Fundamentalna i tehnička analiza cijena DUGA

Fundamentalna analiza terminskih tržišta

Mr. sc. Tomislav Baković

Kolegij: Robne burze

SADRŽAJ

1. Definiranje osnovnih pojmova

2. Temeljni fundamentalni pokazatelji

3. Temeljni kriteriji odabira dionica

Ravnotežna cijena nalazi se u sjecištu krivulja ponude i potražnje

Fundamentalni analitičari u svom radu slijede načelo da svaki ekonomski činitelj koji smanjuje ponudu, odnosno povećava potražnju za nekim proizvodom ili financijskim instrumentom pridonosi podizanju cijene, i obrnuto.

1. Definiranje osnovnih pojmova

1.1. Fundamentalna analiza robnih burzi Najvažniji fundamentalni faktori:1. Zalihe2. Državna politika3. Vremenske prilike4. Prinos5. Mogućnost alternativne uporabe

proizvoda Naglašen sezonski karakter kod mnogih

roba

1.2. Fundamentalna analiza financijskih tržišta

Fundamentalna analiza pretpostavlja da je cijena vrijednosnice određena ponudom i potražnjom koje nastaju kao posljedica “fundamentalnih pokazatelja”, poput očekivanog povrata na ulaganje i rizika.

Pristup od vrha prema dnu Makro-ekonomska analiza industrijska

analiza analiza pojedinačnih dionica

Makroekonomski pokazatelji1. Zaposlenost2. Bilanca plaćanja3. Maloprodajna aktivnost4. Indeks cijena proizvođača5. Zalihe poslovnih subjekata6. Gradnja novih stambenih objekata7. Industrijska proizvodnja8. Osobni prihod9. Bruto domaći proizvod10. Indeks cijena potrošača

2. Temeljni fundamentalni pokazatelji

1. Dugoročni izgledi kompanije Preuzimanja Emisija novih dionica Ovisnost o jednom kupcu Komparativna prednost (brend, ekonomija

obujma, jedinstvena neopipljiva imovina, nemogućnost supstitucije)

Rast poduzeća (maratonci) Istraživanje i razvoj

2. Kvaliteta menadžmenta: Primanja vrhovnog menadžmenta ? U kojoj mjeri menadžeri promoviraju

društvo ?

3. Financijska snaga i struktura kapitala: Dugoročne obveze trebale bi iznositi

manje od 50% ukupnog kapitala Stock split Otkup vlastitih dionica

3. Fundamentalni indikatori

1. EPS

Najznačajniji pojedinačni fundamentalni indikator

Ne uzima u obzir vlasnički kapital (equity)

“Razrijeđeni” EPS

2. P/E omjer

P/E sa zakašnjenjem i vodeći P/E U prosjeku se kreće između 15-25 (Microsoft

P/E 100) Odražava očekivanja investitora vezana za

pojedinu dionicu Analiza mora uključiti dva bitna faktora:a. Stopu rasta kompanijeb. P/E omjer određene industrije Najčešći problemi: iskazivanje dobiti, inflacija,

načini interpretacije

3. ROE

Indikator kvalitete menadžmenta, Naglo ga povećava:

a) Otkup vlastitih dionica

b) Otpisivanje imovine Ne ukazuje na način prikupljanja

sredstava (zaduživanje ga uvećava) Ne uračunava neopipljivu imovinu

4. P/B omjer

Potrebno ga kombinirati sa ROE Zaduživanje umjetno povećava P/B

omjer.

DJELATNOST Odnos cijena i zarada(P/E)

Profitabilnost vlasničke glavnice (ROE) (%)

Prinos od dividendi (%)

Odnos tržišne i knjigovodstvene vrijednosti

Gospodarenje otpadom

25 12,9 2,49 -10,61

Telekomunikacije

160 25,5 2,23 74,27

Životno osiguranje

25,7 25,5 1,14 78,78

Investicijsko bankarstvo

20,70 10,0 1,47 7,77

Strane regionalne banke

11,5 39,60 4,17 4,42

Otpremništvo 14,20 17,7 5,91 2,69

Industrija igara 877 0,70 0,49 3,35

3. Temeljni kriteriji odabira dionica

1. Adekvatna veličina poduzeća2. Jako financijsko stanje poduzeća Tekuća imovina najmanje dva puta veća

od tekućih obveza3. Stabilnost zarada Razdoblje od deset godina4. Isplata dividendi5. Rast zarada Rast EPS od jedne trećine u proteklih 10

godina

6. Umjereni omjer cijene i zarada Tekuća cijena ne bi smjela prelaziti

prosječne trogodišnje zarade više od 15 puta.

7. Umjeren odnos cijene i neto imovine Tekuća cijena ne bi smjela prelaziti

zadnju knjigovodstvenu vrijednost neto imovine više od 1,5 puta.

Paradoks fundamentalne analize: Zašto investicijski fondovi čiji su analitički

potencijali neograničeni ne ostvaruju bolji prinos od dioničkog indeksa ?

Prinos u 2007.

CROBEX 42%

ST Global Equity 15%

PBZ Equity 25%

HPB Equity 25%

FIMA Equity 14%

Aureus Equity 36%

ZB Aktiv 37%

1. Krivi pristup odabiru dionica ?

2. Rast uloga smanjuje dobit ?

3. Ograničenost strategije ?

P/E P/Bv ROE (%)

simbol cijena 2006 trailing

2006 trailing 2006 trailing

ZABA-R-A 10.000,00 23,34 30,84 2,92 2,99 12,53 9,69

PBZ-R-A 1.700,00 25,26 30,77 3,01 4,18 11,91 13,58

RIBA-R-A 800,00 20,64 23,72 2,95 4,17 14,27 17,60

PDBA-R-A 1.800,00 46,23 35,20 3,69 3,11 7,98 8,83

JDBA-R-A 14.100,00 13,06 38,63 1,29 3,14 9,85 8,13

SNBA-R-A 430,50 32,99 41,86 2,30 2,72 6,99 6,51

Izvor: InterCapital Daily 29.11.2007

Tehnička analiza cijena na terminskim tržištima

Kolegij: Robne burze

Mr. sc. Tomislav Baković

SADRŽAJ

1. Definiranje osnovnih pojmova

2. Temeljne pretpostavke tehničke analize

3. Razlike fundamentalne i tehničke analize

4. Specifičnosti tehničke analize dionica

5. Kritike tehničke analize

6. Osnovni alati tehničke analize

7. Pomični prosjeci

Tehnička analiza proučava tržišna kretanja, primarno korištenjem grafikona, u svrhu predviđanja budućih cjenovnih trendova.

Temelj tehničke analize nalazi se u pretpostavci kako tržište na nove informacije reagira s određenim vremenskim odmakom.

1. Definiranje osnovnih pojmova

Tehnička analiza proučava:

1. Cijene

2. Obujam trgovine

3. Otvoreni udio

2. Temeljne pretpostavke tehničke analize

1. Tržišna kretanja uzimaju u obzir sve dostupne informacije

2. Cijene slijede trendove

3. Povijest se ponavlja

3. Razlike između tehničke i fundamentalne analize cijena

1. Tehnička analiza koristi grafove, a fundamentalna financijska izviješća.

2. Fundamentalni analitičar proučava uzroke promjena cijena, tehničari gledaju samo na ishode.

3. Tehnička analiza je kratkoročna, a fundamentalna dugoročna.

4. Tehničku analizu koriste špekulanti, a fundamentalnu investitori.

Tehnička analiza je univerzalna, fundamentalna zahtijeva specijalizaciju.

Fundamentalna analiza ne uzima u obzir “psihološki faktor” koji je ujedno jedan od oslonaca tehničke analize.

3.1 Osnovna podjela tehničke analize Prema podlozi koju prati:

1. Tehnička analiza općih indikatora (indeks)

2. Tehnička analiza pojedinih indikatora (robe, dionice, valute)

Prema pogledu na tržište:

1. Učini suprotno od većine

2. Prikloni se većini

OPTIMIZAM

Početak kupovine

POHLEPA

Vrhunac kupovine

STRAH

Držanje pozicija

PANIKA

Rasprodaja

CIJE

NA

VRIJEME

Učini suprotno – ključne točke u kretanju cijene su pohlepa/panika

4. Specifičnosti tehničke analize dionica i terminskih ugovora

Struktura određivanja cijena Dospijeće terminskih ugovora Sustav margina Vremenski okvir Ključ analize terminskih ugovora je

definiranje vremena za ulazak/izlazak s tržišta.

5. Kritike tehničke analize Kao najveći nedostatak tehničke analize

navodi se pretpostavka kako je ona: “proročanstvo koje se ispunjava samo od sebe”.

Može li se prošlost koristiti u predviđanju budućnosti ?

“Tehnička analiza je umjetnost, a ne vještina”.

EMH- cijene fluktuiraju nasumično oko svoje intrinzične vrijednosti.

6. Osnovni alati tehničke analize

Trend: općeniti smjer kretanja cijene robe ili tržišta.

Trend: niz uzastopnih rastućih ili padajućih vrhova ili dna

Vrste trendova:

1. Obzirom na smjer kretanja cijene: uzlazni, silazni i horizontalni.

2. Vrijeme trajanja: kratkoročni (do 1mj.), srednjoročni (1-3 mj.) i dugoročni (dulje od godine).

2. TRENDLINIJA: jednostavna crtačka tehnika kojom se na graf dodaju linije.

Kanal Nagib linije trenda Probijanje linije trenda: pravilo 50%

3. PODRŠKA: najniža razina cijene nekog proizvoda u dužem vremenskom razdoblju.

Točka u kojoj je kupnja terminskih cijena dovoljno intenzivna da zaustavi pad cijena.

4. OTPOR: najviša razina cijene proizvoda u dužem vremenskom razdoblju.

Točka u kojoj je prodaja terminskih ugovora dovoljno intenzivna da zaustavi rast cijena.

Primjer: psihologije potpore i otpora

ZAMJENA LINIJA PODRŠKE I OTPORAZAMJENA LINIJA PODRŠKE I OTPORA

Jakost potpore tj. otpora definiraju:

1. Razdoblje trgovine

2. Obujam trgovine

3. Vrijeme zadnje trgovine Važnost zaokruženih brojeva

5. OBUJAM TRGOVINE: može se definirati kao broj protrgovanih ugovora unutar određenog vremenskog razdoblja, najčešće jednog dana.

Osnovna mu je namjena potvrda trenda, tj. ako se povećava trend se vjerojatno nastavlja u istom smjeru.

Ravnotežni obujam trgovine

6. OTVORENI INTERES: broj neispunjenih terminskih ugovora ili opcija (otvorenih terminskih pozicija) na kraju radnog dana.

Radi se o opcijama i terminskim ugovorima na istu izvršnu cijenu i rok isporuke.

Otvoreni interes smanjuje se istekom, izvršenjem i prebijanjem opcija i terminskih ugovora.

Kupac Prodavač Otvoreni interes

Kupuje novu dugu poziciju

Prodaje novu kratku poziciju

Povećanje

Kupuje novu dugu poziciju

Prodaje staru dugu poziciju

Bez promjene

Kupuje staru kratku poziciju

Prodaje novu kratku poziciju

Bez promjene

Kupuje staru kratku poziciju

Prodaje staru dugu poziciju

Smanjenje

Tablica 1. Formiranje otvorenog interesa

Interpretacija otvorenog interesa

1. Rast otvorenog interesa u rastućem trendu znači nastavak rasta

2. Pad otvorenog interesa u rastućem trendu signal je padajućeg trenda

3. Rast otvorenog interesa u padajućem trendu signal je za nastavak padajućeg trenda

4. Pad otvorenog interesa u padajućem trendu signal je rastućeg trenda

Otvoreni interes za opcije: put/call omjer Visoki put/call omjer signalizira očekivanje

pada tržišta i obrnuto.

7. GRAFIKONI: predstavljaju grafički prikaz niza cijena unutar vremenskog okvira.

OSNOVNE VRSTE GRAFIKONA:

1. Linijski grafikon- prikazuje samo cijenu zatvaranja.

2. Stupčasti grafikon

3. Svijećnjak grafikon

• Primjer “svijećnjak grafikona”

IssuerNominal valueQuoatationISINDalekovod d.d.100.00 HRKJDD MarketHRDLKVRA0006From, to, Trading Monitor for 9/20/2006

High Low Last Average Volume Turnover Ask Bid

810.00 760.00 790.00 784.87 3099 2,432,296.94 789.99 770.05

•PRIMJER OSNOVNOG LINIJSKOG GRAFIKONA: DIONICA DALEKOVODA, 20.09.2006

etickwinDLKV-R-AMarch052001September212006Refresh!

•PRIMJER OSNOVNOG GRAFA 2: DIONICA DALEKOVODA, 20.09.2006

8. FORMACIJE S GRAFIKONA

1. Pokazatelji preokreta trenda Glava i ramena Šalica i drška Dvostruki vrh i dno

2. Pokazatelji nastavka trenda Trokuti Zastave Klinovi

Karakteristike obrazaca obrata trenda

1. Preduvjet obrata trenda jest prethodno postojanje trenda

2. Prvi signal obrata trenda je prekid glavne linije

3. Što je trenutni obrazac značajniji kasniji će biti značajniji

4. Obrasci na vrhu su kraći i volatilniji od obrazaca na dnu

5. Obujam trgovine je važniji u rastućem trendu

•“Head and shoulder” obrazac

2. Šalica i drška (ukazuje na bikovski trend)

3. Dvostruki vrh i dvostruko dno

• Obrasci nastavka trenda: trokuti

RASTUĆI TREND PADAJUĆI TREND

9. Pomični prosjeci

Omogućuju identifikaciju i slijeđenje trenda.

Služi za smanjenje volatilnosti. Može se računati na temelju cijena:

otvaranja, zatvaranja ili srednjih cijena za određeni dan.

Ključno pitanje glasi za koje razdoblje kreirati pomični prosjek ?

SMA- Jednostavni pomični prosjek

VRSTE POMIČNIH PROSJEKA:

1. Jednostavni pomični prosjek (SMA): podrazumijeva zbrajanje svih cijena zatvaranja i dijeljenje rezultata sa brojem cijena zatvaranja.

2. Ponderirani pomični prosjek (WMA): uzima u obzir najnoviju cijenu kao najvažniju korištenjem sljedeće formule:

3. Eksponencijalni pomični prosjek (EMA): pored preferiranja najnovije cijene u obzir uzima i sve prethodne cijene

EMA- Eksponencijalni vs. jednostavni pomični prosjek

Interpretacija pomičnog prosjeka:

1. Usporedba trenutne cijene i pomičnog prosjeka

2. Križanje kratkoročnog i dugoročnog pomičnog prosjeka:

Robni terminski ugovori kombinacija 4-9-18

Ovojnice i pomični prosjeci (npr. +/- 3%)

Osnovni nedostatci korištenja pomičnih prosjeka:

1. Nisu kreirani za hvatanje početka ili kraja trenda

2. Na nestalnom tj. volatilnom tržištu nemoguće ih je koristiti

3. Pomični je prosjek sljedbenik, a ne vođa

PITANJA ???????????