a) prenosi ugovorna prava na primanje novčanih tokova od financijske imovine, ili

(b) zadržava ugovorna prava na primanje novčanih tokova od financijske imovine, ali pretpostavlja ugovornu obvezu plaćanja novčanih tokova jednom ili više primatelja u aranžmanu.

Kada Društvo prenosi financijsku imovinu dužno je procijeniti obujam do kojeg zadržava rizike i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom. U ovom slučaju kada se prenose svi rizici i koristi od vlasništva, Društvo prestaje priznavati financijsku imovinu i priznaje zasebno kao imovinu ili obveze sva prava i obveze koje su nastale ili zadržane u okviru prijenosa.

Ako se zadržavaju gotovo svi rizici i koristi od vlasništva nad financijskom imovinom, Društvo nastavlja s priznavanjem financijske imovine.

Ako Društvo niti prenosi niti zadržava gotovo sve rizike i koristi od vlasništva nad

financijskom imovinom, Društvo određuje je li zadržana kontrola nad financijskom

imovinom. Ukoliko nije zadržana kontrola nad financijskom imovinom, Društvo prestaje

priznavati financijsku imovinu i priznaje zasebno kao imovinu ili obveze sva prava i obveze

koje su nastale ili zadržane u okviru prijenosa.

Ukoliko je zadržana kontrola, Društvo nastavlja s priznavanjem financijske imovine u mjeri

u kojoj i dalje sudjeluje u toj financijskoj imovini.

2.12. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

Ovisna društva su društva u kojima Društvo ima kontrolu nad donošenjem i provođenjem

financijskih i poslovnih politika.

Pridružena društva su društva u kojima Društvo ima značajan utjecaj, ali ne i kontrolu nad

donošenjem i provođenjem financijskih i poslovnih politika.

Ulaganja u ovisna i pridružena društva iskazana su po metodi troška.

2.13. Zalihe

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto utrživoj prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je

niža. U trošak zaliha potrebno je uključiti sve troškove nabave, troškove konverzije i druge

troškove nastale dovođenjem zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje.

Neto utrživa prodajna vrijednost je procijenjena prodajna cijena u toku redovnog

poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove koji su

nužni za obavljanje prodaje.

U slučajevima kada je potrebno svesti vrijednost zaliha na neto utrživu prodajnu vrijednost

obavlja se ispravak vrijednosti zaliha na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću

godinu.

Sitan inventar, ambalaža i auto-gume se otpisuju 100% kada se daju u uporabu.

2.14. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Imovinu namijenjenu prodaji čini dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina za koju

se očekuje da će se, zbog prestanka uporabe ili prekida poslovanja, prodati unutar godine

dana od datuma klasifikacije.

Imovina namijenjena prodaji iskazuje se po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti

umanjenoj za troškove prodaje, ovisno o tome koja je niža.

2.15. Potraživanja

Potraživanja od kupaca koja nemaju značajnu financijsku komponentu pri početnom

priznavanju mjerena su sukladno MSFI 15 po njihovoj transakcijskoj cijeni.

i) Umanjenje

Društvo na osnovi očekivanih kreditnih gubitaka priznaje umanjenja potraživanja od

kupaca primjenom pojednostavljenog pristupa.

Na svaki izvještajni datum, Društvo mjeri očekivane kreditne gubitke te iste priznaje u

financijskim izvještajima.

Društvo je na analizom starosne strukture provelo umanjenje potraživanja od kupaca za

sva ona potraživanja starija od godine dana. Za ona potraživanja koja su nedospjela i

dospjela do godine dana, Društvo je provelo analizu kao što je opisano ispod.

Na osnovi povijesnih podataka za zadnje tri godine, analiziran je udio ispravka vrijednosti

u odnosu na iskazan promet kupaca. Analizom je dobiven postotak očekivanih kreditnih

gubitaka od 1,38% koji je usklađen za buduća makroekonomska kretanja, te postotak

umanjenja ukupno iznosi 1,63%

Očekivani kreditni gubici procijenjeni su u iznosu od 3.133 tisuća kuna. Očekivani kreditni

gubici evidentirani su na teret računa dobiti i gubitka u navedenom iznosu.

2.16. Novac u banci i blagajni

Novac obuhvaća depozite po viđenju u bankama, novac u blagajni, te depozite i

vrijednosne papire unovčive po pozivu ili najkasnije u roku od tri mjeseca.

2.17. Umanjenja

Na svaki datum bilance / izvještaja o financijskom položaju, Društvo provjerava

knjigovodstvene iznose svoje imovine kako bi se utvrdilo postoje li naznake da je došlo do

gubitaka uslijed umanjenja vrijednosti imovine. Ako postoje takve naznake, procjenjuje se

nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogao utvrditi eventualni gubitak nastao umanjenjem.

Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog,

knjigovodstveni iznos toga sredstva umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubitak od

umanjenja imovine priznaje se kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

2.18. Najmovi

Društvo svaki svoj najam klasificira kao poslovni ili financijski najam.

Najmovi se klasificiraju kao financijski najmovi ako se svi rizici i ekonomske koristi

povezani s vlasništvom prenose s najmodavatelja na najmoprimca. Financijski najam se

priznaje u bilanci najmoprimca kao imovina i obveza za financijski najam.

Najmovi se klasificiraju kao poslovni najam u slučaju postojanja ugovora na temelju kojeg

najmodavac prenosi na najmoprimca pravo korištenja neke imovine (predmet najma) u

dogovorenom razdoblju u zamjenu za protučinidbu.

Novim standardom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine utvrdila se obveza

priznavanja poslovnog najma u Financijskim izvještajima kao imovina s pravom korištenja

te pripadajuća obveza po osnovi najma.

Izuzeće od primjene ovog standarda Društvo je definiralo na:

• Kratkoročnim najmovima (do godine dana)

• Najmovi čiji je predmet najma male vrijednosti

U tom slučaju, poslovni / operativni najam se priznaje kao rashod u računu dobiti i gubitka

najmoprimca na ravnomjernoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Početno mjerenje

Od prvog dana trajanja najma Društvo imovinu s pravom korištenja mjeri po trošku, dok

obvezu po osnovu tog najma mjeri po sadašnjoj vrijednosti svih plaćanja u vezi s najmom

koja nisu izvršena na taj dan. Plaćanja se diskontiraju po kamatnoj stopi sadržanoj u

najmu, odnosno po inkrementalnoj stopi zaduženja u slučajevima kada tu stopu nije

moguće utvrditi.

Naknadno mjerenje

Nakon početnog priznavanja Društvo imovinu s pravom korištenja mjeri po modelu troška.

Obvezu za najam Društvo povećava za iznos kamata na osnovi najma te smanjuje za

izvršena plaćanja. Također, Društvo ponovno mjeri utvrđenu obvezu za najam za sve

eventualne promjene.

2.19. Rezerviranja

Rezerviranje se priznaje onda i samo onda ako Društvo ima sadašnju obvezu kao rezultat

prošlog događaja i ako je vjerojatno da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa s

ekonomskim koristima i ako se pouzdanom procjenom može utvrditi iznos obveze.

Rezerviranja se preispituju na svaki datum bilance / izvještaja o financijskom položaju i

usklađuju prema najnovijim najboljim procjenama.

Rezerviranja su utvrđena za troškove sudskih sporova i troškove nagrada zaposlenicima za

dugogodišnje zaposlenje i umirovljenje (redovite jubilarne nagrade i otpremnine) te za

troškove neiskorištenog godišnjeg odmora.

Rezerviranje troškova nagrada zaposlenicima za dugogodišnje zaposlenje i umirovljenje

(redovite jubilarne nagrade i otpremnine) utvrđeno je kao sadašnja vrijednost budućih

odljeva novca koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi na državne

obveznice.

2.20. Potencijalne obveze i imovina

Potencijalne obveze se ne priznaju u financijskim izvještajima, nego se samo objavljuju u

bilješkama uz financijske izvještaje.

Potencijalna imovina se ne priznaje u financijskim izvještajima, već se priznaje u trenutku

kada postane vjerojatan priljev gospodarskih koristi.

2.21. Događaji nakon datuma bilance

Događaji nakon datuma bilance / izvještaja o financijskom položaju koji pružaju dodatne

informacije o položaju Društva na datum bilance / izvještaja o financijskom položaju

(događaji koji imaju za učinak usklađenja) priznaju se u financijskim izvještajima. Oni

događaji koji nemaju za posljedicu usklađenja objavljeni su u bilješkama uz financijske

izvještaje ako su od materijalnog značaja.

2.22. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

Financijski izvještaji Društva za 2017. godinu prepravljeni su, kako slijedi

Prethodno stanje Izmjena Prepravljeno stanje

I-XII 2017.

HRK '000 HRK '000 HRK '000

Ostali vanjski troškovi 213.598 (142) 213.455

Ostali poslovni rashodi 10.331 17 10.348

Tečajne razlike i ostali financijski prihodi 2.512 474 2.986

Rashodi s osnove kamata i slični rashodi 7.163 (558) 6.605

Ukupno

Bilanca

Prethodno stanje Izmjena

Prepravljeno stanje

31.prosinac 2017.

HRK '000 HRK '000 HRK '000

Dugotrajna materijalna imovina 11.482.092 (21.886) 11.460.206

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe 188.634 274 188.909

Potraživanje od kupaca 14.145 (274) 13.871

Potraživanja od države i drugih institucija 4.381 (17) 4.364

Kapitalne rezerve 9.394.279 (918.200) 8.476.079

Gubitak/dobit razdoblja 1.806 1.158 2.964

Obveze prema poduzetnicima unutar grupe 73.561 3.008 76.569

Obveze za zajmove, depozite i slično 132.125 60.811 192.936

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 239.473 (4.709) 234.764

Obveze prema dobavljačima 148.402 (18) 148.384

Ostale obveze 586.906 (540) 586.366

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja - dugoročni 923.418 836.587 1.760.005

2.23. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja - nastavak

Bilanca

Prepravljeno stanje

1.siječanj 2017.

HRK '000 HRK '000 HRK '000

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja - dugoročni 1.160.341 613.762 1.774.103

U financijskim izvještajima za 2017. godinu prepravljena je pozicija materijalne imovine

za iznos obračunate amortizacije u 2018. godini za imovinu koja je ranijih godina stavljena

u upotrebu, a ista nije aktivirana u poslovnim knjigama Društva, odnosno za istu nije

proveden prijenos s imovine u pripremi na imovinu u upotrebi u onoj godini kada je zaista

započelo njezino korištenje. Ispravak vrijednosti na 31. prosinca 2017. u iznosu 14.862

tisuća kuna (14.843 tisuća kuna 2016. godina, razlika od 19 tisuća kuna predstavlja

amortizaciju 2017. godine) odnosi se na građevinske objekte i postrojenja i opremu.

Provedeni ispravak vrijednosti dugotrajne materijalne imovine (građevinski objekti i

postrojenja i oprema) na 1. siječnja 2017. iznosi 14.843 tisuća kuna. Obje provedene

izmjene odnose se na imovinu javnog dobra tako da iste nisu imale utjecaj na račun dobiti

i gubitka prethodnog razdoblja nego su provedene na teret kapitala javnog dobra.

Na 31. prosinca 2017. godine provedeno je umanjenje imovine u pripremi u iznosu 7.024

tisuća kuna te je navedena poslovna promjena imala utjecaj na korekciju pozicije

dugotrajne materijalne imovine u financijskim izvještajima na dan 31.12.2016. i

1.01.2016. godine. Naknadno je utvrđeno da se vrijednost završene investicije u iznosu

7.024 tisuća kuna po investicijskoj odluci UI-94-5/13 (razminiranje pruge Oštarije, Sunja –

Blinjski put, most Sava, Greda – Novska) odnosi na tekuće održavanje, a ne na investiciju.

Sukladno navedenom te kako se radi o knjiženim investicijama iz ranijih razdoblja (2013-

2015) za navedeni iznos korigirane su pozicije Bilance, smanjenje aktive - imovina u

pripremi (dugotrajna materijalna imovina) i pasive – kapitalne rezerve na dan 31.12.2017.

te 01.01.2017. godine.

Usklađivanjem razlike između obračunate isporučene električne energije za vuču vlakova i

stvarno potrošene prema tarifnim uvjetima dobavljača električne energije za vremensko

razdoblje 13.12.2015. – 09.12.2017. godine u 2018. godini provedena je korekcija

potraživanja prema kupcima po osnovi električne energije za vuču vlakova. Sukladno

navedenom kupcu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. dodatno je fakturirano u iznosu 1.257 tisuća

kuna dok je preostalim željezničkim prijevoznicima izdano odobrenje za potrošenu

električnu energiju za vuču vlakova u istom iznosu. Neto efekt na korekcije pozicija

financijskih izvještaja, Bilance – kratkoročna potraživanja je 0 kuna.

Smanjena su potraživanja od države i drugih institucija na dan 31.12.2017. u iznosu 17

tisuća kuna te proknjižena na trošak, odnosno na preneseni gubitak na dan 31.12.2018.

godine što je utjecalo na smanjenje pozicija aktive – kratkoročna potraživanja i pasive –

kapitalne rezerve na dan 31.12.2018., dok su na dan 31.12.2017. smanjena kratkoročna

potraživanja i korigiran financijski rezultat 2017. godine, odnosno povećani su ostali

poslovni rashodi za 2017. godinu u navedenom iznosu.

Na dan 31.12.2017. godine prepravljena je pozicija pasive – kapitalne rezerve za slijedeće

iznose:

• obračunate amortizacije u 2018. za imovinu koja je ranijih godina stavljena u

upotrebu, a ista nije aktiviran u poslovnim knjigama Društva odnosno za istu nije

proveden prijenos s imovine u pripremi na imovinu u upotrebi u onoj godini kada je

zaista započelo njezino korištenje – 14.862 tisuća kuna (na teret kapitalnih rezervi)

• kapital EU prebačen s pozicije kapitalnih rezervi na dugoročna vremenska

razgraničenja – odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja u iznosu

832.957 tisuća kuna radi izjednačavanja tretmana s izvorima imovine javnog dobra

• obračunate tečajne razlike za 2016. godinu po kreditima – kratkoročno dospijeće

(Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d.)

u iznosu 462 tisuća kuna (na teret kapitalnih rezervi)

• umanjenje imovine u pripremi u iznosu 7.024 tisuća kuna za završene investicije u

v.r. 2013-2015 po investicijskoj odluci UI-94-5/13 (razminiranje pruge Oštarije,

Sunja – Blinjski put, most Sava, Greda – Novska itd.), iste u 2018.godini preknjižene

na trošak tekućeg održavanja (na teret kapitalnih rezervi)

• sukladno odluci Vlade RH Klasa:022-03/13-04/266, Urbroj:50301-05/20-13-2 od 13.

lipnja 2013. postojeće dugovanje prema CERP-u povećano za 20%, odnosno za

60.811 tisuća kuna, za isti iznos su povećane kratkoročne obveze za zajmove,

depozite i slično (pasiva) te umanjene kapitalne rezerve

• u 2018. godini izvršen povrat više uplaćene neto dobiti društvu Pružne građevine

d.o.o. ostvarene u 2013. godini u iznosu 3.008 tisuća kuna, za navedeni iznos

povećana je pozicija pasive – obveze prema poduzetnicima unutar grupe i umanjene

kapitalne rezerve

iznose:

611.683 tisuća kuna radi izjednačavanja tretmana s izvorima imovine javnog dobra,

u iznosu 462 tisuća kuna (na teret kapitalnih rezervi).umanjenje imovine u pripremi

u iznosu 7.024 tisuća kuna za završene investicije u v.r. 2013-2015 po investicijskoj

odluci UI-94-5/13 (razminiranje pruge Oštarije, Sunja – Blinjski put, most Sava,

Greda – Novska itd.), iste u 2018. godini preknjižene na trošak tekućeg održavanja

(na teret kapitalnih rezervi)

kapitalne rezerve

Obračun tečajnih razlika po kreditima – kratkoročno dospijeće za 2016. i 2017. godinu

rezultiralo je korekcijama (umanjenje) pozicija pasive – obveze prema bankama i drugim

financijskim institucijama za iznose:

• 4.709 tisuća kuna na dan 31.12.2017. po kreditima Privredna banka Zagreb d.d.,

Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d. (825 tisuća kuna), Europska

banka za obnovu i razvoj – EBRD (111 tisuća kuna) i Erste & Steiermaerkische Bank

d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. (3.773 tisuća kuna)

Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d. (462 tisuća kuna) i Erste &

Steiermaerkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. (2.078 tisuća

Financijski izvještaji na poziciji dugoročnih vremenskih razgraničenja (odgođeno plaćanje

troškova i prihoda budućeg razdoblja) prepravljeni su za:

• Uvećani za 832.957 tisuća kuna na dan 31.12.2017. radi izjednačavanja tretmana

kapitala EU (izvori imovine financirane sredstvima EU fondova) s izvorima imovine

javnog dobra i 3.773 tisuća kuna koji se odnose na obračunate tečajne razlike po

kreditima – kratkoročno dospijeće za 2016. i 2017. godinu te umanjeni za iznos više

ukalkuliranih troškova tekućeg održavanja iz 2017. godine u iznosu 143 tisuća kuna

javnog dobra i 2.078.025 kuna koji se odnose na obračunate tečajne razlike po

kreditima – kratkoročno dospijeće za 2016. (Erste & Steiermaerkische Bank d.d., SG

- Splitska banka d.d. i OTP banka d.d.)

Financijski izvještaj za 2017. godinu, Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti prepravljen je za

iznos 540 tisuća kuna koji se odnosi na obveze za plaćene kamate po kreditu Privredna

banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d., u navedenom

iznosu su troškovi kamata više knjiženi na dan 31.12.2017.. Ispravkom knjiženja u 2018.

godini umanjene su obveze prema bankama i zadržana dobit što je rezultiralo korekcijom

poslovnog rezultata Društva na dan 31.12.2017. godine.

Utjecaj na ispravak poslovnog rezultata Društva za 2017. godinu osim prethodno navedenog

imalo je i:

• Obračun tečajnih razlika po kreditima – kratkoročno dospijeće za 2017. godinu u

iznosu 474 tisuća kuna za kredit Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna

banka Umag d.d. i OTP banka d.d. (u korist poslovnog rezultata)

• Storno ukalkuliranog troška za 2017. u 2018. godini u iznosu 143 tisuća kuna (na

teret poslovnog rezultata)

• Storno računa dobavljača za obračun kamata za 2017. godinu u iznosu 18 tisuća

kuna (u korist poslovnog rezultata)

• Smanjenje potraživanja od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u

iznosu 17 tisuća kuna, naknadno utvrđeno da ista potraživanja predstavljaju trošak

Društva (na teret poslovnog rezultata)

Prethodno iskazana dobit za 2017. godinu u iznosu 1.806 tisuća kuna korigirana je za

prethodno navedene poslovne promjene u ukupnom iznosu 1.158 tisuća kuna te

prepravljeni poslovni rezultat Društva za 2017. godinu predstavlja dobit razdoblja u iznosu

2.964 tisuća kune.

3. PRIHODI OD PRODAJE

Prihodi od prodaje s poduzetnicima unutar grupe

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prihod od pristojbi za pristup željezničkoj infrastrukturi 98.052 102.414

Prihod od usluga informatike

5.776 5.987

Prihod od formiranja i rasformiranja sastava vlaka 14.525 16.301

Prihodi od korištenja putničkih kolodvora 9.705 9.730

Prihodi od korištenja kolosijeka za garažiranje 1.841 1.779

Prihod od naknada za rezervaciju kapaciteta 667 441

Prihod od prodaje prijevoznih karata

1.048 1.545

Prihodi od zakupnine prostora

4.014 5.863

Prihodi od zakupa optičke opreme

1.108 2.054

Prihod od davanja strojeva i opreme u najam povezanim društvima

118 113

Prihodi od sporedne djelatnosti

259 210

Prihodi od prodaje materijala

161 51

Prihod od ostalih usluga i radova

346 530

Ukupno

137.620 147.019

Prihodi od prodaje s poduzetnicima izvan grupe

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prihodi od korištenja kolosijeka za garažiranje 199 120

13.000 12.829

161 823

Prihodi od zakupa - ostalo

4.248 4.149

666 939

5.315 4.727

Ukupno

44.141 36.969

4. OSTALI POSLOVNI PRIHODI

Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima unutar grupe

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prihod od telekomunikacijskih usluga

957 1.225

Prihod od naknade šteta

1.092 576

Prihod od cassa-sconto

2.301 903

Ostali prihodi

402 953

Ukupno

4.752 3.657

Ostali poslovni prihodi s poduzetnicima izvan grupe

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Prihod iz Proračuna RH za željezničku infrastrukturu 442.900 450.000

Prihod iz Proračuna RH za željezničku infrastrukturu - trošarine 456.005 508.317

Prihod iz Proračuna u visini alikvotnog dijela amortizacije 34.426 34.426

Prihod od upotrebe vlastitih proizvoda 3.803 2.076

Prihod od kasacije 12.303 7.829

Prihod od najma službenih stanova 2.685 2.707

Prihod od prodaje stanova (35%) 2.924 3.227

Prihod od naknade šteta 777 564

Prihod od sufinanciranja 1.597 1.021

Prihod od ukidanja rezerviranja 30.931 11.755

Prihod od naplate vrijednosno usklađenih potraživanja 21.118 2.226

Prihod od prodaje imovine 0 45

Prihodi od penala 3.304 14

Umanjenje nekuretnih zaliha 8.064 0

Ostali prihodi 5.456 2.547

Ukupno

1.026.293 1.026.754

Prihodi od preračuna troškova režija na dan 31.12.2018. godine iznose 13.243 tisuća kuna

te su isti u godišnjim financijskim izvještajima Društva netirani s troškovima drugih

društava (preračun troškova režija po ulaznim računima dobavljača) u istom iznosu (vidi

Bilješku 28 i 40).

Prihodi od preračuna troškova električne energije za vuču vlakova na dan 31.12.2018.

godine iznose 83.049 tisuća kuna te su isti u cijelosti netirani s troškovima električne

energije (vidi Bilješku 5).

4. OSTALI POSLOVNI PRIHODI - nastavak

Prihodi od ukidanja rezerviranja za sudske sporove na dan 31.12.2018. netirani su u iznosu

od 5.875 tisuća kuna s ostvarenim troškovima u istom razdoblju po osnovi:

• Troškova osoblja u ukupnom iznosu od 5.463 tisuća kuna (neto plaće i nadnice za

3.157 tisuća kuna, troškovi poreza i doprinosa iz plaća za 1.466 tisuća kuna i

doprinosi na plaće za 840 tisuća kuna) (vidi Bilješku 8)

• Ostalih troškova – naknade troškova zaposlenima u ukupnom iznosu od 35 tisuća

kuna (vidi Bilješku 10)

• Ostalih poslovnih rashoda – troškovi vezani uz naknade šteta u iznosu od 224 tisuća

kuna i sudski troškovi u iznosu od 80 tisuća kuna (vidi Bilješku 13)

• Financijski rashoda – rashodi od kamata s nepovezanim poduzetnicima u iznosu od

73 tisuća kuna (vidi Bilješku 15)

Isti je pristup netiranja prihoda od ukidanja rezerviranja za sudske sporove u iznosu od

17.993 tisuća kuna s ostvarenim troškovima u 2017. godini proveden u godišnjim

financijskim izvještajima na dan 31.12.2017. godine po osnovi:

• Troškova osoblja u ukupnom iznosu od 8.163 tisuća kuna (neto plaće i nadnice za 4.575 tisuća kuna, troškovi poreza i doprinosa iz plaća za 2.317 tisuća kuna i doprinosi na plaće za 1.271 tisuća kuna) (vidi Bilješku 8)

• Ostalih troškova – naknade troškova zaposlenima u ukupnom iznosu od 24 tisuća kuna (vidi Bilješku 10)

• Ostalih poslovnih rashoda – troškovi vezani uz naknade šteta u iznosu od 41 tisuća kuna i sudski troškovi u iznosu od 4.397 tisuća kuna (vidi Bilješku 13)

• Financijskih rashoda – rashodi od kamata s nepovezanim poduzetnicima u iznosu od 5.368 tisuća kuna (vidi Bilješku 15)

5. TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Trošak sirovina i materijala 40.201 43.844

Trošak rezervnih dijelova 8.165 6.550

Trošak sitnog inventara, autoguma i zaštitne odjeće 3.309 6.798

Trošak energije 12.665 9.551

Trošak energije - povezana društva 26.146 20.781

Ukupno

90.486 87.524

Troškovi električne energije vuče vlakova na dan 31.12.2018. iznose 87.442 tisuća kuna te

su isti netirani s prihodima od preračuna el.energije za vuču vlakova u iznosu 83.049 tisuća

kuna (vidi Bilješku 4).

6. TROŠKOVI PRODANE ROBE

Troškovi prodane robe u iznosu od 5.164 tisuća kuna (2017. godine u iznosu od 4.281 tisuća

kuna) odnose se na nabavnu vrijednost prodane robe.

7. OSTALI VANJSKI TROŠKOVI

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Usluge telefona, pošte i prijevoza 7.920 3.164

Troškovi prijevoza - povezana društva 3.885 5.578

Usluge održavanja 26.576 25.614

Usluge održavanja - povezana društva 142.502 149.342

Usluge najma 12.841 12.586

Usluge najma - povezana društva 4 7

Usluge čišćenja 9.124 9.393

Usluge čuvanja imovine 3.378 4.282

Komunalne usluge 4.325 3.160

Ostali vanjski troškovi 479 329

Ukupno

211.034 213.455

8. TROŠKOVI OSOBLJA

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Neto plaće i nadnice

397.128 397.781

Troškovi poreza i doprinosa iz plaće

146.540 143.578

Doprinosi na plaće

100.778 100.547

Ukupno

644.446 641.906

Troškovi osoblja na dan 31.12.2018. godine netirani su s prihodima od ukidanja

rezerviranja po sudskim troškovima u ukupnom iznosu 5.463 tisuća kuna dok na dan

31.12.2017. iznos netiranih troškova iznosi 8.163 tisuća kuna (vidi Bilješku 4).

Neto plaće sadrže i primanja Uprave društva u iznosu od 1.341 tisuća kuna (2017. godina u

iznosu od 464 tisuća kuna), te su sastavni dio iskazanih troškova osoblja.

9. AMORTIZACIJA

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Amortizacija nematerijalne imovine

24.187 24.376

Amortizacija materijalne imovine

11.944 17.716

Ukupno

36.131 42.092

10. OSTALI TROŠKOVI

OPIS 2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi 2.886 3.337

Prijevoz na službenom putu - povezana društva 1.175 1.391

Nadoknade troškova zaposlenima, potpore i otpremnine 36.406 52.353

Nadoknade troškova zaposlenima (prijevoz) - povezana društva 3.759 2.876

Troškovi reprezentacije 86 51

Naknade članovima NO 145 134

Naknade članovima revizorskog odbora 90 76

Konzultantske usluge 769 0

Odvjetničke usluge 499 0

Intelektualne usluge 556 1.869

Troškovi obuke i izobrazbe, stipendije 1.932 1.951

Zdravstvene usluge (sistematski pregledi i ostalo) 111 145

Premije osiguranja 231 131

Održavanje SAP sustava 2.688 2.847

Bankovne usluge i troškovi platnog prometa 300 295

Doprinosi, članarine i slična davanja 37.822 37.962

Vodoprivredna naknada i sl. - povezana društva 5.259 5.226

Ostali troškovi 1.564 1.357

Ostali troškovi - povezana društva 378 464

Ukupno 96.656 112.465

U 2018. godini isplaćeno je ukupno 230.000 kn revizorskom društvu za uslugu revizije godišnjih financijskih izvještaja za 2017. godinu dok preostale revizorske usluge iznose ukupno 69.550 kn.

Ostali troškovi – naknade troškova zaposlenima na dan 31.12.2018. godine netirani su s

prihodima od ukidanja rezerviranja po sudskim troškovima u iznosu od 35 tisuća kuna dok

na dan 31.12.2017. iznos netiranih troškova iznosi 24 tisuća kuna (vidi Bilješku 4).

11. VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE

OPIS 2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Vrijednosno usklađenje kratkotrajnih potraživanja 2.102 5.644

Vrijednosno usklađenje kratkotrajnih potraživanja - povezana društva 112.688 12.084

Vrijednosno usklađenje zastarjelih zaliha 0 24.366

Vrijednosno potraživanje kratkotrajnih potraživanja - MSFI 9 3.133 0

Ukupno 117.923 42.094

12. REZERVIRANJA

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Troškovi rezerviranja za poticajne otpremnine

822 1.364

Troškovi rezerviranja za sudske sporove

45.583 24.532

Troškovi rezerviranja za porezne obveze

18.684 0

Troškovi rezerviranja za jubilarne nagrade

Troškovi rezerviranja za neiskorišteni GO

25.300 25.300

Ukupno

90.389 52.109

13. OSTALI POSLOVNI RASHODI

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Neotpisana vrijednost rashodovane imovine

295 24

Manjkovi

2.923 144

Naknade - kašnjenje u prometu

1.438 455

Vrijednost kasiranog i otpisanog materijala

768 365

Troškovi vezani uz naknade šteta

1.738 2.778

Troškovi vezani uz naknade šteta - povezana društva

1.483 1.849

Sudski troškovi i kazne

2.210 3.683

Ostali poslovni rashodi

3.602 1.008

Ostali poslovni rashodi - povezana društva

312 42

Ukupno

14.769 10.348

Ostali poslovni rashodi – troškovi vezani uz naknade šteta i sudski troškovi na dan

31.12.2018. godine netirani su s prihodima od ukidanja rezerviranja po sudskim troškovima

u ukupnom iznosu od 304 tisuća kuna dok na dan 31.12.2017. iznos netiranih troškova

iznosi 4.438 tisuća kuna (vidi Bilješku 4).

14.FINANCIJSKI PRIHODI

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Iz odnosa s povezanim poduzetnicima Prihod od kamata

266 898

Iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama Prihod od kamata

3.754 1.546

Prihod od tečajnih razlika

6.238 2.980

Prihod od dividendi

9.998 4.531

Ukupno

10.264 5.429

15.FINANCIJSKI RASHODI

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Prepravljeno

Iz odnosa s povezanim poduzetnicima Rashodi od kamata

160 175

Iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama Rashodi od kamata

5.194 6.605

Rashodi od tečajnih razlika

9.512 1.819

14.706 8.424

Ostali financijski rashodi - troškovi kredita

841 1.990

Ukupno

15.707 10.589

Financijski rashod – rashodi od kamata na dan 31.12.2018. godine netirani su s prihodima

od ukidanja rezerviranja po sudskim troškovima u iznosu od 73 tisuća kuna dok na dan

16.POREZ NA DOBIT

Društvo je porezni obveznik, sukladno poreznim zakonima i propisima Republike Hrvatske.

Porezna osnovica utvrđuje se kao razlika između prihoda i rashoda razdoblja i uvećava se za rashode koji su porezno nepriznati. Stopa poreza na dobit iznosi 18% (2017. godine 18%)

Usklađenje između poreza na dobit i dobiti iskazane u Računu dobiti i gubitka je prikazano kako slijedi:

2018. 2017.

HRK'000 HRK'000

Računovodstveni gubitak/dobit

(99.637) 1.806

Povećanje dobiti / Smanjenje gubitka

28.711 57.450

Smanjenje dobiti / Povećanje gubitka

(19.218) (12.425)

Porezni gubitak/dobit

(90.143) 46.831

Porezni gubici za prijenos

1.007.616 1.074.673

Društvo je u mogućnosti prenijeti porezne gubitke u buduća razdoblja u svrhu umanjenja

oporezive dobiti u razdoblju od narednih pet (5) godina. Na 31. prosinca 2018. godine

ukupni neto preneseni gubici utvrđeni su u iznosu od 1.007.616 tisuća kuna.

Neto iznos poreznih gubitaka u iznosu od 1.007.616 tisuća kn raspoloživih za prijenos mogu

se iskoristiti kako slijedi do:

HRK'000

31. prosinac 2019. 333.128

31. prosinac 2020. 584.346

31. prosinac 2021. 19.456

31. prosinac 2022. 25.615

31. prosinac 2023. 45.071

1.007.616

Odgođena porezna imovina na temelju prenesenih poreznih gubitaka nije priznata u

financijskim izvještajima zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za njihovo korištenje u

budućnosti.

17.DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA I MATERIJALNA IMOVINA

UKUPNO HRK'000 Nematerijalna

imovina Zemljište

Građevinski objekti

Postrojenja i oprema

Alati, pog.inv.i

transp.sredstva

Ostala materijalna

imovina

Mater. imovina u pripremi

Predujmovi za materijalnu imovinu

MATERIJALNA IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje 01.siječnja 2017. 225.759 1.937.729 20.678.379 683.881 431.426 166.544 1.382.375 291.585 25.571.920

preknjiženje na trošak 0 0 0 0 0 0 (7.024) 0 (7.024)

Stanje 01.siječnja 2017.- prepravljeno 225.759 1.937.729 20.678.379 683.881 431.426 166.544 1.375.351 291.585 25.564.896

Nove nabavke i investicije 16.144 0 317.587 19.334 970 0 466.890 16.956 821.737

Prijenos s imovine u pripremi 0 0 0 0 0 0 (354.035) 0 (354.035)

Ispravak (kriva knjiženja) (1.497) 0 (21.674) (1.509) (6.692) 31.556 0 0 1.681

Višak i besplatno primljena imovina 0 0 1.205 0 0 0 0 0 1.205

Manjak i besplatno dana imovina 0 0 0 (58) 0 0 0 0 (58)

Rashod, prodaja i likvidacija 0 0 (445) 0 0 (33.023) 0 (64.267) (97.735)

Stanje 31.prosinac 2017. -prepravljeno 240.406 1.937.729 20.975.052 701.648 425.704 165.077 1.488.206 244.274 25.937.691

Nove nabavke i investicije 5.848 (30) 353.940 17.786 33.087 0 739.963 138.821 1.283.567

Ispravak (kriva knjiženja) 0 0 (98.731) (4.304) (14.347) 117.383 7.024 0 7.025

Višak i besplatno primljena imovina 0 0 745 1.097 12 14 0 0 1.868

Ispravak vrijednosti imovine u pripremi 0 0 0 0 0 0 21.284 0 21.284

Manjak i besplatno dana imovina 0 0 0 (93) (29) 0 0 0 (122)

Rashod, prodaja i likvidacija 0 (16) (506) 0 0 (122.588) 0 (119.826) (242.936)

Stanje 31.prosinac 2018. 246.254 1.937.683 21.230.500 716.134 444.427 159.886 1.845.845 263.269 26.597.745

imovina Zemljište Građevinski objekti Postrojenja i

oprema

Alati, pog.inv.i

transp.sredstva

Ostala materijalna

imovina

Predujmovi za

materijalnu imovinu

MATERIJALNA IMOVINA

ISPRAVAK VRIJEDNOSTI

Stanje 01.siječnja 2017. 165.119 0 13.109.854 504.775 406.004 106.855 0 906 14.128.394

ispravak vrijednosti 0 0 14.835 7 0 0 0 0 14.842

Stanje 01.siječnja 2017.- prepravljeno 165.119 0 13.124.689 504.782 406.004 106.855 0 906 14.143.236

Amortizacija u toku godine 18.680 0 327.723 23.316 12.639 696 0 0 364.374

Ispravak (kriva knjiženja) (751) 0 (20.410) (1.325) (6.850) 29.337 0 0 752

Rashod, prodaja i likvidacija 0 0 (126) 0 0 (30.694) 0 0 (30.820)

Stanje 31.prosinac 2017. -prepravljeno 183.048 0 13.431.876 526.715 411.793 106.194 0 906 14.477.484

Ispravak (kriva knjiženja) 0 0 (83.270) (4.102) (14.340) 101.712 0 0 0

Stanje 31.prosinac 2018. 201.344 0 13.688.837 547.423 405.302 97.658 0 906 14.740.126

SADAŠNJA VRIJEDNOST

504.782

Stanje 31.prosinac 2018. 44.910 7.541.662 23.316 39.125 62.227 1.845.845 262.363 11.857.617

Stanje 31.prosinac 2017.- prepravljeno 57.358 7.543.175 (1.325) 13.911 58.883 1.488.206 243.368 11.460.206

Stanje 01. siječnja 2017. 60.640 7.553.690 (58) 25.422 59.689 1.375.351 290.679 11.421.660

17. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA I MATERIJALNA IMOVINA -nastavak Na dan 31.12.2018. ukupna vrijednost imovine u pripremi iznosi 2.425.231 tisuća kuna. Društvo je na 31.12.2017. provelo procjenu nadoknadive vrijednosti dugotrajne materijalne imovine iskazane u skladu sa zahtjevima MRS-a 36 Umanjenje imovine te sukladno navedenom provelo vrijednosno usklađenje imovine u pripremi u iznosu 600.670 tisuća kuna na teret javnog kapitala. Vrijednosno usklađenje imovine u pripremi najvećim dijelom odnosi se na projekt modernizacije pruge Oštarije-Knin-Split (535.611 tisuća kuna) dok se ostatak iznosa od 65.058 tisuća kuna odnosi na ostale projekte. Na dan 31.12.2018. provedeno je aktiviranje prethodno vrijednosno usklađene imovine u pripremi u iznosu 21.284 tisuća kuna te je za isti iznos umanjen ispravak vrijednosti imovine u pripremi i uvećan kapital javnog dobra na dan 31.12.2018.

Na 31. prosinca 2018. godine imovina u pripremi sadrži i investicije u tijeku starije od 3 i više godina u iznosu od 641.491 tisuća kuna.

17. DUGOTRAJNA NEMATERIJALNA I MATERIJALNA IMOVINA (nastavak)

JAVNO DOBRO HRK'000 Zemljište Građevinski

objekti Postrojenja i

oprema Alati, pog.inv.i transp.sredstva

Ostala materijalna

imovina

Predujmovi za materijalnu

imovinu

MATERIJALNA IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje 01.siječnja 2017. 1.744.847 20.223.940 502.945 308 74.748 0 0 22.546.787

preknjiženje IuP na trošak 0 0 0 0 0 0 0 0

Stanje 01.siječnja 2017.- prepravljeno

1.744.847 20.223.940 502.945 308 74.748 0 0 22.546.787

Nove nabavke i investicije 0 317.443 17.990 0 0 0 0 335.433

Prijenos s imovine u pripremi 0 0 0 0 0 (335.433) 0 (335.433)

Ispravak (kriva knjiženja) 0 (22.915) (1.330)

24.245 0 0 0

Prijenos iz Infre u JD 0 (18) 0 0 0 0 0 (18)

Prijenos iz Infre u JD 0 1.497 0 0 0 335.433

336.930

Višak i besplatno primljena imovina

0 1.188 0 0 0 0 0 1.188

Manjak i besplatno dana imovina

0 0 (58) 0

0 0 (58)

Rashod, prodaja i likvidacija 0 0 0

(25.131) 0 0 (25.131)

Stanje 31.prosinac 2017. -prepravljeno

1.744.847 20.521.134 519.547 308 73.862 0 0 22.859.698

Nove nabavke i investicije (30) 353.401 17.786 6 0 0 0 371.163

97.402 0 0 (14)

Prijenos iz JD U Infru 0 (3) 0 0 0 0 0 (3)

Prijenos iz Infre u JD 0

0 0 0 371.163

371.163

0 714 1.080 0 0 0 0 1.794

(44) 0 0 0 0 (44)

Rashod, prodaja i likvidacija 0 (26)

(104.728) 0 0 (104.754)

Stanje 31.prosinac 2018. 1.744.816 20.778.919 537.254 314 66.536 0 0 23.127.840

JAVNO DOBRO HRK'000 Zemljište

Alati, pog.inv.i transp.sredstva

Ostala materijalna

imovina

imovinu

MATERIJALNA IMOVINA

Stanje 01.siječnja 2017. 0 12.807.691 331.272 85 63.020 0 0 13.202.067

ispravak vrijednosti 0 14.835 7 0 0 0 0 14.842

Stanje 01.siječnja 2017.- prepravljeno 0 12.822.526 331.279 85 63.020 0 0 13.216.909

Amortizacija u toku godine 0 320.363 20.564 36 0 0 0 340.963

Ispravak (kriva knjiženja) 0 (19.403) (1.150) 0 22.054 0 0 1.501

Manjak i besplatno dana imovina 0 0 (58) 0 0 0 0 (58)

Rashod, prodaja i likvidacija 0 0 0 0 (22.807) 0 0 (22.807)

Stanje 31.prosinac 2017. -prepravljeno 0 13.122.733 350.635 121 62.267 0 0 13.535.755

Amortizacija u toku godine 0 333.259 22.737 39

0 0 356.035

Ispravak (kriva knjiženja) 0 (81.331) (914) 0 82.229 0 0 (16)

Manjak i besplatno dana imovina 0 0 (37) 0

0 0 (37)

0 (93.203) 0 0 (93.229)

Stanje 31.prosinac 2018. 0 13.374.635 372.421 160 51.293 0 0 13.798.508

Stanje 31.prosinac 2018. 1.744.816 7.404.284 164.833 154 15.243 0 0 9.329.330

Stanje 31.prosinac 2017.- prepravljeno 1.744.847 7.398.401 168.912 187 11.595 0 0 9.323.943

Stanje 01. siječnja 2017. 1.744.847 7.401.414 171.666 223 11.728 0 0 9.329.878

INFRASTRUKTURA + EU HRK'000

Nematerijalna imovina

Zemljište Građevinski

objekti Postrojenja

i oprema Alati, pog.inv.i transp.sredstva

Ostala materijalna

imovina

MATERIJALNA IMOVINA

NABAVNA VRIJEDNOST

Stanje 01.siječnja 2017. 225.759 192.883 454.439 180.936 431.119 91.796 1.382.375 291.585 3.025.133

preknjiženje IuP na trošak

(7.024)

Stanje 01.siječnja 2017.- prepravljeno 225.759 192.883 454.439 180.936 431.119 91.796 1.375.351 291.585 3.018.109

Nove nabavke i investicije 16.144

144 1.344 970

466.890 16.956 486.304

Prijenos s imovine u pripremi

(18.602)

Ispravak (kriva knjiženja) (1.497)

1.241 (179) (6.692) 7.311

Prijenos iz JD U Infru

Prijenos iz Infre u JD

(1.497)

(335.433)

(336.930)

Rashod, prodaja i likvidacija

(7.893)

(64.267) (72.605)

Stanje 31.prosinac 2017. -prepravljeno 240.406 192.883 453.917 182.101 425.396 91.215 1.488.206 244.274 3.077.992

540 1 33.081

739.963 138.821 912.406

(39.469)

Ispravak (kriva knjiženja)

(2.429) (3.189) (14.347) 19.981,00 7.024

(371.163)

30 16 12 14

Ispravak vrijednosti imovine u pripremi

21.284

(50) (29)

(16) (480)

(17.860)

(119.826) (138.182)

Stanje 31.prosinac 2018. 246.254 192.867 451.581 178.879 444.113 93.350 1.845.845 263.269 3.469.904

objekti Postrojenja

Ostala materijalna

imovina

MATERIJALNA IMOVINA

Stanje 01.siječnja 2017. 165.119 0 302.162 173.503 405.920 43.836 0 906 926.327

ispravak vrijednosti 0

165.119 0 302.162 173.503 405.920 43.836 0 906 926.327

Amortizacija u toku godine 18.680

7.361 2.753 12.602 696

23.412

Ispravak (kriva knjiženja) (751)

(1.007) (176) (6.850) 7.283

Prijenos iz JD U Infru 2

Rashod, prodaja i likvidacija (126)

(7.887)

(8.013)

183.048 0 309.143 176.080 411.672 43.927 0 906 941.729

7.151 2.158 7.838 687

17.834

Ispravak (kriva knjiženja) (1.939) (3.189) (14.340) 19.483

(48) (28)

(17.732)

(17.884)

Stanje 31.prosinac 2018. 201.344 0 314.203 175.001 405.142 46.365 0 906 941.618

Stanje 31.prosinac 2018. 44.910 192.867 137.378 3.878 38.971 46.985 1.845.845 262.363 2.528.286

Stanje 31.prosinac 2017.- prepravljeno

57.358 192.883 144.774 6.021 13.724 47.288 1.488.206 243.368 2.136.263

Stanje 01. siječnja 2017. 60.640 192.883 152.277 7.433 25.199 47.960 1.375.351 290.679 2.091.782

18. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Dugotrajna financijska imovina predstavlja ulaganje novca, stvari i ustup prava s ciljem stjecanja prihoda, a čije se vraćanje očekuje u razdoblju dužem od jedne godine.

Ulaganja u vrijednosne papire u trgovačkim društvima u zemlji i bankama stavljena su na

raspolaganje Hrvatskom fondu za privatizaciju (danas Centar za restrukturiranje i prodaju),

temeljem Zaključka Vlade RH od 25.06.2001. godine u svrhu rješavanja dugovanja i potraživanja

društva u državnom i pretežito državnom vlasništvu.

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika Ovisna društva Pružne građevine d.o.o.

193.859 193.859

Croatia expres d.o.o.

292 20

194.151 193.879

Pridružena društva Proizvodnja-regeneracija d.o.o.

4.522 4.522

Minus - ispravak vrijednosti udjela Proizvodnja- regeneracija d.o.o.

(4.522) (4.522)

194.151 193.879

Ulaganja u vrijednosne papire Dionice - Industrogradnja

Dionice - Industrogradnja grupa

133 133

Dionice - Salonit Vranjic

3.866 3.866

Dionice - Đuro Đaković

Dionice - Končar

248 332

Dionice - OT - Optima telekom

63 101

Dionice - Željezara Sisak

Minus - ispravak vrijednosti dionica - Salonit Vranjic

(3.866) (3.866)

Minus - ispravak vrijednosti dionica - Željezara Sisak

(31) (31)

542 665

Ostala dugotrajna financijska imovina

Ukupno

194.725 194.576

19. DUGOTRAJNA POTRAŽIVANJA

U bilješci 19 iskazana su potraživanja po osnovi prodanih stanova HŽ radnicima na kredit te

potraživanja za dane kredite radnicima.

U okviru dugotrajnih potraživanja evidentirane su obveznice za prodane stanove za staru deviznu

štednju u iznosu 5.762 tisuća kuna. Stara devizna štednja zadržana je u bankama u kojima se

nalazila u trenutku kupnje stana i ista je sukladno Zakonu (Narodne novine br. 71/91.)

pretvorena u javni dug za koji je država izdala obveznice. Potraživanja po osnovi obveznica u

iznos od 5.762 tisuća kuna netirana su u fin. izvještajima Društva s obvezama po osnovi otkupa

stanova (stara i nova devizna štednja, vidi bilješku 39).

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Potraživanja za prodane stanove

9.361 15.251

Minus: Tekuće dospijeće (vidi bilješku 25)

(7.614) (8.171)

1.747 7.080

Ostala potraživanja Stambeni krediti djelatnicima

3.327 4.097

Ukupno

5.074 11.177

20. ZALIHE

Zalihe se iskazuju po trošku ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Trošak

zaliha obuhvaća nabavnu cijenu i sve troškove koji su nastali dovođenjem zaliha do njihove

sadašnje lokacije i u sadašnje stanje. Obračun utroška sirovina, materijala i rezervnih

dijelova utvrđuje se primjenom metode prosječne ponderirane cijene.

31. prosinac

2018. 31. prosinac

HRK'000 HRK'000

Sirovine i materijal

102.334 101.621

Rezervni dijelovi

309.826 344.143

Sitan inventar i ambalaža na zalihi

3.298 2.798

Stanje zaliha

415.458 448.562

Roba na putu

198 (1)

Materijal u tuđem skladištu

3.958 3.958

Materijal u obradi i doradi

Sitan inventar i ambalaža u upotrebi

41.244 41.443

Minus: Ispravak vrijednosti sirovina i materijala, rezervni dijelova, sitnog inventara i ambalaže

(345.260) (353.523)

Ukupno

115.679 140.512

Zalihe bez prometa u 2018. godini u iznosu od 249.385 tisuća kn bile su predmet

preispitivanja, a u cilju njihova eventualnog ispravljanja na teret izvještaja o sveobuhvatnoj

dobiti. Slijedom prosudbi o njihovoj iskoristivosti provedeno je vrijednosno usklađenje u

iznosu 8.064 tisuća kn u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

Ukupna vrijednost investicijske zaliha bez prometa iznosi 225.974 tisuća kn. Vrijednost od

220.118 tisuća kn odnosi na zalihe nabavljene u svrhu modernizacije pruge Oštarije-Knin-

Split, što čini 79% ukupne vrijednosti zalihe projekta od 280.966 tisuća kn.

21. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD POVEZANIH PODUZETNIKA

31. prosinac

31. prosinac 2017.

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Potraživanja od povezanih poduzetnika Ovisna društva Pružne građevine d.o.o., Zagreb

4.845 8.222

Minus: Ispravak vrijednosti

(3.652) (4.360)

Croatia expres d.o.o, Zagreb

124 35

(32) 0

1.285 3.898

Pridruženo društvo Proizvodnja i regeneracija d.o.o. u stečaju, Zagreb

8.851 8.851

(8.851) (8.851)

Ostala društva željezničke djelatnosti u vlasništvu države HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb

29.204 24.143

(1.937) (2.074)

HŽ Cargo d.o.o., Zagreb

293.218 214.759

(153.956) (57.046)

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb

1.501 1.668

(1.238) (1.238)

Održavanje vagona d.o.o., Zagreb

5.881 4.215

(2.727) (864)

TŽV Gredelj d.o.o. u stečaju, Zagreb

150 157

(147) (147)

RPV Slavonski Brod d.o.o., Slavonski Brod

169.952 183.573

Ostala društva u većinskom vlasništvu države Odašiljači i veze d.o.o.,Zagreb

672 1.369

Hrvatski opeartor distribucijskog sustava d.o.o.,Zagreb

Hrvatske šume d.o.o.,Zagreb

(3) (3)

703 1.439

Ukupno

171.940 188.909

21. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD POVEZANIH PODUZETNIKA- nastavak

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe za isporučenu robu i usluge i kupaca odnose se na

potraživanja od kupaca u zemlji i inozemstvu za prodaju materijala, zakup optičke opreme,

najam strojeva i opreme, usluge pristupa infrastrukturi, usluge informatike, preračun

troškova, naknade šteta itd. 21.1. Starosna struktura potraživanja od povezanih društava slijedi:

Nedospjelo

Dospjelo

Ukupno

do 30 dana

30-60 dana

60-90 dana

90-120 dana

>od 120 dana

31. prosinca 2018. 38.897 14.530 10.596 8.902 10.217 88.798 171.940

31. prosinca 2017. - prepravljeno 128.745 14.480 9.858 6.801 9.622 19.403 188.909

21.3. Potraživanja od povezanih društava neizvjesna u pogledu naplate u iznosu od 96.136

tisuća kuna bila su predmet preispitivanja, a u cilju njihova eventualnog ispravljanja na teret

izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. Slijedom toga, obavljen je ispravak vrijednosti potraživanja

od povezanih kupaca sukladno prosudbama u neizvjesnost njihove naplate u iznosu od 96.136

tisuća kuna.

U skladu s računovodstvenim politikama Društva u poslovnim knjigama je na dan 31.12.2018.

proveden ispravak vrijednosti kratkoročnih potraživanja od kupaca koja nisu naplaćena, a

starija su od 1 godine u iznosu 97.170 kuna na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

VRIJEDNOST POTRAŽIVANJA STARIJA OD 1 GODINE

HRK'000

HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 21

HŽ Cargo d.o.o. 94.207

OV-Održavanje vagona d.o.o. 1.875

Croatia express put.agencija d.o.o. 32

Ostali kupci 1.035

UKUPNO 97.170

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupca HŽ Cargo d.o.o. na dan 31.12.2018. ukupno iznosi

94.207 tisuća kuna, dijelom se odnosi na račune iz nagodbe sklopljene 21.06.2017. godine u

iznosu od 44.031 tisuća kuna (nenaplaćeni u cijelosti ili djelomično plaćeni) dok ostatak

iznosa od 50.177 tisuća kuna se odnosi na računa van nagodbe po kojima je potraživanje

nastalo tijekom 2017. godine a isti do dana sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja za

2018. godinu nisu naplaćeni.

22.KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD KUPACA

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Potraživanje od kupaca Kupci u zemlji

38.275 39.635

(24.498) (25.766)

13.777 13.869

Kupci u inozemstvu

2.903 2

(47) 0

2.856 2

Ukupno

16.633 13.871

22.1. Potraživanja od kupaca neizvjesna u pogledu naplate u iznosu od 1.035 tisuća kuna bila

su predmet preispitivanja, a u cilju njihova eventualnog ispravljanja na teret izvještaja o

sveobuhvatnoj dobiti. Slijedom toga, obavljen je ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca

sukladno prosudbama u neizvjesnost njihove naplate u iznosu od 1.035 tisuća kuna.

22.2. Starosna struktura potraživanja od kupaca slijedi:

Nedospjelo

Dospjelo

Ukupno

do 30 dana

30-60 dana

60-90 dana

90-120 dana

>od 120 dana

31. prosinca 2018. 6.896 1.658 822 889 3.834 2.534 16.633

31. prosinca 2017. - prepravljeno

6.402 934 1.494 808 367 3.866 13.871

23. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD ZAPOSLENIKA I ČLANOVA PODUZETNIKA

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika Potraživanja za manjkove

6.851 6.302

Ostala potraživanja od zaposlenika

(68) (122)

Ukupno

6.783 6.180

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika odnose se na potraživanja za akontacije za

službeni put, potraživanja za manjkove i učinjene štete, potraživanja za troškove mobitela i

drugo.

24. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD DRŽAVE I DRUGIH INSTITUCIJA

31. prosinac

31. prosinac 2017.

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Potraživanja od države i drugih institucija Potraživanja od države za preuzimanje kredita

300.923 300.923

Minus: Ispravak vrijednosti potraživanja od države

(300.923) (300.923)

Potraživanja za PDV

2.691 1.557

Potraživanja iz proračuna za neuplaćene trošarine

0 2.246

Potraživanja iz proračuna za EU projekte (Bilješka 39) 3.454 269

Potraživanja od MPPI - zajam IBRD 8500

Ukupno

6.145 4.364

U okviru potraživanja od države i drugih institucija evidentirano je potraživanje od države za preuzimanje kredita u iznosu 300.923 tisuća kuna.

24. KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA OD DRŽAVE I DRUGIH INSTITUCIJA- nastavak Slijedom Odluke Skupštine broj: S-12/13 od 26.04.2013. godine Uprava Društva dana 30.04.2013. donijela je Odluke broj: UI-73-12/13 i UI-73-13/13 kojima HŽ Infrastruktura d.o.o. u cijelosti oprašta potraživanja od društava HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i HŽ Cargo d.o.o. nastala do 31.12.2012. godine, a nenaplaćena do dana 26.04.2013. godine, osim potraživanja nastalih po osnovu korištenja električne energije. Uprava društva HŽ Infrastruktura d.o.o. je slijedom prije navedene Odluke Skupštine predložila Skupštini Društva da na odlučivanje Vladi Republike Hrvatske uputi prijedlog o donošenju odluke o namjeri preuzimanja slijedećih kreditnih obveza:

- kreditno zaduženje kod OTP banke d.d. broj 130213357791 zaključeno dana 13.02.2013. godine uz državno jamstvo za osiguranje tekuće likvidnosti u iznosu od 170 mil. kuna,

- kreditno zaduženje kod Erste & Steiermaerkische bank d.d. – (u trenutku donošenja prijedloga bilo je u postupku realizacije, u međuvremenu je zaduženje realizirano a namijenjeno je za financiranje Plana poslovanja za 2013. godinu na održavanju željezničke infrastrukture i upravljanja prometom) u iznosu 650 mil. kuna

- kreditno zaduženje za financijska sredstva za zbrinjavanje viška radnika u 2012. i 2013. godini u iznosu 250 mil. kuna (postupak nabave bio je u tijeku prilikom donošenja prijedloga).

Na navedene prijedloge Skupština Društva dala je suglasnosti Odlukom broj S-14-1/13 od 14.06.2013., međutim do dana sastavljanja Financijskih izvještaja za 2013. godinu krediti nisu preuzeti. Slijedom navedenog, u 2013. godini napravljen je ispravak vrijednosti potraživanja. Dana 23.12.2014. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje duga Društva temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika povećanjem kapitala javnog dobra a radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije upravitelje željezničke infrastrukture u iznosu od 1.915.791 tisuća kuna (1.770.963 tisuća kuna na ime glavnice, 63.902 tisuća kuna na ime redovne kamate, 73.386 tisuća kuna na ime plaćene glavnice te 7.540 tisuća kuna na ime obračunate zatezne kamate). Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje dugoročnog kreditnog zaduženja kod Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Erste & Steiermaerkische Bank d.d. i Sberbank d.d. te kratkoročnog zaduženja kod OTP banke d.d. U aktivi Bilance Društva u poziciji potraživanja od države netirana su potraživanja iz proračuna za EU projekte u iznosu 55.739 tisuća kuna na dan 31.12.2018. te iznosu 72.014 tisuća kuna na dan 31.12.2017. godine s obvezama za povrat infrastrukturi (vidi Bilješku 39). Potraživanja iz proračuna za EU projekte u ukupnom iznosu od 58.924 tisuća kuna odnose se na:

- projekt Izgradnje nove željezničke pruge za prigradski promet dionica Gradec- Sveti Ivan Žabno u iznosu 11.501 tisuća kuna

- projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja II kolosijeka željezničke pruge dionica

Dugo Selo – Križevci u iznosu 35.454 tisuća kuna

- projekt vezan uz radove – SS dvokolosiječne pruge Okučani-Novska i kolodvor Rajić u

iznosu 11.969 tisuća kuna

25. KRATKOTRAJNA OSTALA POTRAŽIVANJA

31. prosinac

HRK'000 HRK'000

Ostala potraživanja Dani predujmovi u zemlji

2.701 2.455

Dani predujmovi povezanim društvima

299 299

Minus: Ispravak vrijednosti predujmova

(994) (994)

Tekuće dospijeće dugoročnih potraživanja (prodani stanovi)

7.614 8.171

Ostala kratkotrajna potraživanja

7.020 4.803

Minus: Ispravak vrijednosti ostalih kratkotrajnih

(1.449)

potraživanja

(1.449) Ukupno

15.191 13.285

U okviru ostalih potraživanja najveću stavku čine potraživanja za prodane stanove za novu

deviznu štednju u iznosu od 67.954 tisuća kuna (potraživanja za prodane stanove za staru

deviznu štednju iznose 124 tisuća kuna). Ista je zadržana u Privrednoj banci Zagreb kao

prihod Proračuna RH (Narodne novine br. 43/92. čl. 44) za koje je Država trebala izdati

putem Privredne banke obveznice. Navedena potraživanja netirana su u Bilanci društva s obvezama po osnovi otkupa stanova (stara i nova devizna štednja, vidi Bilješku 39).

26. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA

Kratkotrajnu financijsku imovinu čine ulaganja novca, stvari, ustupljenih prava s ciljem

stjecanja prihoda, čije se vraćanje očekuje najduže do jedne godine, a iskazuje se u

poslovnim knjigama po trošku ulaganja.

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Dani zajmovi povezanim poduzetnicima Proizvodnja-regeneracija d.o.o., Zagreb 14.234 14.234

Pružne građevine d.o.o., Zagreb 2 473

Minus: Ispravak vrijednosti (14.234) (14.234)

Dani zajmovi, depoziti i sl. Depoziti 4.659 5.563

Ostalo 140 140

4.799 5.703

Ukupno 4.801 6.176

26. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA- nastavak

Kao sudužnik za dugoročni kredit Pro-Reg-a u Zagrebačkoj banci Društvo je platilo rate

kredita i kamate u iznosu 17.719 tisuća kuna od čega je 3.485 tisuća kuna kompenzirano.

Ostatak potraživanja od Pro-Reg-a za plaćene rate kredita iznosi 14.234 tisuća kuna. Za

navedeni iznos, sukladno Računovodstvenim politikama Društva, napravljen je ispravak

vrijednosti.

Dana 21.11.2016. godine dan je zajam društvu kćeri Pružne građevine d.o.o. u ukupnom

iznosu 3.982 tisuća kn (glavnica) s rokom otplate 3 godine. Na dan 31.12.2018. dospjela

glavnica i kamata iznose 0 kn, nedospjela glavnica na dan izvještavanja iznosi 1.770 tisuća

kuna i kamata 34 tisuća kuna.

Osim prethodno navedenog zajma, Društvo je u 2018. godini odobrilo još dva zajma. Prvi

ugovor o zajmu sklopljen je dana 03.04.2018. s društvom kćeri Pružne građevine d.o.o. na

iznos 6.374 tisuća kuna kojim se društvo matica obvezuje osigurati društvu kćeri sredstva za

isplatu dospjelih obveza prema dobavljačima (društva kćeri) starijih od godinu dana. Zajam je

na dan 31.12.2018. otplaćen u cijelosti.

Drugi zajam sklopljen je dana 27.04.2018. s društvom kćeri Croatia expres putnička agencija

d.o.o. na iznos 270 tisuća kuna. Za iznos danog zajma društvo matica povećalo je udjele u

društvu kćeri na dan 31.12.2018. godine (vidi bilješku 18).

Depoziti (oročena sredstva) iskazana na ovoj poziciji odnose se na depozite za izvlaštenja

zemljišta na:

a) Ličkoj pruzi u iznosu 787 tisuća kuna,

b) Pruzi Gradec – Sv. Ivan Žabno u iznosu 148 tisuća kuna,

c) Pruzi Plavno – Buzin u iznosu 116 tisuća kuna,

d) Pruzi Dugo Selo – Križevci u iznosu 2.677 tisuća kuna,

e) Pruzi Križevi – Koprivnica – Državna granica u iznosu 71 tisuća kuna,

f) Pruzi Zaprešić – Čakovec u iznosu 756 tisuća kuna,

g) Pruzi Dugo Selo – Novska u iznosu 94 tisuća kuna i

h) Pruzi Vinkovci – Vukovar u iznosu 10 tisuća kuna.

27. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac u banci i iskazuju se u bilanci. Devizna sredstva

u bankama iskazana su u hrvatskoj valutnoj jedinici primjenom srednjeg tečaja Hrvatske

narodne banke na dan bilance. Tečajne razlike s naslova usklađenja deviznih sredstava sa

srednjim tečajem HNB-a evidentirane su u Računu dobiti i gubitka.

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Stanje na žiro računima

95.845 236.636

Stanje na deviznim računima

67.588 60.184

Oročena devizna sredstva

364.227 345.442

Devizni akreditiv

0 26.346

Ukupno

527.660 668.608

Oročena devizna sredstva u iznosu 49.103.304 EUR (364.227 tisuća kuna) odnose se na

bespovratna sredstva EU primljena za potrebe projekata financiranih iz Instrumenta za

povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facilitiy):

- radovi na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnji

intermodalnog kontejnerskog terminala Brajdica u iznosu 5.103.304 EUR (37.854 tisuća

kuna) i

- Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja II. kolosijeka željezničke pruge na dionici

Križevci-Koprivnica-Državna granica 44.000.000 EUR (326.373 tisuća kuna).

Devizni akreditiv u iznosu 567.732 EUR (26.346 tisuća kn) dan je dobavljaču Plasser & Theurer

GmbH tijekom 2017. godine. Dani akreditiv podmiren je putem zajama EBRD-a. Na dan

31.12.2018. isti je zatvoren računom dobavljača za isporučenu imovinu (TMD).

28. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi (dugoročni)

Plaćeni troškovi za željezničke nesreće 5.246 4.994

Ostala vremenska razgraničenja 628 649

Ostala vremenska razgraničenja - povezana (Bilješka 40) 1.803 3.670

7.677 9.313

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi (kratkoročni)

Preračunati troškovi drugim društvima 1 33

Preračun troškova MMPI - zajam IBRD 8500 3.293 1.098

3.294 1.131

Ukupno 10.971 10.444

Aktivna vremenska razgraničenja u iznosu od 10.971 tisuća kuna (31. prosinca 2017. godine u

iznosu od 10.444 tisuća kuna) odnose se na plaćene troškove budućeg razdoblja.

U okviru aktivnih vremenskih razgraničenja evidentirani su i plaćeni troškovi za željezničku

nesreću u Rudinama u iznosu 5.246 tisuća kuna (na 31.12.2017. iznosili su 4.994 tisuća kuna).

Ostala vremenska razgraničenja prema povezanim društvima većim djelom odnose se na

vrijednosno usklađenje potraživanja po osnovi kamata, a koje se tek po naplati evidentiraju

kao financijski prihod u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti. U iznosu od 26.802 tisuća

kuna koliko iznose vrijednosno usklađena potraživanja po osnovi kamata (HŽ Cargo d.o.o)

netirana su s prihodima budućeg razdoblja u poziciji pasive Bilance Društva na 31.12.2018. i

31.12.2017. godine (vidi Bilješku 40).

Preostali iznos vremenska razgraničenja prema povezanim društvima odnosi se na nedospjelu

glavnicu i kamatu po danim zajmovima društvima kćeri.

Investicije koje su financirane iz kredita za koje je povećan kapital javnog dobra na

31.12.2018. iznose 1.639.038 tisuća kuna (na 31.12.2017. iznosile su 1.491.185 tisuća kuna). U

2013. i 2014. godini Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o davanju suglasnosti za

preuzimanje duga Društva temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika

povećanjem kapitala javnog dobra a radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije

upravitelje željezničke infrastrukture u ukupnom iznosu 3.334.166 tisuća kuna (2013.

1.418.375 tisuća kn i 2014. 1.915.791 tisuća kuna). Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje

dugoročnog kreditnog zaduženja kod Erste & Steiermaerkische Bank d.d. , Erste &

Steiermaerkische Bank d.d. i Sberbank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka

d.d. te kratkoročnog zaduženja kod OTP banke d.d.. Navedenim kreditima financirane su

investicije javnog dobra.

28. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI - nastavak

Nakon preuzimanja kredita Društvo je za prethodno navedeni iznos povećalo kapital javnog

dobra te je za iznos aktiviranih investicija bilo potrebno izvršiti korekciju kapitala.

Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje dugoročnog kreditnog zaduženja kod Erste &

Steiermaerkische Bank d.d., Erste & Steiermaerkische Bank d.d. i Sberbank d.d., Privredna

banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d. te kratkoročnog zaduženja kod OTP banke d.d..

Navedenim kreditima financirane su investicije javnog dobra. Nakon preuzimanja kredita

Društvo je za prethodno navedeni iznos povećalo kapital javnog dobra te je za iznos

aktiviranih investicija bilo potrebno izvršiti korekciju kapitala.

Troškovi drugih društava (preračuni režijskih troškova po ulaznim računima dobavljača) na

dan 31.12.2018. iznose 12.977 tisuća kuna te su godišnjim financijskim izvještajima netirani s

prihodima od preračuna troškova režija u istom iznosu na teret poslovnog rezultata (vidi

Bilješku 4). Prihodi od preračuna troškova režija u 2018. godini iznosili su 13.243 tisuća kuna

te isti ne predstavljaju prihod Društva. Razlika od 266 tisuća kuna u godišnjim financijskim

izvještajima Društva predstavlja ostala pasivna vremenska razgraničenja (vidi Bilješku 40).

29. KAPITAL I REZERVE

i. Upisani kapital Društva 224.188 tisuća kn (31. prosinca 2017. godine u istom iznosu), te predstavlja vlastite trajne izvore za poslovanja Društva i obuhvaća temeljni kapital registriran kod Trgovačkog suda u Zagrebu. Jedini član Društva je Republika Hrvatska.

ii. Kapitalne rezerve ukupno iznose 8.357.869 tisuća kuna (31. prosinca 2017. godine u

iznosu od 8.476.079 tisuća kuna). Od navedenog iznosa 8.354.795 tisuća kuna čini

imovinu Javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske (31. prosinca

2017. godine u iznosu od 8.473.005 tisuća kuna) te 3.074 tisuća kuna odnosi se na

rezerve HŽ Infrastrukture d.o.o., Zagreb na dan 31.12.2018. i 31.12.2017. godine.

29. KAPITAL I REZERVE- nastavak

Promjene na kapitalnim rezervama su, kako slijedi:

Javno dobro

HRK'000

Stanje na dan 01.01.2018. - prepravljeno

8.473.005

Aktivirana osnovna sredstva iz sredstava proračuna RH

193.903

Aktivirana osnovna sredstva iz sredstava EU

198.543

Amortizacija osnovnih sredstava Javnog dobra

(356.035)

Sadašnja vrijednost rashodovane imovine Javnog dobra

(11.524)

Višak osnovnih sredstava

Manjak osnovnih sredstava

Ispravak knjiženja - ukidanje rezerviranja

Povećanje JK za dobit iz 2017. godine - prepravljeno

Investicije fin.iz kredita za koje je povećan kapital JD

(147.853)

Prijenos iz Javnog dobra u Infrastrukturu

Stanje na dan 31.12.2018.

8.354.795

Infrastruktura

Poslovanje Društva tijekom 2018. godine rezultiralo je gubitkom u iznosu od 99.637 tisuća kn (2017. godine prvotno iskazana dobit u iznosu 1.806 tisuća kuna prepravljena je za 1.158 tisuća kuna te nakon provedenih ispravaka iznosi 2.964 tisuća kuna).

30. REZERVIRANJA

Promjene na rezerviranjima prikazane su kako slijedi:

Rezerviranja za sudske sporove

Rezerviranja za jubilarne nagrada i redovne

otpremnina

Rezerviranja po osnovi poreznih obveza Ukupno

HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000

31. prosinac 2017. godine

106.046 33.298 0 139.344

Dodatna rezerviranja

45.583 822 18.684 65.089

Ukinuće rezerviranja

(11.151) (362) - (11.513)

31. prosinca 2018. godine

140.478 33.758 18.684 192.920

Obveza rezerviranja za primanja zaposlenika proizlazi iz kolektivnog ugovora, a rezerviranja

su utvrđena sukladno MRS-u 19 "Primanja zaposlenih". Rezerviranja za primanja zaposlenih

uključuju rezerviranja za otpremnine, jubilarne nagrade. Rezerviranja se mjere po sadašnjoj

vrijednosti troškova za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze, uz

korištenje diskontne stope od 1,68 %.

Aktuarske procjene su izvedene na temelju sljedećih glavnih pretpostavki i to prema

izračunu:

31. prosinac 2018.

Diskontna stopa 1,68%

Stopa fluktuacije 5%

Prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja bilo je potrebno obračunati naknadu za

neiskorištene dane godišnjeg odmora na teret rezultata tekućeg obračunskog razdoblja.

Prema članku 82. Zakona o radu u slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan

radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja

godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg

odmora.

Obzirom da se do sastavljanja financijskih izvještaja točno može izračunati kolika je ta

naknada za određenu poslovnu godinu, a ta naknada je rashod u godini u kojoj je nastala, a

ne u godini u kojoj će biti isplaćena. Radi se o porezno priznatim troškovima. Visina troška u

iznosu od 25.300 tisuća kuna kroz poslovne knjige Društva na dan 31.12.2018. provedena je

kao rezerviranje troškova na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

Rezerviranje troškova provedeno na dan 31.12.2017. godine u iznosu od 25.300 tisuća kuna

ukinuto je tijekom 2018. godine radi realizacije troškova po osnovi prava korištenja dana

godišnjeg odmora za 2017. godinu do dana 30.06.2018. godine. Ukidanje rezerviranja troškova

u poslovnim knjigama Društva provedeno je u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti.

30. REZERVIRANJA - nastavak

Rezerviranje troškova za 2018. godinu i ukidanje troškova za 2017. za neiskorištene dane

godišnjih odmora rezultira pozitivnim neto efektom na godišnja financijska izvješća za 2018

godinu u iznosu 82 kune.

Rezerviranje troška za neiskorištene dane godišnjih odmora u godišnjim financijskim

izvještajima maknuto je s pozicije pasive, druga rezerviranja na poziciju odgođenih plaćenih

troškova budućeg razdoblja na dan 31.12.2018. i 31.12.2017. godine.

Dana 01.01.2018. stupio je na snagu novi međunarodni računovodstveni standard financijskog

izvještavanja, MSFI 9 po kojem je Društvo bilo dužno prikazati određena računovodstvena

knjiženja u svojim godišnjim financijskim izvještajima za 2018. godinu.

Sva potraživanja dospjela više od 365 dana Društvo treba 100% vrijednosno uskladiti te sve

one kupce za koje se smatra da možda nisu dospjeli u nekoj od gore navedenih skupina ali se

smatra da su rizična (da su ušla u predstečajnu ili stečaj), takva potraživanja bi također

trebali 100% vrijednosno uskladiti. Navedeno Društvo već godinama kontinuirano provodi

sukladno računovodstvenim politikama društva. Društvo je sva potraživanja starija od 365

dana (od datuma računa) i ona za koja smatra da su nenaplativa ispravilo prijašnjih godina.

Vodeći se zahtjevima MSFI 9 Društvo je izradilo tzv. model očekivanih kreditnih gubitaka:

Izračun očekivanih kreditnih gubitaka HRK'000

Dospjelo Nedospjelo <= 60 61 - 120 121 - 365 366 - 730 > 731

139.647 52.059 27.606 20.709 84.851 5.643 838

Umanjenje (1,63%) 851 451 338 1.387 92 14

Ukupno 3.133

Kako bi se vrijednost kratkoročnih potraživanja od kupaca i povezanih društava na

31.12.2018. što realnije prikazivala u financijskim izvještajima Društvo je dodatno provelo

vrijednosno usklađenje, odnosno formiranje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke u

iznosu 3.133 tisuća kuna.

Navedeno rezerviranje je maknuto s pozicije pasive, druga rezerviranja na poziciju aktive te

je istim umanjeno potraživanje od poduzetnika unutar grupe i ostalih kupaca.

31. DUGOROČNE OBVEZE

prosinac 2018.

31. prosinac

HRK'000 HRK'000

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Zagrebačka banka d.d.,

Privredna banka Zagreb d.d., HBOR, Splitska banka d.d. i Hrvatska poštanska banka d.d.

348.626 67.623

Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d. 33.078 67.838

Erste & Steiermaerkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d.

314.410 473.122

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

134.949 151.197

Svjetska banka (IBRD)

182.573 187.246

1.013.636 947.026

Minus: Tekuće dospijeće (vidi Bilješku 34)

(228.495) (234.764

Tečajne razlike po tekućem dospijeću iz prethodnih razdoblja 0 (4.709)

785.141 707.553

Ostale dugoročne obveze Obveze za prodane stanove

9.356 15.246

Ukupno

794.497 722.799

/i/ Dugoročne obveze po kreditima zaključenima do 1. siječnja 2006. godine i obveze za kamate po kreditima, sukladno Zakonu o željeznici, preuzela je za plaćanje Republika Hrvatska te su obveze za kredite isknjižene u korist državnih potpora. Po aktiviranju osnovnih sredstava javnog dobra nabavljenih iz kredita uvećava se kapital Javnog dobra. Amortizacija osnovnih sredstava javnog dobra ne priznaje se kao rashod i tereti kapital Javnog dobra. /ii/ Tečajne razlike i kamate po dugoročnim obvezama po kreditima iskazuju se na teret / u korist državnih potpora. /iii/ Dugoročne obveze po tuzemnim kreditima utvrđene su uz kamatnu stopu 6 M EURIBOR + marža za sve tuzemne kredite osim kredita na iznos od 48 mil EUR sklopljenog s Zagrebačkom bankom d.d., Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Privrednom bankom Zagreb d.d., HBOR, Splitskom bankom d.d. i Hrvatskom poštanskom bankom d.d. gdje je fiksna kamatna stopa i iznosi 2,92%. /iv/ Ostale dugoročne obveze odnose se na dugoročne kredite radnicima za otkup stanova HŽ. Sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine 43/1992.) prodani stanovi su stornirani sa imovine i kapitala HŽ, proknjiženi kao potraživanja od radnika i istovremeno je stvorena obveza prema prodavatelju stana.

31. DUGOROČNE OBVEZE - nastavak

31.1. Promjene u obvezama prema bankama i drugim financijskim institucijama tijekom

godine su, kako slijedi:

HRK'000

947.026

Novi zajmovi

303.697

Otplate

(219.883)

Tečajne razlike

(17.204)

1.013.636

Minus: Tekuće dospijeće

(228.495)

785.141

Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama dospijevaju na

plaćanje, kako slijedi:

31.12.2018.

HRK'000

Dospijeće od jedne do dvije godine

192.862

Dospijeće od dvije do tri godine

60.457

Dospijeće od tri do četiri godine

93.727

Dospijeće od četiri do pet godina

93.727

Dospijeće preko pet godina

344.368

Ukupno

785.141

32. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA POVEZANIM PODUZETNICIMA

U okviru kratkoročnih obveza iskazane su obveze prema poduzetnicima unutar grupe za

nabavljeni materijal, izvršene radove, usluge te ostale obveze (preračuni troškovi režija

(struje, vode, mrežarina itd.), preračunu renti i ostalo po točki 6.2. Plana podjele trgovačkog

društva HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. (obveze i prava definirane sudskim odlukama, odlukama

upravnih tijela i javnih bilježnika, te izvansudske nagodbe), dnevnice, troškovi sl. automobila

i troškovi službenog puta, odštetnim zahtjevima, štetama, željezničar, P-2d karte, subvencije

P-7 itd.).

31. prosinac

2018. 31. prosinac

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Obveze prema povezanim poduzetnicima Ovisna društva Pružne građevine d.o.o., Zagreb

86.671 42.673

14 1.096

86.685 43.769

2.699 2.699

2.174 918

2.818 1.159

1.061 677

Radionica željezničkih vozila Čakovec d.o.o.,Čakovec

6.471 4.094

Ostala društva u većinskom vlasništvu države Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.,Zagreb

1.830 1.710

HEP ODS d.o.o., Zagreb

272 1.343

HEP Opskrba d.o.o., Zagreb

24.668 21.903

HEP Toplinarstvo d.o.o., Zagreb

471 757

HP - Hrvatska pošta d.d., Zagreb

109 36

Narodne novine d.d., Zagreb

Hrvatske vode d.o.o., Zagreb

70 233

27.466 26.007

Ukupno

123.321 76.569

32. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA POVEZANIM PODUZETNICIMA - nastavak

32.1. Starosna struktura obveza prema povezanim poduzetnicima slijedi:

Nedospjelo

Dospjelo

Ukupno HRK'000 do 30 dana

30-60 dana

60-90 dana

90-120 dana

>od 120 dana

31. prosinca 2018. 117.694 2.347 0 10 33 3.237 123.321

67.655 2.904 3.154 10 3 2.843 76.569

33. KRATKOROČNE OBVEZE ZA ZAJMOVE, DEPOZITE I SLIČNO

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Obveze za zajmove, depozite i slično Obveze za primljene depozite

3.892 2.792

Ostalo

100 100

3.992 2.892

Javno dobro Obveze prema CERP-u

190.054 190.054

Ukupno

194.046 192.946

33. KRATKOROČNE OBVEZE ZA ZAJMOVE, DEPOZITE I SLIČNO - nastavak

U iznosu od 190.054 tisuća kuna iskazane su obveze prema Hrvatskom fondu za privatizaciju (danas Centar za restrukturiranje i prodaju) s osnova podmirenja duga INI i HEP-u.

Sukladno zaključku Vlade RH klasa:305-01/01-02/06 Ur.broj.503114-01-3 od 25.06.2001. godine Hrvatski fond za privatizaciju podmirio je dug od 283.833 tisuća kuna Hrvatskih željeznica prema INI i HEP-u Zagreb. Hrvatske željeznice su za ukupni iznos podmirenih obaveza INI i HEP-u dostavile Hrvatskom fondu za privatizaciju dionice i nekretnine koje nisu u funkciji osnovne djelatnosti. HFP je zaračunao i kamate na iznos dugovanja nakon čega je dugovanje Društva iznosilo 319.415 kuna.

Dio dugovanja podmireno je tijekom 2013. i 2014. godine, na slijedeći način:

- prijebojem potraživanja u iznosu od 15.360 tisuća kuna (potraživanja za prodane dionice Privredne banke Zagreb i dividendu prethodno uplaćenu od strane Privredne banke i od strane Končar d.d. na žiro račun HFP),

- prijenosom na Republiku Hrvatsku poslovnog udjela društva Hotel Miror d.o.o. u vrijednosti od 75.544 tisuća kuna

- prijenosom na Republiku Hrvatsku poslovnog udjela društva Hotel Mursa d.o.o. u vrijednosti od 42.682 tisuća kuna.

- prijenosom na Republiku Hrvatsku nekretnina u k.o. Vinkovci („Mađarska škola“), k.o. Kozala („konačište Rijeka“) i k.o. Koprivnica („konačište Koprivnica“) u vrijednosti od 56.586 tisuća kuna.

U Odluci Vlade RH Klasa:022-03/13-04/266, Urbroj:50301-05/20-13-2 od 13. lipnja 2013. pod tč.I.st.3. navedeno je da će za ostatak duga u iznosu 304.055 tisuća kuna (saldo duga nakon izvršenog prijeboja u iznosu od 15.360 tisuća kuna) izvršiti prijenos poslovnih udjela i nekretnina u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. čija tržišna vrijednost mora biti 20% veća od navedenog iznosa, odnosno u iznosu 364.864 tisuća kuna.

S obzirom da HŽ Infrastruktura d.o.o., prema ranije navedenoj Odluci Vlade RH treba izvršiti

prijenos poslovnih udjela i nekretnina u vlasništvu HŽ Infrastrukture d.o.o. čija tržišna cijena

mora biti u iznosu od 364.866 tisuća kuna, a do sada je provedeno isto za iznos od 174.812

tisuća kuna potrebno je podmiriti dugovanje u preostalom iznosu od 190.054 tisuća kuna, a

sve sukladno Odluci Vlade RH o izmjenama i dopuni Odluke o međusobnom podmirivanju

dugovanja između HŽ Infrastrukture d.o.o., Agencije za upravljanje državnom imovinom i

Republike Hrvatske od 19. ožujka 2014. godine, Klasa: 022-03/14-04/69, Urbroj: 50301-05/18-

14-2. Sukladno navedenom postojeće dugovanje prema CERP-u bilo je potrebno je povećati za 20%, odnosno za 60.811 tisuća kuna u poslovnim knjigama HŽ Infrastrukture d.o.o. nakon čega isto iznosi 190.054 tisuća kuna.

34. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama Plus: Tekuće dospijeće - krediti u zemlji 182.016 184.377

Plus: Tekuće dospijeće - ino krediti 46.479 50.387

Ukupno 228.495 234.764

U poslovnim knjigama Društva ne postoje kratkoročne obveze prema bankama po osnovi

kratkoročnih kredita.

Promjene u obvezama prema bankama i drugim financijskim institucijama tijekom godine su,

kako slijedi:

HRK'000

234.764

Otplata gl. kreditnog zaduženja Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d. (33.511)

Otplata gl. kreditnog zaduženja Erste & Steiermaerkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. (150.867)

Otplata gl.kreditnog zaduženja EBRD

(15.117)

Otplata gl.kreditnog zaduženja IBRD

(35.269)

Otplata gl.kreditnog zaduženja IBRD - dospijeva u 2019.

31.451

Otplata gl.kreditnog zaduženja EBRD - dospijeva u 2019.

15.028

Otplata gl. kreditnog zaduženja Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d. - dospijeva u 2019. 33.078

Otplata gl. kreditnog zaduženja Erste & Steiermaerkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. - dospijeva u 2019. 148.938

228.495

35. KRATKOROČNE OBVEZE ZA PREDUJMOVE

31. prosinac

2018. 31. prosinac

HRK'000 HRK'000

Obveze za predujmove Od kupaca u zemlji

843 7.465

Od kupaca u inozemstvu - devizni polozi

2.450 132

Ukupno

3.293 7.597

36. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA DOBAVLJAČIMA

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Obveze prema dobavljačima

Dobavljači u zemlji

147.274 142.384

Dobavljači u inozemstvu

16.005 6.000

Ukupno

163.279 148.384

36.1. Starosna struktura obveza prema dobavljačima slijedi:

HRK'000 Nedospjelo

Dospjelo

Ukupno do 30 dana

30-60 dana

60-90 dana

90-120

dana >od 120 dana

31. prosinca 2018. 144.052 6.494 0 0 66 12.667 163.279

135.536 2.990 75 54 331 9.398 148.384

37. KRATKOROČNE OBVEZE PREMA ZAPOSLENICIMA

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Obveze prema zaposlenicima

Obveze za neto plaće 29.864 29.915

Obveze za otpremnine 242 80

Ostale obveze 285 344

Ukupno 30.391 30.339

38. KRATKOROČNE OBVEZE ZA POREZE, DOPRINOSE I SLIČNA DAVANJA

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

HRK'000 HRK'000

Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

Doprinosi iz plaća

9.166 9.321

Doprinosi na plaću

8.496 8.637

Porezi i prirezi

3.365 4.758

Ostale obveze

Ukupno

21.043 22.801

39. KRATKOROČNE OSTALE OBVEZE

31. prosinac 2018.

31. prosinac 2017.

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Ostale kratkoročne obveze Obveza za nefakturiranu robu 459 366

Obveze prema Ministarstvu financija 791.984 582.406

Ostale obveze 5.930 3.594

Ukupno 798.373 586.366

U okviru ostalih kratkoročnih obveza u iznosu od 73.840 tisuća kuna iskazane su obveze prema

prodavatelju stana po osnovu otkupa za deviznu štednju koja će se zatvoriti nakon naplate

deviza od banaka. Prethodno navedene kratkoročne obveze u Bilanci Društva netirane su s

potraživanjima od kupaca za prodane stanove u iznosu 73.840 tisuća kn (vidi Bilješku 19 i 25).

Obveze prema Ministarstvu financija u iznosu od 791.984 tisuća kuna odnose se na obveze za

kamate, glavnicu i naknadu po kreditnim obvezama Društva koje je platilo Ministarstvo

financija.

Obveze prema Ministarstvu financija odnose se na obveze za kamate i glavnicu po kreditnim obvezama Društva koje je platilo Ministarstvo financija.

39. KRATKOROČNE OSTALE OBVEZE- nastavak

Obveze prema Ministarstvu financija po kreditnim obvezama

HRK'000

Po kreditnom zaduženju kod Erste & Steiermarkische Bank d.d., SG - Splitska banka d.d. i OTP banka d.d. 643.154

- glavnica

526.151

- dospjela kamata

113.569

- naknada

Po kreditnom zaduženju kod Privredna banka Zagreb d.d., Istarska kreditna banka Umag d.d. i OTP banka d.d.

143.978

- glavnica

116.846

- dospjela kamata

27.087

- naknada

Po kreditnom zaduženju kod Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., HBOR, Splitska banka d.d. i Hrvatska poštanska banka d.d. 4.852

- glavnica

- dospjela kamata

- naknada

Ukupno

791.984

Društvo na dan 31.12.2018. godine ima iskazane obveze povrata sredstava po osnovi nastalih

obveza po EU projektima plaćenih iz vlastitih izvora u iznosu 55.739 tisuća kuna a vezano za

radove po slijedećim ugovorima:

31. prosinac

2018. HRK'000

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I IZGRADNJA II KOLOSJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE DIONICA

32.270 DUGO SELO - KRIŽEVCI

IZGRADNJA NOVE ŽELJEZNIČKE PRUGE ZA PRIGRADSKI PROMET DIONICA GRADEC-SVETI IVAN ŽABNO

11.501

RADOVI - SS DVOKOL. PRUGE OKUČANI-NOVSKA I KOLODVOR RAJIĆ

11.969

UKUPNO

55.739

U Bilanci Društva navedene obveze netirane su s potraživanjima iz proračuna za EU projekte u

iznosu 55.739 tisuća kuna (vidi Bilješku 24).

40. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

31. prosinac

2018. 31. prosinac

Prepravljeno

HRK'000 HRK'000

Odgođeno plaćanje troškova i prihoda budućeg razdoblja (dugoročni)

Državne potpore za modernizaciju željeznica 301.071 330.332

Državne i EU potpore za modernizaciju željeznice (EU projekti) 891.038 832.957

Prihodi budućeg razdoblja 4.125 4.125

Dividende od ulaganja 954 954

Obračunate obveze za prodane stanove 134.462 129.031

Tečajne razlike po kreditima 17.768 7.858

Odgođeno plaćanje troška u garantnom roku - IPA 48.935 46.590

Bespovratna sredstva - CEF 495.756 397.332

Ostalo 10.867 10.826

1.904.976 1.760.005

Odgođeno plaćanje troškova i prihoda budućeg razdoblja (kratkoročni)

Kamate i troškovi kredita JD (1388) (6047)

Bespovratna sredstva - CEF 0 (5)

Bespovratna sredstva - EU (ESF) 16.542 129.004

Ostalo 25.921 27.567

41.075 150.519

Ukupno 1.946.051 1.910.524

Pasivna vremenska razgraničenja u iznosu od 1.946.051 tisuća kuna (31. prosinca 2017. godine

u iznosu od 1.910.523 tisuća kuna) odnose se na:

/i/ Državne potpore vezane za modernizaciju javnog dobra i otplate kredita odnose se na

sredstva potpore Republike Hrvatske za kupnju osnovnih sredstava. Po aktiviranju

osnovnih sredstava povećava se kapital Javnog dobra. Iznos amortizacije osnovnih

sredstava javnog dobra tereti kapital Javnog dobra.

/ii/ Do 31.12.2000. godine HŽ je od naplaćenih kredita od radnika sukladno Zakonu o

prodaji stanova zadržavao 35 % sredstva a uplaćivao 65 % u Državni proračun. Od

01.01.2001. godine HŽ zadržava ukupna sredstva, a obveza je iskazana na posebnoj

poziciji u pasivi što na dan 31.12.2018. iznosi 134.462 tisuća kuna (na dan 01.01.2018.

godine iznosi 129.031 tisuća kuna).

40. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA- nastavak

/iii/ U iznosu 495.756 tisuća kuna iskazana su bespovratna sredstva za projekte financirane

iz Instrumenata za povezivanje Europe (CEF – Connecting Europe Facility):

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Izrada projektne i ostale

dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu na dionici

željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani“ (Ugovor br.

INEA/CEF/TRAN/M2014/1044654 – potpisan u studenom 2015. godine) – primljena

bespovratna sredstva na 31.12.2018. iznose 18.236 tisuća kuna;

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Multimodalna platforma

razvoja luke Rijeka i međuveza s Kontejnerskim terminalom Jadranska vrata“, radovi

na rekonstrukciji željezničkog kolodvora Rijeka – Brajdica i izgradnji intermodalnog

kontejnerskog terminala Brajdica (Ugovor br. INEA/CEF/TRAN/M2014/1044613 –

potpisan u studenom 2015. godine) – primljena bespovratna sredstva na 31.12.2018.

iznose 21.391 tisuća kuna;

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Tehnička pomoć za

poboljšanje izgradnje kapaciteta upravitelja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj“

(Ugovor br. MOVE/B4/SUB/2014-705/CEF/PSA2/2/SI2.714460 – potpisan u prosincu

2015. godine) - primljena bespovratna sredstva na 31.12.2018. iznose 753 tisuća kuna;

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcija postojećeg i

izgradnja II. kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci-Koprivnica-Državna

granica“ (Ugovor br. INEA/CEF/TRAN/M2015/1126931 – potpisan u listopadu 2016.

godine) – primljena bespovratna sredstva na 31.12.2018. iznose 390.083 tisuća kuna;

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Studija izvodljivosti i

ekonomsko financijska analiza modernizacije željezničke pruge M104 Novska-Tovarnik-

DG, dionica Okučani-Novska“ - primljena bespovratna sredstva na dan 31.12.2018.

iznose 6.758 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Studija modernizacije

željezničke pruge M202 Zagreb GK – Rijeka na dionici Oštarije-Škrljevo“ - primljena

bespovratna sredstva na dan 31.12.2018. iznose 3.753 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Izrada Studije razvoja

željezničkog čvora Zagreb“ i projekt „Izrada studije uvođenja Europskog sustava

upravljanja željezničkim prometom (ERTMS)“ – primljena bespovratna sredstva na dan

31.12.2018. iznose 3.596 tisuća kuna

- Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Rekonstrukcije teretnog

dijela kolodvora Rijeka i izgradnja terminala za željeznički intermodalni prijevoz na

kontejnerskom terminalu Zagrebačka obala“ - primljena bespovratna sredstva na dan

U iznosu 26.802 tisuća kn netirani su odgođeni prihodi po osnovi kamata (nenaplaćenih) a po

kojima je u 2017. godini provedeno vrijednosno usklađenje evidentirano u poslovnim knjigama

Društva na poziciji ostalih aktivnih vremenskih razgraničenja prema povezanim stranama (vidi

Bilješku 28).

U poziciji odgođena plaćanje troškova i prihoda budućeg razdoblja (kratkoročni) prikazana su

i bespovratno primljena sredstva za projekte OPKK u ukupnom iznosu 16.542 tisuća kuna:

- projekt Izgradnje nove željezničke pruge za prigradski promet dionica Gradec- Sveti

Ivan Žabno u iznosu 0,122 tisuća kuna

-projekt Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja II kolosijeka željezničke pruge dionica

Dugo Selo – Križevci u iznosu 8 tisuća kuna

- projekt Modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Čakovec na

dionici Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo) u iznosu 15.881 tisuća kuna

- projekt Nadogradnje i elektrifikacije postojeće željezničke pruge od značaja za

međunarodni promet M601 Vinkovci – Vukovar u iznosu 653 tisuća kuna

Na poziciji dugoročnih odgođenih plaćenih troškova i prihoda budućeg razdoblja evidentirana

je obveza poslodavca za neiskorišteni godišnji odmor radniku na dan 31.12.2018. u iznosu

25.300 tisuća kuna.

Razlika između troškova drugih društava (preračuni režijskih troškova po ulaznim računima

dobavljača) i prihoda po osnovi preračuna režijskih troškova u iznosu 266 tisuća kuna iskazani

pod ostalim pasivnim vremenskim razgraničenjima na dan 31.12.2018. (vidi bilješku 28).

41. IZVANBILANČNI ZAPISI

Izvanbilančni zapisi iskazani su na dan 31. prosinca 2018. godine u iznosu od 6.816.612 tisuća

kuna (31. prosinca 2017. u iznosu od 6.636.928 tisuća kuna).

31. prosinac

2018. 31. prosinac

HRK'000 HRK'000

Primljena jamstva

1.021.831 1.978.665

Dana jamstva

12.341 135.127

Potraživanja za sredstva uništena u ratu

269 269

Imovina na nedostupnom području

369.836 369.836

EU - garantna pisma

355.035 355.035

EU ugovori

5.023.086 3.763.782

EU - zahtjev NF-u za plaćanje

34.214 34.214

Ukupno

6.816.612 6.636.928

Knjiženje nedostupne, oduzete i potpuno uništene imovine u ratu obavljeno je u skladu s

Uredbom o iskazivanju imovine, šteta i obveza u ratnim uvjetima (NN br.2/92) i Zakona o

hrvatskim željeznicama (NN br. 53/94). U izvanbilančnim zapisima imovina je iskazana po

nabavnoj vrijednosti.

Evidencija sredstava na nedostupnom području RH odnosi se na područja koja su bila minirana

i nedostupna popisnoj komisiji i koja do danas nije popisana:

- pruge i građevinski objekti na dionici Sl. Brod – Bosanski Brod

- pruge i građevinski objekti, SIT i ETP uređaji na dionicama:

- Sisak-Caprag-Topusko i Sisak-Caprag-Sunja-Jasenovac

- ostala imovina na nedostupnom području.

41. IZVANBILANČNI ZAPISI- nastavak

Društvo na 31.12.2018. u svojim izvanbilančnim evidencijama ima evidentirane EU ugovore u

ukupnoj vrijednosti 5.023.086 tisuća kuna:

HRK'000

1. MMPI - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED. STUDIJA RAZVOJA ŽELJEZNIČKOG ČVORA ZAGREB 0

DB ENGINEERING GERMANY REKONSTRUKCIJA PRUGE DUGO SELO-NOVSKA I. faza 40.391

TYPSA SPAIN PRIPREMA PROJEKTNE DOK. ZA REKONSTRUKCIJU PR. DUGO SELO - NOVSKA, ZGB-SISAK-MOSLAVINA 77.935

MMPI - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED.

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I IZGRADNJA II KOLOSJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE DIONICA DUGO SELO - KRIŽEVCI 1.517.122

DIV-DALEKOVOD-ZAGREB-MONTAŽA

SGS ADRIATICA - INVESTINŽENJERING

REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆEG I IZGRADNJA II KOLOSJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE DIONICA DUGO SELO - KRIŽEVCI 14.425

4. MMPI - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED. STUDIJA UVOĐENJA EUROPSKOG SUSTAVA UPRAVLJANJA ŽELJEZNIČKIM PROMETOM 0

5. URS POLSKA ŽELJEZNIČKA LINIJA GOLJAK - SKRADNIK 67.290

IZGRADNJA NOVE ŽELJEZNIČKE PRUGE ZA PRIGRADSKI PROMET DIONICA GRADEC-SVETI IVAN ŽABNO 222.733

COMSA - H.F. WIEBE IZGRADNJA NOVE ŽELJEZNIČKE PRUGE ZA PRIGRADSKI PROMET DIONICA GRADEC-SVETI IVAN ŽABNO 195.595

7. ITALFERR ITALY REKONSTRUKCIJA ŽELJEZNIČKE PRUGE HRVATSKI LESKOVAC - KARLOVAC 41.372

8. URS POLSKA II KOLOSJEK PRUGE KRIŽEVCI - KOPRIVNICA 39.937

BOMBARDIER ITALY RADOVI - SS DVOKOL. PRUGE OKUČANI-NOVSKA I KOLODVOR RAJIĆ 64.507

DB ENGINEERING GERMANY RADOVI - SS DVOKOL. PRUGE OKUČANI-NOVSKA I KOLODVOR RAJIĆ 14.364

SALCEF ITALY RADOVI - SS DVOKOL. PRUGE OKUČANI-NOVSKA I KOLODVOR RAJIĆ 193.936

10. ACCIONA ITALY

PRIPREMA PROJEKTNE I OST. DOK. ZA REKONSTRUKCIJU I ELEKTRIFIK. PRUGE VINKOVCI - VUKOVAR 18.830

11. MMPI -SAFU - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED. IDEJNA RJEŠENJA I STUDIJSKE DO. MODERNIZACIJE I RAZVOJA ŽELJ. ČVORA ZAGREB 22.738

12. MMPI -SAFU - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED.

Izrada studijske i projektne dokumentacije za modernizaciju želj. pruge M202 Zagreb GK-Rijeka DIONICA KARLOVAC-OŠTARIJE 69.504

Izrada studijske dokumentacije za modernizacije dionice Knin-Split želj. pruge M604 Oštarije –Knin-Split, M606 Knin-Zadar, M607 Perković-Šibenik DIONICA KNIN-SPLIT 15.608

Projekt povezivanja željeznicom unutar funkcionalne regije središnje Hrvatske LEPOGLAVSKA SPOJNICA 11.209

15. MMPI -SAFU - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED. STUDIJSKA DOK. MODERN. DION. OŠTARIJE-KNIN ŽELJ. PR. M604 OŠTARIJE-KNIN-SPLIT 15.422

16. MMPI -SAFU - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED. Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke pruge VINKOVCI-VUKOVAR 516.331

17. MMPI -SAFU - SPORAZUM O DODJELI BESPOV. SRED. Modernizacija i elektrifikacija pruge na dionici ZAPREŠIĆ-ZABOK 614.390

UKUPNO 5.023.086

42. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA

Stranka je povezana sa subjektom kada direktno ili indirektno kroz jednog ili više posrednika kontrolira, kontrolirana je od ili je pod zajedničkom kontrolom subjekta, ima udio u subjektu koji mu daje značajan utjecaj nad tim subjektom i ima zajedničku kontrolu nad subjektom. Ukupni iznosi transakcija s povezanim strankama, potraživanja i obveze na kraju godine i povezani rashodi i prihodi za 2018. i 2017. godinu prikazani su kako slijedi:

HRK'000 Poslovne aktivnosti

Financijske aktivnosti

Naziv povezane stranke Potraživanja Obveze Prihod Rashod

Potraživanja Obveze Prihod Rashod

2018. godina

Croatia express d.o.o., Zagreb 92 14 69 891 - - 2 -

Pružne građevine d.o.o., Zagreb 1.193 86.671 5.048 138.709 - - 263 9

Proizvodnja i regeneracija d.o.o., Zagreb - 2.699 - - - - - -

HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb 27.267 2.174 82.170 7.231 - - 0 58

HŽ Cargo d.o.o., Zagreb 139.263 2.818 52.485 2.722 - - - 76

Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o., Slavonski Brod 3 - 3 - - - - -

Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o., Zagreb 3 - 26 0 - - - -

Održavanje vagona d.o.o., Zagreb 3.154 418 1.042 334 - - - -

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb 263 1.062 178 3.524 - - - 7

Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb 672 - 1.147 - - - - -

Hrvatske šume d.o.o., Zagreb 16 - 175 - - - - -

Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., Zagreb - 1.830 - 4.392 - - - -

HEP Opskrba d.o.o., Zagreb - 24.668 - 11.520 - - - 0

HEP ODS d.o.o., Zagreb 15 272 29 7.959 - - - 4

Hrvatske vode, Zagreb - 70 - 5.259 - - - -

HEP Toplinarstvo d.o.o., Zagreb - 471 - 1.914 - - - 6

HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb - 109 - 449 - - - 0

Narodne Novine d.d., Zagreb - 47 - - - - - 0

Ukupno 171.941 123.321 142.372 184.904

- - 266 159

42. TRANSAKCIJE SA POVEZANIM STRANAMA -nastavak

2017. godina - prepravljeno

Croatia express d.o.o., Zagreb 35 1.096 109 4.291 - - 27 -

HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Zagreb 22.069 918 87.563 1.971 - - 106 116

HŽ Cargo d.o.o., Zagreb 157.711 1.159 54.722 2.069 - - 631 9

Agencija za integralni transport d.o.o., Zagreb 2 - 7

- - 0 -

Remont željezničkih vozila Čakovec d.o.o., Čakovec - 319 - 799 - - - -

Remont i proizvodnja željezničkih vozila d.o.o., Slavonski Brod 0 645 3 834 - - 0 -

Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o., Zagreb 10 376 15 351 - - - 0

Održavanje vagona d.o.o., Zagreb 3.351 - 1.054 622 - - 24 -

Tehnički servisi željezničkih vozila d.o.o., Zagreb 430 677 678 2.799 - - 23 6

Odašiljači i veze d.o.o., Zagreb 1.369 - 2.284 - - - - -

Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., Zagreb - 1.710 - - - - - -

HEP ODS d.o.o., Zagreb 68 1.343 83 7.928 - - - 6

Hrvatske vode, Zagreb - 233 - 5.137 - - - 0

Narodne Novine d.d., Zagreb - 25 - 176 - - - -

Ukupno 188.909 76.569 150.676 184.681

- - 898 175

43. NEFINANCIJSKO IZVJEŠĆE I KONSOLIDIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Izrada zasebnog nefinancijskog izvješća o održivosti Društva za 2018. godinu je u tijeku. Nefinancijsko izvješće će sukladno odredbama Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18) biti objavljeno na ovim na stranicama Društva u roku od najkasnije 6 mjeseci od datuma bilance tj. do 30. lipnja 2019. godine. Izvješće će se objaviti na sljedećoj poveznici http://www.hzinfra.hr/.

Konsolidirani financijski izvještaji Društva će se objaviti do 30.rujna 2019 sukladno odredbama Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16 i 116/18).

44. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA

Upravljanje rizikom kapitala

Društvo upravlja kapitalom kako bi osiguralo da će Društvo biti u mogućnosti nastaviti sa neograničenim vijekom poslovanja dok u isto vrijeme uvećava povrat vlasnicima kroz optimizaciju odnosa duga i kapitala.

Struktura kapitala Društva se sastoji od duga, novca i novčanih ekvivalenata i kapitala koji se pripisuje vlasnicima, a koji se sastoji od temeljnog kapitala, zakonskih i ostalih pričuvi i zadržane dobiti/prenesenog gubitka.

Pokazatelj zaduženosti

Uprava prati strukturu izvora financiranja na tromjesečnoj osnovi. Kao dio ovog praćenja, Uprava uzima u obzir trošak financiranja i rizike povezane sa svakom od klasa izvora financiranja. Koeficijent zaduženosti na kraju godine može se prikazati kako slijedi:

31.12.2018. 31.12.2017.

Prepravljeno

O P I S HRK '000 HRK '000

Dug 1.013.636 942.317

Novac i novčani ekvivalenti (527.660) (668.608)

Neto dug 485.976 550.851

Kapital 8.482.420 8.703.231

Omjer neto duga i kapitala 5,73% 6,32%

Kategorije financijskih instrumenata

31.12.2018. 31.12.2017.

Prepravljeno

Financijska imovina

Zajmovi i potraživanja (uključujući novac i novčane ekvivalente) 732.260 880.536

Financijske obveze

Amortizirani trošak 2.356.738 2.022.566

44. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA- nastavak

Ciljevi upravljanja financijskim rizikom

Društvo kontrolira i upravlja financijskim rizikom koji bi mogao utjecati na poslovanje Društva putem internih izvještaja o rizicima u kojima su izloženosti rizicima analizirane na temelju stupnja i značajnosti tržišnog rizika, kamatnog rizika, kreditnog rizika, valutnog rizika i rizika likvidnosti.

Tržišni rizik

Društvo posluje na hrvatskom i međunarodnim tržištima. Uprava Društva utvrđuje cijene svojih proizvoda i usluga, zasebno za domaće i međunarodna tržišta. Nije bilo značajnijih promjena utjecaja tržišnog rizika na poslovanje Društva.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene tržišnih kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Rizik kamatnih stopa kod tijeka novca je rizik da će troškovi kamata na financijske instrumente biti promjenjivi tijekom razdoblja. Zbog činjenice da Društvo koristi kredite s promjenjivim kamatnim stopama, izloženo je riziku promjene kamatnih stopa.

Analiza osjetljivosti kamatne stope

Analiza efekta promjene kamatne stope obavljena je samo za financijske instrumente s promjenjivom kamatnom stopom, za koje je Društvo izloženo kamatnom riziku na kraju izvještajnog razdoblja. Za promjenjive kamatne stope analiza je napravljena pod pretpostavkom da je nepodmireni iznos obveza na kraju izvještajnog razdoblja bio nepodmiren čitavu godinu.

U slučaju povećanja kamatnih stopa za 50 baznih jedinica, na stanje kreditne zaduženosti na dan 31. prosinca 2018. godine uzrokovalo bi povećanje troška kamata u iznosu od 5.068 tisuću kuna (na 31. prosinca 2017. u iznosu od 4.735 tisuća kuna) po osnovi izloženosti kamatnom riziku. Ovo se uglavnom može pripisati izloženosti Društva kamatnim stopama na zajmovima sa promjenjivim kamatnim stopama.

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da druga ugovorna stranka neće izvršiti svoje financijske obveze, te će time uzrokovati financijske gubitke Društvu.

Imovina koja potencijalno može izložiti Društvo kreditnom riziku sastoji se uglavnom od raspoloživog novca i novčanih ekvivalenata i potraživanja od kupaca. Potraživanja od kupaca su usklađena za iznos ispravka sumnjivih i spornih potraživanja. Nije bilo značajnijih promjena utjecaja kreditnog rizika na poslovanje Društva.

Valutni rizik

Funkcionalna valuta Društva je hrvatska kuna (''kuna''). Međutim, određene transakcije u stranim valutama preračunavaju se u hrvatske kune primjenom valutnih tečajeva koji su važeći na datum bilance, te je, slijedom toga, Društvo potencijalno izloženo rizicima promjena valutnih tečajeva. Kako Društvo ima značajan broj kredita ugovorenih s valutnom klauzulom (u pravilu su vezani uz EUR-o), Društvo je značajno izloženo ovom riziku. Knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih obveza Društva u stranoj valuti na izvještajni datum prikazani su kako slijedi:

Obveze Imovina

Stanje 31. prosinca

2018. 2017. 2018. 2017.

Prepravljeno Prepravljeno

HRK 000 HRK 000 HRK '000 HRK '000

EUR 1.029.641 948.317 434.719 431.974

Analiza osjetljivosti strane valute

Društvo je uglavnom izloženo valuti zemalja čija je valuta EUR. U idućoj tablici je analizirana osjetljivost Društva na promjene tečaja kune od 1% u odnosu na euro. Stopa osjetljivosti od 1% je stopa koja se koristi u internim analizama i procjenama rukovodstva o realno mogućim promjenama valutnih tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene novčane stavke u stranoj valuti i njihovo preračunavanje na kraju razdoblja usklađuje temeljem 1-postotne promjene valutnih tečajeva. Utjecaj promjene tečaja vidljiv je u priloženoj tablici:

Utjecaj valute EUR

O P I S

Smanjenje za 1 p.p. Povećanje za 1 p.p.

2018. 2017. 2018. 2017.

HRK'000 HRK'000 HRK'000 HRK'000

Utjecaj na dobit ili gubitak razdoblja 1.004 938 1.024 957

Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti je rizik da Društvo neće biti u mogućnosti ispuniti svoje financijske obveze drugoj ugovornoj strani. Društvo upravlja rizikom likvidnosti na način da kontinuirano prati i analizira predviđeni i stvarni novčani tijek na osnovu dospjelosti financijske imovine i obveza.

Tablična analiza rizika likvidnosti

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća financijskih obveza Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim obvezama po najranijem datumu na koji se od Društva može zatražiti plaćanje.

44. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA nastavak

Preostalo razdoblje do ugovornih dospijeća financijskih obveza Društva prikazano je kako slijedi:

OBVEZE Do 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca do 1 godine

Preko 1 godine Ukupno

HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000

31.12.2018.

Beskamatne 0 0 194.018 0 194.018

Kamatonosne 0 0 228.495 785.141 1.013.636

31.12.2017.

Prepravljeno

Beskamatne 0 0 192.936 0 192.936

Kamatonosne 0 0 234.764 707.553 942.317

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća financijske imovine Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih priljeva po financijskoj imovini po najranijem datumu na koji Društva može zatražiti plaćanje.

Preostalo razdoblje do ugovornih dospijeća financijske imovine Društva prikazano je kako slijedi:

IMOVINA Do 1 mjeseca Od 1 do 3 mjeseca

31.12.2018.

Beskamatne 0 0 139.904 0 139.904

Kamatonosne 0 0 7.616.768 5.470.100 13.086.868

31.12.2017.

Prepravljeno

Beskamatne 0 0 139.904 0 139.904

Kamatonosne 0 0 8.643.763 11.572.609 20.216.372

45. POTENCIJALNE OBVEZE

U tijeku su sudski sporovi pokrenuti protiv Društva, te je Društvo izloženo potencijalnim obvezama u iznosu od 140.478 tisuća kuna što uključuje tužbene zahtjeve sa obračunom kamata. Na 31. prosinca 2018. godine Društvo ima utvrđena rezerviranja za potencijalne obveze po sudskim sporovima u iznosu od 140.478 tisuća kuna. Osim potencijalnih obveza po sudskim sporovima Društvo ima utvrđena rezerviranja i za potencijalne obveze po osnovi poreznih obveza.

Sudski sporovi u kojima je Društvo tužena stranka sa stanjem na 31. prosinca 2018. godine su,

kako slijedi:

/i/ Društvo kao tuženik zajedno sa HŽ Cargo d.o.o., Zagreb i HŽ Putnički prijevoz d.o.o.,

Zagreb sudjeluje u brojnim sudskim sporovima u ukupnom iznosu od 31.618 tisuća

kuna čiji je ishod neizvjestan. Sukladno Planu podjele trgovačkog društva HŽ Hrvatske

željeznice d.o.o., Zagreb, nastale eventualne obveze po tim sporovima snose

novoosnovana društva temeljem njihovog učešća u kapitalu.

Društvo, kao tuženik, sudjeluje u sudskim sporovima započetim u 2007., 2008., 2012.,

2013., 2014., 2015., 2016., 2017. i 2018. godini u iznosu od 135.088 tisuća kuna i 643

tisuća EUR.

/ii/ Društvo je za određena ovisna društva u Hrvatskoj opterećeno jamstvima u iznosu od

/iii/ Sukladno usvojenom planu poslovanja Društva za razdoblje 2019.-2023. godine troškovi

budućih otpremnina iznose ukupno 43,3 milijuna kuna, po godinama kako slijedi:

• 2019. 10,1 mil kn • 2020. 20,5 mil kn • 2021. 6,7 mil. kn • 2022. 3,0 mil. Kn • 2023. 3,0 mil. kn

46. DOGAĐAJI POSLIJE DATUMA BILANCE / IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŽAJU

Dana 28. ožujka 2019. godine Skupština društva Croatia express putnička agencija d.o.o.

donijela je Odluku br. UI-S-74-1/19 o pokretanju aktivnosti vezano za stečaj društva Croatia

express putnička agencija d.o.o.

Uprava Društva HŽ Infrastrukture d.o.o. dana 07. svibnja 2019. donijela je Odluku o kreditnom

zaduženju HŽ Infrastrukture d.o.o. za financiranje obnove željezničke infrastrukture d.o.o. u

vidi od 350.000.000 kuna u EUR protuvrijednosti kod OTP banke d.d.

47. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DRUŠTVA I JAVNOG DOBRA

Kako kapitalni pristup podrazumijeva postojanje dvije paralelne evidencije javnog dobra i

vlastitih prihoda i rashoda, kao i imovine, obveza i kapitala proizašlih iz tih promjena, u

nastavku su prikazani financijski izvještaji Društva i financijski izvještaji Javnog dobra.

31. prosinac 2018.

Društvo

Javno dobro

Ukupno

HRK '000 HRK '000 HRK '000

AKTIVA

Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne

44.910 - 44.910 marke,softver i ostala prava Nematerijalna imovina 44.910

44.910

Zemljište 192.867

1.744.816

1.937.683

Građevinski objekti 137.378

7.404.284

7.541.662

Postrojenja i oprema 3.878

164.833

168.711

Alati, pogonski inventar i transportna imovina 38.971

39.125

Predujmovi za materijalnu imovinu 262.363

262.363

Materijalna imovina u pripremi 1.845.845

1.845.845

Ostala materijalna imovina 46.984

15.243

62.228

Materijalna imovina 2.528.286

9.329.330

11.857.617

Ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar grupe 194.151

194.151

Ulaganja u vrijednosne papire 542

Ostala dugotrajna financijska imovina 32

Financijska imovina 194.725

194.725

Ostala potraživanja 5.074

Potraživanja 5.074

DUGOTRAJNA IMOVINA 2.772.995

9.329.330

12.102.326

Sirovine i materijal 115.679

115.679

Zalihe 115.679

115.679

Potraživanja od poduzetnika unutar grupe 171.940

171.940

Potraživanja od kupaca 16.633

16.633

Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 6.783

Potraživanja od države i drugih institucija 6.145

15.191

Potraživanja 216.692

216.692

Dani zajmovi, depoziti i sl. 4.801

Novac u banci i blagajni 527.660

527.660

KRATKOTRAJNA IMOVINA 864.832

864.832

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 4.653.405

3.866.359

8.519.764

UKUPNO AKTIVA 8.291.233

13.195.689

21.486.922

IZVANBILANČNI ZAPISI 6.520.575

296.037

6.816.612

47. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DRUŠTVA I JAVNOG DOBRA- nastavak

31. prosinac 2018.

Društvo

Javno dobro

Ukupno

HRK '000

PASIVA Temeljni (upisani) kapital 224.188

224.188

Kapitalne rezerve 3.074

8.354.795

8.357.869

Preneseni gubitak/Zadržana dobit 0

Gubitak/Dobit poslovne godine (99.637)

(99.637)

KAPITAL I REZERVE 127.625

8.354.795

8.482.420

Rezerviranja 192.920

192.920

Obveze prema bankama i drugim

785.141 785.141 financijskim institucijama

- Ostale dugoročne obveze 9.356

Dugoročne obveze 794.497

794.497

Obveze prema poduzetnicima unutar

123.321 - 123.321 grupe Obveze za zajmove, depozite

28 - 28 slično poduzetnika unutar grupe Obveze za zajmove, depozite i slično 3.964

190.054

194.018

228.495 - 228.495 financijskim institucijama Obveze za predujmove 3.293

Obveze prema dobavljačima 163.279

163.279

Obveze prema zaposlenicima 30.391

30.391

Obveze za poreze, doprinose

21.043 - 21.043 i slična davanja Ostale obveze 798.373

798.373

Kratkoročne obveze 1.372.187

190.054

1.562.241

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 5.804.004

4.650.840

10.454.844

UKUPNO PASIVA 8.291.233

13.195.689

21.486.922

296.037

6.816.612

31. prosinac 2017.

Društvo

Javno dobro

Ukupno

Prepravljeno Prepravljeno Prepravljeno

HRK '000 HRK '000 HRK '000

AKTIVA

57.357

Zemljište 192.883

1.744.847

1.937.730

7.398.401

7.543.175

168.912

174.933

13.911

243.368

1.488.206

11.596

58.883

9.323.943

11.460.206

Ulaganja u udjele (dionice) poduzetnika unutar

grupe 193.879

193.879

194.576

11.177

9.323.943

11.723.316

140.512

Zalihe 140.512

140.512

188.909

13.871

13.285

226.609

668.608

KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.041.904

1.041.904

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati

prihodi 4.533.326

3.864.544

8.397.870

13.188.487

21.163.090

296.037

6.636.928

31. prosinac 2017.

Društvo Javno dobro Ukupno

HRK '000 HRK '000 HRK '000

224.188

8.473.005

8.476.079

Gubitak/Dobit poslovne godine 2.964

8.473.005

8.703.231

139.344

707.553 - 707.553 financijskim institucijama Ostale dugoročne obveze 15.246

15.246

722.799

190.054

192.936

148.385

30.339

586.366

190.054

1.299.767

4.525.428

10.297.949

13.188.487

21.163.090

296.037

6.636.928

47. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI DRUŠTVA I JAVNOG DOBRA - nastavak

Temeljem odredbi čl. 21 st. 2 Zakona o željeznici Društvo na teret javnog kapitala

nadoknađuje prenesene gubitke ili isti povećava zadržanom dobiti. Slijedom Odlukama Vlade

Republike Hrvatske iz 2013. i 2014. godine o davanju suglasnosti za preuzimanje duga

Društva, Društvo je isknjižilo dugoročne obveze po kreditima te kamate i tečajne razlike

povećanjem kapitala Javnog dobra. Ukupan efekt svih prethodno navedenih aktivnosti su

promjene na kapitalu Javnog dobra (povećanje kapitala za iznos od 3.866.359 tisuća kuna i

smanjenje kapitala za iznos od 3.011.802 tisuća kuna) koje su iskazane u pojedinačnim

bilancama Društva i Javnog dobra u okviru pozicija ''Plaćeni troškovi budućeg razdoblja'' i

''Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja'' dok su u ukupnoj bilanci Društva te

promjene konsolidirane u iznosu od 6.878.161 tisuća kuna.

U okviru pozicija ''Plaćeni troškovi budućeg razdoblja'' i ''Odgođeno plaćanje troškova i prihod

budućeg razdoblja'' iskazane su investicije koje su financirane iz kredita za koje je povećan

kapital javnog dobra, na 31.12.2018. iznose 1.639.038 tisuća kuna. U 2013. i 2014. godini

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje duga

Društva temeljem danih jamstava i neplaćenih obveznih davanja dužnika povećanjem kapitala

javnog dobra a radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije upravitelje željezničke

infrastrukture u ukupnom iznosu 3.334.166 tisuća kuna (2013. 1.418.375 tisuća kn i 2014.

1.915.791 tisuća kuna). Dana suglasnost odnosi se na preuzimanje dugoročnog kreditnog

zaduženja kod Erste & Steiermaerkische Bank d.d., Erste & Steiermaerkische Bank d.d. i

Sberbank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Zagrebačka banka d.d. te kratkoročnog

zaduženja kod OTP banke d.d.. Navedenim kreditima financirane su investicije javnog dobra.

HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., ZAGREBBILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavakza godinu koja je završila 31. prosinca 2018.

48. SASTAVLJANJE I ODOBRAVANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Krunoslav pić, dipl. ing.član Upr e

iznijete na prethodnim stranicama sastavila je odobrila njihovo----~ ana 23. svibnja 2019. godine.

Potpisano u l~e ~IQnitV,E;~

mr.sc. Darko Barišić, dipl.ing.član Uprave

Marko Z. Zubrinić, dipl. ing.član Uprave

HŽ INFRASTRUKTURAd.o.o.Mihanovićeva 1210 000 ZagrebRepublika Hrvatska

......•