View
22
Download
1
Category
Preview:
Citation preview
SPECIJALNI PRILOG 32
DR@AVNI
I VOJNI
PRAZNICI
Kalendar dr`avnih i vojnih praznika i obele`avawa
zna~ajnih istorijskih doga|aja zasniva se na Zakonuo dr`avnim i drugim praznicima u Republici Srbiji,Zakonu o Vo jsci Srbi je , odluci predsednikaRepublike i Programu Ministarstva rada isocijalnepolitike Republike Srbije za obele`avawezna~ajnih istorijskih doga|aja oslobodila~kihratova Srbije, koje je nadle`no, na dr`avnom nivou,
za oblast tradicija. Namewen je organizacionim
jedinicama Ministarstva odbrane i komandama,
jedinicama i ustanovama Vo jske Srbi je i ima
karakter op{tih smernica, za obele`avawe
dr`avnih i vojnih praznika i zna~ajnih istorijskih
doga|aja.
24
DR@AVNI PRAZNICI
D
REPUBLIKE
SRBIJE
1. maj 2008.
r`avni praznici Republike Srbije su: Sretewe -
Dan dr`avnosti Republike Srbije 15. februar;
Nova godina - 1. i 2. januar; Praznik rada - 1. i 2.
maj; Dan pobede - 9. maj (radni dan).
URepublici Srbiji praznuju se verski praznici:
prvi dan Bo`i}a (7. januar) i uskr{wi praznici po~ev
od Velikog petka zakqu~no sa drugim danom Uskrsa.
U dane dr`avnih i verskih praznika koji se praznuju u
Republici Srbiji ne rade dr`avni i drugi organi,
privredna dru{tva i drugi oblici organizovawa za
obavqawe delatnosti ili usluga, osim na Dan pobede
koji se praznuje radno.
Dr`avni i drugi organi, privredna dru{tva i drugi
oblici organizovawa za obavqawe delatnosti ili us-
luga du`ni su da, u skladu sa zakonom i propisima done-
senim na osnovu zakona, obezbede neprekidno
obavqawe delatnosti, odnosno usluga i u dane dr`avnih
i verskih praznika, ukoliko bi zbog prekida obavqawa
delatnosti, odnosno usluga, nastale {tetne posledice
za gra|ane i dr`avu.
Privredna dru{tva i drugi oblici organizovawa
za obavqawe delatnosti ili usluga ~ija priroda delat-
nosti, odnosno tehnologija procesa rada zahteva
neprekidan rad, mogu da rade i u dane dr`avnih i ver-
skih praznika.
Ako jedan od datuma kada se praznuju dr`avni
praznici Republike Srbije padne u nedequ, ne radi se
prvog narednog dana.
Zaposleni imaju pravo da ne rade i u dane slede}ih
verskih praznika i to: pravoslavci - na prvi dan krsne
slave; katolici i pripadnici drugih hri{}anskih ver-
skih zajednica - na prvi dan Bo`i}a i u dane uskr{wih
praznika po~ev od Velikog petka zakqu~no sa drugim
danom Uskrsa, prema wihovom kalendaru;
pripadnici islamske zajednice - na prvi dan Ramazan-
skog bajrama i prvi dan Kurban-bajrama; pripadnici
jevrejske zajednice - na prvi dan Jom Kipura.
Radno se praznuju:
Sveti Sava - Dan duhovnosti (27. januar) i
Vidovdan - spomen na Kosovsku bitku (28. jun).
25
VOJNI PRAZNICI
DAN VOJSKE SRBIJEDan Vojske Srbije - 15. februar - Sretewe, pred-
stavqa prekretnicu izme|u predmoderne i moderne srpske
dr`ave. Simbolizuje dr`avotvornost Prvog srpskog ustanka,
a vojni uspesi su upravo vodili ka stvarawu srpske vojske i
dr`ave. U Prvom srpskom ustanku javqaju se prvi organizo-
vani oblici oru`ane sile budu}e srpske dr`ave, bez obzi-
ra na to {to imaju vi{e milicijski, nego vojni karakter.
Praznovawe Sretewa kao Dana Vojske Srbije objediwuje
identitet Vojske i dr`ave, jer ovo je ujedno i Dan dr`avnos-
ti Republike Srbije.
DANI VIDOVADan Kopnene vojske - 16. novembar - Po~etak jedne
od najzna~ajnijih bitaka u Prvom svetskom ratu, Kolubarske
bitke, 1914. godine. Nosioci borbenih dejstava srpske vo-
jske u toku ove bitke bile su jedanaest pe{adijskih i jedna
kowi~ka divizija, podr`ane sa 426 artiqerijskih oru|a.
Dan Vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne
odbrane - 24. decembar - Na osnovu Odluke srpskog Vo-
jnog ministarstva i Glavnog |eneral{taba, vojvoda Radomir
Putnik doneo je Re{ewe o formirawu Vazduhoplovne ko-
mande sa sedi{tem u Ni{u, 1912. godine. U sastav komande
u{li su Aeroplansko i Balonsko odeqewe, Vodoni~ka cen-
trala i Golubija po{ta (svi segmenti tada{weg vazduho-
plovstva). U to vreme Srbije je bila jedna od 15 zemaqa u
svetu koja je imala vojno vazduhoplovstvo i jedna me|u prvih
pet zemaqa u svetu koja je tokom opsade Skadra 1913. godine
upotrebila vazduhoplove u borbenim dejstvima.
DANI RODOVA Dan avijacije - 2. avgust - Nare|ewem kraqa Srbije
Aleksandra Prvog Obrenovi}a, predvi|eno je da se u svakoj
diviziji obrazuju vazduhoplovna odeqewa, a to su bile prve
vazduhoplovne jedinice u srpskoj vojsci 1893. godine. Do
1941. godine taj dan je tradicionalno proslavqan kao sla-
va svih pilota i leta~a.
Dan re~nih jedinica - 6. avgust - Na ^ukarici kod
Beograda porinut je prvi srpski re~ni ratni brod „Jadar”,
~ime je zvani~no otpo~elo formirawe srpske re~ne flotile
1915. godine.
Dan artiqerije - 14. septembar - Po~ela je ar-
tiqerijska priprema proboja Solunskog fronta, koja je tra-
jala do po~etka proboja - 15. septembra u 5.30 ~asova 1918.
godine. Blizu 2.000 artiqerijskih cevi oglasilo je po~etak
dugoo~ekivanog napada savezni~kih armija na Solunskom
frontu.
Dan artiqerijsko-raketnih jedinica za protivvazduho-
plovna dejstva - 30. septembar - Grupa nema~kih aviona bom-
bardovala je Kragujevac 1915. godine. Tada je artiqerac
Radomir-Raka Qutovac vatrom iz topa oborio nema~ki
avion. Bilo je to prvo obarawe neprijateqskog aviona pro-
tivavionskim topom u Srbiji.
Dan oklopnih jedinica - 31. oktobar - Ustani~ki
vod od dva tenka prvi put je dejstvovao u toku borbe za oslo-
ba|awe Kraqeva 1941. godine
Dan in`iwerije - 6. novembar - U Kne`evini Srbi-
ji donet je Zakon o izmeni i dopuni Zakona o ure|ivawu vo-jske iz 1864. godine, kojim su pontoniri i pioniri izdvojeni
iz artiqerije i obrazuju poseban rod - rod in`iwerije,
1865. godine.
Dan jedinica za elektronska dejstva - 11. no-
vembar - U Ni{u je formirana prva jedinica za radio-
izvi|awe i protivelektronska dejstva, 1946. godine.
Dan pe{adije - 16. novembar - Po~ela je Kolubars-
ka bitka 1914. godine. Nosilac borbenih dejstava srpske
vojske u toku ove bitke su jedanaest pe{adijskih i jedna
kowi~ka divizija, podr`ane sa 426 artiqerijskih oru|a.
DANI SLU@BI
Dan geodetske slu`be - 5. februar - Kwaz Milan
Obrenovi} doneo je odluku o formirawu \eneral{taba
srpske vojske, koji je u svom sastavu imao tri odeqewa, od
kojih je drugo odeqewe bilo Geografsko, nameweno za pre-
mer Srbije za vojne potrebe, 1876. godine.
Dan informati~ke slu`be - 21. februar -
Formirana je VI uprava (Naredba DSNO, pov. br. 56)
1963. godine. Ovoj upravi pot~iwen je Centar za obradu
podataka (COP), koji je 1964. godine opremqen prvim
ra~unarskim sistemom UNIVAC-1004. Kasnije su ra~unars-
ki centri bili sledbenici COP kako tehni~ki, tako i orga-
nizaciono i kadrovski. Zato se ovaj dan vezuje za po~etak
uvo|ewa ra~unarske tehnike u Vojsku i razne segmente poslo-
vawa.
Dan obave{tajne slu`be - 6. maj - Stupila je na
snagu Uredba o Glavnom |eneral{tabu i |eneral{tabnoj
struci Kraqevine SHS, kojom je obrazovano Obave -
{tajno odeqewe Glavnog |eneral{taba i prvi
put od nastanka moderne vojske na na{im
prostorima obave{tajna funkcija izdvoje-
na u posebnu organizacionu celinu,
1920. godine.
Dan pravne slu`be -
10. maj - U Srbiji je donet Vo-
jni sudski zakonik, kojim su
bili ure|eni organizacija i
postupak vojnih sudova u re-
dovnom i vanrednom stawu,
1864. godine. Vojni pra -
vosudni organi prestali
su sa radom 31. maja
2004. Za navedeni da-
tum vezane su tradi-
cije pravne slu`be u
Vojsci Srbije i Min-
istarstvu odbra ne. Ve-
liki deo poslova iz na-
dle`nosti biv{ih vojnih
pravosudnih organa preu -
zeli su vojni disciplinski
sudovi.
Dan slu`be vaz-
du{nog osmatrawa i
javqawa - 18. jun - Srps-
ka Vrhovna komanda izdala
je Nare|ewe da se oforme
stalne osmatra~ke sig-
nalne stanice, radi oz-
na~avawa pravca leta
neprijateqskih aviona,
1915. godine. Na osnovu to-
ga samo u tada{woj Tre}oj
VOJNI PRAZNICI
armiji formirano je vi{e stanica na rejonima
Drinske, Timo~ke i Kombinovane divizije.
Dan sanitetske slu`be - 30. jul - Ukazom je
postavqen prvi {tabni doktor (po sada{woj termi-
nologiji na~elnik saniteta), {to je prvi zvani~ni
dokument o radu vojne sanitetske slu`be, a datira iz
1839. godine.
Dan kadrovske slu`be - 1. septembar -
Na osnovu dosada{weg iskustva u radu personalnih
organa - kadrovske slu`be u Vojsci i iskustava
stranih oru`anih snaga (npr. Francuska) - 1. sep-
tembra po~iwe takozvana „personalna godina”. Naj-
va`nije aktivnosti u ovoj oblasti (javqawe na
du`nost novoproizvedenih oficira i podoficira,
upu}ivawe na {kolovawe, analize kadra...) sprovode
se i sumiraju do ovog datuma.
Dan bezbednosne slu`be - 14. septembar
- Nare|ewem vrhovnog komandanta oru`anih snaga
FNRJ, broj 31, formirana
je vojna policija u Jugosloven-
skoj narodnoj armiji 1955. go-
dine. Osim za vojnu policiju, taj
datum vezuje se i za bezbednosnu
slu`bu.
Dan intendantske slu`be -
14. septembar Ministar vojni |en-
eral{tabni pukovnik Jovan Petrovi}
izdao je naredbu, broj 1494, o Glavnom
intendantstvu i administraciji
Vrhovnog {taba 1885. godine.
Dan vojne policije
- 14. septembar - Nare|ewem vrhovnog komandan-
ta oru`anih snaga FNRJ, broj 31, formirana je voj-
na policija u Jugoslovenskoj narodnoj armiji 1955.
godine.
Dan tehni~ke slu`be - 15. septembar - U
barutani "Obili}evo" kod Kru{evca zapo~ela je
proizvodwa nitroceluloznog (bezdimnog) baruta,
1891. godine, {to je omogu}ilo da kragujeva~ki Zavod
do 1901. godine osvoji proizvodwu municije 7x57 mm
za pu{ke "mauzer" M 1899. Tokom 1908. godine lini-
ja za izradu pe{adijske municije je obnovqena. Zah-
vaquju}i razvoju i osavremewavawu vojne industrije,
Srbija se ubrzano pripremala za pobede u balkan-
skim ratovima i Prvom svetskom ratu.
Dan saobra}ajne slu`be - 15. septembar
- Kraq Petar Prvi Kara|or|evi} izdao je Ukaz o
formirawu saobra}ajne slu`be 1908. godine.
Dan slu`be telekomunikacije - 20. sep-
tembar - Na predlog ministra vojnog prestolo -
naslednik Aleksandar Kara|or|evi} odobrio je
1. maj 2008.26
27
DANI JEDINICA I USTANOVA U VOJCI SRBIJE
^etvrta brigada Kopnene vojske - 31. januar
- Obele`ava se Dan oslobo|ewa Vrawa od Turaka, a to je
i Dan Prvog pe{adijskog puka kwaza Milo{a velikog, koji
je bio sme{ten u kasarni Vrawe, koja i danas nosi wegovo
ime. Ovaj puk je postojao vi{e od pet decenija i u~estvovao
u pet ratova. Pored dana oslobo|ewa grada, 31. januar
bio je i gradska slava Vrawa (Sveti Atanasije Veliki). Ove
praznike obele`avali su i pripadnici Prvog pe{adijskog
puka kwaza Milo{a velikog, jer je 31. januar bio pukovska
slava. Pripadnici biv{e 78. mtbr, koja je u{la u sastav
^etvrte brigade KoV, ovaj dan obele`avali su kao Dan je-
dinice.
Dan Tehni~kog opitnog centra - 22. mart -
Na osnovu Re{ewa saveznog sekretara za narodnu
odbranu, Tehni~ki opitni centar Kopnene vojske po~eo
je sa izvr{avawem zadataka u oblasti ispitivawa
sredstava naoru`awa i vojne opreme 1973. godine.
Centar za obuku logistike - 4. maj - Nared-
bom ministra odbrane Republike Srbije formiran je
Centar za obuku logistike 2007. godine.
Garda - 6. maj - Nare|ewem kneza Milo{a
Obrenovi}a formirana je Gvardija 1830. godine.
126. centar vazdu{nog osmatrawa, javqawa i
navo|ewa - 18. jun - Srpska Vrhovna komanda iz-
dala je Nare|ewe da se oforme stalne osmatra~ke sig-
nalne stanice, zbog ozna~avawa pravca leta nepri-
jateqskih aviona, 1915. godine. Samo u tada{woj
Tre}oj armiji formirano je vi{e stanica na rejonima
Drinske, Timo~ke i Kombinovane divizije. Dan Centra
obele`ava se kada i Dan slu`be vazdu{nog osmatrawa
i javqawa.
Druga brigada Kopnene vojske - 12. jul -
\or|e Petrovi} Kara|or|e, vo|a Prvog srpskog ustan-
ka, sa 6.000 ustanika, knezovima i najvi|enijim srp-
skim vojvodama tog vremena, izvojevao je pobedu nad
Turcima, u oslobo|ewu tada{weg Karanovca, a
dana{weg grada Kraqeva sa okolinom, 1805. godine.
U istoriji je ovaj datum poznat kao Boj na Kara-
novcu. Potpuna pobeda i osloba|awe Karanovca
od turske vlasti izvojevana je uspe{nim koman-
dovawem, ali i pregovara~kim sposobnos-
tima Kara|or|a.
Re~na flotila - 6. avgust
- Na ^ukarici kod Beograda porinut
je prvi srpski re~ni ratni brod
„Jadar”, ~ime je zvani~no otpo~elo
formirawe srpske re~ne flotile
1915. godine. Dan jedinice
obele`ava se isto kada i Dan re~nih
jedinica.
Uredbu o vojnom telegrafu, na osnovu koje su jedinice
veze izdvojene iz sastava roda in`iwerije, prerasle u
jedinice ranga bataqon-puk i veza je postala samosta-
lan rod vojske 1916. godine. To {to je nekada bila veza,
danas su telekomunikacije..
Dan atomsko-biolo{ko-hemijske slu`be - 28.
septembar - Na osnovu Uredbe ministra vojske i
mornarice Kraqevine Jugoslavije, u Kru{evcu je po~elo
formirawe barutanskog bataqona u okviru Zavoda
„Obili}evo” 1932. godine. Bila je to prva regularna jedini-
ca protivhemijske za{tite.
Dan veterinarske slu`be - 1. novembar - Na
predlog dr`avnog saveta, Ukazom kneza Aleksandar
Kara|or|evi}, postavqen je prvi na~elnik veterinarske
slu`be 1851. godine.
Dan meteorolo{ke i navigacijske slu`be - 1.
novembar - U Petrovaradinu je osnovana meteorolo{ka
sekcija Prve vazduhoplovne komande 1923. godine. Zadatak
sekcije bio je da se stara o organizaciji vazduhoplovne mete-
orolo{ke slu`be i popuni qudstvom i opremom.
Dan finansijske slu`be - 8. novembar - Formi-
rano je Finansijsko odeqewe pri Povereni{tvu narodne
odbrane, koje je postalo rukovode}i organ finansijske
slu`be za celu NOVJ 1944. godine. Istovremeno, u svim ko-
mandama formirani su organi finansijske slu`be. Na taj
na~in je finansijska slu`ba, prvi put u organizaciji vojske,
pravno konstituisana kao posebna slu`ba.
Dan gra|evinske slu`be - 8. novembar
- Me|unarodni dan urbanizma
Republika Srbija zvani~no je prihvatila
kao Dan urbanizma. Uloga urbanizma u vojnom
gra|evinarstvu vidi se u definisawu i uskla|ivawu uzajam-
nih potreba sistema odbrane. Poseban zna~aj i ulogu ova
oblast ima u organizaciji prostora unutar vojnih baza,
preko definisawa osnovnih elemenata infrastrukture
odbrane, sa aspekta funkcije, ekonomije, estetike.
Me{ovita artiqerijska brigada - 14. sep-
tembar - Na taj datum po~ela je artiqerijska
priprema proboja Solunskog fronta, koja je trajala do
po~etka proboja - 15. septembra u 5.30 ~asova, 1918.
godine. Oko 2.000 artiqerijskih cevi oglasilo je
po~etak dugoo~ekivanog napada savezni~kih armija na
Solunskom frontu. Dan jedinice obele`ava se isto ka-
da i Dan artiqerije.
Brigada veze - 20. septembar - Na predlog
ministra vojnog, prestolonaslednik Aleksandar
Kara|or|evi} odobrio je Uredbu o vojnom telegrafu,
1916. godine. Baza nastavqa tradicije jedinica veze
Vrhovne komande, odnosno \eneral{taba srpske vo-
jske, nastalih nakon dono{ewa ove uredbe. Dan
brigade obele`ava se isto kada i Dan slu`be teleko-
munikacije.
Specijalna brigada - 29. septembar -
Naredbom ministra odbrane Republike Srbije briga-
da je formirana 2006. godine.
Tre}a brigada Kopnene vojske - 7. oktobar
- U Prvom balkanskom ratu, Drugi pe{adijski puk
„Kwaz Mihailo”, prvog poziva Moravske divizije,
krenuo je u rat. Ovaj puk je vojevao u Kumanovskoj,
Prilepskoj i Bitoqskoj bici. U Drugom balkanskom
ratu, u Bregalni~koj bici, zbog energi~nosti, siline i
neprobojnosti odbrane, od protivnika dobija epitet
„gvozdeni”. U Prvom svetskom ratu u~estvuje u Cerskoj
bici, a wegovom tre}em komandantu, pukovniku Milivo-
ju Stojanovi}u, Stanislav Bini~ki posve}uje kom-
poziciju „Mar{ na Drinu”. Prilikom
povla~ewa srpske vojske preko
Albanije {titio je odstup-
nicu i 1916. godine
u~estvovao u bici
na Gorni~evu, a
1918. aktivno
u~estvuje u
oslobo|ewu
Ni{a. Borbeni
put vodi ga sve do
T e m i { v a r a .
„Gvozdeni
puk” je
jedna od naj~uvenijih jedinica srpske vojske, koju je
Vrhovna komanda upotrebqavala u presudnim bitkama.
Sedmi centar za obuku - 7. oktobar - Srps-
ka vojska ulazi u Leskovac, 1918. godine.
^etvrti centar za obuku - 15. oktobar -
Ulaskom srpske vojske oslobo|eno je Vaqevo 1918. go-
dine.
Peti centar za obuku - 19. oktobar -
Oslobo|en je Zaje~ar, 1918. godine.
[esti centar za obuku - 19. oktobar - Srp-
ska vojska osloba|a Kru{evac 1918. godine.
Tre}i centar za obuku - 1. novembar
- Prva srpska armija, pod komandom vojvode
Petra Bojovi}a, osloba|a Beograd, 1918. go-
dine. Bila je to kruna velike savezni~ke
ofanzive, zapo~ete mesec i po ranije, probojem
Solunskog fronta.
Prva brigada Kopnene vojske - 9.
novembar - Jedinica srpske vojske, pred-
vo|ena majorom Vojislavom
Bugarskim, 1918. godine,
u{la je u
VOJNI PRAZNICI
28 1. maj 2008.
Novi Sad - centar politi~kog pokreta za otcepqewe
Srema, Banata, Ba~ke i Barawe od Ugarske i wihovo
prisajediwavawe Srbiji, {to se i dogodilo 25. novem-
bra na Velikoj narodnoj skup{tini. Ta i druge jedinice
srpske vojske, koje su zaposele nazna~enu teritoriju,
omogu}ile su sprovo|ewe izbora za Skup{tinu.
Drugi centar za obuku - 9. novembar - Dru-
gi pe{adijski puk Moravske divizije ulazi u Pan~evo i
osloba|a ga od austrougarske okupacije, 1918. godine.
224. centar za elektronska dejstva - 11.
novembar - U Ni{u je formirana prva jedinica za
radio-izvi|awe i pro-
29
tivelektronska dejstva, 1946. godine. Dan Centra
obele`ava se isto kada i Dan jedinica za elektronska
dejstva.
Prvi centar za obuku - 13. novembar - Srp-
ska vojska je u{la u Sombor 1918. godine, a istog dana
2006. godine, naredbom ministra odbrane Republike
Srbije, formiran je Prvi centar za obuku.
Centar za obuku Kopnene vojske - 16. no-
vembar - Po~ela je Kolubarska bitka 1914. godine.
Nosilac borbenih dejstava srpske vojske u toku ove
bitke su jedanaest pe{adijskih i jedna kowi~ka divizi-
ja, podr`ane sa 426 artiqerijskih oru|a. Dan Centra
obele`ava se isto kada i Dan pe{adije.
Centralna logisti~ka baza - 16. novem-
bar - Formirana je 608. PoB, 1992. godine, a
wene tradicije nastavqa CloB.
250. raketna brigada protivvaz-
duhoplovne odbrane - 24. novembar -
Ova brigada formirana je 1962. godine.
98. avijacijska baza - 28. novem-
bar - Formiran je 98. lova~ko-bom-
barderski avijacijski puk, 1949. godine,
i on ima najdu`u tradiciju od svih je-
dinica, koje su u{le u sastav sada{we
baze. On je najstarija formirana je-
dinica u nekada{wem RV i PVO.
204. avijacijska baza - 2.
decembar - Formiran je 204.
lap, 1949. godine, koji od svih je-
dinica, koje su u{le u sastav sa-
da{we baze, ima najdu`u tradici-
ju, jer je nastavqa~ tradicije
[estog lova~kog puka, koji se is-
takao u odbrani Beograda 1941.
godine.
Centar za obuku Vaz-
duhoplovstva i protivvaz-
duhoplovne odbrane - 24. de-
cembar - Na osnovu Odluke srpskog
Vojnog ministarstva i Glavnog |ener-
al{taba, vojvoda Radomir Putnik do-
neo je Re{ewe o formirawu Vazdu -
hoplovne komande sa sedi{tem u Ni -
{u, 1912. godine. Imaju}i u vidu da
je osnovna namena Centra obuka i
osposobqavawe vojnika i stare {ina
za potrebe V i PVO, Dan Centra
obele`ava se isto kada i Dan Vaz-
duhoplovstva i protivvazduhoplovne
odbrane.
Dan Vojnoobave{tajne agencije - 6. maj - Stupila je na
snagu Uredba o Glavnom |eneral{tabu i |eneral{tabnoj
struci Kraqevine SHS, kojom je obrazovano Obave{tajno
odeqewe Glavnog |eneral{taba i prvi put od nastanka mod-
erne vojske na na{im prostorima obave{tajna funkcija
izdvojena u posebnu organizacionu celinu, 1920. godine.
30
DANI ORGANIZACIONIH
.CELINA I USTANOVA MO
Dan Vojne bolnice Ni{ - 22. januar - Na predlog na~el-
nika saniteta, ministar vojni donosi ukaz da po~ne sa
radom Vojna bolnica za hiqadu bolesnika i rawenika u
Ni{u, 1878. godine.
Dan Novinskog centra „Odbrana” - 24. januar - Ob-
javqen je prvi broj ~asopisa "Ratnik", 1879. godine. Cen-
tar nastavqa tu tradiciju.
Dan Vojnogeografskog instituta - 5.
februar - Kwaz Milan Obrenovi} do-
neo je odluku o formirawu \ener-
al{taba srpske vojske, koji je u svom
sastavu imao tri odeqewa, od ko-
jih je drugo odeqewe bilo Ge-
ografsko, nameweno za premer
Srbije za vojne potrebe,
1876. godine.
Dan Vojnomedicinske
akademije - 2. mart - Na os-
novu saglasnosti Sovjeta
Kne`evine Srbije, knez
Aleksandar Kara|or|evi}
doneo je akt o osnivawu
bolnice Centralne vojske,
~ime su postavqeni temeqi
Glavne vojne bolnice,
prete~e dana{we Vo-
jnomedicinske akademije,
1844. godine.
Dan Vojne akademije -
18. mart - Knez Aleksan-
dar Kara|or|evi}
odobrio je Projekat us-
trojavawa Artiqerijske
{kole, koja je
osposobqavala oficirs-
ki kadar svih rodova ta-
da{we Srpske vojske,
1850. godine. Wenom re-
organizacijom 1880. godine
obrazovana je Vojna
akademija sa Ni`om i Vi{om
{kolom.
VOJNI PRAZNICI
1. maj 2008.
31
Dan Instituta za strategijska istra`ivawa - 10. maj -
Odlukom ministra odbrane, preformiran je i preimeno-
van Institut ratne ve{tine, a Vojnoistorijski institut
u{ao je u sastav Instituta, kao Odeqewe za vojnu istoriju,
2006. godine.
Dan Centra vojnomedicinskih ustanova Beograd - 9.
jun - Formiran je CVMU Beograd, 1922. godine.
Dan Vazduhoplovnog zavoda „Moma Stanojlovi}” - 1.
jul - Naredbom [taba Vrhovne komande, br. 13186, formi-
rana je Aeroplanska radionica na aerodromu Mikra kraj
Soluna, 1916. godine. Ova radionica je u toku svog posto-
jawa mewala lokacije, a od 1. januara 1973. locirana je u
Batajnici. Naredbom SSNO, pov. br. 20-18 od 13. decem-
bra 1976, dobija ime Vazduhoplovni zavod "Moma Stano-
jlovi}".
Dan Vojnog muzeja - 22. avgust - Ukazom kneza Milana
Obrenovi}a osnovan je Vojni muzej, 1878. godine.
Dan Tehni~kog remontnog zavoda Kragujevac - 26. sep-
tembar - Osnovana je vojna radionica, kao specijalizo-
vana vojna ustanova tehni~ke slu`be, 1950. godine. Nared-
bom za formirawe propisana je i unutra{wa organizacija
radionice.
Dan Umetni~kog ansambla Vojske Srbije „Stanislav
Bini~ki” - 26. septembar - Nare|ewem ministra vojnog
Kraqevine Srbije, u Beogradu je formirana vojna muzika
pod nazivom „Beogradski vojni orkestar”, 1899. godine.
Umetni~ki ansambl nastavqa tradicije tog orkestra.
Dan Tehni~kog remontnog zavoda ^a~ak - 30. septem-
bar - Re{ewem Dr`avnog saveta Kraqevine SHS, us-
tupqeno je nepovratno imawe Op{tine ̂ a~ak Ministarstvu
Vojske i Mornarici, radi podizawa In`iwerijsko-
tehni~kog zavoda, 1925. godine.
Dan Vojnotehni~kog instituta - 3. novembar - Min-
istarstvo narodne odbrane FNRJ pokrenulo je formirawe
Vojnotehni~kog instituta.
Dan Centralnog doma Vojske Srbije - 8. novembar -
Formirana je Oficirska ~itaonica sa kasinom, 1881. go-
dine, sa ciqem da oficiri beogradskog garnizona imaju
priliku i mogu}nosti da prate savremeni razvoj vojne lit-
erature, stru~ne rasprave o kwi`evnosti, kao i da se javn-
im udru`ivawem uzajamno obave{tavaju o raznim vojnim
pitawima. Kasnije je ova ~itaonica prerasla u Oficirski
dom.
Dan Vojnomedicinskog centra Novi Sad - 11. novem-
bar - Postavqen je upravnik Stalne vojne bolnice Potiske
divizijske oblasti i ustanova. Bolnica u Petrovaradinu
po~ela je da radi 1919. godine.
Dan Vojnobezbednosne agencije - 12. novembar - Donet
je Vojni zakon, koji je prvi pravni akt u kome se na celovit
na~in defini{u pitawa bezbednosne i kontraobave{tajne
za{tite vojske Kne`evine Srbije, 1839. godine. Ovim za-
konom detaqno su razra|eni oblici ugro`avawa bezbed-
nosti vojske, predvi|ena su dela i sankcije zbog izdaje, bek-
stva, pobune i drugih oblika pojedina~nog ili kolektivnog
delovawa. Tako|e, obra|eni su blud i nasiqe, a
posebno su razra|ena dela {pijuna`e, ali i dela
protiv ustava i "slobode naroda".
Dan Vojnofilmskog centra „Zastava film”
- 14. novembar - Zamenik na~elnika Politi~ke
uprave saop{tio je da je formirana nova organi-
zacijska jedinica, Odeqewe za filmove Ju-
goslovenske armije. Na osnovu se}awa prvog
na~elnika tog odeqewa, majora Marijana
Marinca, 1948. godine.
32
JANUARDR@AVNI PRAZNICINova godina - 1. i 2. januar
Bo`i} - 7. januar
Sveti Sava - Dan duhovnosti - 27. januar
VOJNI PRAZNICIDan Vojne bolnice Ni{ - 22. januar
Dan Novinskog centra „Odbrana” - 24. januar
Dan ^etvrte brigade Kopnene vojske - 31. januar
FEBRUARDR@AVNI PRAZNICISretewe - Dan dr`avnosti Republike Srbije
- 15. februar
VOJNI PRAZNICIDan geodetske slu`be - 5. februar
Dan Vojnogeografskog instituta - 5. februar
Dan Vojske Srbije - 15. februar
Dan informati~ke slu`be - 21. februar
KALENDAR DR@AVNIH I VOJN
MART
VOJNI PRAZNICIDan Vojnomedicinske akademije - 2. mart
Dan Vojne akademije - 18. mart
Dan Tehni~kog opitnog centra - 22. mart
APRIL
DR@AVNI PRAZNICIVaskr{wi praznici - od 25. do 28. aprila
MAJDR@AVNI PRAZNICIPraznik rada - 1. i 2. maj
Dan pobede - 9. maj
VOJNI PRAZNICIDan Centra za obuku logistike - 4. maj
Dan obave{tajne slu`be - 6. maj
Dan Vojnoobave{tajne agencije - 6. maj
Dan Garde - 6. maj
Dan pravne slu`be - 10. maj
Dan Instituta za strategijska istra`ivawa - 10. maj
JUNDR@AVNI PRAZNICIVidovdan - spomen na Kosovsku bitku - 28. jun
VOJNI PRAZNICIDan Centra vojnomedicinskih ustanova
Beograd - 9. jun
Dan slu`be vazdu{nog osmatrawa i javqawa - 18. jun
Dan 126. centra vazdu{nog osmatrawa,
javqawa i navo|ewa - 18. jun
JULVOJNI PRAZNICIDan Vazduhoplovnog zavoda
„Moma Stanojlovi}” - 1. jul
Dan Druge brigade Kopnene vojske - 12. jul
Dan sanitetske slu`be - 30. jul
VOJNI PRAZNICI
1. maj 2008.
33
AVGUSTVOJNI PRAZNICI
Dan avijacije - 2. avgust
Dan re~nih jedinica - 6. avgust
Dan Re~ne flotile - 6. avgust
Dan Vojnog muzeja - 22. avgust
SEPTEMBARVOJNI PRAZNICIDan kadrovske slu`be - 1. septembar
Dan artiqerije - 14. septembar
Dan bezbednosne slu`be - 14. septembar
Dan intendantske slu`be - 14. septembar
Dan vojne policije - 14. septembar
Dan Me{ovite artiqerijske brigade - 14. septem-
bar
Dan tehni~ke slu`be - 15. septembar
Dan saobra}ajne slu`be - 15. septembar
Dan slu`be telekomunikacije - 20. septembar
Dan Brigade veze - 20. septembar
Dan Tehni~kog remontnog zavoda Kragujevac - 26.
septembar
Dan Umetni~kog ansambla Vojske Srbije „Stani s -
lav Bini~ki” - 26. septembar
Dan atomsko-biolo{ko-hemijske slu`be - 28. sep-
tembar
Dan Specijalne brigade - 29. septembar
Dan artiqerijsko-raketnih jedinica za protivvaz-
duhoplovna dejstva - 30. septembar
Dan Tehni~kog remontnog zavoda ^a~ak - 30. sep-
tembar
OKTOBARVOJNI PRAZNICIDan Tre}e brigade Kopnene vojske - 7. oktobar
Dan Sedmog centra za obuku - 7. oktobar
Dan ^etvrtog centra za obuku Vaqevo - 15. okto-
bar
Dan Petog centra za obuku - 19. oktobar
Dan [estog centra za obuku - 19. oktobar
Dan oklopnih jedinica - 31. oktobar
NOVEMBARVOJNI PRAZNICI
Dan veterinarske slu`be - 1. novembar
Dan meteorolo{ke i navigacijske slu`be - 1. novem-
bar
Dan Tre}eg centra za obuku - 1. novembar
Dan Vojnotehni~kog instituta - 3. novembar
Dan in`iwerije - 6. novembar
Dan finansijske slu`be - 8. novembar
Dan gra|evinske slu`be - 8. novembar
Dan Centralnog doma Vojske Srbije - 8. novembar
Dan Prve brigade Kopnene vojske - 9. novembar
Dan Drugog centra za obuku - 9. novembar
Dan jedinica za elektronska dejstva - 11. novembar
Dan 224. centra za elektronska dejstva - 11. novem-
bar
Dan Vojnomedicinskog centra Novi Sad - 11. novem-
bar
Dan Vojnobezbednosne agencije - 12. novembar
Dan Prvog centra za obuku - 13. novembar
Dan Vojnofilmskog centra „Zastava film” - 14. no-
vembar
Dan Kopnene vojske - 16. novembar
Dan pe{adije - 16. novembar
Dan Centra za obuku Kopnene vojske - 16. novembar
Dan Centralne logisti~ke baze - 16. novembar
Dan 250. raketne brigade protivvazduhoplovne
odbrane - 24. novembar
Dan 98. avijacijske baze - 28. novembar
DECEMBAR
VOJNI PRAZNICIDan 204. avijacijske baze - 2. decembar
Dan Vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne
odbrane - 24. decembar
Dan Centra za obuku Vazduhoplovstva i protiv-
vazduhoplovne odbrane - 24. decembar
IH PRAZNIKA 2008
34
P R V I S R P S K I U S T A N A K - 15. FEBRUAR 1804. GODINE
Prvi srpski ustanak vezuje se za po~etak obnove
srpske dr`avnosti posle vi{evekovnog ropstva. Na zboru
stare{ina u Ora{cu, 14. februara 1804, za vo|u ustanka
izabran je \or|e Petrovi}, ~ime je ustanak dobio organi-
zovan karakter.
U narednih nekoliko godina ustani~ka vojska, pod
vo|stvom Kara|or|a, u ~uvenim bitkama kod Ivankovca,
Deligrada, Mi{ara, u Beogradu, na Suvodolu i drugim mesti-
ma, razbila je turske snage i oslobodila gotovo celu teri-
toriju tada{weg Beogradskog pa{aluka. Time su Srbi otpo~eli
oslobodila~ku borbu protiv turske vlasti i proces stvarawa
svoje novovekovne dr`ave. Svi kasniji uspesi postignuti
izme|u 1815. i 1833. godine imaju svoje izvori{te u Prvom
ustanku, koji je razvio borbene i organizatorske sposobnosti
srpskog naroda.
D A N S E ] A W A N A B O M B A R D O V A W E N A T O A - 24. MART 1999. GODINE
Odlukom Vlade Savezne Republike Jugoslavije od 15.
marta 2001, 24. mart progla{en je za Dan se}awa na ubijene
i nastradale u bombardovawu Natoa. Tog dana 1999. godine
Nato je po~eo bombardovawe Savezne Republike Jugoslavije.
[ E S T O A P R I L S K O B O M B A R D O V A W E( P O ^ E T A K D R U G O G S V E T S K O G R A T A )- 6. APRIL 1941. GODINE
Na podru~ju Kraqevine Jugoslavije Drugi svetski rat ot-
po~eo je bombardovawem Beograda, 6. aprila 1941. godine.
Takozvani aprilski rat potrajao je svega nekoliko dana, da
bi, sredinom istog meseca, pora`ena od daleko nadmo}nijeg
neprijateqa, kraqevska vojska polo`ila oru`je. Tokom tog pe-
rioda, a pre svega za vreme masovnih bombardovawa gradova,
stradalo je mnogo qudi, a bilo je i velikih materijalnih
razarawa. Tada je uni{teno zdawe Narodne biblioteke Sr-
bije na Kosan~i}evom vencu (jedine nacionalne bib-
lioteke, koja je stradala u Drugom svetskom ratu).
P R O B O J S R E M S K O G F R O N T A- 12. APRIL 1945. GODINE
Sremski front je trajao 175 dana - od 21. ok-
tobra 1944. do 12. aprila 1945. Na ravnicama
Srema vo|ena je najdu`a i najte`a bitka u Ju-
goslaviji, u kojoj je u~estvovalo vi{e od 250.000
vojnika, sa obe strane. U tim borbama poginulo je
oko 14.000 boraca Jugoslovenske armije. Front
je kona~no probijen 12. aprila 1945. i za dva
dana jedinice Jugoslovenske armije izbile su na
liniju Vinkovci–Vukovar, a zatim nastavile de-
jstvo kroz Slavoniju ka zapadnim granicama
biv{e Jugoslavije.
I S K R C A V A W E N A K R F U- 18. APRIL 1916. GODINE
Posle neuspelog poku{aja da
se srpska vojska povu~e dolinom
Vardara, zbog prodora bugarske
armije, presecawa komunikacija i
izostanka planiranog prodora
saveznika iz Soluna u susret srpskoj
vojsci, Vrhovna komanda je 24. novem-
bra 1915. odlu~ila da se trupe povuku
preko Crne Gore i Albanije na Jadran-
sko primorje. Posle vi{e od mesec
dana te{kih mar{eva po najte`em vre-
menu i bespu}u, srpska vojska prikupila
se kod Skadra, Dra~a i Valone, odakle se
povukla na Krf na kome je do aprila
pristiglo 151.828 vojnika, u Bizertu oko 13.000,
a na Korziku i u Francusku oko 5.000 vojnika. Na~el-
nik Vrhovne komande general Petar Bojovi} na Krf je
stigao me|u posledwim e{alonima 6. februara 1916. go-
dine.
D A N S E ] A W A N A @ R T V E G E N O C I D A U D R U -G O M S V E T S K O M R A T U - 22. APRIL 1945. GODINE
Ovaj datum obele`ava se u znak se}awa na proboj logora{a
Koncentracionog logora "Jasenovac", a odre|en je kao takav
~lanom 2. Zakona o osnivawu Muzeja ̀ rtava genocida („Slu`beni
glasnik Republike Srbije”, br. 49/92).
ZNA^AJNI ISTORIJSKI
VOJNI PRAZNICI
1. maj 2008.
35
D R U G I S R P S K I U S T A N A K- 23. APRIL 1815. GODINE
U Takovu, 23. aprila 1815, Milo{ Obrenovi} je na
skupu stare{ina objavio po~etak novog ustanka za
oslobo|ewe Srbije od turske vlasti. Posle dvomese~nih
borbi Turci su se zadr`ali samo u Beogradu i u nekoliko
utvr|enih gradova.
Ve{tim diplomatskim pregovorima Milo{ Obrenovi} je do
kraja 1815. godine zakqu~io usmeni mir sa Mara{li Ali-
pa{om i priznat je za vrhovnog srpskog kneza. On je punih
petnaest godina, mirnim putem, postepeno izgra|ivao au-
tonomni polo`aj Srbije u okviru Turskog carstva i svoju
vlast u Srbiji.
Hati{erifom od 1830. godine Srbiji je priznata au-
tonomija.
D A N P O B E D E- 9. MAJ 1945. GODINE
Tog dana kona~no je kapitulirala fa{isti~ka Nema~ka
i time je u Evropi zavr{en Drugi svetski rat, osim u zapad-
nim delovima biv{e Jugoslavije. Jugoslovenske trupe nas-
tavi}e borbu sve do 15. maja, kada su kapitulirale pre-
ostale grupacije nema~ko-usta{kih snaga u podru~ju Kara-
vanki.
B O J N A ^ E G R U- 31. MAJ 1809. GODINE
Boj na ^egru predstavqao je jedan od posledwih
poku{aja Kara|or|evih ustanika da zaustave prodor turskih
snaga sa juga. U znamenitoj bici, u kojoj je srpske snage pred-
vodio vojvoda Stevan Sin|eli}, ustanici su pretrpeli svoj
najve}i poraz od 1804. godine, a Turci su nakon ostvarene
pobede od nekoliko stotina odse~enih glava svojih protivni-
ka u obli`wem Ni{u podigli ]ele-kulu.
V I D O V D A N- 28. JUN 1389. GODINE
U svesti je srpskog naroda kao simbol slobode, otpora
tu|inu, negovawa patriotizma, nacionalnog bi}a, vite{tva i
herojstva. Taj dan je prekretnica u daqem `ivotu Srba posle pe-
rioda uspona pod vladarima iz dinastije Nemawi}. U vekovnoj
borbi za slobodu, Vidovdan, odnosno Kosovska bitka, pomiwe
se u mnogim dr`avnim proglasima, deklaracijama i porukama.
B O J N A M I [ A R U- 13. AVGUST 1806. GODINE
Na Mi{aru su 13. avgusta 1806. godine ustanici (7.000
pe{aka i 2.000 kowanika) pod komandom Kara|or|a sa~ekali
i porazili turske snage iz Bosne (oko 40.000 vojnika), pod ko-
mandom Sulejman-pa{e Skopqaka. Turci su pretrpeli velike
gubitke i u panici se povukli. Pobeda na Mi{aru imala je
pored vojni~kog i veliki politi~ki i moralni zna~aj. Turska je
prisiqena da popusti. Srpskom delegatu Petru I~ku obe}an je
mir (I~kov mir).
B O J N A I V A N K O V C U- 18. AVGUST 1805. GODINE
Na Ivankovcu, 18. avgusta 1805, turska pe{adija i kow-
ica napale su ustani~ke snage, pod komandom Milenka Sto-
jkovi}a i Petra Dobrwca. U boju, koji je trajao ceo dan, obe
strane pretrpele su ogromne gubitke. No}u 18/19. avgusta na
boji{te je stigao Kara|or|e s poja~awem i prisilio Turke na
povla~ewe ka Para}inu. Bio je to prvi sukob srpskih ustanika
sa carskim trupama i prva velika pobeda ustanika.
B I T K A N A C E R U - 24. AVGUST 1914. GODINE
Od 12. do 24. avgusta 1914, srpska vojska vodila je
borbe i porazila austrougarsku vojsku u Ma~vi, na Ceru
i prognala je preko Drine. Na Ceru je postignuta prva
zna~ajna pobeda savezni~ke vojske protiv Centralnih
sila u Prvom svetskom ratu. Ova pobeda oja~ala je u srp-
skoj vojsci i u narodu veru u sopstvene snage.
O S N I V A W E P R A V I T E Q S T V U J U [ ^ E G S O V J E T A S R P S K O G- 27. AVGUST 1805. GODINE
Praviteqstvuju{~i sovjet srpski, kao prvi organ izvr{ne
vlasti u Kara|or|evoj Srbiji i prete~a savremene Vlade Repu-
like Srbije, osnovan je 27. avgusta 1805. u ku}i kneza Sime
Markovi}a u selu Veliki Borak (op{tina Barajevo).
DOGA\AJI
Drine i iz Bugarske, armije Centralnih sila imale su
zadatak da okru`e i uni{te srpsku vojsku. Beograd su
napadali delovi nema~ke i austrougarske armije
veoma jakim snagama, uz sna`nu podr{ku artiqeri-
je sa kopna i reka. Trupe odbrane Beograda
pru`ale su `estok otpor, posebno na polo`ajima
koje su branile jedinice majora Dragutina
Gavrilovi}a, koji je svojom poznatom za-
pove{}u pozvao vojnike da ne `ale `ivote u
odbrani Beograda i poveo ih na juri{ protiv
neprijateqa.
K U M A N O V S K A B I T K A - OD 10. DO 11. OKTOBRA 1912. GODINE
Najzna~ajnija bitka Prvog balkan-
skog rata odigrala se u kumanovskoj
dolini izme|u 10. i 11. oktobra 1912.
godine. Srpska vojska pobedila je ta-
da nadmo}nije turske trupe i posle
vi{e od pet vekova donela slobodu
starim sredwovekovnim srpskim
oblastima.
M A S O V N A S T R E Q A W A U K R A Q E V U
- OD 15. DO 20. OKTOBRA 1941. GODINE
Nakon zajedni~kog napada parti-
zanskih i ~etni~kih snaga na Kraqevo
i osetnih gubitaka koje su nema~ke trupe
tom prilikom pretrpele, okupacione
vlasti naredile su masovna streqawa koja su
obavqena izme|u 15. i 20. oktobra 1941. godine.
Tom prilikom ubijeno je nekoliko hiqada nedu`nih
gra|ana Kraqeva i okoline. Taj doga|aj predstavqa
jedan od prvih masakara koji se tokom Drugog svetskog rata
odigrao na podru~ju Srbije. Komemoracije se odr`avaju
svakog 14. oktobra u spomen-kompleksu u Kraqevu.
O S L O B A \ A W E B E O G R A D A U D R U G O M S V E T S K O M R A T U
- 20. OKTOBRA 1944. GODINE
Oslobo|ewe Beograda i ve}eg dela Srbije, 20. okto-
bra 1944, ima vi{estruki zna~aj za daqi tok rata sve do
kona~ne pobede. Uspostavqen je kontakt sa delovima Cr-
vene armije ~ije su jedinice u~estvovale pri oslobo|ewu
isto~ne Srbije, [umadije i Beograda. Stvorena je ve-
lika slobodna teritorija a time i mogu}nost popune
36
B O J N A D E L I G R A D U- 4. SEPTEMBAR 1806. GODINEDeligrad, mesto na desnoj obali Ju`ne Morave zu
Aleksinca, u{ao je u istoriju po ~uvenoj odbrani utvr|enih
reduta. Ustanici su utvrdili sistem {an~eva od nekoliko
kilometara - polo`aja koji su zatvarali pravac
Ni{–Beograd. Ovi polo`aji bili su posednuti srpskim us-
tanicima ja~ine nekoliko hiqada qudi. Sredinom 1806. go-
dine, Turska je koncetri~nim napadom od Ni{a i iz Bosne
krenula u veliku ofanzivu protiv ustani~ke vojske, ka
Beogradu. Pod komandom Ibrahim-pa{e, oko 6.000 Turaka,
16. juna 1806, izbilo je pred bedeme deligradskih polo`aja,
koje su branili ustanici, pod komandom Petra Dobrwca,
ja~ine oko 5.000 qudi. Borbe su vo|ene nekoliko nedeqa.
Posada se herojski branila. Po{to je pobedio Turke kod
Mi{ara, Kara|or|e je brzo prebacio snage na front kod
Deligrada, uputio odred vojske, pod komandom Stanoja Gla-
va{a, u pozadinu i 4. septembra razbio turske snage,
odbaciv{i ih ka Ni{u.
P R O B O J S O L U N S K O G F R O N T A- 15. SEPTEMBAR 1918. GODINENa frontu snaga Antante (Solunski front) srpska vojska
probila je najte`i deo fronta na Kajmak~alanu. Od 15. do
29. septembra 1918, srpska vojska izbila je u dolinu Var-
dara, zauzela Prilep i Skopqe. Ovim je Bugarska prisiqe-
na na kapitulaciju, koju je potpisala 30. septembra. Zatim je
Prva armija nastavila gowewe austrijskih i nema~kih snaga
dolinom Morave, a Druga armija dolinom Ibra i pobedonos-
no su napredovale ka Beogradu.
B I T K A N A G O R N I ^ E V U- 15. SEPTEMBAR 1916. GODINEBitka na Gorni~evu (12-16. septembra 1916) obuhvata
dejstva Prve i Tre}e armije protiv Bugara. U toku petodnevnih
borbi srpska vojska je probila front bugarskih snaga kod
Gorni~eva i naterala ih na povla~ewe ka Bitoqu. Zbog
sporosti dejstva francuskih snaga, Bugari su stabilizovali
front u visini Starkovog groba severno od Florine. Srpska
vojska je pobedila i poboq{ala svoje polo`aje. Poginulo je
oko sedam hiqada srpskih vojnika.
O D B R A N A B E O G R A D A- 7. OKTOBAR 1915. GODINE
Oktobra 1915. godine, napadaju}i glavnim
snagama preko Save i Dunava, ka dolini Ve-
like Morave, a pomo}nim preko
VOJNI PRAZNICI
1. maj 2008.
37
oslobodila~kih jedinica qudstvom, materijalnim potrebama.
Tako|e, stvoreni su uslovi za organizovawe proizvodwe u
opusteloj i razorenoj zemqi. U borbama za oslobo|ewe
Beograda i okoline poginulo je oko 3.000 boraca NOVJ, 4.000
je raweno, a poginulo je i 960 vojnika Crvene armije.
M A S O V N A S T R E Q A W A U K R A G U J E V C U- 21. OKTOBAR 1941. GODINEU znak odmazde zbog likvidacije i rawavawa nekolicine ne-
ma~kih vojnika, okupacione vlasti u Kragujevcu izvr{ile su maso-
van zlo~in protiv lokalnog stanovni{tva, narediv{i streqawa
gra|ana Kragujevca. Tom prilikom, pored nekoliko hiqada
odraslih osoba, ubijen je i ve}i broj |aka i profesora znamenite
kragujeva~ke gimnazije.
O S L O B O \ E W E B E O G R A D A U P R V O M S V E T S K O M R A T U- 1. NOVEMBAR 1918. GODINE
Zna~ajan datum u nacionalnoj istoriji novog veka je dan
oslobo|ewa Beograda qudstvom Prve armije pod komandom
vojvode Petra Bojovi}a i izbijawem wenih jedinica na Dunav
i Savu, prelazak ovih reka i prodor prema zapadnim grani-
cama biv{ih jugoslovenskih zemaqa, koji je zna~io i kona~an
raspad Austrougarske monarhije i oslobo|ewe ne samo Sr-
bije, ve} i podru~ja na kojima su `iveli Srbi severno i za-
padno od Dunava, Save i Drine.
D A N P R I M I R J A U P R V O M S V E T S K O M R A T U- 11. NOVEMBAR 1918. GODINE
Tog dana potpisano je primirje, kojim su nakon ~etiri
godine okon~ana ratna dejstva u Prvom svetskom ratu. Oru`je
je kona~no utihnulo, a zara}ene strane pripremale su se za
u~e{}e na mirovnoj konferenciji, koja je odr`ana u Parizu.
Srbija je u ovom ratu izgubila veliki procenat svoje popu-
lacije i do`ivela te{ka materijalna razarawa od ~ega se
oporavqala u narednim decenijama.
B O R B E N A K A D I W A ^ I - 29. NOVEMBAR 1941. GODINE
U poku{aju da zaustave prodor nema~kih trupa na slo-
bodnu teritoriju, borci Radni~kog bataqona pru`ili su, 29.
novembra 1941, juna~ki otpor mnogo nadmo}nijem neprijate-
qu. [tite}i povla~ewe glavnine ustani~kih snaga i dela
stanovni{tva, `rtvuju}i svoje `ivote, oni su omogu}ili
spasavawe velikog broja qudi, rawenika i nastavak borbi
za oslobo|ewe zemqe.
B I T K A N A K O L U B A R I - 15. DECEMBAR 1914. GODINE
Kolubarska bitka trajala je od 16. novembra do 15. de-
cembra 1914. godine. Ova bitka ima dve faze: defanzivnu i
ofanzivnu. U prvoj fazi srpska vojska je bila prinu|ena na
povla~ewe iza Kolubare i Qiga, a zatim, krajem novembra
na liniju ka Varovnici, Kosmaju i Rudniku. Odvojiv{i se od
neprijateqa za svega tri dana, srpska vojska se odmorila i
donekle popunila.
Na predlog generala Mi{i}a, komandanta Prve armije,
doneta je odluka o protivofanzivi. Do 5. decembra slomqen
je neprijateqev otpor na Suvoboru, du` linije fronta, a
preduzeto je gowewe [este austrijske armije, koja je do 12.
decembra odba~ena preko Save u Srem. U isto vreme srpske
trupe razbile su i Petu neprijateqsku armiju i odbacili je
preko Save, tako da 15. decembra, osim zarobqenih, na tlu
Srbije nije bilo neprijateqskih vojnika. Ova bitka pred-
stavqa jedinstven primer u istoriji ratova, jer se vojska,
kojoj je predvi|an skori slom, za kratko vreme reorganizo-
vala i izvela protivofanzivu i porazila neprijateqa, ~ime
je porastao ugled Srbije i wene vojske.
G O D I [ W I C E S M R T I Z N A ^ A J N I H
L I ^ N O S T I V O J S K O V O \ A I V L A D A R A
Knez Mihailo Obrenovi} - 11. jun 1868.
Vo`d \or|e Petrovi} Kara|or|e - 26. jul 1817.
Kraq Petar Prvi - 16. avgust 1921.
Knez Milo{ Obrenovi} - 27. septembar 1860.
Kraq Aleksandar Prvi - 9. oktobar 1934.
Vojvoda Petar Bojovi} - 19. januar 1945.
(godi{wica se obele`ava 20. januara)
Vojvoda @ivojin Mi{i} - 20. januar 1921.
Vojvoda Stepa Stepanovi} - 27. april 1929.
Vojvoda Radomir Putnik - 17. maj 1917.
Major Milan Tepi} - 29. septembar 1991.
FEBRUARPrvi srpski ustanak - 15. februar
38
KALENDAR ZNA^AJNIH ISTORIJSKIH DOGAÐAJA
JANUARGodi{wica smrti vojvode
Petra Bojovi}a - 20. januar
Godi{wica smrti vojvode
@ivojina Mi{i}a- 20. januar
MARTDan se}awa na bombardovawe Natoa - 24. mart
APRIL[estoaprilsko bombardovawe (po~etak Drugog
svetskog rata) - 6. april
Proboj Sremskog fronta - 12. april
Iskrcavawe na Krfu - 18. april
Dan se}awa na `rtve genocida u Drugom
svetskom ratu - 22. april
Drugi srpski ustanak - 23. april
Godi{wica smrti vojvode
Stepe Stepanovi}a - 27. april
MAJGodi{wica smrti vojvode
Radomira Putnika - 17. maj
Boj na ^egru - 31. maj
JUNGodi{wica smrti kneza
Mihaila Obrenovi}a - 11. jun
JULGodi{wica smrti vo`da \or|a Petrovi}a
Kara|or|a - 26. jul
AVGUSTBoj na Mi{aru - 13. avgust
Godi{wica smrti kraqa
Petra Prvog - 16. avgust
Boj na Ivankovcu - 18. avgust
Bitka na Ceru - 24. avgust
Osnivawe Praviteqstvuju{~eg
sovjeta srpskog - 27. avgust
SEPTEMBARBoj na Deligradu - 4. septembar
Proboj Solunskog fronta - 15. septembar
Bitka na Gorni~evu - 15. septembar
Godi{wica smrti kneza Milo{a
Obrenovi}a - 27. septembar
Godi{wica smrti majora
Milana Tepi}a - 29. septembar
OKTOBAROdbrana Beograda - 7. oktobar
Godi{wica smrti kraqa Aleksandra
Prvog - 9. oktobar
Kumanovska bitka - od 10. do 11. oktobra
Masovna streqawa u Kraqevu
- od 15. do 20. oktobra
Osloba|awe Beograda uDrugom
svetskom ratu - 20. oktobar
Masovna streqawa u Kragujevcu - 21. oktobar
NOVEMBAROslobo|ewe Beograda u
Prvom svetskom ratu - 1. novembar
Dan primirja u Prvom
svetskom ratu - 11. novembar
Borbe na Kadiwa~i - 29. novembar
DECEMBARBitka na Kolubari - 15. decembar
1. maj 2008.
P R I L O G J E P R I P R E M Q E N U S A R A D W I S A U P R A V O M Z A Q U D S K ER E S U R S E G E N E R A L [ T A B A V O J S K E S R B I J E ( J - 1 )
Recommended