"PROTISTA"

JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI SA STANIČNOM JEZGROM

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOPHYTA

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOPHYTA - DIATOMEAE

• Sigurni nalazi datiraju iz jure, a vjerojatno su se pojavile ved u paleozoiku.

• Imaju opalne kudice – frustule, koje se sastoje od dva dijela, a zatvaraju se kao kutija i poklopac.

• Uglavnom solitarne, rjeđe kolonijske.

• Mogu živjeti kao bentos i kao plankton.

• Žive u slanoj, slatkoj i bočatoj vodi, pa i u vlažnom tlu.

• Na dubini od 4000-6000 m taloži se dijatomejski mulj.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

DIATOMITI

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOPHYTA - kokolitoforidi

COCCOLITHALES

• Imaju kalcitne kuglaste skelete od pločica - kokolita ili štapida – rabdolita.

• Važne su za stratigrafiju krede i tercijara, gdje su prema njima nazvane “nanozone”.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI

• Jednostanični, solitarni

• Najčešde žive u morima kao fitoplankton, te često imaju nastavke za lebdenje. U slatkoj vodi su rijetki.

• Imaju dva biča koji im pomažu pri kretanju.

• Poznati su od paleozoika, a česti u kredi , paleogenu i neogenu.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI • Neke vrste uzrokuju

nodno svjetlucanje mora (Noctiluca).

• Neke peridineje izlučuju toksine, koji mogu izazvati pomor riba.

• Neke vrste žive kao endosimbionti u koraljima, spužvama i mekušcima, a neke su parazitske.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOPHYTA - AKRITARKE

• Ciste koje su nađene u stijenama kasnog pretkambrija i starijeg paleozoika.

• Neki ih pribrajaju dinoflagelatima.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOPHYTA - SILICOFLAGELLATAE

• Sitni planktonski organizmi, koji se pokredu bičevima.

• Žive solitarno, isključivo u morskoj vodi, a skelet im se sastoji od opalnih stupida.

• Poznati su od krede, a dobri su provodni fosili u paleogenu i neogenu.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

CRVENE ALGE - RHODOPHYTA Lithothamnium

Koraline alge izgrađuju litotamnijske vapnence u miocenu Medvednice.

Kamenolom u gornjem Vrapču je jedan od najstarijih u ovom dijelu Europe. Iz njega se kamen vadio ved u 12. stoljedu.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOZOA Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

PROTOZOA

• Jednostanični organizmi koji konzumiraju gotovu organsku hranu. Za paleontologiju su važne skupine koje izlučuju mineralni skelet od kalcij-karbonata (najčešde kalcit) ili biogenog opala. Vedina takvih pripada skupini korjenonožaca, a samo manji broj trepetljikašima.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Razred FORAMINIFERIDA • Heterotrofni

• Imaju lažne nožice – pseudopodije.

• Kudice su načinjene od kalcita ili magnezijskog kalcita.

• Oblik kudice može biti kuglast, štapidast, trohospiralan, planispiralan, klupčast i sl.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA • Kudica se može sastojati

od jedne komorice (monotalamična) ili od više komorica (politalamična). Komorice su odijeljene septima, koji su izbušeni za prolaz protoplazme.

• Početna komorica naziva se proloculus.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA • Mikroforaminifere (0.02 mm

– 2 mm) proučavaju se izvađene iz sedimenta metodom muljenja “šlemanja”).

• Makroforaminifere (2 – 190 mm) se promatraju u orijentiranim presjecima (osni i ekvatorijalni), u izbruscima, nabruscima ili acetatnim folijama.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA

• U rasplodu se izmjenjuju najmanje dvije generacije. Mikrosferična generacija ( s malim prolokulusom) nastala je spolnim rasplodom, te u početnim zavojima ponekad pokazuje osobine predaka.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA

• Stijenka kudice (teka) može biti izgrađena od tektina (hitinske foraminifere, poznate od kambrija), sitnih čestica iz okoliša (aglutinirane foraminifere, poznate od kambrija), ili kalcita (vapnenačke foraminifere, poznate od silura).

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA

• Vapnenačke kudice mogu biti sitnozrnate (paleozojske fuzulinide), porculanske (karbon do danas) ili staklaste (perm do danas).

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA

• Kroz geološku prošlost, a i danas, foraminifere žive kao plankton ili bentos.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

FORAMINIFERIDA

• Omjer broja kudica planktonskih i bentičkih foraminifera govori nam o dubini taložnog bazena.

• Omjer broja bentičkih foraminifera prema mineralnom sastavu kudice govori nam detaljnije o plitkomorskim okolišima. Promatra se odnos porculanskih, staklastih i aglutiniranih kudica. Aglutinirani bentos može se nadi na najvedoj dubini.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Razred RADIOLARIA

• Sitni planktonski korjenonošci s opalnim šupljikavim skeletima, koji mogu biti kuglasti ili zvonoliki.

• Češdi su u hladnim morima.

• Radiolarijski muljevi talože se na dubini od 5000 m.

• Poznati su od kambrija.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r

Razred CALPIONELLIDA

• Sitni planktonski trepetljikaši s vapnenačkim kudicama (lorika), koji su bili česti u dubokomorskim sedimentima gornje jure i donje krede.

Pre

da

va

nja

Pro

f.d

r.sc. J.

Sre

ma

c

jsrem

ac@

geol.

pmf.h

r