Električni strojevi

ELEKTRINI STROJEVI Pod pojmom elektrinih strojeva podrazumjevaju se elektromotori i generatori za proizvodnju elektrine energije. Elektromotori pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku, a generatori pretvaraju mehaniku energiju u elektrinu. Najee koritene vrste elektromotora su prikazane na slici Podjela elektromotora bazirana na vrsti elektrine energije koja je potrebna za rad elektromotora Postoje podjele elektromotora i prema: snazi: mali, srednji i veliki elektromotori, prema naponu: niskonaponski i visokonaponski elektromotori, prema nainu izrade: elektromotori serijske izvedbe i posebne izvedbe, prema tehnologiji pogona: valjaoniki, dizalini, transportni (kotrljae), itd., prema brzinama: sa vie brzina (polno preklopivi) i sa jednom brzinom, motori sa mogunou regulacije brzine, posebne izvedbe: protueksplozijski elektromotoriASINHRONI ELEKTROMOTORI Asinhroni motori su najvie primjenjivani elektromotori. Razlozi njihovevelike primjene su: najjeftiniji, zahtjevaju najmanje odravanje, alako ih je konstruktivno prilagoditi najrazliitijim zahtjevima OKRETNO MAGNETSKO POLJE STATORA ASINHRONOG MOTORAAsinhroni motor ima dva osnovna dijela: stator i rotor . Stator je nepomini dio asinhronog motora, a rotor dio koji se moe vrtiti okosvoje osovine. Stator trofaznog asinhronog motora ine trofazni namot (x-poetak, axo- zavretak prve faze, y poetak, a yo zavretak druge faze, z poetak, a zo zavretak tree faze) i jezgra statora, koja je izvedenaod dinamolimova. Namoti statora se mogu spajati u spoju zvezda ilitrokut. Kao to je vidljivo sa slike namoti statora pojedinih faza suprostorno jedan u odnosu na drugi pomaknuti za ugao 120. Ovo jejedan od dva uvjeta, koje treba ispuniti da bi stator trofaznogasinhronogmotora proizveo okretno magnetsko polje. Drugi uvjet je toktrofaznih naizmjenihnih struja Ix, Iy i Iz u fazama namota statoratrofaznog asinhronog motora. Prikaz najjednostavnije izvedbe trofaznog asinhronog motora a);prikaz najjednostavnije izvedbe namota statora trofaznog asinhronog motora spojenog u zvjezdu b); prostorni izbled namota statora c; Prikljui li se namot statora trofaznog asinhronog motora na trofaznumreu napona, u fazama namota statora poteku naizmjenine struje Ix,Iy i Iz iji su vremenski tokovi prikazani na slici . Svaka od tri navedene struje stvara svoje magnetsko polje. Struja Ix

stvara magnetski tok ux, struja Iy stvara magnetski tok uy i struja Izstvara magnetski tok uz. Rezultujui magnetski tok u je dat izrazom Poloaji vektora ukupnog magnetskog toka prikazani su za vremensketrenutke trofaznih struja statora ix , iy iiz , t1, t2 i t3 na slici kao ipoloaji i veliine magnetskih tokova u, ux, uy i uz. .z y xu + u + u = u Karakteristike rezultujueg magnetskog toka u su sljedee: -Rezultujui magnetski tok u se vrti prostorno. Jedan puni okret naini u vremenu koje odgovara periodi naizmjeninog napona mree na koju su prikljueni namoti statora trofaznog asinhronog motora; -Veliina rezultujueg magnetskog toka je konstantna i jednaka gdje je ux max = uy max = uz max maksimalna vrijednost toka kojustvara maskimalna vrijednost struje jedne faze statora (ix max

= iy max = iz max); -Brzina vrtnje rezultujueg okretnog magnetskog toka u je dataizrazom gdje je: f frekvencija naizmjeninog napona mree na koju je prikljuen stator asinhronog motora, p broj pari polova statora asinhronog motora. max23xu = upfns60=-Okretni magnetski tok u moe se reverzirati odnosno moe mu sepromjeniti smjer vrtnje, zamjenom prikljuka dviju faza trofazne mreena prikljucima dvije faze namota statora Promjena smjera vrtnje okretnog magnetskogtoka u zamjenom dviju faza mree na prikljucima namota statora asinhronog motora Postojanje okretnog magnetskog polja statora trofaznog asinhronogmotora je mogue demonstrirati na nain prikazan na slici.Postavimooko svoje ose vrtivu magnetsku iglu unutar statora trofaznogasinhronog motora. im se prikljui stator trofaznog asinhronog motorana mreu magnetska igla poinje da se vrti. To je potvrda da tadastator trofaznog asinhronog motora stvara okretno magnetsko polje.Ako se stator iskljui sa mree, magnetska igla prestaje da se vrti. Zamjene li se dvije faze mree na prikljucima statora trofaznogasinhronog motora magnetska igla promjeni smjer vrtnje. Klasifikacija trofaznih asinhronih motora s obzirom na veliinu brzine vrtnje okretnog magnetskog polja statora ns Broj pari polova statora p Brzina vrtnje okretnogmagnetskog polja statora ns |o/min|Karakteristino podrujeprimjene trofaznog asinhronog motora13000Pumpe i ventilatori21500 31000Pogoni dizalice (vonja mosta i make, dizanje, itd.)4750 5600 6500 7428Transportni ureaji realiziranisa pojedinanim pogonom kotrljaa 8375 9330 ... 30100 INDUKOVANI NAPON U NAMOTIMA ROTORA TROFAZNOG ASINHRONOG MOTORA Postavimo u stator trofaznog asinhronog motora jedan elektromagnetkoji se moe vrtiti oko svoje osovine kao to je prikazano na slici Na osnovu ovog pokusa moe se zakljuiti da okretno magnetsko poljestatora indukuje napon u namotima rotora Naime, u trenutku kada sijalica na elektromagnetu poinje da svjetli,rotor poinje da se vrti. Ta pojavaobjanjava da indukovani napon uzavojnici rotora potjera struju pa time rotor postaje elektromagnet.Stator i rotor su tada dva magneta meu kojima postoje magnetskesile. Rezultat toga je vrtnja rotora. Primjer sa slike je, dakle,najjednostavniji asinhroni motor. Sline pojave nastaju i kod realnihizvedbi trofaznih asinhronih motora. Pri tome treba imati u vidu da rotortrofaznih asinhronih motora ima jezgru od dinamolimova i trofazninamot, te da i rotor stvara okretno magnetsko polje kada kroz njegovenamote teku trofazne struje. Brzina vrtnje okretnog magnetskog poljarotora je gdje je: ns brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora, n brzina vrtnje rotora. n n ns rot s =. Prikaz rotora trofaznog asinhronog motora i njegovog okretnog magnetskog polja Efektivna veliina indukovanog napona faze rotora je data izrazom gdje je: U2 efektivna veliina indukovanog napona jedne faze rotora kod njegove brzine vrtnje n, s Unn nU Uss ==20 20 2U20 efektivna veliina indukovanog napona jedne faze rotora utrenutku prikljuka namota statora na mreu (n = 0), s veliina klizanja koja karakterizira relativno zaostajanje brzine vrtnje rotora u odnosu na brzinu vrtnje okretnog magnetskog polja statora. Klizanje s je dato izrazomFrekvencija indukovanog naponafaze rotora je data izrazom gdje je f1 frekvencija napona mree sa koje se napaja stator asinhronog motoraUz pretpostavku da je n = ns , dobije se da je tada U2 = 0. To znai darotor asinhronog motora tada prestaje da se ponaa kaoelektromagnet. Posljedica toga je nestanak momenta koji izaziva vrtnjurotora. Zbog toga dolazi do smanjenja brzine vrtnje rotora. Na osnovutoga se moe konstatirati da se rotor asinhronog motora ne moe vrtitiistom brzinom kao to je brzina vrtnje okretnog magnetskog poljastatora. Dakle, on se moe vrtiti samo asinhrono u odnosu na ns. Zbogovog svojstva ovi su motori dobili naziv asinhroni motori. .ssnn ns=s fnn nf fss1 1 2==Klizanje s je parametar, koji se esto u teoriji asinhronih strojeva koristiu prikazivanju vanih karakteristinih veliina i reima rada. Kao primjerpokaimo da se pomou klizanja moe odrediti broj okretaja rotoraasinhronog motora. Neka asinhroni motor ima ns = 1000 o/min is = 2 %.Na osnovu izrazaza klizanje dobije se da je n = ns (1-s) = 1000 (1-0,02) = 980 o/min . Trofazni asinhroni motori imaju klizanje 2 4 % . Asinhroni stroj moe raditi kao asinhroni motor, asinhroni generator ikonica. Kod rada kao asinhroni motor klizanje s je od 1 do 0,(n < ns),kod rada kao generator klizanja s je od 0 do- (n > ns), a kod radakao konica klizanje s je od 1 do + (n i ns imaju suprotne smjerovevrtnje). VRSTE TROFAZNIH ASINHRONIH MOTORA Prema izvedbi rotora trofazni asinhroni motori se dijele na kliznokolutnei kratkspojene ili kavezne motore. ASINHRONI KLIZNOKOLUTNI MOTORISpecifikum u konstrukciji ove vrste asinhronog motora su vodljivi kliznikoluti. Tri klizna koluta ugraena su na osovinu rotora. Oni su izoliranikako od osovine rotora tako i meusobno. Na klizne kolute su spojenikrajevi namota rotora. Po kliznim kolutima kliu vodljive etkice pomoukojih se ostvaruje galvanska veza dodatnog otpora Rd, koji se nalaziizvan motora i namota rotora i pri njegovoj vrtnji. Trofazni kliznokolutni asinhroni motor, 160 kW, 1500 o/min, 500 V Prikaz osnovnih dijelova trofaznog asinhronog kliznokolutnog motora Nadomjesna shema asinhronog motora Iako je asinhroni motor po svojoj konstrukciji i funkciji drugaiji odtransformatora ipak s njim ima dosta slinosti. Tako, kao i kodtransformatora asinhroni motor ima primarni magnetski tok (tok statora)u1 i sekundarni magnetski tok (tok rotora) u2 kao na slici Namoti statora i rotora asinhronog motora imaju radne i induktivneotpore (Xs i Xh) pomou kojih se moe napraviti nadomjesna shemaasinhronog motora. Razlika asinhronog motora i transformatora je utome to se zbog vrtnje rotora asinhronog motora mijenja napon ifrekvencija rotora ovisno o klizanju. Time se mijenja i rasipnareaktancija rotora. Reduciraju li se veliine rotora na stator i otpor krugarotora R'2 podijeli jo sa klizanjem, dobije se nadomjesna shemaasinhronog motora Nadomjesna shema asinhronog motora izgleda kao nadomjesnashema transformatora u kratkom spoju s tim to je R2 =.Kod mirnog rotora asinhronog motora je s = 1 pa tada i ta mala razlikanestaje. Ustvari, asinhroni motor sa zakonim rotorom moe se koristitikao transformator.Zanemari li se glavna reaktancija Xh , dobije se uproena nadomjesnashema prikazana na slici s R/*2Iz pojednsotavljene nadomjesne sheme asinhronog motora slijedi da je i njen fazni pomak prema naponu U1f U prethodnim izrazima su U1f fazni napon mree, N1 i N2 brojevizavoja po fazi namota statora i rotora asinhronog motora. Primjenujui II Kirchhoffov zakon na strujni krug sa slike dobije sevektorska jednadba 22212 12221'2112 211(((

||.|

\|+ +(((

||.|

\|+=+=NNX XNNsRRUX RUIr rfrf.221 212212 11||.|

\|+||.|

\|+= =NNsRRNNX XarctgRXactgr rr( ) .1 1I X j R Ur f + =Ako se jednadba pomnoi sa j/Xr dobije se da je Vektorski prikaz jednadbedat je na slici . Moe se zakljuiti da vrhvektora struje asinhronog stroja I1 opisuje krunicu ija je jednadba .11 1rfrXUj IXRj I =.2 221 2221||.|

\|= +((

rfrfXUXUq Na osnovu izrazamoe se za asinhroni stroj nacrtati tzv. idealni krunidijagram. Pomou tog dijagrama se moe doi do niza informacija oasinhronom stroju posebno interesantnih kada obavlja funkcijuelektromotora. Na krunom dijagramu postoje karakteristine take (Po, so), (Pk, sk) i(P, s), te karakteristine linije mehanike snage, momenta i klizanja.Taka (Po, so) pretstavlja prazni hod, a (Pk, sk), pri emu je sk = 1,stanje asinhronog motora u trenutku njegova prikljuka na mreu. Sa krunog dijagrama jednog asinhronog stroja mogu se-odrediti podruja rada asinhronog stroja, -oitati pojedine veliine asinhronog stroja (motora), -konstruirati mehanika karakteristika asinhronog stroja itd. Idealni kruni dijagram asinhronog strojaPodruja rada asinhronog stroja Asinhroni stroj moe raditi kao asinhroni motor, kao asinhroni generatori kao konica. Izmeu taaka Po i Pk krunog dijagrama je podrujerada asinhronog stroja kao asinhronog motora, izmeu taaka P i Poje podruje rada asinhronog stroja kao asinhronog generatora, dok jeizmeu taaka Pk i P podruje rada asinhronog stroja kao konice(tzv. protustrujno koenje). U trenutku prikljuka statora asinhronog motora (Pk, sk = 1) asinhronimotor uzima iz mree najveu struju (I1k). Sa ubrzanjem rotoraasinhronog motora struja se smanjuje i kod radne take P1 imaznaajno manju struju I1. Struja I1 fazno zaostaje za naponom U1f. Naosnovu toga se moe zakljuiti da je asinhroni motor potroa i jaloveenergije. Osnovne veliine asinhronog stroja Radna snaga je snaga koju stroj uzima iz mree i data je izrazom Stepen djelovanja qje dat izrazom Moment, koji asinhroni motor razvija na osovini rotora Ugaona brzina vrtnje rotacionog magnetskog polja es = 2t ns/60 Ukupna radna snaga, koju asinhroni motor uzima iz mree moe se prikazati u obliku gdje su:Pe - snaga okretnog magnetskog polja, M - moment koji motor razvija na osovini rotora, es - kruna brzina vrtnje okretnog magnetskog polja statora - toplinski gubici u namotu statora cos 31 1I U Pf=PPPP Pmehgub..== qsR I PMe1213 =sM R I P R I P ee+ = + =121 1213 31213 R ISnaga okretnog magnetskog polja statora se dalje moe prikazati i uobliku gdje su: e - kruna brzina vrtnje osovine rotora, - toplinski gubici u namotu rotora Slijedi da je Koristei ranije izraze, dobije se novi izraz za moment Supstituirajui es-e sa s es u prethodnom izrazu dobije se da je moment e eeM R I M Ps+ = =22232223 R IsR I PMe1213 =.3222e e =sR IM.3222ssR IMe=KARAKTERISTIKA MOMENTA ASINHRONOG MOTORA Ako se eli izabrati elektrini pogonski motor za neki radni stroj(pumpu, kompresor, valjaki stan, dizalicu itd.), treba se najprijeusporediti mehanika karakteristika motora sa mehanikomkarakteristikom radnog stroja. Pod pojmom mehanike karakteristikemotora ili radnog stroja podrazumijeva se ovisnost momenta od brojaokretaja. Ponimo od izraza Supstinira li se struja I2 sa I1 N1/N2 u prethodnom izrazu, dobije se da je Uvrstimo li izraz za struju I1 u izraz za moment, dobije se novi izraz zamoment asinhronog motorassI RMe22 23=22121 23||.|

\|=NNsI RMse( ).32'2 12'21'221(((

+ +||.|

\|+=r r sfX XsRR sR UMeKao to se iz jednadbe vidi, moment ovisi o naponu U1f i veliiniradnog otpora. Karakteristika momenta asinhronog stroja Utjecaj dodatnog otpora u krugu rotora na karakteristiku momenta kliznokolutnog motora Utjecaj napona mree na karakteristikumomenta asinhronog motora Vidljivo je da se moment asinhronog motora kvadratino mijenja sanaponom. Zbog toga mrea sa koje se napajaju asinhroni motori morabiti kruta tj. sa naponom koji se relativno malo mijenja. Spajanjenamota statora asinhronog motora u spoju zvjezda i trokut utie naproizvedeni moment motora. Trofazni motor sa spojem namota statorau trokut proizvodi tri puta vei moment nego to ga proizvodi taj istimotor sa spojem u zvjezdu i napajan sa iste mree. ASINHRONI KRATKOSPOJENI MOTORISpecifinost izvedbe trofaznog asinhronog kratkospojenog motora uodnosu na trofazni asinhroni kliznokolutni motor je izvedba namotarotora. Namot rotoraje izveden od tapova bakra ili aluminija koji su smjeteniu utorima jezgra rotora, izvedenog od dinamolimova, i kratkospojenivodljivim prstenovima na obe strane. Zog toga to su vodii rotorakratkospojeni na obe strane, ovi motori su dobili naziv kratkospojenimotori. Ako se posmatra cijeli namot rotora onda ima izgled kaveza, pase zbog toga ova vrsta motora esto naziva kavezni motor. Ova vrstamotora nema klizne kolute, a to znai da se kod tog motora ne moemjenjati otpor u krugu rotora pa time ni mjenjati karakteristikemomenta. Meutim, ova vrsta elektromotora je jeftinija od svih vrstaelektromotora odgovarajuih parametara. Trokovi odravanjaasinhronog kratkospojenog motora su manji od trokova odravanjadrugih vrsta elektromotoa odgovarajue snage. Asinhroni kratkospojenimotor je jedina vrsta elektromotora kod kojega se u toku rada nepojavljuje iskrenje. Stoga se on moe koristiti kao pogon i u sredinamagdje mogu nastati eksplozivne smjeseBudui da su vodii rotora kratkospojenog motora relativno velikogpresjeka, otpor njegovog namota rotora je dosta malen. Posljedica togaje da je mali potezni moment i relativno velika struja pokretanja (redaveliine 7 do 8 In). Zbog toga se standardne izvedbe asinhronogkratkospojenog motora najvie koriste za pogon radnih strojeva malesnage i malog zahtjeva na veliinu poteznog momenta. Pokretanje asinhronog kratkospojenog motora Kod upotrebe preklopke zvjezda-trokut moraju biti izvedeni svih estkrajeva namota statora na prikljuni ormari. Kod pokretanja spoji se stator motora u zvjezdu, a nakon zaleta motoraprespoji se u trokut. Motor trajno rad u spoju trokut. Regulacija broja okretaja asinhronog kratkospojenog motora Brzina vrtnje rotora asinhronog kratkospojenog motora je bliska brzini okretnog magnetskog polja statora ns . Zbog toga se brzina vrtnjerotora priblino moe prikazati izrazom Iz izraza se vidi da se regulacija broja okretaja rotora kratkospojenogmotora moe ostvariti promjenom frekvencije f napona napajanjanjegovog statora ili promjenom broja pari polova njegovog statora p. .60pfn ns = =ISTOSMJERNI STROJEVI Istosmjerni elektrini stroj je u biti pretvara energije. Ako pretvaramehaniku energiju u elektrinu istosmjenog napona naziva seistosmjerni generator. Pretvara li elektrinu energiju istosmjernognapona u mehaniki rad, naziva se istosmjerni motor. Rotor ima jezgru izvedenu od dinamolimova. U utore jezgra rotora seulau svici namota rotora (na slici je prikazan samo jedan svitak narotoru). Krajevi svitaka namota rotora su spojeni na kolektoru. Nadonjem dijelu slike a prikazan je u razvijenom obliku namot rotora ikolektor. Kolektor je smjeten na osovini rotora istosmjernog stroja aini ga niz lamela od bakra, koje su izolirane meusobno i premaosovini rotora. Posebna konstrukcija lamela ini kolektor jednimmehaniki kompaktnim dijelom istosmjernog motora ili istosmjernoggeneratora. Na kolektor nalijeu vodljive etkice-slika b).Kolektor je mehaniki uvren na rotoru, pa se s njim zajedno vrti, doksu etkice mehaniki uvrene na stator i nepomine su. Kada se rotorvrti, etkice kliu po kolektoru. VRSTE I KARAKTERISTIKE ISTOSMJERNIH MOTORA U praksi se najee upotrebljavaju ove vrste istosmjernih motora:istosmjerni motor sa nezavisnom ili stranom uzbudom, istosmjernimotor sa paralelnom ili porednom uzbudom i istosmjerni motor saserijskom uzbudom. Ove vrste istosmjernih motora se dobijukombiniranjem spoja namota rotora i uzbudnih namota.NEZAVISNO UZBUENI ISTOSMJERNI MOTOR Shema spoja namota rotora i uzbude istosmjernog motora sanezavisnom uzbudom prikazana je na slici. Uzbudnim namotom soznakama I-K tee uzbudna struja iu i stvara glavni uzbudni tok ugl. Stezaljke rotora su prikljuene na galvnu istosmjernu mreu oznaenusa P i N koja izaziva tok struje I u namotu rotora. Struja rotora I saglavnim tokom ugl proizvodi moment vrtnje rotora istosmjernog motorasa nezavisnom uzbudom. Za istosmjerni motor vrijedi ve poznata relacija Glavni tok ugl je proizveden uzbudom te, uz konstantnu uzbudnustruju, ovisi jo samo o reakciji armature. Indukovana EMS-a rotora Eje u idealnom praznom hodu jednaka naponu mree. Podoptereenjem je odreena uvjetom ravnotee u strujnom kruguarmature i to II Kirchhoffovim zakonom. Ako je napon mree U =konstantan, tada u stacionarnom radu stroja, tj. kod ustaljene strujearmature, mora EMS-a E rotora motora biti E = U Ia Ru - AU . .1glEknu=Moe se, dakle, pisati da je SINHRONI STROJEVI Sinhroni strojevi, tj. sinhroni generatori i motori, su elektrini rotacionistrojevi trofazne struje, ija je osnovna karakteristika da je mehanikabrzina vrtnje rotora jednaka sinhronoj brzini vrtnje okretnogmagnetskog polja statora ns, koja je data izrazom gdje je: ns brzina vrtnje okretnogmagnetskog polja statora, p broj pari polova, f frekvencija napona statora. Sinhroni strojevi se najvie koriste kao generatori. Praktiki svaelektrina energija termoelektrana, hidroelektrana i nuklearnihelektrana proizvodi se pomou sinhronih generatora. Sinhronigeneratori se grade za velike snage. Veliki sinhroni generatoripredstavljaju najvee elektrine rotacione strojeve

.1gl u aU R I UknuA =.60pfns =IZVEDBE SINHRONIH STROJEVA Stator sinhronog stroja se po svojoj funkciji i izvedbi ne razlikuje odstatora asinhronog stroja. Napravljen je od dinamolimova, a u utorimastatora su uloeni trofazni namoti. Rotor predstavlja elektromagnet, kojise pobuuje istosmjernom strujom. Broj polova rotora mora bitijednak broju polova statorskog trofaznog namota. Postoje dvije osnovne izvedbe rotora. Ako je stroj viepolan, rotor seizvodi sa izraenim polovima prema slici a). Magnetski dio rotora jeizveden tako da se protjecanjem istosmjerne struje kroz namote polovadobiju naizmjenino sjeverni i juni polovi. Kod dvopolnih sinhronihstrojeva, koji imaju veliki broj okretaja (3000 0/min) u nekim sluajevimai etveropolnih (1500 okr/min) izvode se rotori bez izraenih polova(tzv. turborotori) kao to je to prikazano na slici b). Kod kojih je uzbudninamot uloen u utore rotora. Tako izvedeni rotor je u stanju da savlada mnogo vee centrifugalnesile. Sinhroni generatori s izvedbom rotora bez izraenih polova sepogone parnim turbinama na osnovu ega su dobili naziv"turbogeneratori". Napajanje uzbudnih namota rotora sinhronihstrojeva istosmjernom strujom se izvodi pomou dva klizna prstenasmjetena na osovini rotora. SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG GENERATORAUz pretpostavku da se magnetska indukcija B u prostoru izmeu polnihpapua rotora i statora mijenja uzdu podruja svakog para polova pozakonu sinusa, te da svici namota statora imaju irinu dvaju polova induciranog napona po fazi E = 4,44 u f w gdje je: u - magnetskitok jednog pola;f frekvencija induciranog napona ; w broj zavoja namota jedne faze. Jednadba se moe prikazati kod konstantne brzine vrtnje rotora ns i uoblikuE = k u gdje je k konstantna veliina. Karakteristika praznog hoda sinhronog generatora Fazni i linijski napon u praznom hodu variraju proporcionalnomagnetskom toku po polu u, pa e u odreenom mjerilu magnetskakarakteristika stroja, s iznosima toka po polu kao ordinatama i iznosimaistosmjerne uzbudne struje magneta stroja Iu kao apscisama,pretstavljati po slici ujedno i fazni naizmjenini napon E u ovisnostiod uzbudne struje Iu, a onda i krivulja s -strukim ordinatama linijskinapon E . Ako se sinhroni generator optereti strujom I sa faznim pomakom prema naponu generatora, onda je iz generatora uzeta radna snagaproporcionalna veliini I cos . Ta se snaga mora dodati na osovinusinhronog stroja. Mehanika snaga je proporcionalna broju okretaja ns imomentu M. Prema tome kod elektrinog optereenja sinhronomgeneratoru treba dodati od pogonskog stroja (turbine) moment koji jeproporcionalan I cos . Vidimo da kod praznog hoda (I = 0) teoretskisinhronom generatoru ne treba dodavati dodatnu snagu. Isto tako sesinhroni generator ponaa kod isto jalovog optereenja (I cos = 0).Pri tome smo zanemarili gubitke u stroju. SINHRONI STROJ U FUNKCIJI SINHRONOG MOTORAPustimo li da tee naizmjenina struja u namotima statora mirnogsinhronog stroja, na primjer stroja s jednofaznim jednolijebnimnamotom kao na slici, ako su magneti stroja ve uzbueni iz nekogvanjskog izvora istosmjerne struje, rotor se ne bi uope vrtio, jer bimehanike sile koje bi na njega djelovale mijenjale smjer svakepoluperiode. Dio poprenog presjeka sinhronog stroja U momentu koji prikazuje slika ispred vodia A, kojim tee strujaprema natrag, nalazi se ba pol N, a ispred vodia B, sa strujomsuprotnog smjera, nalazi se pol S. Uz nepominu armaturu i pominepolove, nastale bi po zakonu jednake akcije i reakcije sile koje bi umomentu prikazanom na slici nastojale gibati polni kota na lijevo,dakle u smjeru izvuene strelice.No to bi trajalo samo vrlo kratko vrijeme, jer bi ve u iduoj poloviciperiode naizmjenine struje kroz vodie armature tekle suprotne struje,koje bi nastojale pomaknuti rotor u suprotnom smjeru, tj. u smjerucirtkane strelice. Ta djelovanja na rotor, naizmjenice u vrlo brzimimpulsima sad u jednom sad u drugom smjeru vrtnje, imala bi naravnoza posljedicu da se rotor, zbog tromosti svoje mase, praktiki ne bi nipomaknuo. No posve druge prilike nastaju ako magnetnom kotaustroja ve prije prikljuka na mreu ma kojim nainom, na primjer takoda ga mehaniki pogonimo, dademo sinhronu brzinu, tj. brzinu od n =60 f/p okr/min (dakle uz f = 50 Hz kod dvopolnog stroja sa p = 1 brzinu3000 okr/min, kod etveropolnog sa p = 2 brzinu 1500 okr/min, itd.).Kod sinhrono gibanog motora u prvoj polovici perioda, dok struje tekuvodiima A i B kao na slici stajat e pored vodia A recimo kao umomentu po slici pol N, a ispred vodia B pol S, pa e na polni kotadjelovati sila u smjeru izvuene strelice. A pola perioda kasnije, kadstruje u vodiima A i B budu obrnute, bit e, ako polni kota rotirasinhrono u smjeru izvuene strelice, ispred A pol S i ispred B pol N, pae sile koje e djelovati na kota sada biti i opet u smjeru izvuenestrelice, dakle u smjeru vrtnje kotaa. Drugim rijeima: polni kota doveden u sinhronu brzinu bit e daljetjeran silama uvijek istog smjera, koje e ga odravati u njegovojsinhronoj vrtnji, odnosno stroj e sam i bez vanjskog mehanikogpogona, dalje rotirati sinhronom brzinom kao motor, zvan sinhronimotor. PRELAZAK SINHRONOG GENERATORA U REIM RADA SINHRONOG MOTORA I OBRATNO U praksi se rijetko susreemo sa sinhronim generatorom koji napajasamo vlastite potroae. U veini sluajeva stroj radi na mreu, tj. dajeelektrinu energiju u razvodnu mreu, koju napaja istodobno mnogodrugih sinhronih generatora. Opteretimo li ga nekim potroaem unamotima statora potee struja sa faznim pomakom koji odgovarakarakteru potroaa. Takav generator, koji ne napaja mreu, ne moenikada prei u motorski rad, poto nema otkud uzeti radnu elektrinuenergiju. Sinhroni generator moe prei u motorski reim rada samo onda akoradi na mrei koju napajaju drugi sinhroni generatori. U tom sluajupodrazumjevamo da sinhroni generator radi na beskonano krutojmrei, tj. na mrei sa konstantnom frekvencijom f i konstantnimnaponom U.Beskonano jaka mrea je sposobna primiti ili dati veliku radnu ili jalovusnagu. Veliina uzete radne ili jalove snage od pojedinog generatorazavisi od njegove snage. Prenosna mrea je po svojim karakteristikamaveoma blizu idealnoj beskonano krutoj mrei. O tome da li stroj radikao generator ili kao motor je presudna radna snaga. Daje li stroj radnusnagu u mreu tada stroj radi kao generator, a ako je uzima iz mreeonda radi kao motor. Snagu uzetu iz mree oznaavamo kao pozitivnu.Na osnovu toga moemo rei: uzima li sinhroni stroj iz mree pozitivnuradnu snagu onda je on u funkciji motora, uzima li sinhroni strojnegativnu radnu snagu onda je on u funkciji generatora. Prema zakonu o neunitivosti energije sinhroni generator prelazi umotorski reim rada kada ga prestanemo pogoniti, a obrnuto sinhronimotor prelazi u generatorski reim rada kada mu na osovinu rotoradodajemo mehaniku energiju. Jednsotavnije reeno, ako sinhronomstroju koji radi kao motor, dodajemo na osovinu rotora umjestoprotumomenta pogonski moment on postaje generator. SINHRONIZACIJA SINHRONOG STROJA SA MREOMSinhroni generator je spojen s pogonskom turbinom ili drugimpogonskim strojem koji ga moe ubrzati na zadani broj okretaja.Rotirajui nominalno pobueni generator smijemo prikljuiti na mreutek onda kada ima radni napon i frekvenciju kao i mrea i odgovarajuiredosljed prikljuaka faza. Ostvarivanje gornjih zahtjeva za prikljuaksinhronog generatora nazivamo sinhronizacijom sa mreom. Kodsinhronizacije sinhronog generatora koristi se sinhronoskop. Onpredstavlja specijalnu napravu koja pokazuje kada su kod generatoraostvareni svi uvjeti sinhronizacije sa mreom. Osim sinhronoskopapostoje i druge naprave pomou kojih moemo vriti kontrolusinhronizacije sinhronog generatora sa mreom. Jednu od tih napravaine tri sijalice spojene kao to je prikazano na slici Tamni spoj sijalica pomou kojeg se vri sinhronizacija sinhronog generatora sa mreom Kod ispunjenih uvjeta sinhronizacije generatora sa mreom ni jednasijalica ne svijetli. Zbog toga se taj nain sinhronizacije naziva tamnispoj sijalicaAko sve tri sijalice periodiki svijetle i tamne, to je znak priblienjasinhronizacije generatora mrei. Svijetli li jedna sijalica za drugom to jeznak da redosljed faza, kod datog smjera vrtnje generatora, nijeispravan. Svijetle li stalno tri sijalice, generator nema odgovarajuinapon ili ima neispravan redosljed faza napona. KARAKTERISTIKE SINHRONIH GENERATORAPonaanje sinhronog generatora kod razliitih naina optereenjamoe se pratiti pomou vektorskog dijagrama datog na slici. Pritome treba razlikovati da li generator radi na svoj vlastiti potroa ili namreu sa konstantnom frekvencijom i naponom. U prvom sluaju moese uzeti za konstantnu veliinu odabranu struju ili snagu kod potroaasa razliitim karakterom otpora. Pobueni generator, koji radi pod timokolnostima, daje indukovani napon E odnosno napon Uf. Ako jenapon mree konstantan, generator mora imati automatsku regulacijunapona. Promjenom momenta stroja koji pogoni sinhroni generator,poveava se brzina vrtnje sinhronog generatora a time i frekvencijunjegove mree. Vektorski dijagram sinhronog stroja: a) generatora; b) motora U stvarnosti veina sinhronih generatora radi na krutu mreu, kada sepolazi od pretpostavke, da su napon i frekvencija mree konstantni.Uzbudom se mijenja EMS E, ali se time ne moe promijeniti naponmree Uf, nego se promijeni smjer i veliina struje, koja se alje umreu kao to je prikazano na prethodnom vektorskom dijagramu.Promjenom uzbude generatora, koji radi na krutu mreu promijeni sestruja I, kao i njena jalova komponenta Ij, dok radna komponenta strujeIR ostaje praktiki nepromjenjena. Suprotno tome se sa promjenommomenta na osovini rotora promijeni radna komponenta struje IR; brojokretaja i frekvencija ostaju konstantni. Promjenom uzbude i momentakod generatora, koji radi na krutoj mrei, mijenja se veliina i znak obijukomponenata struje. Strujni vektorski dijagram moe se prikazati u etiri kvadranta kao to jeto pretstavljeno na narednoj slici.Stroj radi kao generator ako je radnakomponenta struje IR negativna. Ako je jalova komponenta struje Ijnegativna, sinhroni stroj radi kao generator jalove energije. Ako jejalova komponenta struje Ij pozitivna, stroj je potroa jalove energije Strujni vektorski dijagram sinhronog generatora i motora Najei sluaj rada sinhronog generatora je da generator daje umreu i radnu i jalovu snagu (trei kvadrant; preuzbueni generator).Prvi i drugi kvadrant prikazuju motorski rad. Tada je radna komponentastruje IR pozitivna. Rad sinhronog motora u preuzbuenom stanju imaodreenih prednosti od rada u poduzbuenom stanju. Preuzbuenostanje se odlikuje time, da kod njega sinhroni stroj, bez obzira da li je umotorskom ili generatorskom reimu rada, daje u mreu jalovu snagu.Sposobnost da daje jalovu snagu u mreu je velika prednost sinhronogmotora u odnosu na asinhroni. Osim toga je preuzbueno stanjepovoljno sa gledita stabiliteta rada, pogotovo kod velike pobude kadase dobije neto manji o. KARAKTERISTIKE I NAMIPULACIJE SINHRONOG MOTORA Sinhroni motor ima krutu karakteristiku momenta sa prekretnimmomentom Mz koji se kodn = ns ne mijenja. Moment postoji svedotle dok sinhroni motor ima sinhronu brzinu vrtnje. Najvei momentMz (prekretni moment) je dan izrazom za sin o = 1. Prekorai li se taj moment motor ispada iz sinhronizma. Omjernominalnog momenta Mn prema prekretnom momentu zove semomentom preopteretivnosti sinhronog stroja. Vidimo da preopteretivost momentom nije vrsta konstanta sinhronogmotora, nego zavisi od naina njegove pobude. . sin . osfXE Ukonst M = Mehanika karakteristika sinhronog motoraNedostaci sinhronog motora kod pokretanja se otklanjaju ugradnjomposebnih prigunih namota ili posebnom izvedbom masivnih polovarotora. Moment, koji izazivaju struje indukovane u prigunom namotu ilipolnim nastavcima, ima tok kao moment asinhronog motora-crtkanalinij na prethodnoj slici. Ta karakteristika momenta sinhronogmotora koristi se kod pokretanja. Kad se postigne brzina, koja je blizusinhronoj, ukljui se uzbudna struja. Sinhronizacioni moment uvuemotor u sinhronizam. Kad motor ue u sinhronizam, pokazuje tvrdukarakteristiku brzine, tj. broj okretaja se ne mijenja sa promjenomoptereenja na osovini.Problematika pokretanja sinhronog motora je slina problematicipokretanja asinhronih kratkospojenih motora. Glavni problem je u tomeda se ogranii porast struje pokretanja na mrei a da potezni momentne bude previe mali. Rjeenja za ogranienja porasta strujepokretanja su slina kao kod asinhronih kratkospojenih motoraIZBOR ELEKTROMOTORA Poto je elektromotor sastavni dio jednog elektromotornog pogonaosnovni kriteriji, kojima projektirani EMP treba da udovolji: Projektirano rjeenje EMP treba da zadovolji sve tehnoloke zahtjeve, Projektirano rjeenje EMP treba biti to je mogue jeftinije; Projektirano rjeenje EMP treba biti prilagoeno radnim uvjetima okoline u kojoj treba da radi; Kod izbora EMP treba voditi rauna da projektirano rjeenje obuhvata sve aspekte sigurnosti Potronja elektrine energije projektiranog rjeenja EMP treba biti posebno analizirana, Projektirano rjeenje EMP treba biti pogodno i za rad u kriznim situacijama. Da bi se u potpunosti zadovoljili zahtjevi korisnika elektromotornogpogona potrebno je pri odabiru dati sljedee podatke: vrstu motora, iznos prikljunog napona, frekvencija (kod prikljuka na naizmjeninu mreu), vrstu pogona, snagu motora, mehaniku preopteretivost motora, izvedbeni oblik motora, vrstu mehanike zatite, uvjeti zaleta, uestalost uklapanja, zahtjevi s obzirom na podeavanje brzine vrtnje, temperatura okoline ako je iznad 400C, specifina okolinaitd.Osnovni kriteriji izbora elektromotora su: elektromotor mora imti sposobnost odreene mehanike preopteretivosti, elektromotor mora osigurati ispravan rad EMP kroz dovoljno dugo vrijeme, tj. mora imati odreenu ivotnu dob. ODREIVANJE MEHANIKE PRETOPTERETIVOSTIELEKTROMOTORA Mehanika preopteretivost elektromotora je definiranaodnosommaksimalnog Mmax i nazivnog momenta Mn, tj.gdje je:Kp faktor mehanike preopteretivosti elektromotora. Donja granica preopteretivosti svakog motora iznosi Mmax/Mn = 1,6.To je dakle, minimalna preopteretivost koju elektromotor mora imati. Mnogi elektromotorni pogoni zahtjevaju znatno veu preopteretivost odminimalne. Za dizaline elektromotore zahtjeva se mehanikapreopteretivost od 2 do 4. Ispunjavanjem ovog kriterijuma obezbjeujese da elektromotor moe savladati trenutna preoptereenja koja upogonu mogu nastati, a koja termiki ne ugroavaju pogonskielektromotor. Podatak o veliini Kp daje proizvoa elektromotora ukatalozima ili drugoj tehnikoj dokumentaciji. npMMKmax=ODREIVANJE SNAGE ELEKTROMOTORAOdreivanje ivotne dobi odnosno snage elektromotora znatno jesloeniji u odnosu na odreivanje preopteretivosti. To je termikopitanje koje je usko povezano: s gubicima razvijenim prilikom rada elektromotora u obliku topline, te hlaenjem i dozvoljenim zagrijavanjem elektromotora. Problem se svodi na to, da se za odreenu vrstu optereenja, kojeesto moe biti i vrlo sloeno, odredi zagrijavanje namotaelektromotora. Izabrani elektromotor, u predvienom reimu radapogona, ne smije se zagrijavati vie od temperature, koju moe dapodnese izolacija namota elektromotora. Zagrijavanje i hlaenje elektromotora Granino zagrijavanje ne smije se prekoraiti, budui da s viomtemperaturom izolacija bre stari, tj. smanjuje se njena ivotnadob. Promjena nadtemperature homogenog tijela mijenja se poeksponencijalnom zakonu: gdje je:u - stacionarna nadtemperatura, Tt toplinska vremenska konstanta, 0o poetna temperaturaAko se u tijelu razvija toplina Q koja se odvodi preko rashladnepovrine S, s koeficijentom odvoda topline h, stacionarnanadtemperatura i toplinska konstanta mogu se odrediti iz izraza gdje je: m masa, a c specifina toplina t tTtoTte e +||.|

\| = 0 u 0 1h Sc mTh SQt == u Kod hlaenja homogenog tijela vrijedi izraz gdje je up poetna nadtemperatura od koje poinje hlaenje Krivulja zagrijavanja i hlaenja elektromotora tTtp e=u 0Budui da elektromotor nije homogeno tijelo (razliiti materijal,razvijena koliina topline i kod konstantnog optereenja moe semijenjati) mjerenjem odreena karakteristika zagrijavanja motoraneznatno odstupa od karakteristike zagrijavanja homogenog tijela. Temperatura namota raste u poetku neto bre nego kod zagrijavanjahomogenog tijela, tj. namot se u poetku zagrijava kao da mu je manjatoplinska vremenska konstanta od one koja vrijedi za homogeno tijelo. Koeficijent odvoda topline h ovisi izmeu ostalog o intenzitetu hlaenja.Motori s intenzivnijim hlaenjem imaju manju vremensku konstantu odmotora s loijim hlaenjem, a iste mase. Prema preporukama IEC podijeljeni su pogoni na osam vrsta ioznaeni su sa S1,S2 ... S8: Trajni pogon (S1) je pogon s konstantnim optereenjem (nominalne snage) ije je trajanje barem toliko dugo da se postigne termiki stacionarno stanje motora Kratkotrajni pogon (S2) je pogon s kratkim trajanjem optereenja

Intermitirani pogon bez uticaja zaleta na temperaturu elektromotora (S3) je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuje pogonsko stanje i mirovanje motora, Intermitirani pogon s uticajem zaleta na temperaturu elektromotora (S4), uzima se u obzir zagrijavanje zbog gubitaka nastalih za vrijeme zaleta Tokovi P, Pg i 0 intermitiranog pogona a) S4 (sa uticajem zaleta), b) (S5) sa uticajem zaleta i elektrinog koenja na temperaturu elektromotora Intermitirani pogon s uticajem zaleta i elektrinog koenjana temperaturu elektromotora (S5)-gubici koenja utjeu na zagrijavanje elektromotora , Trajni pogon s intermitiranim optereenjem elektromotora(S6) je pogon kod kojeg se trajno izmjenjuju jednaki ciklusi , Tokovi P, Pg i 0 trajnog pogona sa intermitiranim optereenjem elektromotora Neprekinuti pogon sa zaletom i koenjem elektromotora (S7) je pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa bez iskljuivanja motora s mree Neprekinuti pogon s razliitim brzinama vrtnje i snagama (S8) je pogon s trajnim izmjenjivanjem jednakih ciklusa Odreivanje snage elektromotora pri trajnom pogonu Brzina je vrtnje u trajnom pogonu konstantna (obino nazivna nN) imotor trajno razvija moment M, koji savladava moment tereta Mt . Da se pri tome motor ne zagrije iznad dozvoljene nadtemperature,mora biti ispunjen uvjet, da je nazivnimoment MN jednak ili vei odmomenta tereta Mt:MN > Mt

Potrebna snaga pogonskog elektromotora da se trajno obavljaodreeni rad moe se jednostavno odrediti koristei poznate zakone izmehanike. Pravolinijsko gibanje Ako je potrebno kod pravolinijskog gibanja savladati silu F (masu m,silu trenja i sl.) kod brzine v, tada je potrebna mehanika snaga Pm = F vPri tome vrijedi uz masu m i ubrzanje a opi izaz za silu F = m aAko se treba masa m dizati nasuprot djelovanja sile tee potrebna jesilaF = m gRadni mehanizam ima vlastite gubitke koji se openito uzimaju u obzirkod odreivanja snage pogonskog elektromotora korisnou radnogmehanizma. Uzme li se i to u obzir, tada je potrebna pogonska snagaelektromotora data izrazom Pri tome su sve veliine u jedinicama meunarodnog mjernog sistema.Ako se F uvrsti u kp i s obzirom da je 1 kW = 102 kpm/s, dobije se da je .qv FP =| | | | | | s m v kp F kW Pv FP / ;102 q= Uz objanjenje odreivanje snage motora u trajnom pogonu: a) pravolinijsko gibanje; b) rotaciono gibanje Rotaciono gibanjePrema slici pogonski elektromotor treba prenijeti na radni stroj moment M = F rUz brzinu vrtnje nodnosno kutnu brzinu e = 2 t n, obodna brzina napolumjeru r data je izrazom v = 2 t n r = e rKoristei ranije izrazemehanika snaga Pm moe se prikazati u obliku

Uzimajui u obzir i korisnost q radnog stroja, potrebna snagapogonskog elektromotora je odreena izrazom I u ovom izrazu sve veliine su u jedinicama meunarodnog sistema.esto se rauna s brzinom vrtnje n pa se u tom sluaju snagaelektromotora rauna prema izrazu M rrMv F Pme e = = =.2qtqe M n MP = =| | min /0| || || | min /55 , 91047 , 06020nNm Mn M n M M nPW Pq q qt= = =Ako je moment izraen u kpm, snaga elektromotora rauna se premaIzrazu Odreivanje snage motora potrebnog za pogon pumpi, ventilatora,kompresora, alatnih strojeva itd. zahtijeva poznavanje nekih specifinihkarakteristika navedenih strojeva, kao npr. koliinu tekuine, odnosnozraka, statiki i dinamiki tlak, silu rezanja itd. Odreivanje snage elektromotora za pogone dizalice Elektromotori koji pogone pojedine pogone dizalica rade uintermitiranom pogonu. Zahtjevi koji se postavljaju na njih su veinegou sluaju reima rada sa trajnim pogonom. Oni moraju davatimehaniku snagu za dizanje, sputanje, okretanje, vonju mosta imake itd. i pri tome esto ubrzavati mase ili ih koiti, a takoer mjenjatismjer vrtnje tih masa. | || || | min /.974 , 0027 , 10nkpm Mn M n MPW Pq q= =Prema VDE0530 Propisi za elektrine strojeve, razlikuju se zapogone dizalice tri nazivna pogona: Intermitirani pogon S3 bez uticaja zaleta na temperaturu namota motora sa intermitencijom c = tp/tc , Intermitirani pogon S4 sa uticajem zaleta na temperaturu namota motora sa intermitencijom c = (tz + tp)/tc , Intermitirani pogon S5 sa uticajem zaleta i koenja na temperaturu namota motora sa intermitencijom c = (tz + tp + tk)/tc . Elektromotor mora imati dovoljnu snagu da vri odreen rad, a da pritome ne nastane nedozvoljeno zagrijavanje. Osim toga mora biti njegovzakretni moment dovoljan za najnepovoljniji sluaj. Potrebna snaga za vonju i dizanje bez uzimanja u obzir snage zaubrzanje naziva se trajnom (statikom) snagom. Ona se izrauna poFormuli ( kW) mehv FPq 120 6=gdje pojedine veliine znae: F silu ili teret u kp, v brzinu u m/min, qmeh mehaniki stepen djelovanja. Kod pogona dizanja se u prethodnom izrazu uvrtava umjesto sile Fukupni teret, koji se die (nazivni teret = korisni teret + mrtvi teret). Uticaj posebnih uvjeta radne okoline pogona na snagu elektromotoraUticaj okoline na rad motora moe biti raznolik i potrebno ga jepoznavati kako bi se mogao izabrati ispravan motor. Motor se moe imora tako izabrati, da pod bilo kojim uvjetima besprijekorno obavljasvoju funkciju. Razliiti uvjeti okoline imaju razliiti uticaj na elektromotor. Dok neki oduticajnih faktora zahtijevaju samo dopunsku zatitu motora, neki od njihzahtijevaju posebne izvedbe i dimenzioniranje elektromotora. Kod elektromotornih pogona smjetenih na veim visinama, gdje jesmanjen odvod topline zbog manje gustoe zraka, potrebno je smanjitioptereenje motora ispod nazivnog, odnosno uz isto optereenje trebaodabrati veu tipnu snagu motora. Za nadmorske visine iznad 1000 mmoe se priblino odreivanje dozvoljenog optereenja motora PN

nazivne snage PN odrediti empirijskom relacijom: P'N = PN (1,1 H 10-4)gdje je H |m| nadmorska visina. Izraz pokazuje, da se dozvoljeno optereenjelinearno smanjuje za1% na svakih 100 m nadmorske visine iznad 1000 m. Da bi sesauvalo isto dozvoljeno optereenje i kod veih nadmorskih visinapotrebno je odabrati motor vee nazivne snage: .10 1 , 1'4 =HPPNNUticaj poveane temperature okoline na snagu elektromotora Snage elektromotora oznaene na natpisnoj ploici ili navedene ukatalozima proizvoaa elektrinih strojeva odreene su podpretpostavkom da u toku eksploatacije motora ne moe nastupititemperatura okoline odnosno rashladnog sredstva via od 40 0C.Promjenom temperature rashladnog sredstva mijenjaju se uvjetihlaenja, o kojima ovisi snaga motora. Zbog ekonomskih razlogapovoljnije je, da temperatura rashladnog sredstva bude to je moguenia, jer to daje mogunost veeg optereenja motora, ili produujenjegovu ivotnu dob. Ako se motor mora nalaziti u prostoriji poveanetemperature potrebno je, ili osigurati posebnim sistemom izvedbedovoenje svjeeg rashladnog zraka za hlaenje motora, ili smanjitioptereenje motora ispod nominalnog.Prema preporukama IEC zatemperature okoline od 30 do 60 0C preporuuje se sljedee: Doputena nadtemperatura motora odreena klasom izolacijesmanjuje se za toliko 0C za koliko je temperatura okoline nia od40 0C.