View
152
Download
7
Category
Preview:
Citation preview
Slavko Đumić, Lidija Gligorić PosTel 2013.
Tradicionalno pruţanje poštanskih usluga smatra se klasičnim primerom
prirodnog monopola, poštanske usluge se definišu kao usluge od
nezamenljivog značaja za svakodnevni ţivot graĎana
Posledica: formalno i faktičko monopolisanje trţišta, isključiva prava,
barijere za ulazak na trţišta, vantrţišno regulisanje cena, direktna drţavna
pomoć...
Klasična ekonomska analiza zahteva da prirodni monopoli nemaju bliskih
supstituta, kao i velike granične troškove za svakog dodatnog korisnika.
Poštanske usluge već duţe vreme ne ispunjavaju ni jedan od ovih uslova!
Klasične ekonomske teorije nam ne pruţaju adekvatan odgovor zašto
uprkos svemu opstaju, pak čak se u nekim segmentima i povećavaju,
vantrţišna ograničenja na trţištu poštanskih usluga.
PRIRODNI MONOPOLI PRIVATNA DOBRA KOJE OBEZBEĐJUJE JAVNI SEKTOR
- karakteriše ih činjenica velikih graničnih troškova vezanih za
snabdevanje dodatnih osoba - slobodna trţišta ih ili neće obezbeĎivati, ili
će ponuda biti neodgovarajuća
- ključna karakteristika prirodnog monopola bi morala biti i činjenica da
monopolizovan proizvod ili usluga nema bliskih supstituta
- njih karakteriše i činjenica da je jedno preduzeće u stanju da snabdeva
trţište nekim proizvodom, odnosno uslugom, po niţim troškovima, nego
što bi to bio slučaj da je na trţištu dva ili više ovakvih preduzeća
POŠTANSKE USLUGE - PRIRODNI MONOPOL?!
KARAKTERIŠE IH ČINJENICA VELIKIH GRANIČNIH
TROŠKOVA VEZANIH ZA SNABDEVANJE DODATNIH OSOBA?
- gledano istorijski, poštanske usluge su predstavljale nezamenljiv način
komunikacije
- prilikom izgradnje poštanske mreţe, obezbeĎivanje poštanskih usluga za
dodatne osobe iziskivalo je velike granične troškove u svim nepokrivenim
područjima, što ih je i definisalo kao privatno dobro koje obezbeĎuje javni
sektor
- meĎutim, pokrivanjem cele teritorije drţave poštanskom mreţom, a to se
desilo pre barem pola veka, ova karakteristika je prestala da vaţi
- u okviru ovako celovito izgraĎene poštanske mreţe, granični troškovi svakog
dodatnog korisnika su praktično ravni nuli
- U stvari, poštansko trţište sa ulaskom privatnih kompanija u njegovim
odreĎenim segmentima postaje monopolistički konkurentno trţište – postoji
teza da sva ova preduzeća, a posebno drţavno, danas, imaju višak kapaciteta
POŠTANSKE USLUGE - PRIRODNI MONOPOL?!
KLJUČNA KARAKTERISTIKA PRIRODNOG MONOPOLA BI MORALA BITI I
ČINJENICA DA MONOPOLIZOVAN PROIZVOD ILI USLUGA NEMA BLISKIH
SUPSTITUTA?
- Posebno su tradicionalne pismonosne poštanske usluge na udaru
dramatične i ubrzane supstitucije info-komunikacionim uslugama
Evolution of letter-post volume (domestic and international combined) from 1980 to 2011 (indexed on year 1980 = 100)
• •• Africa — Asia and Pacific_ ArabIndustrialized countries
— LA and Caribean
— Eastern Europeand CIS
Source: UPU Postal Statistics
UNIVERZALNA POŠTANSKA USLUGA-usluga od opšteg
interesa
- „izmišljena” 1999. godine, nakon odvajanja pošte od
telekomunikacija, kao sredstvo za očuvanje poštanske mreţe, u
meĎuvremenu postala sama sebi cilj
-praktično sve poštanske usluge (pismonosne pošiljke do 2 kg,
paketi u unutrašnjem saobraćaju do 10 kg, paketi u
meĎunarodnom saobraćaju do 10, odnosno 20 kg... ) „Treća
poštanska direktiva EU” definiše kao minimum
-na celoj teritoriji, pod jednakim uslovim i pristupačnim cenama,
po utvrĎenim standardima kvaliteta = FAKTIČKI MONOPOL
-drţava imenuje poštanskog operatora (praktično bez izuzetka
drţavno preduzeće) koje ima OBAVEZU pruţanja UPU
PROBLEMI
OBEZBEDITI EKONOMSKI ODRŢIVU UPU!
- „REZERVISANI SERVIS” – isključiva prava na pošiljke
odreĎene mase i cene = FORMALNI MONOPOL (obuhvata
preko 90% UPU, u razvijenim evropskim zemljama napuštan
kao besmislen – naziva se liberalizacijom uprkos opstajanja
faktičkog monopola)
-direktna drţavna pomoć, oslobaĎanje od PDV-a, posebno radno
zakonodavstvo...
-obavljanje komercijalnih (poštanskih, ali i finansijskih i
infokomunikacionih) usluga = prelivanje monopola i na ova
trţišta kroz nerazdvajanje troškova
JOŠ GORE
- izuzimanje pravnih lica iz reţima UPU u razvijenijim zemljama
- omogućavanje pristupa poštanskoj mreţi imenovanog
operatora po principu izbegnutih troškova (slabi rezultati –
različite opstrukcije imenovanih operatora)
- razdvajanje troškova poštanskih i drugih usluga (gotovo
nikakvi rezultati)
- ukidanje obaveze pruţanja UPU ( Nemačka-specifično rešenje)
MALO BOLJE
Najsveţiji primer: Na najavu da će nova Direktiva o pravima potrošača
zabraniti slanje reklamnih poruka bez saglasnosti primaoca, preporuka CERP-
a zemljama članicama preduzimanje koordinirane aktivnosti na izuzimanju
reklamiranja putem poštanskih usluga (Direct mail) od primene Direktive
EVROPSKA KOMISIJA: „Poštanske usluge?Je li to neka šala ministara?
Evropska komisija do dana današnjeg nije uspela da se primakne moćnim
drţavnim monopolima koji dominiraju industrijom... To je takoĎe jedan od
apsurdnijih slučajeva u kojima su nacionalni interesi odneli brutalnu pobedu
nad širim evropskim ciljevima...”, The Economist, 11. maj 2000.
ZAKLJUČAK 1: Isprepletenost uticajnih meĎunarodnih,
regionalnih i nacionalnih institucija i aktera, utiču na stvaranje
paralelnog poštanskog „univerzuma”, odnosno institucionalnog
okvira u kome ne vaţe ekonomski zakoni
ZAKLJUČAK 2: Prenebregavanje osnovnih ekonomskih zakona
neumitno vodi distorzijama, suboptimalnostima i konačno krahu
konkretne poslovne aktivnosti
-opstajanje i zaštita rezervisanog servisa, i to iznad svih standarda EU
-rezervisani servis čini 97% UPU-dakle za pokrivanje troškova UPU sluţi ona
sama!?
-iz zaključka Vlade -Pošta Srbije na rezervisanom servisu ostvaruje gubitak i
do 40%-zašto se onda ne ukida!?
-prihodi od UPU čine samo 30% prihoda Pošte Srbije, isto koliko npr. od
finansijskih usluga
-očigledno da se deo troškova iz komercijalnog servisa preliva na UPU
-zbog ovoga, kao i jedinstvene cenovne politike nezavisno od udaljenosti na
koju se pismo šalje, cena za lokalne pošiljke znatno viša od trţišne-poštanske
pošiljake u lokalu zato redom nose nelegalni poštanski operatori
-ista cena poštanskih pošiljaka i za fizička i za pravna lica
LOŠE U SRBIJI
-1500 objekata, info-komunikaciono i transportno povezanih koji
pokrivaju celu teritoriju i svako naseljeno mesto u Srbiji
-potencijalno rešenje za nedostajuću trgovinsku i otkupno-
prodajnu mreţu u Srbiji?
-potencijalno rešenje za regulisanu i od strane drţave
potpomognutu e-trgovinu?
-potencijalno rešenje za jednostavno i svima pristupačno šire
implementiranje aktivnosti e-uprave?
DOBRO U SRBIJI
-poštanske usluge nisu više usluge od opšteg interesa, ali
se poštanska infokomunikaciona i transportna mreţa
proglašava za specifično JAVNO DOBRO
-korišćenje ovog javnog dobra ili njegovih delova, pod
jednakim uslovima se garantuje svim zainteresovanim
korisnicima, bilo da se bave poštanskim ili finansijskim
uslugama, e-poslovanjem ili su drţavni organi u pitanju
-ne samo da se liberalizuje poštansko trţište, nego se
eliminišu i distorzije na ostalim, pomenutim trţištima
PREDLOG MOGUDEG INSTITUCIONALNOG REŠENJA
- Pojedine delatnosti koje su pre pedesetak ili više godina, imale
karakter monopola ( zato što su zahtevale ogroman kapital i/ili
tehnološke mreţe čije bi višestruko formiranje predstavljalo
neefikasnu upotrebu resursa) izgubile su, sa razvojem
tehnologije, takve osobine i postale „obične” konkurentske
delatnosti, kao što je slučaj sa poštanskim uslugama
- To znači da one više ne iziskuju poseban tretman i dosadašnje
oblike drţavne regulacije
- Čak naprotiv, zadrţavanje takvih delatnosti u sferi drţavne
kontrole, uprkos mogućnosti trţišne konkurencije, prouzrokuje
nove vidove trţišne neefikasnosti
-Takve delatnosti treba vratiti u njihovo „prirodno”,
konkurentsko okruţenje - na trţište...
Poštanske usluge nisu usluga od opšteg interesa i u tom smislu
ne zahtevaju poseban tretman od strane drţave
ALI … TREBA REGULISATI PRISTUP POŠTANSKOJ MREŢI
Poštanska mreža jeste javno dobro koja tako, u skladu sa svojim
infrastrukturnim kapacitetima, služi za realizaciju različitih poslovnih i
drugih aktivnosti od državnog i opšteg značaja, uključujući tu, naravno, i
poštanske usluge.
Istovremeno, ovakav model bi ukinuo sve vrste monopola koji postoje na
sekundarnim tržištima, pošto bi država bila primarno zadužena isključivo
za očuvanje poštanske ili preciznije info-komunikacione, transportne i
logističke mreže, dok bi pristup ovoj mreži, odnosno bilo kojoj njenoj
komponenti, uz prethodno regulisane i jednake uslove, bio potpuno
slobodan za sve privredne subjekte, državne organe ili fizička lica.
Sva pitanja su dobrodošla!
slavko.djumic@rapus.rslidija.gligoric@rapus.rs
Recommended