View
39
Download
2
Category
Preview:
DESCRIPTION
rgtf
Citation preview
SRCE I KRVOILNI( kardiovaskularni ) SUSTAV
SRCE I KRVOILNI ( kardiovaskularni ) SUSTAVSRCE
- uplji miini organ teak 300 g, veliko kao stisnuta ovjekova aka- smjeteno izmeu dva pluna krila s blagim pomakom u lijevo
- nalazi se unutar opne osrja ili perikarda koje ga titi od trenja
GRAA - po duini je podijeljeno na lijevo ( arterijsko ) i desno ( vensko )
- popreno srce ima dvije pretklijetke (atrije) i dvije klijetke ( ventrikule)- izmeu njih te na ulazu i izlazu glavnih ila srca nalaze se zalisci ( valvule )
- ulaz iz desne pretklijetke u klijetku razdvajaju trodjelni ( trikuspidalni ), a iz lijeve dvodjelni (mitralni) zalisci
- oni osiguravaju jednosmjerni protok krvi bez mogunosti povratka
- iz desne klijetke izlazi pluna arterija ( arteria pulmonalis), a iz lijeve aorta- imaju zaliske polumjeseastog oblika pa ih zovemo semilunarni zalisci- u desnu pretklijetku ulaze gornja i donja uplja vena ( vena cava superior i v. c. inferior)
- u lijevu pretklijetku ulaze tri do pet , najee etiri plune vene (venae pulmonales)
- stijenka sranog miia ( miokarda) je debeli mii koji stalnu potrebu za hranom i kisikom
- krvotok sranog miia sastoji se od dvije male srane arterije i dvije male srane vene (koronarne a. i v. )
RAD SRCA
- potisna pumpa koja se stee (kontrahira), a zatim poputa (relaksira) oko 70 puta u minuti- za vrijeme jedne kontrakcije srce utisne u krvotok oko 70 mL krvi (udarni volumen krvi )
- minutni volumen krvi iznosi 4900mL/min i mijenja se ovisno o aktivnostima tijela
- srce djeteta do jedne godine ima oko 130 otkucaja u minuti
- rad srca ovisi o fizikom radu, dobi, duevnom stanju, toplini tijela i okoliu, sadraju tvari u krvi
SREDITA AUTOMACIJE RADA SRCA
- radi samostalno pod utjecajem vegetativnog ivanog sustava- unutar srca u desnoj pretklijetki je primarno sredite (atrijski ili sinus- atrijski (S-A) vor )- to su specijalizirane stanice miokarda koje imaju membrane propusnije za ione natrija
- stanice postaju pozitivno nabijene
- nakon toga se ukljuuje tzv. natrij-kalijeva pumpa koja iz stanica S-A izbaci viak pridolih iona Na
- to znai da se S-A vor 70 puta depolazira i 70 puta repolazira
- depolarizacija se iri poput vala te podrauje miije obje pretklijetke odnosno uzrokuje njihovo stezanje- stezanje pretklijetki nazivamo sistola atrija- na granici izmeu pretklijetki i klijetki smjeteno je sekundarno sredite tzv. atrio-ventrikularni (A V) vor- elektrini impuls prenosi se tzv. Hissov snop i Purkinjeva vlakna u miije desne i lijeve klijetke- dio srca koji je depolariziran stee se odnosno kontrahira ( sistola ventrikula)
ARTERIJE ( ile odvodnice)
- smjetene u dubini organizma, izmeu skupina miia, u tjelesnim upljinama, uz pregibnu stranu zglobova
- podraivanjem simpatikim vlaknima se steu, a podraivanjem parasimpatikim vlaknima se ire
- podraivanje arterija autonomnim ivanim sustavom ima vanu ulogu u regulaciji protoka krvi kroz pojedine dijelove tijela i u regulaciji krvnog tlaka
- krv u njima tee pulsirajuim tlakom ( bilo ili puls )
- iz ozlijeene arterije krv tee na mahove
VENE ( ile dovodnice )
- manje su elastine od arterija jer imaju tanak miini sloj
- u unutranjosti sadre venske zaliske koji spreavaju vraanje krvi
- gornja i donja uplja vena nemaju zaliske
- zbog nieg tlaka prilikom ozljeivanja krv tee kontinuirano
KRVNI TLAK
- pritisak krvi na stijenke krvnih ila
- u arterijama je promjenjiv ( pulsativan ) i varira izmeu gornje (sistolike) i donje (dijastolike) vrijednosti
- sistoliki tlak je tlak krvi na stijenke arterija u trenutku kada stezanjem sranog miia lijeve klijetke u aortu ue nov udarni volumen krvi (oko 70 ml )
- dijastoliki tlak je onaj koji preostaje nakon prolaska sistolikog tlaka kroz arterijski dio ila
- normalni tlak iznosi 16/10,7 kPa (kilopoaskala)
- stara mjera je 120/80 mmHg
POREMEAJI KRVNOG TLAKA
- VISOKI KRVNI TLAK ( HIPERTENZIJA )- najee nastaje zbog aterosklerotinih promjena i suenja ila
- simptomi su najee glavobolje, nesanice, razdraljivost, lupanje srca, bol u prsima, opa slabost
- nelijeena hipertenzija moe za 6 8 mjeseci zavriti smru
- oteuju se koronarne ile na srcu, a stradavaju i kapilare u mozgu i bubrezima
- posljedica moe biti modana ili srana kap
- lijekovi se daju pod lijenikom kontrolom
- daju se lijekovi iz skupine beta blokatora i diuretici koji pospjeuju oslobaanje tekuine putem bubrega
- takoer se mora uzimati hrana s manje soli, odravati tjelesnu teinu, izbjegavati psihika optereenja
- NISKI KRVNI TLAK ( HIPOTENZIJA )
- nije toliko opasan, ali stvara zdravstvene probleme
- manji je dotok krvi u mozak pa su este vrtoglavice i nesvjestice
- bolesnik se brzo zamara i teko podnosi napore
- na promjene tlak djeluju vanjski i unutarnji imbenici kao to su : toplina, hladnoa, povienje odnosno snienje atmosferskog tlaka zraka, uzbuenja, napori
ELEKTRO KARDIOGRAM (EKG)
- snimka elektrinih aktivnosti srca
- sastoji se od : P vala koji je rezultat mjerenja depolarizacije pretklijetki
QRS kompleksa koji pokazuje mjerenje depolarizacije klijetki i repolarizacije pretklijetki
T vala koji pokazuje rezultat mjerenja klijetki za vrijeme repolarizacije
- kardiolozi mogu pomou njega dokazati i dijagnosticirati srane bolestiPRILAGODBA RADA SRCA
- ubrzanje rada srca i njegove kontrakcije postie se dopunskom stimulacijom S A vora ivcima
autonomnog ivanog sustava - simpatikusa i parasimpatikusa
- stimulacija srca simpatikusom moe poveati frekvenciju srca i do 250 puta u minuti
- zbog naglo poveane aktivnosti te potrebe za hranom i kisikom oslobaa se neurohormon noradrenalin
na ivanim zavrecima simpatikih vlakana
- tok krvi iz srca u tijelo moe se poveati sa 5 na vie od 10 litara u minuti
- Parasimpatiki ivac moe smanjiti rad srca na 20 40 otkucaja u minuti
- na ivanim zavrecima izluuje se hormon acetilkolin
- za vrijeme spavanja srce se odmara jer mu je smanjena aktivnost i protok krvi na 3 l/min
POREMEAJI RADA SRCA
- na srane bolesti otpada treina smrtnih sluajeva
- najei uzroci su :
a) nedostatna opskrba srca krvlju tj. koronarne bolesti
b) tegobe sa sranim zaliscima
- najee bolesti su:
- koronarna skleroza
- angina pektoris (stenokardija)
- bolesti sranih zalizaka
- poremeaji sranog ritma ( tahikardija i bradikardija )
KRV
RHEZUS ( Rh ) SUSTAV
- eritrociti na svojim membranama imaju jo jednu skupinu bjelanevina tzv. Rh - aglutinogene
- oko 85 % bijele populacije Amerike i Europe je Rh (+)
- u krvnoj plazmi Rh(+) i Rh(-) osoba nema priroenih protutijela ( Rh-aglutinina)
- do sinteze steenih Rh-aglutinina dolazi samo imunizacijom Rh(-) osobe eritrocitima Rh(+) osobe
- to je mogue samo u dva sluaja :
1) nakon pogrene transfuzije krvi Rh(+) osobe u Rh(-) osobu
2) u tijeku trudnoe majke Rh(-) koja nosi Rh(+) dijete
- za sintezu Rh aglutinogena zaduena su tri gena ( CDE )
Hemolitika bolest novoroenadi
-nastaje ako Rh(-) majka nosi u sebi Rh(+) dijete
- manje koliine fetalne krvi dospijevaju u krvni optok majke pa ona poinje stvarati protutijela anti Rh-aglutinine
- oni prelaze u krvotok ploda gdje razaraju eritrocite te izazivaju anemiju
- kotana sr pokuava nadoknaditi manjak eritrocita pa stvara nezrele eritroblaste
- to stanje nazivamo fetalnom eritroblastozom ( utica novoroeneta)
- hemoglobin osloboen iz raspalih eritrocita pretvara se u bilirubin koji uzrokuje utu boju koe
- danas postoje suvremene metode lijeenja Rh imunizacije u rodilje nakon poroaja davanjem
injekcija specifinih protutijela protiv Rh aglutinina
POREMEAJI KRVI
- 1) nedostatak hemoglobina dovodi do slabokrvnosti (anemije)
- 2) poremeaji zgruavanja krvi dovode do krvarenja
- 3) tumorske promjene leukocita dovode do leukemije
- 4) poremeaji stvaranja krvnih stanica u krvotvornim tkivima i organima
STVARANJE KRVNIH STANICA ( HEMATOPOEZA)
- glavna krvotvorna tkiva i organi kotana modina
- prsna lijezda ( timus)
- slezena
- limfni vorovi
KRVNE SKUPINE
- Karl Lansteiner 1901. god. otkrio fizioloku prirodu krvnih skupina, a kasnije i Rh-faktor
- uspio je rijeiti problem razloga sljepljivanja eritrocita serumom druge osobe (aglutinaciju)- aglutinati ( gomilice) mogu uzrokovati zaepljenje krvnih kapilara npr. u mozgu, srcu, bubrezima
- primanjem nesrodnih grupa dolazi do aglutinacije i raspadanja (hemolize) eritrocita
- tu pojavu nazivamo transfuzijskom reakcijomABO - sustav
- specifine bjelanevine vezane na membrane eritrocita nazivamo antigeni
- najpoznatiji su A i B antigeni- zbog specifine reakcije koje uzrokuju nazivamo ih aglutinogenima
- na osnovu njih razlikujemo etiri krvne grupe ( A, B, AB i O )
- pojedine krvne grupe unutar krvne plazme posjeduju i specifina protutijela ( antitijela)
- ona su odgovorna za reakciju aglutinacije pa ih nazivamo aglutininima
- nazivamo ih anti A i B
skupinauestalost kod nasaglutinogeniaglutinini
O34 % nemaanti A (alfa)
anti B (beta)
A43% Aanti B (beta)
B16% Banti A (alfa)
AB 7% ABnema
- krvne skupine se nasljeuju sloenim sustavom gena to ih prenose jajaca i spermiji
- odreena skupina aglutinogena odreuje nau pripadnost pojedinoj krvnoj skupini
- obiljeja ine fenotip- genska osnova koju nasljeujemo, a odreuju fenotip nazivamo genotip- ukoliko se na oba homologna kromosoma , na istom lokusu (mjestu), nalaze dva gena koji ispoljavaju iste fenotipske karakteristike nazivamo ih homomozigoti ( npr. AA, BB, OO )
- Heterozigot ima na dva lokusa gene koji ispoljavaju razliite fenotipske osobine ( npr. AB, AO, BO )
- ako jedan gen prikriva djelovanje drugog gena u paru govorimo o dominantnom genu
- gen koji ne ispoljava svoja svojstva u kombinaciji s dominantnim je recesivan- u ABO sustavu A i B geni su dominantni u odnosu prema O koji je recesivan
KRV
- tekue vezivno tkivo koje je u funkciji disanja, prehrane, izluivanja tetnih sastojaka, odravanja tjelesne
temperature, obrane, odravanja vode u tijelu, pH vrijednosti, prijenosa razliitih tvari..
KRVNA PLAZMA
- ukasta tekuina
- sadri - vodu (oko 90% ) - bjelanevine ( 7 8 % )
albumini ( oko 55% ) prenose razliite hormone
- globulini vre obranu tijela kao antitijela
- fibrinogeni sudjeluju u zgruavanju krvi
- serum ukasta tekuina koja ostaje nakon zgruavanja krvi
- ostale - odravaju koloidno osmotski tlak
- transportiraju netopive tvari (npr. lipoproteine )
- spreavaju gubitak nekih tvari putem bubrega
- anorganske tvari ioni natrija i klora i drugi, eer glukoza, plinovi i dr
- sedimentacija proces taloenja krvnih stanica
- normalna u prvom satu iznosi od 2 10 mm.- brzina sedimentacije moe biti poveana (upalni procesi. procesi propadanja tkiva, trudnoa..) i sniena (anemije.
alergije, nakon zraenja..)
- hematokrit volumni odnos krvnih stanica i plazme zdrave osobe iznosi 45 : 55 % ( Ht = 45 )
KRVNA TJELECA
ERITROCITI najbrojnije krvne stanice bikonkavna oblika
u litri krvi broj varira od 3,8 5,8 x 1012 - crveni pigment potjee od bjelanevine hemoglobina koja sadri eljezo - oksihemoglobin prenosi kisik
- karbaminohemoglobin prenosi ugljini dioksid
- ive u optoku oko 120 dana
- ne sadre jezgru pa se ne mogu samostalno razmnoavati
- u poetku ivota nastaju u jetri, slezeni i limfnim vorovima, a kasnije u kotanoj sri
- u fetalno doba sintetizira se fetalni hemoglobin ( HbF ), a nakon roenja adultni hemoglobim ( HbA )
- mrtvi eritrociti razgrauju se najveim djelom u slezeni ( bilirubin)
- znatan se dio eljeza iz raspadnutih molekule reapsorbira i vraa u sintezu novog hemoglobina
- izgubljeni Hb moramo hranom nadoknaditi ( od 10 do 15 mg Fe na dan )
LEUKOCITI
- zajedniki naziv za nekoliko vrsta stanica koje brane organizam od tetnih tvari
- u litri periferne ima ih od 3.8 do 8,00 x 109- meusobno se razlikuju po obliku jezgre ( segmentirana ili nesegmentirana )
- takoer se razlikuju i po zrncima ( granulama ) koji se nalaze u citoplazmi- druga skupina leukocita ima citoplazmu bez zrnaca (agranulirani leukociti )
- granuliranu citoplazmu imaju neutrofilni granulociti ( leukociti ) ukupno ih ima od 54 - 62 %
- eozinofilni granulociti (leukociti ) - od 1 - 3%
- bazofilni granulociti (leukociti) omanje od 1%
- nesegmentiranu jezgru i citoplazmu bez granula imaju - limfociti od 25 - 33%
- monociti od 3 - 7 %
- analizu vrsta leukocita nazivamo diferencijalnom krvnom slikom ( DKS )
- neutrofili imaju sposobnost prodiranja i razaranja mikroorganizama ( fagocitoze )- limfociti su u slubi zatite od zaraze protutijelima
- TROMBOCITI ( krvne ploice )
- nastaju raspadanjem velikih stanica tzv. megakariocita u krvnoj plazmi
- u litri krvi ima ih oko 250 x 109- sadre razliite faktore za zgruavanje krvi
- zajedno s fibrinskim nitima i krvnim stanicama zaepljuju otvor i spreavaju iskrvarenje
IMUNOLOKI SUSTAV
- imunost - znai otpornost na mikroorganizme, strane molekule i vlastite izmijenjene stanice
- moe biti priroena ili steena
- zasniva se na prepoznavanju razlika u grai bjelanevina, lipoproteina, glikoproteina, polipeptida,
polisaharida i dr.
- ANTIGENI ( imunogeni ) tvari koje uzrokuju imunoloku reakciju
- naruavaju fizioloke uvjete
- vrste antigena - virusi
- stanice ( bakterija, biljaka (polen))
- tkiva (krv, koa, trava)
- organi
- kemijske tvari
- vea molekulska masa = jai antigen
-uzronici bolesti mogu ui kroz dini, probavni sustav ili kroz kou prilikom ranjavanja ili injiciranja
- mjesto prepoznavanja antigena u domainu su limfoidni organi
- PROTUTIJELA - obrambene bjelanevine koje stvara organizam kao odgovor na antigene
- LIMFOIDNI ORGANI mjesta prepoznavanja antigena
- sredinji imaju prvu ulogu u proizvodnji i raseljavanju imunostanica
- odravaju imunoloki sustav
- timus i kotana modina
- periferni razvijaju se pod kontrolom primarnih
- slezena, limfni vorovi, limfatiko tkivo uz probavni, dini i
mokrano spolni sustav
NAINI DJELOVANJA IMUNITETA
1) FAGOCITOZA prodiranje i enzimska razgradnja mikroorganizama u stanici
- fagociti mikrofagi neutrofilni granulociti
- glavna obrana protiv infekcije bakterijama
- makrofagi monociti pokretne stanice
- prodiru mikroorganizme, oteene ili mrtve stanice i
nepotrebne bjelanevine
- sudjeluju i u imunolokim reakcijama, obrauju
antigene tako da ih limfociti T i B mogu prepoznati
- tkivni makrofagi ( histiociti - histiomonociti ) nepokretni
- nalaze se u organima npr. jetri i slezeni
- osim fagocitoze imaju niz specifinih uloga u tijeku stanine specifiene imunosti jer prerauju i predouju antigen limfocitima za daljnji tijek imuno reakcije
2) NESPECIFINA ILI PRIROENA IMUNOST - izravno razaranje stranih stanica ve gotovim postojeim
protutijelima i / ili stanicama imunolokog sustava
3) SPECIFINA ILI STEENA IMUNOST stvaranje specifinih protutijela i stanica usmjerenih protiv
odreenog antigenog uzronika
LIMFATINE STANICE- limfociti T nositelji stanine imunosti
- sazrijevaju u timusu
- podskupine - regulacijske stanice ( pomonice i supresorske )
- izvrne ( efektorske) limfociti O ili stanice ubojice
- limfociti B - nositelji humoralne imunosti
- sazrijevaju u kotanoj modini
- nakon aktivacije antigenom diferenciraju u plazma stanice - plazma stanice proizvode i lue protutijela ( imunoglobuline)
- protutijela ( imunoglobulini )
- limfociti B na svojoj povrini posjeduju molekule Ig koje slue kao receptori za specifian antigen
- aktivacija limfocita koji prepoznaju strani antigen temelj je klonskog odabiranja
- tijekom diobe i diferencijacije limfocita B u plazma stanice nastaju i stanice s pamenjem
- graa imunoglobulina etiri polipeptidna lanca ( dva laka i dva teka )
- sastoje se od promjenjivog ( varijabilnog) i nepromjenjivog ( stalnog ) dijela
VRSTE OTPORNOSTI
1 ) PRIROENA - za nju nije potreban susret s antigenom
- fagociti, limfociti ubojice i limfokini
- mijenja se starou jedinke ili hormonskim ili metabolikim stanjem
2) STEENA - javlja se nakon izlaganja antigenu
- visoka specifinost za pojedini antigen
- sposobnost pamenja susreta s antigenom
- dijeli se na humoralnu ( protutijela) i staninu ( T limfociti )
RAZVOJ IMUNOSTI
1) prirodni : a) pasivni - majka preko posteljice
b) aktivni od 2. godine do puberteta
2) steeni : a) pasivni serum ( protutijala ili limfociti )
b) aktivni cijepivo - obavezno protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, crljenca
djeje paralize, ospica, upale modanih ovojnica i hepatitisa B
KEMIJSKI SASTAV TIJELA OVJEKA
ELEMENTARNI SASTAV
- kemijskih elemenata ima vie od 70
- makroelementi izgrauju 99 % teine naeg tijela ( O, C, H, Ca, N i K )
- mikroelementi izgrauju 1% ( P, Mg, S, Cl, Na, Fe, Mn, i Al )
- ultramikroelementi (oligoelementi) su elementi u trgovima (Ti, Zn, Se, Ru, Ra .)
- izgrauju tijelo i sudjeluju kao katalizatori
VODA KAO OTAPALO
- odrasla osoba ima od 50 60% vode ( 70 kg / 40 l )
- 25 litara u stanicama stanina tekuina
- 15 litara u meustaninim prostorima i u krvnoj plazmi izvanstanina tekuina- funkcije vode otapalo veine anorganskih i organskih spojeva
- neposredno sudjeluje u hidrolitikim reakcijama
- transportira hranidbene tvari i dine plinove
HIPERTONNA, HIPOTONINA I IZOTONINA OTOPINA
- promjene u koncentraciji otopljenih tvari u tjelesnim tekuinama mogu uzrokovati osmotski ok, pa i smrt- hipertonina postaje u sluaju intenzivnog znojenja, proljeva i nekonzumiranja vode - stanice gube vodu- hipotonina postaje prekomjernim pijenjem vode, uzimanjem hrane s premalo mineralnih tvari ili kod problema s bubrezima stanice bubre- izotonina otopina fizioloka otopina ( 0,15 molarna ili 0.9 % NaCl )
- za odravanje ravnotee postoje sloeni regulacijski mehanizmi koji ukljuuju sredita za e, bubrege i hormone iz hipofize i nadbubrene lijezde
PROMET VODE U TIJELU
- vodu najee gubimo mokraom, izmetom i isparavanjem kroz kou i dinim putovima
- uravnoteen odnos izmeu unosa i izluivanja vode reguliraju hormoni
- voda je znaajna za normalno odvijanje probave
- najveu koliinu unosimo pijenjem vode i napitaka, hranom, a manji je dio metabolika voda
GLAVNI ORGANSKI SPOJEVI
- bjelanevine ( oko 20% ), masti ( oko 16% ), ugljikohidrati ( oko 1% ), minerali ( oko 6% )
- gladovanje moemo izgubiti svu priuvnu mast i blizu polovice bjelanevina bez opasnosti za ivot
STANINA I IZVANSTANINA TEKUINA
- meusobno se razlikuju po ionskom sastavu
- stanina sadri glavni kation kalij, a glavni anioni su hidrogen karbonatni i sulfatni- u izvanstaninoj ( meustanina tekuina i krvna plazma ) prevladavaju ioni natrija i klorida- krvna plazma sadri vie bjelanevina za razliku od meustanine tekuine
- zbog razliitog kemijskog sastava stanice su podraljive, omoguen je transport tvari, metabolita i vode
- stalni ionski sustav odrava stalan pH tjelesnih tekuina (izvanstanine oko 7.4, a stanine oko 7.0 )- homeostaza je odravanje nepromijenjenih, odnosno stalnih ivotnih uvjeta
- otpadne i tetne tvari uklanjaju se iz tijela bubrezima, jetrom ( u ), pluima, koom i probavilom
- nakupljanjem CO2 u tijelu dovodi do stvaranja ugljine kiseline H2CO3 koja svojim ionima H+
zakiseljuje krv i tjelesne tekuine ( ACIDOZA kod smanjene frekvencije disanja ).
CO2 + H2O H2CO3 H+ + HCO3-
- ako pH tkiva padne ispod 6 ovjek umire
- ubrzanim i dubljim disanjem tjelesne tekuine se oslobaaju CO2 te njihov pH raste - ALKALOZA
pH = 7,2 ( acidoza ) 7.4 ( normalno ) 7.6 ( alkaloza )
- prekomjerno zakiseljavanje t.t. svojom regulacijom iona u krvi spreavaju bubrezi
- bubrezi mogu poveati izluivanje kiselih H+ iona i istodobno smanjivati izluivanje Na+ i K+ iona
i obrnuto
- razliiti puferi ( proteinski, fosfatni, bikarbonatni ) u t.t. onemoguuju nagle promjene pH
-
Recommended