Geobotanika i ekologija biljaka

Prof. dr. sc. Nenad Jasprica

Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 1

Sadržaj

Geobotanika (biljna geografija)

Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci

Areali

Biljne zajednice

Povijest flore i vegetacije

Florna carstva

1. Geobotanika (biljna geografija)

- Rasprostranjenje biljaka na Zemljinoj površini: utvrđuje, analizira pomicanja i pravilnosti te uzroke rasprostranjenja.

- Podjela: i) znanost o arealu (korologija) – rasprostranjenje svojta; ii) znanost o vegetaciji (uklj. fitosociologiju) – rasprostranjenost biljnih zajednica; iii) znanost o staništu (ekološka biljna geografija) – ekološke osnove; iv) genetska (ili historijska) – povijest flore i vegetacije

- Pojmovi engl. “Phytogeography”, “Geobotany”, “Plant Ecology”, “Plant Geography”

Povijest

- “otac biljne geografije”- pruski prirodoslovac Alexander Von Humboldt (1769.-1859.)

- 1799.-1804., Latinska Amerika

- Kosmos (1845)

2. Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci

Areal - područje rasprostranjenja svojte ili zajednice; i) kompaktni; ii) disjunktni

Stanište (biotop, “habitat”) – dio prostora kojeg karakterizira kompleks ekoloških čimebnika tj. mjesto koje zauzima jedna biocenoza. = Suma svih vanjskih čimbenika koji djeluju na biljku unutar njezina životnog prostora (okoline).

Nalazište – mjesto gdje biljka živi.

Ekološki čimbenici

Pojam – sva djelovanja različite prirode (fizičke, kemijske, biološke) kojima su izložene biljke.

Abiotički (npr. klimatski, geološki, edafski...)

Biotički

Abiotički čimbenici

1. Svjetlo

2. Temperatura

3. Provodljivost tla za vodu i uvjeti ishlapljivanja

4. Količina CO2 i O2 u zraku, tlu i vodi

5. Hranjive tvari u tlu

6. Mehanički faktori (oluje, zapusi snijega i pijeska, lavine, pomicanje tla, naplavljivanje, itd.)

7. Biotički čimbenici

Podudarnost između stanišnih uvjeta i rasprostranjenja biljaka

i) Halofiti (Salicornia europaea)

i) Bazofilne/acidofilne b.

(Gentiana clussi, b.) (G. kochiana, k.)

Pokazatelji tla

Kalcifilni poljski korovi: Adonis eastivalis,

Ranunculus arvensis

Kalcifobni poljski korovi: Rumex acetosella,

Scleranthus annus

Palme, Arecaceae

Fagus sylvatica Pinus halepensis

- Poklapanje areala s klimatskom linijom nikada nije potpuno: i) mikroklima se razlikuje od makroklime; ii) sinergističko djelovanje mnogih čimbenika; iii) ekotipovi (nasljedne rase koje su prilagođene različitim uvjetima staništa – npr. raazličita dužina vegetacijskog razdoblja, fotoperiodičkog odnosa, osjetljivosti na mrazove, itd.).

- Razlikovanje jedinki iste vrste iz raznih dijelova areala i raznih staništa.

- Prenošenje biljaka u područja koja su im ranije bila strana (Elodea canadensis, u Europi od 1840.)

- Zatvoreni (naše šumsko drveće)

- Disjunktni (sastoje se od dijelova između kojih pod današnjim uvjetima ne može doći do rasprostranjenja)

- Prag disjunkcije

Disjunkcije

- Relikti (ostatci iz doba kada je njihov areal još bio zatvoren)

- Srednjoeuropske disjunkcije:

i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke

ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske

iii) Disjunkcije stepskih biljaka

i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke

Hepatica nobilis

Fragaria vesca

(dijelovi areala odvoj.oceanima)

Fagus,

Aesculus,

Tilia,

(ptoječu od zajed. predaka)

ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske

- Biljke arktičkih zemalja na visokim planinama južnije (Alpe, Pirineji, Karpati)

- Salix reticulata

- Dryas octopetala

- Ranunculus glacialis

iii) Disjunkcije stepskih biljaka

- Biljke stijena i suhih rudina, siromašnim drvećem i grmljem (stepske vrištine)

- Lathryus panonicus

- Linum flavum

- Allium strictum

Endemi

Progresivni e. (Hieracium) Konzervativni e. (Ginkgo, Metasequoia, Taxodium)

Florni elementi: Calendula arvensis – južnoeuropsko-mediteranska Centaurea glaberrima – ilirsko-jadranska e. Inula conyza – južnoeuropsko-pontska Senecio vulgaris – b. širokog rasprostranjenja

Biljne zajednice

-Flora -Vegetacija, biljni pokrov (sve biljke koje pokrivaju neko područje) -Osnovne građevne jedinice: biljne zajednice (kombinacija vrsta koje se pravilno ponavljaju) -Fitocenologija, fitosociologija -Razvoj: Charles Flauhault (druga plovica 19.st.); Zürich–Montpellier fitosociološka škola: Josias Braun-Blanquet (1884.–1980.); Br.-Bl. ; (= Braun-Blanquet škola, europska f. škola)

Josias Braun-Blanquet

Zürich–Montpellier fitosociološka škola

-Sinsistematika, sintaksonomski sustav, sintaksoni

-An International Code of Phytosociological Nomenclature (Weber et al. 2000)

Metoda Zürich-Montpellier fitocenološke škole uključuje u analitičku obradu slijedeće elemente:

• brojnost vrsta (abundancija)

• pokrovnost vrsta (dominacija)

• združenost vrsta (socijalnost)

• učestalost vrsta (frekvencija)

• životnu sposobnost vrsta (vitalnost)

• slojanje vrsta

• periodičnost u razvoju fitocenoze (fenofaza)

• izgled fitocenoze (aspekt)

• oblik biljaka s ekološkog gledišta

Brojnost vrsta (abundancija) je oznaka za brojnost primjeraka svake pojedine vrste. Broj individua se procjenjuje okularno ili se vrši brojanje primjeraka na jedinici površine. Pokrovnost vrsta (dominacija) obično predstavlja stupanj pokrivenosti zemljišta nadzemnim dijelovima svih primjeraka neke vrste u sastojini koja se ispituje. Procjenjuje se također okularno, približno ili se mjeri objektivno. Za izradu fitoceloške tablice koristimo se kombiniranom procjenom brojnosti i pokrovnosti.U tu svrhu služimo se skalom od 6 stupnjeva: 5- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka na promatranoj površini, ako pokriva 75-100% površine; 4- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka, ako pokriva 50-75% površine; 3- dobiva vrsta, bez obzira na broj primjeraka, ako pokriva 25-50% površine; 2- dobiva vrsta, ako se javlja vrlo obilno ili pokriva 10-25% površine; 1- dobiva vrsta, ako se javlja obilno ili pokriva 1-10% površine; +- dobiva vrsta, koja ima malo primjeraka I pokrovnost joj je neznatna (manja od 1%). Združenost (socijalnost) je također karakteristika svake vrste koju susrećemo u istraživanoj sastojini. Vrste mogu rasti ili pojedinačno ili u manjim odnosno većim grupama u sloju drveća, grmlja ili prizemne flore. Oznake za združenost vrste su sljedeće: 5- biljke rastu u velikim skupinama odnosno sastojinama; 4- biljke rastu u skupinama, grupimično; 3- biljke rastu u obliku malih jastučići ili u malenim hrpama, skupinama; 2- biljke rastu u busenima, po više primjeraka zajedno; 1-biljka raste pojedinačno, stablimično; U srednjoeuropskoj fitocenološkoj literaturi i fitocenološkim tablicama upotrebljava se kombinirana procjena brojnosti, pokrovnosti i združenosti. I kod nas se združenost označava tako da se iza prve brojke koja označava brojnost i pokrovnost stavlja druga brojka koja označava združenost.

• Učestalost (frekvencija) neke vrste u jednoj sastojini određuje se pomoću broja kvadrata ili krugova postavljenih ravnomjerno u njoj. Površina kvadrata ili krugova je 1 m² ili više.

• Životna sposobnost (vitalnost) je jedna od odlika svake fitocenoze, a određivanje vitalnosti je vrlo važno za poznavanje najpovoljnijeg razvitka pojedinih vrsta u nekoj fitocenozi. Npr. vrsta može rasti uviše biljnih zajednica, ali ona nema u svima njima jednaku životnu sposobnost. Dok se u jednoj razvija nesmetano, cvijeta i donosi plod, a u drugoj se razvija samo vegetativno. Vitalnost se obilježava stupnjevima u skali od 1 do 14.

• Slojanje je osobina većine biljnih zajednica. Ova osobina dolazi do izražaja kod šume kao najsloženije zajednice ili biocenoze Ti se slojevi odlikuju mnogim svojstvima, pa ih neki autori shvaćaju kao “samostalne jedinice” – sinuzije. Slojanje može biti nadzemno i podzemno. Slojanja nema u zajednicama stijena i zidova.

• Periodičnost u razvoju vegetacije očituje se u fenofazama razvoja pojedinih vrsta koje izgrađuju fitocenozu. Jedne se vrste razvijaju u rano proljeće, druge ljeti, treće u jesen. Istraživanjem godišnjeg razvoja vegetacije bavi se posebna grana ekologije- fenologija. Ona prati pojave: pupanja, listanja, cvjetanja, dozrijevanja plodova i opadanja lišća u raznim krajevima, bavi se povezivanjem mjesta istovremenog razvitka pojedinih biljnih vrsta I zaključuje o sličnosti ekoloških (npr. klimatskih) uvjeta. Osim periodičnosti razvoja cijele vegetacije, postoji periodičnost i u razvoju svake pojedine fitocenoze.

• Izgled (aspekt) fitocenoze mijenja se tijekom godine, kod jednih više, a kod drugih manje. Različiti izgledi jedne fitocenoze u pojedinim godišnjim dobima su aspekti fitocenoze.

• Oblik biljaka s ekološkog gledišta (biološki ili životni oblici biljaka).

Životni oblici biljaka (Raunkier , 1934)

Prema položaju organa koji preživljava nepovoljno razdoblje godine, njegovoj visini iznad tla ili položaju u samom tlu, Raunkier (1904) je definirao pet osnovnih tipova životnih oblika (forma): Phanerophyta (P) (gr. phaneros - vidljiv, očit, phyton - biljka) Chamaephyta (Ch) (gr. hamai - na zemlji) Hemicryptophyta (H) (gr. hemi - pola, krypteos - sakriven) Cryptophyta (K) ili Geophyta (G), (gr. krypteos - sakriven) Therophyta (T) (gr. theros - toplo godišnje doba)

1. Sastav vrsta u zajednici je izbor onih vrsta koje pod određenim uvjetima staništa mogu trajno uspjevati („komenzali”, psamofiti).

2. Konkurencija još više smanjuje broj vrsta koje mogu na nekom staništu trajno uspjevati i razmnožavati se.

3. Mnoge vrste (posebno one koje se ističu veličinom i masom), mijenjaju prvotne uvjete staništa tako da se samo one vrste koje su se prilagodile na te promjenjene uvjete mogu nakon toga ovdje pojaviti (npr. bukva)

Raspodjela biljnih zajednica

- Odgovara geološkom, morfološkom i klimatskom raščlanjenju područja - Biljne zajednice kao pokazatelji stanišnih uvjeta Razred Phragmito-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941 Red Phragmitetalia communis Koch 1926 Sveza Phragmition communis Koch 1926 as. Typhetum angustifoliae Pign. 1953; as. Typhetum latifoliae G. Lang 1973; as. Typhetum laxmanii Nedelcu 1967; as. Phragmitetum communis von Soó 1927; as. Scirpetum lacustris (Allorge 1922) Chouard 1924; as. Sparganietum erecti Roll. 1938; as. Eleocharietum palustris Ubrizsy 1948 Sveza Oenathion aquaticae Hejny ex Neuhausl 1959; as. Rorippo amphibiae–Oenanthetum aquaticae (Soo 1928) Lohmeyer 1950.

- Sukcesije (prelazak zajednica u druge): doseljavanje novih vrsta - Dinamika zajednica - Zaraštavanje - Početna konačna: klimatogena zajednica (klimaks) - Zonalna vegetacija (tundre, crnogorične šume, miješane listopadne

šume, šumske stepe, stepe kovilja u istočnoj Europi) - Ekstrazonalna vegetacija (npr. izolirane pojave južno od zonalnog

područja na vlažnim i sjenovitim sjevernim padinama...) - Azonalna vegetacija (ekološki ekstremna staništa kroz više zonalnih

pojasa, npr. kamenjare..)

Vegetacijski pojasevi

1. Brežuljkasti - <500 (800) m n.v.

2. Donji pojas gorske šume - <800 (1200) m

3. Gornji pojas gorske šume - < 1600 (2000) m

4. Pojas klekovine s planinskim borom

5. Planinski pojas

6. Snježni (nivalni) pojas

Pregled biljnih zajednica

Razred CRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947 – zajednice grebenjača

Inula crithmoides Limonium dictyophorum Crithmum maritimum Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica

Razred CAKILETEA MARITIMAE R. Tx. 1950 - vegetacija šljunkovitih žalova

Tri Žala, Korčula

Žuta makovica

Glaucium flavum

Cakile maritima Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 42

Južna Albanija

Mljet, u. Blace Pancratium maritimum

Duboko korijenje

Mljet, trava Sporobolus

Razred AMMOPHILETEA Br.-Bl. et T. Tx. 1943 – psamofitska vegetacija

Psamofiti, bodljikave biljke!!!

Ostatci pješčanih dina u delti Neretve

Jednogodišnja caklenjača

Razred THERO-SALICORNIETEA Pignatti 1953 – slanjače caklenjača i sodnjača

Razred JUNCETEA MARITIMI R. Tx. 1951 – sitine visokih sitova

Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA – kompleks močvarnih zajednica

Vegetacijski pojesevi u močvari

as. Scirpetum lacustris – zajednica običnog oblića

as. Equisteto palustris-Iridetum pseudoacori Trinajstić 2008 – močvara žute perunike i močvarne preslice

as. Typhetum angustifoliae – rogozik uskolisnog rogoza

as. CLADIETUM MARISCI Allorge 1922 – zajednica ljutka

Razred FONTINALETEA ANTIPYRETICAE Hiibschmann 1957– vegetacija hladnih izvora

Razred ISOËTO-NANOJUNCETEA Br.-Bl. et Tx. 1943 - periodički plavljene livade

Baldellia ranunculoides

Cyperus fuscus

Cyperus michelianus

Scirpus mucronatus

Razred POTAMETEA Tx. et Prsg. 1942 - vodena vegetacija

Potamogeton natans - plivajući mrijesnjak

Hippuris vulgaris (VU) - borak

Ranunculus ophioglossifolius

Marsilea quadrifolia

Razred LEMNETEA Oberd. 1967– vegetacija plutajućih cvjetnica

Vodene leće – plutajuće cvjetnice

Razred

BRACHYPODIO-CHRYSOPOGONETEA Horvatić 1963 – suhi kamenjarski

travnjaci

Uskolisno zvonce

Čubar Dalmatinski zumbulčić

Buhač Barušanka Ljekovita kadulja

Kamenjar

Šafrani

Razred ASPLENIETEA TRICHOMANES – vegetacija stijena

Bjelušina

Drvenasta mlječika ljeti

Uskolisno zvonce

Gola zečina

Srebrnolisni slak

Drvenasta mlječika zimi

Razred PARIETARIETEA JUDAICAE – vegetacija u pukotinama starih zidova

Razred ADIANTETEA CAPILI-VENERIS Br.-Bl. 1947– vegetacija nakapnica i plitkih poluspilja

Razred DRYPETEA SPINOSAE Quezel 1967 – vegetacija točila D

Razred POSIDONIETEA Den Hartog 1976 – vegetacija mora Po

Razred RUPPIETEA MARITIMAE – vodenjara rupije

Razred ZOSTERETEA MARINAE – vegetacija sviline

Razred CHARETEA FRAGILIS Sauer 1937 – vegetacija parožina iz roda Chara

Razred CHENOPODIETEA Br.-Bl. 1952 – ruderalna i korovna vegetacija Sredozemlja

Razred GALIO-URTICETEA Passarge ex Kopecký 1969 – vegetacija uz šumske rubove i na malenim čistinama u sklopu vlažnih i poplavnih šuma

Razred MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937 – higrofilne i mezofilne livade od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa

Razred SESLERIETEA JUNCIFOLIAE Trinajstić 2008 – ilirsko-dinarske planinske rudine

Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica

Subnivalni pojas

Diverzitet pretplaninskih rudina

Planinske rudine na vapnencima

Diverzitet rudina

Razred INULETEA VISCOSAE Trinajstić 1978 – vegetacija napuštenih poljoprivrednih površina u Sredozemlju (“nerizi”)

as. Dauco majori-Foeniculetum vulgaris Trinajstić 2008 – neriz običnog komorača i dalmatinske mrkve, Pelješac, 2010

Razred TRIFOLIO–GERANIETEA SANGUINEI Th. Müller 1962 - zajednice rubova listopadnih šuma Srednje Europe i hladniji dio

submediterana s visokim trajnicama

Razred QUERCO-FAGETEA Br.–Bl. et Vliger 1937 – listopadne ili mještovite šume s bukvom, Quercus, Acer, Carpinus i Abies

Redovi: 1. Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 2. Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 3. Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 4. Populetalia albae Br.-Bl. 1931

Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 čiste ili mješovite bukove šume....

Luzulo luzuloidi-Fagetum Meusel 1937

Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 šikare rubnih šumskih dijelova

Ribesi pallidigemmo-Rhamnetum fallacis Trinajstić 1987

Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 termofilne medunčeve šume

Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939 Carpino orientali-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987

Populetalia albae Br.-Bl. 1931 Salicion albae Soó 1930, Populion albae Br.-Bl. 1931

as. Myricarietum germanicae, sveza Salicion eleagno-daphnoidis

Razred SALICETEA PURPUREAE Moor 1958 - vrbici na riječnim sprudovima

Myricaria germanica

Vrbici rakite as. Salicetum purpureae

Razred Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947 - vazdazelene šume česvine

Red Quercetalia ilicis Br.-Bl. ex Molinier 1934

Sveze:

1) Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936

2) Oleo sylvestris-Ceratonion siliquae Br.-Bl. ex Guinochet et Drouineau 1944

Razred ERICO-PINETEA NIGRAE Horvat 1959 - bazifilne borove šume

Pinus nigra ssp. dalmatica

Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985 – sredozemni bušici na bazičnoj podlozi

Red Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931 Red Cisto-Ericetalia Horvatić 1958

Razred PALIURETEA Trinajstić 1978

Povijest flore i vegetacije

A. Tercijar

B. Ledena doba

C. Kasni glacijal i postglacijal:

1. doba breze i bora

2. doba lijeske (8000 pr.n.e.)

3. doba miješanih šuma hrasta

4. doba bukve

Florna carstva i područja

1. Holarktičko

2. Paleotropsko

3. Neotropsko

4. Australsko

5. Kaplandsko

6. Antarktičko

Holarktičko florno carstvo

-Arktičko područje tundra

-Eurosibirsko šumsko područje

-Sredozemno florno područje (makija, garig, frigana....)

-Pontsko-srednjeazijsko florno područje (stepe, šumske stepe, polupustinje, pustinjske stepe)

-Sjevernoafričko-indijsko pustinjsko područje

Tropska florna carstva

-Paleotropsko (tropi Staroga svijeta)

-Neotropsko (tropi Novog svijeta)

-Tropske kišne šume („rain forests”), bogate vrstama (uvjeti: 24-30°C, 2000-5000 mm, ujednačeno kroz godinu); bez četinjača, penjačice, epifiti

-Mosunske šume (izmjena sušnog i kišnog razdoblja; indomalajsko područje tikovina Tectona grandis, Verbenaceae)

Sušne šume, trnovito grmlje, „galerije”

Tropski travnjaci, savane, afrički baobab (Adansonia digitata, Bombaceae)

Savane

1. Pojas vlažnih savana - „ljanosi” (r. Orinoc, Venezuela) i „kamposi” (Brazil)

Savane

2. Pojas suhih savana – listopadne, svijetle, suhe šume i stepski travnjaci visine 1-1,5 m, Miombo, Afrika)

Savane

3. Pojas trnovitih savana s trnovitim šumama i šikarama, sukulenti, Mimosaceae i Cactaceae („caatingas” u Brazilu), i travnjaci do 50 cm.

Mangrove šume (vegetacija)

Tropi – kultivirane biljke

Paleotropi (tropske ili suptropske): riža, šećerna trska, čaj, kava, papar, ingver, cimet, kokos, banana, vrste roda Citrus.

Neotropi: kukuruz, krumpir (planinska biljka), kikiriki, kakao, paprika, rajčica, bundeva, vrste roda Cinchona (a.t. kinin), agava, i dr.

Oba područja: pamučika i kaučukovci.

Australsko florno carstvo

- Kserofitsko s blagim zimama (bez sukulenata!)

- Od 10.000 vrsta je 8.000 endemično

- Eucalyptus

- Melaleuca

- Grevillea

- Hakea

- Banksia

Kaplandsko florno carstvo

- Najmanje florno carstvo,

- Bogata flora, por. Proteaceae i rod Erica (450 svojta!), Liliales, pelargonije, Mesembryanthemum i sukuletne Euphorbiaceae.

- Umjereno toplo područje sa suhim ljetima i kišnim zimama

- Zimezele, sitnolisne šikare i vrištine,

- Nema stabala,

- Brojni geofiti i jednoljetnice.

Antarktičko florno carstvo

- Najjužniji dio Južne Amerike

- Trajno vlažne planinske šume, mahovine, papratnjače i visoki cretovi

- Notofagus

- Antarktička skupina otoka bez šuma

- Jastučaste biljke (Azorella, Apiaceae)

Azorella

Geobotanika i ekologija biljaka

Documents

Bolesti biljaka

dr Vladimir Ranđelović, redovni profesor · pripadaju i ekologija biljaka i fitocenologija. ... amfibijskih biljaka), jura (c. golosemenica), kreda (c. apetala), tercijar (c. sinpetala)

ZAŠTITA BILJAKA

· Zivotne funkcije biljaka -Biljna tkiva Primanje hranidbenih tvari Mijena plinova biljaka Transport tvari u biljkama Biljni hormoni Razmnožavanje biljaka Ontogeneza biljaka

MAHOVINE NADRAZDEO BRYOPHYTA - Biologija - Pocetnabiologijakp.weebly.com/uploads/2/5/5/6/25565957/14mahovine.pdf · Sistematika viših biljaka Mahovine 3 Ekologija i fitogeografija

Seminarski - Sistematika i Ekologija Lekovitih Biljaka Familije Geraniaceae

EKOLOGIJAbiologija.vet.bg.ac.rs/Katedra/Zoologija/(9)EKOLOGIJA - 1. predavanje.pdf · Ekologija proučava odnose između živih organizama (biljaka i životinja) i životnih zajednica

EKOLOGIJA Ismet Dedié Tajanstveni život biljaka 233 BIBLIOGRAFIJA Osman Lavié Bibliografija Takvima (2001.-2007.) godina 245 KALENDARSKI DIO Mr. Esad Mahmutovié Takvim 261 takvim

Odbrana biljaka od fitofagnih grinja - Poljoprivredni fakultet biljaka od... · odbrane: : Odbrana biljaka od ... Mehanizmi i primeri rezistentnosti kod paučinara Rezistentnost biljaka

Ekologija biljnih zajednica - nasport.pmf.ni.ac.rs · Grupa biljaka koja na sličan ili istovetan način koristi resurse sredine naziva se gilda. Pripadnici iste gilde u okviru jedne

2-EKOLOGIJA BILJAKA

Ekologija biljaka · • Hladnoća otežava absorpciju vode iz podloge, a ne sprečava transpiraciju .... • “Smrzavanje” vode u intercelularima ćelijama i gubitak vode iz protoplazme

UVOD · Web viewZa ovakva ocjenjivanja neophodna su stručna objašnjenja eksperata iz oblasti (biologija, hidrobiologija, ekologija životinja i ekologija biljaka). Neki kriteriji

EKOLOGIJA MIKROORGANIZAMA PRIMENJENA …biolozi.bio.bg.ac.rs/attachments/article/2262/Ekologija i... · EKOLOGIJA MIKROORGANIZAMA PRIMENJENA MIKROBIOLOGIJA . ... • prečišćavanje

oplemenjivanje biljaka

Id lIdeali its j ži i t bjk (li H p Wthi 917)1izovana ... · PDF filePopulaciona ekologija biljaka je specijalizovana grana ekologije koja se bavi numeričkim učinkom interakcija

Studentski vodic april 2018 - nf.unmo.banf.unmo.ba/resources/site1/General/Studentski_vodic_april_2018.pdf · morfologija i anatomija biljaka 6 4. mikrobiologija 6 5. ... ekologija

Program zaštite biljaka, katalog proizvoda i program ishrane biljaka

Geobotanika i Ekologija Bilja

Populaciona ekologija biljaka je specijalizovana grana ekologije …nasport.pmf.ni.ac.rs/materijali/1016/02 Populacije.pdf · 2013-12-19 · plodonošenja, nakon čega se cvetajući