View
273
Download
0
Category
Preview:
Citation preview
8/16/2019 Arheologija 1
1/30
U klasicnu arheologiju spadaju kulture Rima, Grcke I Etrurije. Vremenski
okvir ove naucne discipline obuhvataju ceo prvi milenijum stare I prva 3
stoleca nove ere.
Osnovna obeleja arheologiji klasicne culture I doba koje je u istoriji
knjievnosti I !loo!ji dobilo naiv antike dala je stara grcka. Grcka kulturabila je astupljena I vrsila svoj uticaj na mediteranski svet i june italije I sa
sicilije. "nagom I lepotom grcke umetnosti inspirisala se u velikoj meri I
umetnost etruraca, savremenika antickih grka. Etrurci su udarili temelje
Rimu. Rimljani su u osvojenim emljama podiali ne samo vojne logore I
utvrdjena naselja nego I prave velike gradove. Rimska kultura po
originalnosti I po sadraju u velikoj meri avisila je od grckog I etrurskog
duhovnog blaga.
GRCKA
Osnovno obeleje I neiscrpno bogatstvo arheoloskom istraivanjima anticke
grcke daju veliki centri I svetilista klasicne culture. #rva je $tina sa svojim
$kropolisom, $gorom, %erameikom I &leusinom I hramovima u okolini ovog
grada. 'nacajna arheoloska istraivanja ivrsena su I u gradovima %orintu,
$rgosu, "parti, kao I na niu grckih ostrva, Rodosu, "amosu, (ebosu,
)aksosu itd. *edju svetilistima najvise I najpotpunije su istraena I proucena+el!, Epidaurus, I Olimpija.
U maloj aiji, u joniji, nacajni I dobro istraeni centri grcke culture su
E-es, *ilet, #ergamon, #rijena, alikarnas, %santos itd.
U velikoj grckoj /italija I sicilija0 istraena su mesta $pulija, %alabrija,
1rutijum, ostrvo "icilija itd
Atina
$tina je nesumnjivo najnacajnije I najbogatije nalaiste anticke culture
uopste. 2o potvrdjuju pored arheoloskih spomenika I pisani anticki ivori, dela
grckih istoriogra-a, pesnika, geogr-a I naucnika. Iako nije najstariji jer potice
i . Veka nove ere, #ausanijin opis je najiscrpniji I najpoudaniji. #ausanija je
toliko poudan da se I danas o njegovim podacima vrsi identi!kacija
8/16/2019 Arheologija 1
2/30
pojedinih gradjevina koje otkrivaju arheoloi na svojim iskopavanjima.
4itajuci #ausanijin opis $tine ima se utisak da je ovaj anticki putopisac isao
od grade do grade I od spomenika do spomenika, statua, bista,
kompoicija, slika, hramova, i ulice u ulicu dok nije dao tacan I iscrpan opis
igleda I celog kulturnog I umetnickog sadraja jednog relativno velikog
grada kakav je bila $tina. #osto je naveo I opisao sam grad, dajuci a svaku
gradu I svaki spomenik istorijsko I mitolosko objasnjenje kao I ime tvorca
umetnickih dela, #ausanija citaoca vodi I na sam $kropolis. #osto je opisao
ceo ni statua I kompoicija pravljenih od mramora, #ausanija opsuje
najvelicanstveniju gradjevinu na $kropolisu, a to je #artenon, hram posvecen
$teni #artenos.
#artenon je najveci hram I najveca gradjevina dorskog stila, najstarijeg
I a klasicnu grcku arhitekturu tipicnog gradjevinskog reda. Imena njegovih
arhitekata prua nam #lutarh, a to su I%2I)O" I %$(I%R$2E". )jegove
proporcije inosile su 56,7m duine, 38,7m sirine, tako da je a 7 metara bio
dui a preko 9 metara siri od evsovog hrama u olimpiji. 1roj stubova koji su
okruivali njegov naos bio je :;8kg0. "matra se da je &idija ovo delo avrsio
oko 936. God. )arod je prvi put video lik boginje 93: god a vreme
svecanosti. $tenina statua bila je visoka 8m I predstavljena je kako stoji na
postolu, na kome je &idija iradio u plitkom relje-u kompoiciju rodjenja prve
ene, #andore. Ivesnu predstavu o igledu $tene #artenos danas moemo
stvoriti prema antickim kopijama ovog &idijinog dela.
)ajimpresivniji skulptorni ukras na #artenonu bile su velike, bogate I u
raskosnim oblicima ivedene kompoicije na istocnom I apadnom -rontonu?
2I*#$)O)U. )a istocnom timpanonu je su bili prikaani bogovi I boginje, celaporodica I dinastija velikog evsa kako prisustvuje radjanju atene. )a
apadnom timpanonu osnova teme je prepirka $tene I #osejdona a patronat
nad gradom.
8/16/2019 Arheologija 1
3/30
)a platou $kropolisa, desno od #ropileja I ivan njihovih krila nalai se
hram )I%E $#2ERO". 2o je mala jonska gradjevina, am!prostilna? sa po 9
jonska stuba na uim stranama I jednim relje-ni vencem na gnedlju. $rhitekta
ove male gradjevine bio je %$(I%R$2, a ovaj hram je jedan od najlepsih
primera spoenika jonskog stila u grckoj arhitekturi.
#reko puta od #artenona arhitekta &I(O%(E" sagradio je ERE2EI=O),
dvojni hram posvecen boginji $teni #olias I #osejdonu Erehteju. Ovaj hram
nosi odlike jonskog stila, na ulanim stranama ima po 5 jonskih stubova, a na
gredlju -ri u plitkom relje-u. %ao posebna arhitektonska odlika ove gradjevne
smatra se trem sa karijatidima, vean a juni id $teninog hrama. %arijatide
su predstavljale !gure 5 mladih devojaka.
Delf
U grckoj, joniji I velikoj grckoj postojao je ceo ni mesta u kojima su se
anticki grci okupljali u odredjenim vremenskom periodima I mani-estovali
svoju privrenost I vernost. 2a mesta su bila svetilista posvecena grckim
bogovima. ram glavnog boga u svetilistu bio je okruen citavim niom
manjih hramova I drugih javnih gradjevina, medju kojima je poseban nacaj
imalo pooriste I stadion. #ored sakralnih, verskih, podiane su I pro-ane
grade a smestaj posetilaca I ucesnika u svetkovinama. U svetilistima
obicno u pooristima obravana su takmicenja govornika, pesnika@ )a
stadionma odravala su se takmicenja i !ickih disciplina.
Velika grcka svetilista /el!, Egina, Olimpija, Epidaurus, E-es, *ilet,
#ergamon, #rijena0 su pravi mueji I bogate rinice arheoloskih spomenika
koji potvrdjuju nacaj ovih mesta. U religiji, umetnosti I ivotu grckog sveta
posebno mesto ima $polonovo svetiliste u el!ma.
el! su igradjeni na tesko pristupacnom mestu. $polonov hram kao
najveci I sredisnja gradjevina ovog kompleksa, pooriste, stadion I citav ni
rinca, bili su podignuti na padinama #arnasa. ominantna gradjevina u
el!ma bio je veliki dorski hram $polona #itijskog, sagradjen od tu-a Imramora, inad jedne pikotine u steni pored koje je $polon, prema
mitoloskom predanju ubio miju pitona. 2u je bilo I sediste prorocite #itije.
#itija je davala savete samo jednom godisnje I to u prolece. Od $polonovog
hrama sacuvani su samo temelji, veoma mocna supstrukcija gradjevina I
nekoliko dorskih stubova. O tome kako je hram igledao govore stihovi
pesnika #indara i 2ebe.
8/16/2019 Arheologija 1
4/30
8/16/2019 Arheologija 1
5/30
$tinjaninB. $ntipater i "idona smatra &idijinog 'evsa a jedno od < svetskih
cuda. a je !dijin evs imao posebno mesto I u hriscanskoj religiji, doka je
cinjenica da je !gura privlacila oboavaoce I poklonike I posle milanskog
edikta 389 god. 'bog svega toga car 2eodosije II je 95 god idao naredjenje
da se unisti ova !gura.
"kulpturni ukrasi na evsovom hramu u olimpiji predstavljeni su I
rasporedjeni na timpanonskim poljima I na prostoru arhitrava. Istocni
timpanon ima a centralnu !guru evsa. 'apadni timpanon ima sredisnu
!gure $polona. Unutrasnju dekoraciju evsovog hrama predstavljale su
slikane kompoivije autora #anenosa.
EPIDAURUS
"vetiliste podjednako ponato po hramu I tolosu posvecenom bogu
$skepeliju I po najvecem antickom pooristu nalai se u Epidaurosu u
argolidi, istocno od mikene. #o ostacima $skepijevog hrama, velikog dorskom
peripterosa Epidaurus auima nacajno mesto u grckoj kulturi. arovi vota
sacuvani su u epiraurusu u tolikom broju da omogucavaju ivodjenje
akljucaka o vrstama bolesti koje su lecene u ovom svetilistu. 1aa I
supstrukcija $sklepijevog hrama su jos uvek dobro sacuvani a njegovi ukrasi I
relje-na dekoracija nalae se neosteceni u mueju u Epidaurusu.
)ajveci spomenik arhitekture anticke grcke je pooriste u Epidaurusu.
)jegov 2eatron/prostor namenjen gledaocima0 mogao je da primi oko .>>>
posetioca. Imao je 3 glavna dela+ scenu, okruglu orhestru I teatron. "cena je
postavljena nasuprot gledalistu, bila je uduna, relativno uska I visoka
gradjevina. Orhestra je imala oblik kruga u cijem se sedistu nalaio mali
rtvenik. 2u je hor ivodio svoje uloge. 2eatron se sastojao od veceg ili
manjeg broja polukrunih redova na kojima su sedeli gledaoci.
Spomenici van grce
4ela juna italija, $pulija, %albrija I brutijum, cela sicilija, obala galije, istocne
spanije, jonske obale male aije, obale mramornog I crnog mora, bila su
pokrivena grckim naseljima, spomenicima arhitekture, javnim gradjevinama,
skulpturama, I drugim tragova grcke culture, ekonomike I umetnosti.
!elia Grca
8/16/2019 Arheologija 1
6/30
=una italija I "icilija su bile gusto pokrivene grckim kolonijama da je ovaj deo
nosio naiv Velika grcka. Grcki uticaj se sirio I daleko preko granica ove
pokrajne. Velika I nacajna arheoloska otkrica spomenika grcke culture
otkrivena su u mestima $kragasu, "elinuntu, Geli, $poloniji, na "iciliji, atim
u Regionu, %rotonu, #estumu itd.
%ao primer monumentalne arhitekture navodimo 'evsov hram u
$kragasu na "iciliji. Gradjen je od krecnjaka slabog kvaliteta. %ao posebna
arhitektonska karakteristika na ovome hramu konstrukciju arhitrava dre
ogromne !gure $tlanta, nagih atleta. )a timpanonskim poljima bile su
postavljene skulpturne kompoicije sa scenama i trojanskog rata.
Joni"a
#od jonijom se podraumeva ui priobalni pojas na obalama male aije. 2u su
veoma rano, krajem I pocetkom 8. *ilenijuma naselili jonci. U =oniji su grciosnovali jednu vrstu kon-ederacije 8 polisa od kojih su najnacajniji #rijena,
*ilet, E-es, &okeja, "mirna, Eritreja I ostrva "amos I ios. =onija je bila
okruena maloaijskim emljama, sa severa eolijom, sa apada egejskim
morem, sa istoka medijom I karijom.
U joniji je primenjen ipodamosov plan po kome je gradjena #rijena,
velicanstvenim monumentalnim hramovima, bogatom skulpturom
ukrasenom rtvenicima, pooristima, bibliotekama. %ao primer igradnje
jednog grada po odredjenom urbanistickom planu uima se #rijena. Ona se
nalai na priblino jednakoj udaljenosti od "mirne I #ergamona. )jen poloaju ravnici Galatije omogucio je graditelju Ipodamosu i *ileta da primeni
novi urbanisticki plan+ glavne ulice postavljene su u pravcu mora, a bocne
ulice seku gradske magistrale pod pravim uglom. #o ipodamosovom planu
gradjen je I ilet I ceo ni drugih gradova antickog sveta kao sto su #irej,
Rodos, $leksandrija, 2urij@ ipodamos nije pronasao ovaj urbanisticki plan.
#o principu linija %$RO I E%U*$)I" podiani su najraniji gradovi
mespotamije.
=edan od velikih centara jonske culture je E&E". 1oanski astitnik ovog
grada bio je $rtemida cijem je kultu posvecen jedan od najvecih hramova jonskog stila u grckom svetu $R2E*I"IO). Ovaj hram sagradjen je pocetkom
7, veka u jonskom stilu. )jegovi arhitekti su bili 2eodoras I eren-ron. 'bog
svoje velicine I lepote uvrsten je u jedno od < svetskih cuda. %ao posebno
obeleje $rtemisiona bili su njegovi stubovi. #osle poara 375 god artemision
je obnovljen u jos lepsem svetlu. O proporcijama ovoga hrama govori #linije
"tariji. uina celoga hrama inosi 97 stopa, sirina 7 stopa, stubova je
8/16/2019 Arheologija 1
7/30
bilo 8< visine 5> stopa. U samom hramu nalaila se I arhajska !gura
$rtemide radjene od kedrovog drveta. $rtemidinom hramu u e-esu pripada I
veliki rtvenik na kome je radio #raksitel.
'a pergamsku biblioteku se na da je imala preko >>.>>> knjiga I
naucnih tekstova. Egipatska kraljica %leopatra prenela je krajem 8. Veka unovu $leksandrijsku biblioteku koju su spalili "araceni 59 god. #ergamon je
stekao slavu po velicanstvenoj gradjevini posvecenoj 'evsu Gromovniku.
%ralj Emenes II podigao je ovaj monumentalni spomenik. "pomenik je imao
pravougaoni trem sa jonskim stubovima u obliku cirilicnog slova # sa sirokim
stepenistem I rtvenikom ponat pod naivom I#2ERO"
rugi veliki jonski dipteros podignut je u mestu idimi kod mileta.
#osvecen je $polonu &ilesiosu. arije je 969 god kani milecane I srusio ovaj
hram. 333 a vreme aleksandrovog pohoda na aiju milecani su poceli s
obnovom.
*edju spomenicima jonske arhitekture posebno mesto pripada
mauoleju u alikarnasu. 2o je monumentalno memorijalni spomenik koji je
kraljica $rtemiija podigla svome muu. 2o je cetvorougaona gradjevina cije
su proporcije bile 55m;
8/16/2019 Arheologija 1
8/30
govori vise ugred I posredno o njima I kae da etrurci poticu i (idije a
oslovljava ih s AtirenciB. O etrurcima pise I 2it (ivije I iodor sa "icilije.
Etrurska kultura na tlu Italije ravoja svoje bogate sadraje I ivi punom
stvaralackom snagom u prvih 7?5 vekova prvog milenijuma stare ere. =os u
antickom Rimu u doba $vgustovo etrurski jeik je bio aboravljen.
Ekonomsku osnovu ivota Etruraca u Italiji cini rudarstvi, metalurgija,
trgovina, anati I agrikultura I vinogradarstvo. #okauje se da su etrurci bolje
I vise nego drugi narodi tog doba ponavali obradu ranih metala.
'ahvaljujuci ravijenom sistemu svoje privrede Etrurija je svoj uticaj prosirila
daleko ivan I preko granica kon-ederacije svojih 8 polisa. Etrurci su u
vekovima rimskih kraljeva I u dva stoleca republike bili ekonomski I trgovinski
gospodari italije. Iako je italija bila siromasna rudama etrurci su ravili snanu
metalurgiju. #rimer ovoga je grad #opulonija preko puta ostrva Elbe. a je
populonija bila jedan od najvecih metalurskih gradova antickog sveta
ponato je I $ristotelu.
Rimljani su narocito u 8. Veku pre nove ere unistili I raorili etrurske
gradove I njihovu dravnu, drustvenu I ekonomsku organiaciju. Rimljani su
narocito u doba "uline diktature oko cm, ukrasena minijaturnim skulpturama. Umetnickim anatima pripada I
posudje pravljeno od brone ukraseno kompoicijama sa mitoloskim
sadrajem. U antickoj, a delimicno I savremenoj istoriogra!ji etrurci su
prikaani kao pirati sredoemnog mora. *alo je verovatno da su pirati I
njihove akcije po morima auimali nacajno mesto u privredi Etrurije.
Etrurski jeik ostaje jos uvek neponat. o sada ni arheoloi ni lingvisti
nisu imali srecu da pronadju etrurski tekst pisan uporedo s tekstom pisanim
nekim ponatim jeikom. 'na se da su etrurci blii semitskom nego
indoevropskim narodima. Etrurski natpisi cesti su I na brojnim slikama
kompoicija koje ukrasavaju unutrasnjost podemnih grobnica u obliku soba.
)a idovima podemnih grobnica u oblicima I ramerama sirokih I dugih
prostorija sa nisama I kamenim bankovima na koje su polagani sarko-ai, u
8/16/2019 Arheologija 1
9/30
takvom ambijentu etrurski slikari su u velikim kompoicijama obradjivali
teme i mitologije I religije. 'ivopisne grobnice u savremenoj arheologiji I
istoriji umetnosti dobile su imena po dominantnim !gurama ili temama. %ao
sto su recimo grobnica igracice, grobnica augura, grobnica lovaca itd.
Etrurski slikari su svoju umetnost obeleili bogatim registrom idnih slika.
Etrurski umetnici su imali velikog uspeha I u skulpturi, a !gure su pravili u
kamenu broni I ilovaci. #osebno mesto u etrurskoj skulpturi auima
kompoicija od terakote sa !gurama dvaju krilatih konja otkrivenih u
2arkvinijama.
RIM
$rheoloski nalai I analogije u tipologiju kulturnog inventara, nakita I vaa
otkrivaju uajamnu ramenu ekonomskih I kulturnih dobara imedjuevropskih kopnenih podrucja I $peninskog poluostrva. U Italiji se takodje
nalaila I kultura Vila )ova u srednjoj I severoistocnom delu. Grcka je pocela
od : veka da stvara svoje trgovacko ekonomske kolonije na siciliji I u junoj
italiji a na apeninskom poluostrvu su iveli I Etrurci.
Raumevanje sloenosti rimske culture ne bi bilo potpuno ako ne bi
smo imali u vidu I Egipcane I &enicane. Egipcani su preko grka vrsili ramenu
kulturnih dobara s etrurcima a atim sa rimom a -enicanu su kao moreplovci I
trgovci posle osnivanja kartagne imali pretenije prema siciliji I prema rimu.
U istoriji antickog Rima posebno mesto pored Etruraca kao osnivaca
grada koji su dali I prve kraljeve imaju I italska plemena u Umbriji, (aciju,
%ampaniji, "amnijumu. Italci su najranije I najnacajnije tekovine
ekonomskih, dravnih, pravnih, kulturnih I umetnickih institucija primili od
stranih naseljenika njihove emlje, od grka I etruraca. Rimska umetnost je
proivod jedne istorijske epohe, nia od tri do cetiri stoleca, a ne jednog
jedinstvenog naroda I njegovih stvaralackih inspiracija. Geogra-ske granice
rimske imperije imale su presudan nacaj a nastanak I postojanje jedne
umetnosti I culture kosmopolitanskog karaktera. Rimska umetnost je u velikoj
meri nastala usvajanjem kultura I duhovnog stvaralastva drugih naroda,
prvenstveno etruraca I grka.
Od pada kraljevine a do avrsetka avgustovog principata < gpne
autori vecine umetnickih dela bili su anonimni etrurski I grcki umetnici. Iako
je grcka igubila svoju neavisnost, grcki narod nje bio doveden u ropski
poloaj. Ukidanje neavisnog poloaja velike grcke na tlu italije I njeno
8/16/2019 Arheologija 1
10/30
ukljucivanje u granice rimske drave be rata I nasilja pribliilo je rimljane
grcima. 1eliki broj grckih umetnika je be oklevanja odlaio u rim da bi
nastavio da se bavi svojim poslom. Grcki umetnici su svu svoju panju
poklanjali coveku, njegovom bicu I njegovoj sudbini. Grci su velicali vrlinu
olicenu u !gurama pesnika I !loo-a. Rimljane je privlacio prostor I
mogucnost koju on prua u umetnickom radu. $rhitektura je bila jedina grana
koja je ostala u toku cele istorije rimske culture.
Rimljani sup o prirodi bili individualisti, atvoreni u uske granice vise
materijalnog I ekonomskog interesa. Rimljani su o politici raspravljali samo u
senatu, a na -orumu su dolaili kako bi se poklonili statuama bogova. %akav I
koliko nacaj su RImljani pridavali umetnosti I vestini gradjenja najvolje se
vidi u obimnoj raspravi koju je napisao Vetruvije I ove se Ao arhitekturiB.
Rimski arhitekti su prenosili u monumentalne gradjevine stilske odlike grcke
hramovne arhitekture, najcesve jonskog I korintskog stila. #rimere I uore
najbolje pruaju reidencije cara )erona u Rimu navana bog svog
raskosnog igleda Aomus $ureaB, trijum-alne kapije, mnogobrojni
monumentalni mostovi I akvadukti, kupatila, mauoleji careva $vgusta I
adrijana. a bi se shvatilo na kakvim temeljima je pocivala I asto je
postojala u toku nekoliko stoleca ova ogromna drava mora se imati na umu
sistem dravnog uredjenja. #ravo rimskog gradjanstva sticalo se rodjenjem,
ali I ivljenjem. "tranci u Rimu I domoroci u provincijama sticali su status
rimskog gradjanina najcesce slubom u vojsci. )ajlepsi I najraskosniji moaici
rimske umetnosti I epohe otkriveni su dobrim delom van Rima I Italije /tunis,
makedonija, dalmacja, panonija, germanija, galija0. Rimljanima pripadaasluga sto su prvi preneli bogata blaga anticke culture u emlje I krajeve do
kojih nisu dopirali ni grci.
Spomenici ar$itet%re
#roucavanje rimskih arhitektonskih spomenika obuhvata I podraumeva
privatne I javne gradjevine, monumentalna danja kao sto su hramovi,
bailike, poorista, terme, carske palate. Rimljani su dugo posle kraljeva I a
vreme republike u arhitekturi I urbanimu imali a uor vise etrurske nego
grcke gradjevine. #ompeji I herkulaneum I neka druga italska mesta juno odpompeja iveli su I ravijali se po ugledu na grcka naselja. #ompeji su bili
predodredjeni a br ekonomski, trgovinski I kulturni ravoj. 'idovi
unutrasnjih prostorija bili su prekriveni slikama. 'idno slikarstvo je bilo tako
ravijeno da je broj sacuvanih primera slika i ranih epoh ciji se stilovi posle
prenose u Rim, da je prema tome celokupno rimsko slokarstvo podeljeno na
9 pompejska stila.
8/16/2019 Arheologija 1
11/30
Pompe"i
#omeji su biji jedan od najnacajnijih italskih gradova podignuti na granici
rimskog I grckog sveta u junoj italiji. Imali su status slobodnog grada sve do
97 god kada sui h osvojili samniti. U 9. Veku je ovaj grad opet bio rimski a
godine
8/16/2019 Arheologija 1
12/30
(ramovi
U doba republike preteno u poslednjem veku stare ere drava je vec krenula
da na sirokom planu podie javne gradjevine koje su sluile njenom
politickom cilju. 2o su bili pre svega hramovi, poorista, bailike. ramovi su
najcesce bili malih ramera iako im je nacaj u rimskom politickom drustvubio veliki. ramovi su u prvobitnim oblicima oponasali igled grckih hramova
sa ivucenim bocnim idovima na ulanoj strani. )aos je mogao biti okruen
kolonadom slobodni; stubova, ponekad I polustubovima koji su neposredno
be slobodnog prostora boli veani a id naosa. 2akav je bio hram &OR2U)E
u #ompejima, takav je I dvojni hram RO*E I VE)ERE. 'a raliku od drugih
hramova republikanske epohe ova gradjevina bi se mogla svrstati u red
monumentalnih sakralnih danja. U arhitekturi rimskih hramova I poorista
primenjena su sva tri stila grckih neimara. #onekad sun a istoj gradjevini
pravljene kolonade sva tri grcka stila. Upotreba stubova veana je a kamen
kao gradjevinski elemenat. u arhitektonskom pogledu rimski hram
republikanske a delimicno I carske epohe bio je uravnoteena simbioa
grckog I etrurskog hrama.
Po'ori)ta
#oorista su u sustini svoga bica I svoje drustvene -unkcije bile umetnicke
ustanove u kojima se radjala svest o coveku, poloaju, prava na ivot.
#oorista su uticala na javnu misao I ljude usmeravala ka ciljevima koji su isli
u raskorak sa eljama vladara. )ema bitne ralike imedju grckih I rimskih
poorista. I jedni I drugi imaju javni nacaj I slue protivrecnim ciljevima, da
narodu prue odmor, raonodu, uivanje. )acin na koji su rimski arhitekti
gradili poorista pojavljuje se velika ralika u odnosu na grcke graditelje. I
kod jednih I kod drugih su poorista bila monumentalne gradjevine. #ooriste
koje je apoceo 4E'$R u rimu pocetkom druge polovine 8. Veka bilo je
projektovano a preko 8>.>>> gledaoca, a nastavio ga je I avrsio car $vgust
83. God pne. #osvetio ga je uspomeni svoga sestrica, *arcela, po kome je
pooriste I dobilo ime *$R4E(OVO pooriste.
Mo)tovi* Ava+%ti* P%tevi
I mostovi I akvadukti su gradjeni s namerom da se savlada voda. *ostovi da
omogucuju saobracaj preko reka, kao sto su mostovi na 2I1RU u Rimu ili
2R$=$)OV *O"2 preko dunava. =edan od najstarijih rimskih mostova je #O)"
$EI(IU" I podignut je preko tibra 8
8/16/2019 Arheologija 1
13/30
ulica u rimu naiva se VI$ &($*I)I$ koji je sagradio imperator $vgust.
$vgustovoj aslui pripada I podianje mosta na reci )arni. Via &laminia je
bila arterija rimske drave. 2ehnici I vrsti mostova pripadaju I $%V$U%2I,
veliki gradjevinski objekti kojima su narocitim postupkom rimski graditelji
dovodili vodu do gradova. 4eo princip se sastoji u idianju nivoa vode I
njenog toka od ivorista do naselja koje je snabdevalo vodom. 'bog relje-a
terena arhitekti su ponekad ove vodovode gradili na dva ili tri sprata.
$kvadukti su imali najcesce igled velikih mostova, solidno gradjenih I veoma
stabilnih I postojanih. %ao klasicne primere takvih gradjevina navodimo
akvadukt u gradu #ROV$)"I kod grada )ima /#O)2 U G$R0, akvagukd kod
2$R$GO)E I "EGOVI=E u spaniji, akvadukt kod "O(I)$. #ont du gard je bio
visok 7>m, dug . God otpoceo
gradjenje vodovodne mree. Ovaj gradjevinski poduhvat avrsio je car
%laudije pa se po njemu I naiva $ua 4laudia.
Od puteva su vaniji VI($ "$4R$/vodio od -orum ka titovom luku, VI$
$#I$/i rima vodio prema kapui, apoceo je apije a avrsio avgust0. Rimljani
su gradili na gotovo savremeni nacin. Rastojanja su obeleavali miljokaima
a nulti miljoka se nalaio u rimu I posto je bio od lata navan je I '($2)I
*I(=O%$'. *edjunarodni nacaj I karakter imali su rimski putevi koji su
prolaili kro nasu emlju od Italije prema almaciji, #anoniji, akiji, 2rakji,
*akedoniji, Grckoj. #ored pogranicnih puteva koji su isli du granice Rim je
pravio sistem (I*E"$. 2o je bio sistem utvrdjenja koji je po amisli $vgustovoj
trebao da prati granice imperije I da astiti dravu od spoljne opasnosti.
(imes se proteao du Rajne I unava.
Rim)e )tam,ene gra+"evine
U rimskoj gradjanskoj pro-anoj arhitekturi postojale su tri vrste stabenih
grada+ VI(($E, I)"U($E, O*U".
Vile su traile veci prostor pa su gradjene ivan centra grada. Vile su
bile manji ili veci gradjevinski kompleksi, ni grada poveanih u
-unkcionalne celine. )jihovi osnovni prostori su bili ulana, uska prostorija
koja je vodila u dugi $2RI=U*, i ovoga se ulailo u bocne prostorije $($E,
nalaio se u atrijumu I I*#U(UVIU*, jedna vrsta basena u koji se slivala
kisnica. " druge strane atrijuma nalaila se prostorija 2$1(I)U*, glavna
prostorna sala koja je sluila kao dnevni boravak. )ajbolje je ocuvana vila
4$"$ E( &$U)O u pompeji, u njenom atrijumu se nalaio vrt. #o nekada je
ispred vile pravljeno I vestacko jeero, kao sto je slucaj sa $RI=$)OVO*
vilom kod 2IVO(I=$.
8/16/2019 Arheologija 1
14/30
(judi su stanovali u gradama sa vise spratova velikim brojem
stanova, takve grade naivane su I)"U($E. #red kraj carske epohe veruje
se da je bilo preko 8>.>>> ovakvih grada. )ajbrojnije insulae su se nalaile u
rimskoj luci, O"2I=I. 2o su velike grade, imale su proore, balkone, koji su bili
okrenuti prema ulici. Vrlo je verovatno da je drvo igralo veliku ulogu u
arhitekturi ovih grada.
4arske palate /O*U"?I0 auimaju posebno mesto u istoriji antickog
rima. 2o su bili simboli bogatstva, rametljive raskosi I boanske moci. #rema
"vetonijevom opisu u ciju tacnost nema raloga sumnjati, $vgustova kuca na
bregu #alatinu bila je jednostavna I u svemu odmerena, tako da se nije
ralikovala od kuca rimskih gradjana. %aligula je na #alatinu podigao palate I
dovrsio carsko danje koje je apoceo 2iberije. %aligulin dvor navan je
#alatium. )ajraskosnija carska palata je bila )eronova palata.
I epohe &lavijevaca /Vespaijana, 2ita I ominicijana0 sacuvan je niobjekata. *edju njima posebno mesto asluuje %O(O"EU*, arhitektonsko
ostvarenje cije je idanje pocelo . God. )amenjen je javnim predstavama,
igrama. Ubro su ovakvi am!teatri poceli da se grade I u provincijama.
%oloseum je moga da primi 7>.>>> gledaoca. Gradnja je trajala 8> godina,
avrsio ga je imperator 2I2 :>. God pne. 'grada je bila trospratna sa
arkadama I stubovima triju stilova grcke arhitekture. $m!teatar je imao
cetvrti sprat sa cetvorougaonim proorima be arkada.
Ma%'ole"i
#oreklom sa srednjeg I bliskog istoka mauoleje su u grcko rimskom svetu
podiali vladari kao obeleje svoga dostojanstva I kao ira elje da sebi I
svojoj porodici usiguraju spokojnu vecnost. *auoleji su dobili ime po objektu
koji je kraljica $rtemisija podigla svome muu *$U"O(O"U u halikarnasu 378
god. #odignut je na cetvogougaonoj osnovi, na stepenastom podijumu inad
koga je bio postavljen relje-ni -ri koji je opasivao sve 9 strane grade.
'grada je imala I piramidni krov.
*auoleji rimskih careva nisu imali ni jedno od tih obeleja. Oni su
igledali vise kao tvrdjave. "tatua vladara je bila na vrhu gradjevine Iiaivala strahopostovanje. $vgustov mauolej podseca na mikenske I
etrurske grobnice. 'a mesto gradjenja je iabrao *arsovo polje. *auolej je
bila kruna stepenasto idana konstrukcija. )jegov precnik inosio je :
8/16/2019 Arheologija 1
15/30
*auolej cara $RI=$)$ nalaio se na desnoj obali 2igra. adrijan je
88 god poceo gradnju mauoleja. %rov ovog auoleja je bio ravan, idovi
glatki, samo s jednim debljim vencem pri vrhu. adrijanov mauolej ostavlja
utisak jedne mocne kule, utvrdjenja.
)ekoliko mauoleja je sagradjeno u emljama rimskih provincija, kaosto je ioklecijanov mauolej u mestu "#$($2O /split0. 2o je oktogonalna
gradjevina koja sa istocne strane ilai na relativno uak peristil postavljen
na kardo liniji. 4ar G$(ERI=E je u "olunu napravio svoj mauolej, koji je imao
najbliu analogiju oktagonalnog mauoleja. =edan od poslednjih
monumentalnih mauoleja podignut je u %onstanciji eni cara Gracijana
poreklom i panonije.
Car)e #erme
%ao jedinstveni gradjevinski -enomen, carske terme Rimljan nisu preueli niod starih grka niti i neke druge culture. 2erme su bile u carsko doba u Rimu
kao I drugim velikim gradovima imperije gradjevine ogromnih ramera. U
njihovim slobodnim I nepokrivenim prostorima pod kupolama bile su palestre
a sportske igre I takmicenja, kupatila sa baenima sa toplom I hladnom
vodo. 2erme su bile prave umetnicke galerije slika I moaika. One su bile
pravi sFmbol rimskog gradjanskog prava. Velicina termi, monumentalnost,
raskos I bogatstvo u umetnickoj opremi I igledu avisili su od mesta u kome
se nalae. "koro svaki vladar je podiao nove terme, vece, raskosnje, po
igledu, velicini I visiki. U Rimu se nalae IO%(E4I$)OVE terme, to je
najgrandioniji spomenik anticke arhitekture u ovom gradu. %ao primer
grandionih ramera mogu posluiti %$R$%$(I)E terme. Glavna grada
pokrivala je prostor 87;87m, preko I po hektara, srednja sala imala je
lucno asvodjenu tavanicu sa precnikom od 85m. 2erme su agrevane
sistemom I#O%$U"2$. #ostoje tri osnovne prostorije, to su 2E#I$RI=U*
/baen sa toplom vodom0, %$($RI=U* /baen sa mlakom vodom0 I
&RIGI$RI=U* /baen sa hladnom vodom0. 2erme su morale da budu obilato
snabdevane vodom. $nticki Rim je imao pocetkom nove ere vodovodnu
mreu koja je inosila preko 9>>km. "istem odvodjenja vode bio je resem
kolektorima od kojih je najveci 4(O$4$ *$I*$.
Panteon
#anteon je hram koji je posvecen svim bogovima. #rvi panteon u rimu je
podigao *arko $gripa na *arsovom polju. #o agripinoj amisli sagradjen je
prvi panteon, rotonda, okrugla gradjevina koja je u svom igledu I nacinu
gradjenja sjedinila odlike stare etrurske I nove grcke arhitekture. $gripa je
8/16/2019 Arheologija 1
16/30
apoceo idanje ovog hrama < god pne u doba principata $vgusta. #anteon
je igoreo :>. God a obnovio ga je omicijan 69 god. Okrugao oblik grade
odredio je I oblik tavanice, to je bila kupola ogromnih ramera. *onotoniju
spoljnjeg cilindricnog oblika rabio je pravougaoni trem, u kome su pored
-rontalnih : stubova stajala jos 9 stuba sa svake strane kao neka vrsta
prilanih kolonada. Unutrasnjost panteona je bila ivopisna I osvetljena kro
okrugao otvor kupole.
#ri"%m-alni l%ovi I )t%,ovi
Velike monumentalne kapije podignute na vidljivim mestima u cast istorijskh
vojnih pobeda naivale su se trijum-alni lukovi ili $R4I 2RIU*#$(E". U doba
republike na njihovom vrhu stajala je !gura trijum-atora. I ovog vremena
nije sacuvan ni jedan trijum-alni luk. %ao iuetak moe se navesti &OR)I
&$1I$)I koji je sagradio vojskovodja %VI)2 &$1I=E 88 god pne. rugi
trijum-alni luk podignut je u Oranu o slavu 4earove pobede nad galima. 2rijum-alne kapije bile su jednostavne gradjevine, kapije sa jednim prolaom I
gredljem nad kojim je stajala !gura trijum-atora. U $vgustovu slavu
podignuto je nekoliko slavoluka+ jedan u "ui u oblasti $lpa, drugi u
1rindiiju, treci u Rimu a cetvrti u Rimini. #osebno mesto medju svim
trijum-alnim lukovima pripada slavoluku cara %O)"2$)2I)$ podignut 383
god u bliini rimskog -oruma. 2o je monumentalna gradjevina sa jednim
velikim I dva manja lucno asvodjena prolaa, sap o 9 korintska stuba na
visokom postamentima. Inad stubova nalai se naidana visoka atika ciji je
prostor ispunjen tekstom koji sadri istorijske podatke o %onstantinu velikom.Od nacajnih dogadjaja prikaana je %onstantinova pobeda nad
*aksencijem. %ao prototip %onstantinovom slavoluku mogao je posluiti
trijum-alni luk u slavu "eptimija severa.
=edan od prvih podsticaja a prikaivanje istorijskih dogadjaja na
trijum-alnim lukovima I stubovima dao je car 2rajan. 2rajanov stub je stajao
na bai visokoj oko 8>m, a sam stub je bio visok 5m, sa torusom oko 3>m.
celokupna visina ovog spomenika inosila je oko 9>m. na reverse je
prvobitno stajala !gura bronanog oral, kasnije je umesto orla postavljena
statua cara 2rajana a kada je riscanstvo preuelo Rim, postavljena je statuasv.#etra.
Otrivan"e* teren)i ra+ I ,ele'en"e
8/16/2019 Arheologija 1
17/30
O lokalitetu se mnogo moe sanati iskljucivo posmatranjem okoline, to je
medjutim uslovljeno pristojnim stanjem ocuvanosti vidljivih ostataka gradnje
ili emljanih objekata. (judsko oko ostaje iuetno vaan instrument. Otkrice
nije svrsishodno ako iostane beleenje ali posmatraci belee samo ono stovide. "por je bio put od skrtih opisa do sematskih ilustracija a potom do
ivopisnih crtea I precinog snimanja stanja. Revoluciju u nacinu beleenja
doneo je cetrdesetih godina 86og veka br ravoj -otogra!je. *oda je
najveci contrast spram proslosti to sto je danas terenski rad usredsredjen na
samo jedno nalaiste. Ranije su nacajni lokaliteti rekognoscirani I iskopavani
ato sto se polailo od toga da njihovi planovi, objekti, natpisi odslikavaju
politicku I vojnu istoriju datog podrucja. anas je verovatnije da ce
istraivanje podraumevati sveobuhvatnu analiu na regionalnom nivou.
"licno se dogodilo I u praistorijsko arheologiji gde je teiste preneto s
pojedinacnih dogadjaja na ramatranje dugotrajnih procesa.
2erenski projekti se u istraivanju pojedinacnih nalaista ili manjih
podrucja I dalje oslanjaju na metode ravijene u proslosti. )ajjednostavniji
metod je obilaak terena. $ko je sproveden sistematski, dobijeni reultati
mogu se analiirati kako bi se utvrdile nacajne akonomernosti nalaa.
Iabrano podrucje pokriva se pravilnom mreom koja slui kao putoka
ekipama istraivaca I omogucava da se teren ravnomerno ispita. "vaki nala,
bio to arte-akt ili neka osobenost terena mora se abeleiti tacno u
koordinatama osnovne mree. #oljoprivredni radovi ili delovanje vremenskihprilika na rane nacine mogu uticati na reultate. )a osnovu mree imerenih
visokit tacaka, kota, iradjuje se karta iohipsa, ona moe otkriti nenatne
povrsinske varijacije. $nalia I timacenje plana nalaista cine vaan aspekt
arheologije
Idealno bi bilo saciniti bau podataka koja bi bila upotrebljavana a
ralicite svhte ukljucujuci I potonj istraivacki rad pojedinca. 'astitna
arheologija je dala podstreka toj vrsti dokumentovanja a u mnogim emljama
je danas usvojena politika O%U*E)2$4I=E O )$($'I"2I*$ I "#O*E)I4I*$
na regionalnom nivou. okumentacija o nalaistima I spomenicima je obicnokompjuterski obradjena. 2erenci dakle osim ocitavanja I beleenja lokaliteta
imaju I mnoge druge odgovornosti, imaju obaveu da reultate tumace u
svetlu najnovijih istraivanja I da svoje akljucke inesu na prikladan nacin.
)ajveci pojedinacni doprinos terenskom radu I dokumentovanju dalo je
")I*$)=E I' V$'U$. "nimak i vaduha moe registrovati emljom
8/16/2019 Arheologija 1
18/30
atrpane ostatke na koje ukauju promene u boji povrsinskog sloja ili
vegetacija. #rvi svetski rat podstakao je praksu snimanja i vaduha.
Iolovane osobenosti terena mogu dobiti vise smisla ako se sagledaju takvim
sveobuhvatnim pogledom. )ajbolje uslove obebedjuje nisko osvetljenje ato
sto istice nepravilnosti osvetljavajuci ibocine I ulegnuca. &otogra!ja i
vaduha pogodnija je a upotpunjavanje slike o ponatim nalaistima nego
a pronalaenje novih. $li snimanje i vaduha je mnogo nacajnije kao ivor
podataka o nalaistima koje su pod emljom te je stoga mala verovatnoca da
ce biti uocena tokom uobicajnog terenskog rada. 'a otkrivanje nalaista
pomau I 1I(=)I 1E(E'I I 1E(E'I )$ 2(U. 1iljni belei nastaju tako sto
podemni ostaci podsticu ili koce rast biljaka a abnormalni uslovi uticu na
visinu I boju useva. 1elei na tlu mogu se opaiti kad se emljiste poore.
Gotovo neprimetne varijacije se najbolje uocavaju odogo I tada se mogu
otkriti kohertni planovi. "nimanju i vaduha ne treba pristupati olako, kao I
terenski rad I ono mora biti dobro isplanirano I sistematsko. 2reba ga ivoditina osnovu dobrog ponavanja nalaista, biljnog sveta I geologije datog
podrucja kako bi se odvijalo u najboljim uslovima. =asnoci reultata moe
doprineti primena in-racrvenih kamera ili multispektralnih skenera kojima se
belee reHektivna svojstva tla. Iskustvo je potrebno ne samo a pravljenje
smislenih -otogra!ja vec I a preponavanje I tumacenje reultata. &otogra!
se usredsredjuju na oblasti koje najvise obecavaju. #roblem druge vrste jeste
do sto su nekada oranice kasnije mogle dugo biti pod pasnjacima. Vec se ni
na danasnjem relom pasnjaku ne mogu opaiti stariji podemni ostaci osim
u vreme jake suse.
Geof'ico reogni)ciran"e
%ada se planira iskopavanje nalaista moe se ukaati potreba a dodatnim
pojedinostima o onama koje snimci ne pokauju jasno. %atkad je cak tesko
potvrditi tacnu lokaciju nalaista ponatog samo na osnovu snimaka i kosog
rakursa. U takvim okolnostima na raspolaganju stoji ivestan broj naprava a
geo!icko istraivanje. Upotreba takvih istrumenata prikladna je samo na
onim nalaistima ciji je poloaj vec ponat ili predpostavljen jer treba suvise
vremena da bi se podrucje istrailo na slepo. Glavna svrha je da se utvrde
anomalije u emljistu. )aprave a geo!icko istraivanje korisne su gde godtreba proveriti detalje. $nomalije koje ukauju na naseobinski otpad ili
objekte od velike su pomoci u situacijama Aastitno arheoloskogB tipa.
)aprave koje se koriste su O*?*E2RI/8695 god upotrebljen prvi put0 I
*$G)E2O*E2RI /867: upotrebljen prvi put0. Veliki napredak geo!ickog
istraivanja ostvaren je krajem >og veka kada su se pojavili prenosivi
instrumenti koji obebedjuju %O)2I)UIR$)O ocitavanje. Reultati merenja se
8/16/2019 Arheologija 1
19/30
najcesce registruju linearnim dijagramom a odgovarajucim kompjuterskim
programom obavlja se !ltracija. Opasno je previse se oslanjati na reultate
geo!ickog merenja jer moe dati slucajnu kombinaciju potpuno nepoveanih
ostataka i ralicitih perioda.
Om?metri? kada se u emlju pobodu electrode I imedju njih propustielektricni napon moe se imeriti otpor protoku struje. 2o je prilicno tegoban
posao jer je a svako ocitavanje po pravilu nuno da se electrode pobodu u
emlju u pravilnim ramacima. *etod merenja otpora najprikladniji je a
otkrivanje pravolinijskih ostataka kakvi su putevi, idovi, rovovi.
*agnetna istraivanja ne ahtevaju pobadanje sondi u emlju. *erni
instrument se nosi du jedne linije ili koordinatne mree I ato najcesce ima
prednost u odnosu na ommetre. Vrste magnetometra su+ #rotonski
magnetometer, #rotonski gradiometer I Huksni gradiometer.
etektori metala nisu popularni samo medju obicnim ljudima kojima je
to hobi vec I medju lovcima na blago. Vecina detektora registruje samo
nalae na nevelikoj dubini, a I arheoloi ih koriste kako bi utvrdili poloaj
rabacanih metalnih arte-akata.
%orisni u istraivanju podemnih ostataka su I radati ciji je nedostatak
to sto najbolje reultate daju gde je veoma suvo. Radar dadi na istom
principu kao sonar s tim da salje elektronski signal u emljistu. "ignal se
odasilje u emlju, odbije o eventualnu prepreku I vraca u prijemnik.
)aucni instrumenti a lokaciju nisu amenili sve tradicionalne tehnike
koje prethode iskopavanju nalaista. )eke od njih su rasljarstvo ili udaranjem
maljem o tlo, atim sondaa ili busenje koji su korisni a proveru dubine tla.
1usenje cesce slui a to da se umu uarco tla radi analie polena.
$REO(OGI=$ #REE($ smesta ljude u siri kontekst, sagledavajuci ih
kao bica koja su u neprekidnoj interakciji sa svojom okolinom. #roucavanje
prirodnog okruenja je jos 86og veka postalo vaan deo proucavanja
gvodenog doba, buduci da je -rancu Eduard (arte podelio mladji paleolit na
-ae prema preovladjujucim vrstama utvrdjenim na osnovu ivotinjskihkostiju koje su nadjene u predmete napravljene ljudskom rukom. )astojanje
da se drevna drustva raumeju asnivalo se na analii njivog mesta u
ekoloskom sistemu. $nalia medjusobnog odnosa naselja I njihovog poloaja
u sistemu na poljoprivredne I materijalne resorse bila je vaan istraivacki cilj
u procesnoj arheologiji. Ona je katkad ukljucivala I arheologiju prostora koja
je preuela matematicke I statisticke metode sto sui h raradili geogra! u
8/16/2019 Arheologija 1
20/30
nastojanju da utvrde danasnje obrasce naseljivanja. %ombinacija
matematickih metoda I arheologije prostora najcesce se koristi u okvirima
praistorijske arheologije. 'ato danas arheologija predela iiskuje
sveobuhvatan pristup koji se oslanja I na pisane I na materijalne ivore. Ira
REGRE"IV)$ $)$(I'$ ponekad se koristi da bi se opisalo kako arheoloi
predela stiu do -ragmentarnih ostataka nekadasnjeg predela. $rheologija
predela je neodvojivo poveana I s arheologijom ivotne sredine posebno
kada je rec o tipovima eljista. U arheologiji predela postoji I termin $)$(I'$
1$"E)$ (O%$(I2E2$. 2u se oko lokaliteta opise krunica kako bi se utvrdilo
koji resorsi postoje na udaljenosti od jednog dana hoda. Ovaj metod
omogucava da se jasno sagledaju potencijali nekog lokaliteta.
GI"? iuetan napredak kompjuterske tehnologije prosirio je
mogucnosti terenskog rada I arheologije prostora koji jos jednom preuimaju
tehnike primenjene u geogra-skoj nauci. GI" je program a GEOGR$&"%O
I)&OR*$4IO)I "I"2E*. #rednost pristupa asnovanog na GI"u je to sto se
pitanja mogu ponavljati u nesto imenjenom obliku. Odgovori se mogu dobiti
veoma bro, a reultati koji se cine nacajnim statisticki su merljivi. =ednom
uneti u sistem karte ili podaci se mogu prikaivati u bilo kojoj kombinaciji. GI"
dakle u arheoloskom radu na terenu unosi vanu novu dimeniju, koja je vrlo
siroko primenjiva na sloene problem lokacije I raspored lokaliteta pokretnih
nalaa.
ISKOPA!ANJE
U terenski rad, iskopavanje je najvaniji ivor podataka u arheologiji.
#rocess iskopavanja ukljucuje postupka koji su cesto u medjusobnom
sukobu+ otkrivanje vertikalnog sleda slojeva I utvrdjivanje horiontalnih
osnova naseobinskih nivoa ili pojedinacnih objekata. U toku iskopavanja
mora se voditi potpuna dokumentacije o kontekstu u kojem je pronadjen
svaki arte-akt. Vecina tracaga nastojala je da do komercijalno ili estetskih
vrednih predmeta dodje nasumicnim kopanjem po neponatim lokalitetima.
Otkrice civiliacija nije mnogo doprinelo unapredjenju arheoloskih tehnikasve do pred kraj 86og veka. U nedostatku istorijskih tekstova ili
radiokarbonskog metoda datiranja, takvi problem su iiskivali primenu
tehnika do kojih se doslo u severnoj Evropi, narocito iskopavanja koje vodi
racuna o strati!kaciji, potpomognuto klasi!kovanjem I tipoloskim studijama
keramike I drugih arte-akata radi utvrdjivanja relativne hronologije. =edno od
prvih I najcuvenijih iskopavanja predueo je "(I*$) u troji. Evansova
8/16/2019 Arheologija 1
21/30
iskopavanja u %nososu bila su usmerena na resavanje speci!cnog kulturnog
problema u koriscenje ranovrsnih podataka, ukljucujuci I neka prethodna
manja iskopavanja na tom lokalitetu. Evans je tokom iskopavanja nastojao da
sacuva trosnu arhitekturu palate u %nososu. 2akvi visoki standardi nisu bili
osta pojava a Evans nije objavio potpune ivestaje o svom iskopavanju.
Po"a )tratifaci"e
'apaanje ona &RIR$ obavljeno 8:>> god jasno su predocavala
dravoraumsku procenu da ce u niu slojeva oni najnii biti stariji od onih pri
vrhu. obri primeri stratigra-skih komentara o iskopavanju srecu se jos u 8<
veku u "kandinaviji. *edjutim, vecina istraivaca koji su iskopavali u 86. Veku
pasivno je uocavala strati!kaciju ne slueci se njome aktivno kao putokaom
a strategiju iskopavanja
Pit RI!ERS
"avremena praksa iskopavanja nema jednog utemeljivaca ali tip
napretka ostvarenog krajem 86 veka bio je rad #ita RIVER"$. On se bavio
terenskim radom u Engleskoj I Irskoj u Veseksu, jednom od arheoloskih
najbogatijih delova Engleske. #rvo iskopavanje preueo je u irskoj sedesetihgodina. On je posvecivao veliku panju kako arte-aktima tako I lokalitetu I
njegovim nepokretnim nalaima. Obeleivao je ne samo arte-akte vec I
kontekst u kome su pronadjeni, bio je pedantan, metodican I precian.
2ek su pocetkom >og veka postojala 3 neophodna elementa
iskopavanja+ Uvid u horiontalni aspekt nalaista, Vertikalni sled, "istemsko
posvecivanje panje svim vrstama nalaa.
Mortimer !ILER
"va tri elementa objedinjena su dvadesetih godina >og veka u radu*ortimera VI(ER$. Viler je iskopavao u 1ritaniji, &rancuskoj I Italiji. #roucavao
je osnod imedju prerimskih gradina u junoj Engleskoj I severnoj &rancuskoj.
Vilera prevashodno pamtimo po usavrsavanju iskopavanja po sistemu %U2I=$,
koji se asniva na otvaranju mree kvadratnih sondi imedju kojih se
ostavljaju eljane pregrade. Viler je u svom pristupu stratigra!ji veliku panju
posvecivao slojevima I ostacima kao sto su jame ili idovi.
8/16/2019 Arheologija 1
22/30
"uprotnost tehnici sirokog iskopa bio je postupak otvaranja
mnogobrojnih malih sondi na vecem medjusobnom rastojanju, primenjivan
na plitkim lokalitetima. Otvarajuci male uske I ralono postavljene sonde da
bi proverio kljucne tacke u prilicno predvidljivom rasporedu unutrasnjihobjekata =$) RI4*O) je ustanovio osnove mnogih rimskih postaja I
utvrdjenja.
#%macen"e )tratifaci"e
"vako iskopavanje asnovano je na temeljnom nacelu sukcesivnosti nivoa
koje polai od pretpostavke da su se slojevi emlje taloili hronoloskim redom
tako da je najstariji sloj I najnii. Istraivaci treba da sacine ivestaj o
iskopavanju. #rva -aa u pisanju ivestaja o iskopavanju obuhvata
poveivanje slojeva I objekata s elementima a datiranje nadjenim u njiima.$RI"OV$ *$2RI4$ je koristan ium koji je dodatno doprineo stratigra-skoj
analii. aris je istakao da jedini nacin da se neki lokalitet raume jeste da se
istrai kompletno prostiranje svake granicne povrsine kko bi se shvatila
priroda nekadasnje aktivnosti. 4R2E' #RO&I($ po de!niciji je tumacenje od
prostih dijagrama do naturalistickih prikaa.
Po)t%pa i)opavan"a
"vaki arheoloski lokalitet je sam po sebi document. Iskopavanje moe unistitilokalitet. *oramo imati na umu da terenski rad danas raspolae visokim
tehnikama, iskopavanje treba biti poslednje sredstvo kojem ce se pribeci.
1uduci da broj lokaliteta nije beskonacan, svako iskopavanje treba da
bude deo sireg programa istraivanja be obira na to da li nalaistu preti ili
ne preti opasnost da bude unisteno.
#lan jednog prosecnog iskopavanja verovatno ce biti delo samo jednog
rukovodioca koji je odgovoran a preliminarno istraivanje, organiaciju,
vodjenje iskopavanja I objavljivanje reultata. )ijedno iskopavanje ne trebaotpoceti dok se briljivo ne prouci prethodni rad na lokalitetu. %olicina
podataka koji se prikupe pre iskopavanja odredice meru u kojoj ce
rukovodilac biti kadar da sacini podroban plan iskopavanja. obar deo tih
priprea mora se obaviti u bibliotekama I arhivima. )ajvanini savremeni ivor
in-ormacija koji se mora ispitati jesu snimci i vaduha. #edoloska I geoloska
karta podrucja daju uvid u sastav I osobine emljista. 1roj clanova I sastav
8/16/2019 Arheologija 1
23/30
ekipe neposredno avise od obima I sloenosti iskopavanja ali I od
raspoloivih sredstava. 1elenje je najvaniji deo procesa. okumentacija o
iskopavanju ima 3 vida? tekst, crte I -otogra!ju. "trategija iskopavanja mora
omoguciti imene. #ojedinci koji rade !nim alatom neprekidno belee
apaanja I procene o teksturi, boji, nacaju arheoloskih slojeva, celini,
tragovima. Osim toga oni moraju biti kadri da preponaju sve vrste nalaa od
tvrdog kamena do keramike. "ve snanija potreba a objektivnoscu I
precinoscu opsenog iskopavanja doveli su do koncipovanja obraaca a
vodjenje dokumentacije. Oni rukovodiocu iskopavanja dopustaju da nametne
standardiovane metode beleenja koji natno smanjuju mogucnost greske.
Valja imati na umu da posle iskopavanja sledi analia lokaliteta radi
objavljivanja te stoga svaki opis treba da upucuje na odgovarajuce
-otogra!je, planove, nalae. #osebne kategorije iskopanog materijala kao sto
su keramika, kosti, uorci, ahtevaju posebnu dokumentaciu. In-ormacije se
na licu mesta unose direktno u kompjuter. U opisu svakog sloja tla, rupe koje je ostavio drveni stub ida ili bilo cega na sta se naidje mora se abeleiti
prisustvo ili odsustvo citavog nia atributa ukljucujuci I dimenije, lokaciju,
boju I teksturu tla. #rednost kompjuteriovane dokumentacije postaju
ocigledne ako se pogleda sta je alternative. )ijedan vodja velikog
kompleksnog lokaliteta ne moe dopustiti da ignorise vrednost
kompjuterskog dokumentovanja. #ublikovanje je olaksano iumom
E(OIGR$VIRE jer je to omogucilo da se -otogra!je reprodukuju. "redinom
>. Veka vec se podraumevalo da se ivestaj o iskopavanju sastoji od
objektivnog opisa arhitektonskih I drugih ostataka deskriptivnih kataloga
iradjenih a svaku kategoriju nalaa.
Privremena )tani)ta I pecine
$rheoloski tragovi takvih stanista trebalo bi da odslikavaju njihovu -unkciju
kao I prirodu I duinu boravka. 2ako su maticnu bau lovacko sakupljacke
grupe mogle ciniti polutrajne kuce I drugi takvi objekti. #rioritet arheologa je
da abelei tacan poloaj svakog -ragmenta kosti ili kremena jer analia
njihovog rasporeda moe ukaati na -unkciju ralicitih delova lokaliteta.#ecine u koijima se povremeno ivelo nude mnogo bolje mogucnosti a
otkrivanje strati!kovanih celina ali ne I necega sto bi se moglo smatrati
gradnjom. Iskopavanje pecina je bilo veoma nacajno u 86om veku jer su
skupine orudja I drugih arte-akata katkad pronalaene sa ivotinjskim
kostima. )alai ivotinjskih kostiju u pecinama pravi problem.
8/16/2019 Arheologija 1
24/30
I)opavan"e o,"eata o+ amena
#rvi arheoloi su najlakse preponavali I iskopavali lokalitete idane u
kamenu. Upotreba kamena kao gradjevinskog materijana nije nuno
poveana s tehnickom osposobljenoscu, bogatstvom ili drustvenim statusom
osim u primerima monumentalne arhitekture "2OU)E)'$ ili #$R2E)O)$.%ada je kamen lako dostupan primenjuju se ranovrsni nacini gradnje.
"uhoid je najjednostavnija tehnika, komadi aobljenog kamena nadjenog u
prirodi ili grubo otesani blokovi se slau u gomile ili u pravilne redove.
"uhoid nije nak tehnicke nevestine vec samo ne iiskuje alat I drugi
materija. #rilikom iskopavanja cesto se nailai na sitne kamene okreske I
odbacene alatke korisne a poveivanje stratigra-skih poadataka I procesa
gradnje. =os jedna promenjiva velicina jeste prisustvo ili odsustvo temelja
ukopanih u dravicu. 'danju nevelike visine nisu potrebni snani temelji.
'emljoradnja lako uklanja trag svake kamene kuce. Elementi unutrasnjeg
prostora kao sto su pregradni idovi ili podovi cesto su pravljeni od drveta te
je tragove tesko uociti. $nalia ocivanih gradjevina pociva na nacelima
slicnim stratigra-skim. )jen je cilj da utvrdi prvobitni oblik grade, da
ustanovi redosled imena I povee ih sa svim raspoloivim podacima
pogodnim a datiranje. )eki od najboljih primera takve analie veuju se a
srednjevekovne parohijske crkve u Engleskoj.
Drveni o,"eti
rvo se moe ocivati jedino u sredini gde su krajnje vlani ili krajnje suvi
uslovi dugo ostali nepromenjeni. )ajstariji do sada pronadjeni brod na svetu
iskopan je 8679 u egiptu pored %eopsove piramide, rastavljen je I prenet u
posebno konstruisanu kamenu kooru gde su suvi uslovi sprecili propadanje.
$rheolog mora ponavati tehnike gradnje ako namerava da iskopava I
pravilno tumaci ostatke drvenih objekata. #roblem s neravnim tlom I vlagom
su nametali potrebu da se takvi objekti podiu na sloju sljunka ili lomljenog
kamena. =edan od najimpresivnijih reultata savremene tehnike sirokog
iskopa bilo je otkrice ponorimske -ae drvenih objekata u "RO#"IRU. *edju
arheoloskim nalaima koji se najcesce srecu na lokalitetima jesu otisci
stubova. $ko konstrukcija podraumeva pravilne niove stubova to moe bititemeljni rov. )eki idovi ili ograde sastojali su se od neprekinute palisade
stubova ili dasaka pobijenih u rov. $lternative pobijanju vertikalnih nosaca u
emlju bila je upotreba temeljnih greda. oriontalne grede su se mogle
postaviti u rovove ili podici na niske kamene idove. imenije rupa a
stubove ili temeljnih rovova najbolji su pokaatelji velicine konstruktivnih
elemenata I tereta koje su nekada nosil.
8/16/2019 Arheologija 1
25/30
Datiran"e pro)lo)ti
atiranje ima kljucni nacaj a unosenje reda u bilo koji arheoloski materijal.
"ananje o geoloskim vremenskim rasponma donelo je svest o sporosti Ipostepenom ravoju ljudskih drustava I arte-akata. atiranje na osnovu
istorijskih dokumenata prosireno je na egipat I bliski istok u ranom 86om
veku. Od 867>god najspektakularniji uspesi datiranja odnose se na
praistoriju. #raistoricari su krajem 86og veka vec bili igradili hronoloski okvir
polaeci od arheoloskih ivora. Obim dokumentarne gradje u istorijskim
kulturama veoma je neujednacen a podaci koji su sacivani do danas
odredjeni su niom cinilaca. Istorijski spisi tek od nedavno tee objektivnosti.
)eki dokumenti su napisani s jasnom istorijskom namerom kao sto su
narativna istorijska dela ili biogra!je. okumenti ciji nastanak nije bio
uslovljen istorijskom namerom ukljucuju akone, povelje, oporuke, opise,
ranovrsna pisla I bilo koji tekst napisan u neku prakticnu svrhu. Istorijski
dokumenti mogu se otkriti I arheoloskim iskopavanjima. =edinstveni nacaj
takvih istorijskih dokumenata jeste u tome sto su to #RI*$R)I ivori. $ko se
datirani kontekst I arte-akti koje on sadri datiraju netacno, postoji realna
opasnost da ce se unakrsnim datiranjem slican arte-akt na drugim
lokalitetima pogresno hronoloski odrediti
U svedsko je Oskar *O)2E(I=U" uveo 2I#O(OGI=U u oblasti poudanije
hronologije. On je traio veu medju ralicitim tipovima arte-akata koji suajedno akopani. "vati tip arte-akta klasi!kovan je u 2I#"%I )I' a utvrdjeni
sled konteksta nalaa po pravilu je potvrdjivao ravojni put od jednostavnosti
ka sve vecoj sloenosti. *ontelijusova metoda je I U)$%R")O $2IR$)=E. On
je ovu metodu protegao preko citave evrope beleeci vee imedju
arte-akata kadjenih daleko od mesta gde su proivedeni I lokalnih tipova.
2ipologija nije prevaidjena ali je radiokarbonsko datiranje olaksalo teret
utvrdjivanja praistorijske hronologije. Radiokarbonski metod danas
omogucava proveru tipologije praistrijskih bronanih predmeta. #oveanost
arte-akata ralicitog porekla I unakrsno datiranje joss u nacajniji a istorijski
period.
8/16/2019 Arheologija 1
26/30
Datiran"e na o)nov% )le+a I )eri"aci"a
#I2RI je datiranje na osnovu sleda primenio u egiptu iduci od ranog
istorijskog doba unaad do neolitskog vremena. "ud o tome da li je rec o
starijim ili mladjim arte-aktima pocivao je na tipoloskoj proceni njihove
-orme. Grobne celine su potom poredjane u sled prema kombinaciji starijih ilimladjih arte-akata dajuci jednu vrstu simultane tipologije. Gra!cki prikaujuci
keramicke oblike sto su se javljali u njegovom sledu #itri je pokaao da se oni
ne pojavljuju I ne isceavaju naglo vec postepeno sticu popularnost I
postepeno se gube. "ERI=$4I=$ se asniva na istom principu a primenjivana je
na nalae i grobova, stratum I drugih vrsta atvorenih celina. )ajbolje
reultate daje na celinama koje sadre ni preponatljivih obeleja. 1roj
odabranih tipova arte-akata i svake celine iraava se u procentima kako bi
se omogucilo poredjenje. "erijacija je metod a utvrdjivanje relativne
hronologije.
%njiga &rederika 'U)ER$ Cdatiranje proslostiD na osoben nacin je
poveala geolosko datiranje I arheologiju. )asuprot njemu nalai se Ejtkenov
pregled pod naslovom Anaucno datiranje u arheologijiB. ok je Ejtkenova
knjiga usmerena prema naucnoj bai svake tehnike datiranja, 'uner se
opredelio a sasvim drugaciji pristup pocinjuci od metoda koji se primenjuju
na nedavnu proslost I iduci unaad ka utvrdjivanju starosti 'emlje.
Geolo)o vreme
)eka predstava o CdubiniD vremena mogla se steci na osnovu procenjenebrine kojom je oblikovan relje-. )astojeci da utvrdi starost 'emlje, ($=E( je
posao od brine evolucije nekih skoljki I proracunao da je od pojave ivota
proteklo oko 9> miliona godina. )aucna sananja o starosti 'emlje nisu bila
od velike neposredne pomoci arheoloima, ali su ukaala na mogucnosti koje
pruaju egaktni naucni metodi datiranja. 867> godine vec je bila utvrdjena
apsolutna hronologija vanijih -aa pone praistorije obeleena pocecima
poljoprivrede ili prvom upotrebom metala. ok su se neku geoloi usresredili
na ptanje starosti emlje drugi su proucavali osobene tragove koje sun a
njenoj povrsini ostavile promene u rasprostiranju polarnog ledenog
pokrivaca.
Datiran"e na o)nov% go+ova
#rvi dobro dokumentovani primeri datiranja na osnovu godova abeleen je u
severnoj americi krajem 8:og veka. #osto je godisni prirast drveta podloan
uticaju seonskih cinilaca koji uslovljavaju sirinu goda, podudarnost osobenih
8/16/2019 Arheologija 1
27/30
saran a ralicitim uorcima drveta potvrdjuje da je to drvece i istog
vremena. Godine 8679 utvrdjeno je da su borovi sa cekinjastom sisarkom
stari oko 9>>> godina a kombinovanje uoraka ivog drveca I starih debala
sa 1ele planine danas daje neprekinuti sled koji see 5> godna I od bitnog
je nacaja a proveru reultata dobijenih radiokarbonskom metodom. #re
decenije sled u nemackoj stigao je do6969 god prateci borove tokom
radoblja koje je bilo suvise hladno a hrastove. Godovi mogu posluiti I a
utvrdjivanje relativne hronologije na lokalitetima na podvodnom emljistu
gde su ocuvani sukcesivno gradjeni drveni objekti. Ova tehnika je postala jos
dragocenija kada su godovi apsoultno datirani. Rimska utvrdjenja I mostovi u
)emackoj I olandiji ispitivani su na isti nacin. #recinost kojom se odlikuje
datiranje na osnovu godova ne moe se postici ni jednom drugom metodom.
rvo se moe ocuvati samo u krajnje vlanim ili krajnje suvim uslovima I
moraju se pronaci dovoljno veliki komadi gradje. Godovi su moda jedini
ivor apsolutnih datuma u smislu jedne godine. Varijacije u sirini godovaodraavaju klimatske prilike a vise je primera koji svedoce o ekstremnim
poremecajima normalnog rasta. Godovi dakle omogucavaju da se datiraju I
prirodne katastro-e.
!arve
"vakog leta otapanje lednika prourokuje eroivno delovanje reka I potoka a
tako nastali sedimentni materijal na kraju se taloi na jeerskom dnu. #ro!l
jeerskih naslaga u lednickim podrucjima otkrivaju redovni godisni obraac
koji cine grublji I !niji slojevi ponatiji kao V$RVE. Verve su preponate Iobjasnjene u "vedskoj jos u 86om veku. 1aron E =ER je 86>7 god otpoceo
opsena terenska istraivanja. Varve su omogucile da se kraj poslednjeg
ledenog doba sa sigurnoscu datira oko 5:>> god pne. 'ahvaljujuci njima
dtirani su I pojedini lokaliteti ciji se poloaj mogao dovesti u veu sa
nekadasnjim jeerima.
Anali'a polena
)evidljive golim okom, cestice polena ranete vetrom mogu se ocuvati u
ralicitom emljistu a a proucavanje ivotne sredine u proslosti nacajna je
cinjenica sto je biljne vrste lako ralikovati. #olen koji se adrao u dubokim
slojevima svedoci u sledu vegetacijskih promena od vremena poslednjeg
ledenog doba. Istraivanje polena koje je pocelo u >om veku u "kandinaviji
potvrdilo je opstu semu klimatskih promena do koje se doslo na osnovu
makroskopskih biljnih ostataka. 'nacaj ove tehnike a arheologiju pocivao je
u tome sto je citava "everna Evropa po svojoj prilici prosla kro manje?vse
8/16/2019 Arheologija 1
28/30
iste klimatske -ae. #omocu ove tehnike mogla su se datirati cak I
pojedinacni arte-akti ako su nadjeni u tresistima. Ibog odredjenog mesta a
naselje lakse je bilo raumeti ahvaljujuci uvidu u tadasnje stanje vegetacije.
%limatske one su utvrdjene analiom polena
Se+iment mor)og +na
)a morskom dnu postoje sediment nastali dugotrajnim taloenjem ljustura I
skeletnog materijala uginulih morskih ivotinja. $nalia jegara tih naslaga
otkriva varijacije u nivou iotopa kiseonika u krecnjackom materijalu. "ema
klimatskih promena sacinjena je proucavanjem vrsta morske -aune koje su
osetljive na temperaturne promene I merenjem iotopa kiseonika. anas je
moguce datirati kost ili orudje koje je pripadalo hominidima ako se nadju u
geoloskim slojevima koji poticu i perioda obeleenog ekstremnim
temperaturama vrednostima ili magnetnim preokretima
Je'gra le+eni$ na)laga
Uspevsi da ivuku jegra i naslaga grenlandskog leda klimatoloi su nasli jos
jedan metod datiranja koji se asniva na prirodnom -enomenu. "neg koje
napada svake ime obrauje aseban sloj, u jegru ledenih laslaga deblje od
dva kilometara ti slojevi se mogu ibrojati I tako pratiti do 5>>> godina u
naad. U nekim slojevima leda imereni su visoka koncentracija prasine I
visok nivo kiselosti prourokovane vulkanskom erupcijom. Idealno gledano
praistorijske erupcije datirane na osnovu ledenih jegara mogle bi posluiti
a previno datiranje lokaliteta.
Ap)ol%tni meto+ +atiran"a
Ra+ioativni ra)pa+
)a -enoomenu radioaktivnog raspada pociva vise metoda datiranja. *nogi
hemijski elementi javljaju se u ralicitim vidovima tj I'O2O#I*$ koji imaju isti
broj protona ali ralicit broj neutrona. )estabilni iotopi su radioatktivni I
emituju racenje. )eki iotopi postaju stabilni posle emitovanja tih cestica.
1rina raspadanja naiva se #O(U'IVO2 ili VRE*E #O(UR$"#$$, vreme koje
je potrebno da se ukupna radioaktivnost svede na polovinu sto moe biti
stvar sekundi ili million godina.
Ra+ioar,on)i meto+ +atiran"a
Odlika koja ugljenik ?89 cini iuetno vanim jeste to sto njega prirodno
unose svi ivi organimi I sto njihovom smrcu ta ramena prestaje. 2eorijski,
8/16/2019 Arheologija 1
29/30
dovoljno bi bilo imeriti nivo radioaktivnosti u uorku mrtvog organima I na
osnovu njega proracunati koliko je vremena proteklo od smrti. Ovu metodu je
imislio VI($R (I1I= koje je 865> god a to dobio I nobelovu nagradu. 4inilo
se da metod najvise obecava upravo kada je rec o onom radoblju proslosti
koje je narocito vano a arheologe praistoricare jer je pokrivao prelaak sa
lova na emljoradnju I pojavu prvih civiliacija. #oitivne strane+
Radiokarbonsko datiranje je univeralno, Vreme raspada c89 jje ponato,
)jegovo nastajanje I raspadanje su u ravnotei, "vi oblici ivota sadre
ugljenik@ )egativni cinioci+%olebanje kosmickog racenja uslovljava
kolebanje u nivou c89, organimi unose ralicite isotope ralicitim tempom, u
mnogim delovima #irsove krivekalibracija je neprecina, staticka greska.
Primarno ra+ioar,on)o +atiran"e
Isticanje tacnosti I precinosti kada se govori o radiokarbonskom datiranju
nije uvek osnovano. *etod se pokaao veoma delotvornim u analii otpadnihnaslaga ljustura mekusaca starih najmanje >.>>> god. )ajvaniji stupnjevi
covekovog ravoja danas su prilicno dobro datirani u vecem dalu sveta. U
uorcima starijim od 9>.>>> god ostalo je malo ugljenika c89 da ga je tesko
imeriti, ato ovaj metod nije pogodan a veci deo paleolita.
Kali"%m.argon)i meto+
%alijuma ima u iobilju u emljinoj kori. On sadri veoma mali procenat
iotoka k9> cijim raspadom nastaju kalcijum9> I argon 9>. #oluvreme
raspada k9> je 8.7> miliona godina. o reultata se stie merenjem kolicineargona9> arobljenog u mineralima bogatim kalijumom, sto ga manje ima to
je starost uoraka manja. %alijum?argonski metod idealan je a datiranje
-osilnih ostataka ranih hominida i istocne $-rike. *argine greske koje se
mere hiljadama godina nemaju nacaja kada su u pitanju periodi tako dugog
trajanja ali cine metod neupotrebljivim a radoblje pone istorije. Obiljni
problem tice se materijala koji je pogodan kao uorak.
Urani"%m)i ni'
Uranijum je mogao biti koriscen jer dugo ostaje radioaktivan. %oristan iotop je 2ORI=U*3> jer njegovo vreme poluraspada inosi > godina. *ada je
idealan uorak koral, mogu se analiirati I kristali kalcita sto ih sadre
stalagmite. 2o ih cini pogodnim a datiranje rane ljudske aktivnosti u
pecinama u rasponu od pre 7>>> do 37>.>>> godina.
Datiran"e na o)nov% -o)ionog traga
8/16/2019 Arheologija 1
30/30
Ovaj metod podraumeva brojanje mikroskopskih brada, ostecenja u
mineralima poput cirkonijuma I u staklu. Ostecenja prourokuju -osioni
-ragmenti kada se jegro UR$)I=U*$3: cepa tokom radioaktivnog raspada.
)ajpovoljniji su uorci cirkonijuma I opsidijana koji su korisceni a pravljenje
alatki. $nalia Huora, uranijuma I aota bila je jedan od prvih
egaktnonaucnih metoda datiranja koji su primenjeni u ispitivanju kostiju.
Anali'a /%ora* %rani"%ma I a'ota
%osti u emlji apsorbuju vodu a ona sadri elemente koji s njima hemijski
reaguju tako sto se nivo Huora I uranijuma povecava dok sadraj aota
opada. Ova tehnika je korisna a proveru uoraka kosti koje treba podvrci
metodu merenja radioaktivnog ugljenika ali danas se sve vise podataka
moe dobiti drugim tehnikama
Recemi'iran"e aminoi)elina
Uorci kostiju, uba I ljustura sadre aminokiseline koje tokom vremena
postepeno prelae i -orme ( u -ormu , da bi se utvrdila starost meri se
medjusoban odnos tih dveju -ormi. Gornja granica starosti uorka a uspesno
datiranje krece se od 8>>.>>> do vise miliona godina.
Recommended