View
11
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
"PROTISTA"
JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI SA STANIČNOM JEZGROM
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOPHYTA
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOPHYTA - DIATOMEAE
• Sigurni nalazi datiraju iz jure, a vjerojatno su se pojavile ved u paleozoiku.
• Imaju opalne kudice – frustule, koje se sastoje od dva dijela, a zatvaraju se kao kutija i poklopac.
• Uglavnom solitarne, rjeđe kolonijske.
• Mogu živjeti kao bentos i kao plankton.
• Žive u slanoj, slatkoj i bočatoj vodi, pa i u vlažnom tlu.
• Na dubini od 4000-6000 m taloži se dijatomejski mulj.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
DIATOMITI
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOPHYTA - kokolitoforidi
COCCOLITHALES
• Imaju kalcitne kuglaste skelete od pločica - kokolita ili štapida – rabdolita.
• Važne su za stratigrafiju krede i tercijara, gdje su prema njima nazvane “nanozone”.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI
• Jednostanični, solitarni
• Najčešde žive u morima kao fitoplankton, te često imaju nastavke za lebdenje. U slatkoj vodi su rijetki.
• Imaju dva biča koji im pomažu pri kretanju.
• Poznati su od paleozoika, a česti u kredi , paleogenu i neogenu.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI • Neke vrste uzrokuju
nodno svjetlucanje mora (Noctiluca).
• Neke peridineje izlučuju toksine, koji mogu izazvati pomor riba.
• Neke vrste žive kao endosimbionti u koraljima, spužvama i mekušcima, a neke su parazitske.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOPHYTA - AKRITARKE
• Ciste koje su nađene u stijenama kasnog pretkambrija i starijeg paleozoika.
• Neki ih pribrajaju dinoflagelatima.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOPHYTA - SILICOFLAGELLATAE
• Sitni planktonski organizmi, koji se pokredu bičevima.
• Žive solitarno, isključivo u morskoj vodi, a skelet im se sastoji od opalnih stupida.
• Poznati su od krede, a dobri su provodni fosili u paleogenu i neogenu.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
CRVENE ALGE - RHODOPHYTA Lithothamnium
Koraline alge izgrađuju litotamnijske vapnence u miocenu Medvednice.
Kamenolom u gornjem Vrapču je jedan od najstarijih u ovom dijelu Europe. Iz njega se kamen vadio ved u 12. stoljedu.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOZOA Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
PROTOZOA
• Jednostanični organizmi koji konzumiraju gotovu organsku hranu. Za paleontologiju su važne skupine koje izlučuju mineralni skelet od kalcij-karbonata (najčešde kalcit) ili biogenog opala. Vedina takvih pripada skupini korjenonožaca, a samo manji broj trepetljikašima.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Razred FORAMINIFERIDA • Heterotrofni
• Imaju lažne nožice – pseudopodije.
• Kudice su načinjene od kalcita ili magnezijskog kalcita.
• Oblik kudice može biti kuglast, štapidast, trohospiralan, planispiralan, klupčast i sl.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FORAMINIFERIDA • Kudica se može sastojati
od jedne komorice (monotalamična) ili od više komorica (politalamična). Komorice su odijeljene septima, koji su izbušeni za prolaz protoplazme.
• Početna komorica naziva se proloculus.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FORAMINIFERIDA • Mikroforaminifere (0.02 mm
– 2 mm) proučavaju se izvađene iz sedimenta metodom muljenja “šlemanja”).
• Makroforaminifere (2 – 190 mm) se promatraju u orijentiranim presjecima (osni i ekvatorijalni), u izbruscima, nabruscima ili acetatnim folijama.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FORAMINIFERIDA
• U rasplodu se izmjenjuju najmanje dvije generacije. Mikrosferična generacija ( s malim prolokulusom) nastala je spolnim rasplodom, te u početnim zavojima ponekad pokazuje osobine predaka.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FORAMINIFERIDA
• Stijenka kudice (teka) može biti izgrađena od tektina (hitinske foraminifere, poznate od kambrija), sitnih čestica iz okoliša (aglutinirane foraminifere, poznate od kambrija), ili kalcita (vapnenačke foraminifere, poznate od silura).
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FORAMINIFERIDA
• Vapnenačke kudice mogu biti sitnozrnate (paleozojske fuzulinide), porculanske (karbon do danas) ili staklaste (perm do danas).
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FORAMINIFERIDA
• Kroz geološku prošlost, a i danas, foraminifere žive kao plankton ili bentos.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
FORAMINIFERIDA
• Omjer broja kudica planktonskih i bentičkih foraminifera govori nam o dubini taložnog bazena.
• Omjer broja bentičkih foraminifera prema mineralnom sastavu kudice govori nam detaljnije o plitkomorskim okolišima. Promatra se odnos porculanskih, staklastih i aglutiniranih kudica. Aglutinirani bentos može se nadi na najvedoj dubini.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Razred RADIOLARIA
• Sitni planktonski korjenonošci s opalnim šupljikavim skeletima, koji mogu biti kuglasti ili zvonoliki.
• Češdi su u hladnim morima.
• Radiolarijski muljevi talože se na dubini od 5000 m.
• Poznati su od kambrija.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Razred CALPIONELLIDA
• Sitni planktonski trepetljikaši s vapnenačkim kudicama (lorika), koji su bili česti u dubokomorskim sedimentima gornje jure i donje krede.
Pre
da
va
nja
Pro
f.d
r.sc. J.
Sre
ma
c
jsrem
ac@
geol.
pmf.h
r
Recommended