ALTERNATIVNI NAČINI PROIZVODNJE - nsseme.com 7 8 Berenji i... · Sirak metlaš, lekovito bilje,...

Preview:

Citation preview

ALTERNATIVNE BILJNE VRSTE I

ALTERNATIVNI NAČINI PROIZVODNJE

Pokazatelj Konvencionalne biljke Alternativne biljke

alternativa (lat. alternativa) izbor izmenu

dvoga, opredeljivanje za jednu od dve odluke,

izbor jedne od dveju mogućnosti

Pokazatelj Konvencionalne biljke Alternativne biljke

Tipične biljne vrste pšenica, kukuruz, suncokret, šederna repa...

Sirak metlaš, lekovito bilje, konoplja, uljana tikva, proso, duvan, ...

Pokazatelj Konvencionalne biljke Alternativne biljke

Tipične biljne vrste pšenica, kukuruz, suncokret, šederna repa...

Sirak metlaš, lekovito bilje, konoplja, uljana tikva, proso, duvan, ...

Površine na kojima se gaje velike male

Pokazatelj Konvencionalne biljke Alternativne biljke

Tipične biljne vrste pšenica, kukuruz, suncokret, šederna repa...

Sirak metlaš, lekovito bilje, konoplja, uljana tikva, proso, duvan, ...

Površine na kojima se gaje velike male

Intenzivnost proizvodnje industrijski način značajna upotreba ljudskog rada

Pokazatelj Konvencionalne biljke Alternativne biljke

Tipične biljne vrste pšenica, kukuruz, suncokret, šederna repa...

Sirak metlaš, lekovito bilje, konoplja, uljana tikva, proso, duvan, ...

Površine na kojima se gaje velike male

Intenzivnost proizvodnje industrijski način značajna upotreba ljudskog rada

Zadovoljavanje potreba opštih specifičnih

Pokazatelj Konvencionalne biljke Alternativne biljke

Tipične biljne vrste pšenica, kukuruz, suncokret, šederna repa...

Sirak metlaš, lekovito bilje, konoplja, uljana tikva, proso, duvan, ...

Površine na kojima se gaje velike male

Intenzivnost proizvodnje industrijski način značajna upotreba ljudskog rada

Zadovoljavanje potreba opštih specifičnih

Profit + +++++

Pokazatelj Konvencionalne biljke Alternativne biljke

Tipične biljne vrste pšenica, kukuruz, suncokret, šederna repa...

Sirak metlaš, lekovito bilje, konoplja, uljana tikva, proso, duvan, ...

Površine na kojima se gaje velike male

Intenzivnost proizvodnje industrijski način značajna upotreba ljudskog rada

Zadovoljavanje potreba opštih specifičnih

Profit + +++++

Biodiverzitet - +++

Konvencionalna

poljoprivreda

Poljoprivreda

niskog inputa

Integralna

proizvodnja

Organska

poljoprivreda

Biodinamična

poljoprivreda

Da li Vas interesuje organska proizvodnja?

□ DA □ NE

8,3

91,7

0

20

40

60

80

100

DA NE

Koliko znate o organskoj proizvodnji?

□ ništa □ malo □ dosta □ sve

8,4

32,3

55,1

4,2

0

20

40

60

NIŠTA MALO DOSTA SVE

Po Vašem mišljenju, koliko je realno da će u narednih 10-ak godina biti procentualni udeo

organske proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji Srbije?

□ ništa □ 1% □ 5% □ 10 % □ 25% □ više od 25%

8,3

13,7

25,026,2

22,6

4,2

0

5

10

15

20

25

30

NIŠTA 1% 5% 10% 25% IZNAD25%

Profit nebitno srednje važno najvažnije

Zaštita okoline nebitno srednje važno najvažnije

Proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane nebitno srednje važno najvanije

Šta bi Vam bio najvažniji motiv da sami započnete organsku proizvodnju?

(rangirajte sve odgovore zaokruživanjem stepena važnosti)

Profit nebitno srednje važno najvažnije

Zaštita okoline nebitno srednje važno najvažnije

Proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane nebitno srednje važno najvanije

Šta bi Vam bio najvažniji motiv da sami započnete organsku proizvodnju?

(rangirajte sve odgovore zaokruživanjem stepena važnosti)

55,7

32,8

11,5

-15

5

25

45

65

85

NE SREDNJE NAJ

Profit

Profit nebitno srednje važno najvažnije

Zaštita okoline nebitno srednje važno najvažnije

Proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane nebitno srednje važno najvanije

Šta bi Vam bio najvažniji motiv da sami započnete organsku proizvodnju?

(rangirajte sve odgovore zaokruživanjem stepena važnosti)

55,7

32,8

11,5

-15

5

25

45

65

85

NE SREDNJE NAJ

62,4

30,4

7,2

-15

5

25

45

65

85

NE SREDNJE NAJ

Profit Zaštita okoline

Profit nebitno srednje važno najvažnije

Zaštita okoline nebitno srednje važno najvažnije

Proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane nebitno srednje važno najvanije

Šta bi Vam bio najvažniji motiv da sami započnete organsku proizvodnju?

(rangirajte sve odgovore zaokruživanjem stepena važnosti)

55,7

32,8

11,5

-15

5

25

45

65

85

NE SREDNJE NAJ

62,4

30,4

7,2

-15

5

25

45

65

85

NE SREDNJE NAJ

83,3

10,95,8

-15

5

25

45

65

85

NE SREDNJE NAJ

Profit Zaštita okoline Zdr. bezb. hrana

ULJANA TIKVA I NJENA PROIZVODNJA

1. STA JE ULJANA TIKVA?

2. POREKLO I ISTORIJAT GAJENJA ULJANE TIKVE

3. PROIZVODNJA ULJANE TIKVE

3.1. Plodored

3.2. Osnovna obrada i predsetvena priprema zemljišta

3.3. Đubrenje

3.4. Setva uljane tikve

3.5. Sadnja uljane tikve

3.6. Suzbijanje korova

3.7. Bolesti uljane tikve

3.8. Štetočine uljane tikve

3.9. Nega useva

3.10. Navodnjavanje uljane tikve

3.11. Ubiranje, pranje i sušenje semena

3.12. Dorada semena

3.13. Skladištenje semena

3.14. Ekonomski pokazatelji proizvodnje uljane tikve

4. KORIŠĆENJE ULJANE TIKVE

Uljana tikva golicaUljana tikva sa ljuskom

Sunčane fleke (ožegotine) na plodovima uljane tikve

Dohodak od proizvodnje uljane tikve u poređenju sa drugim usevima na

porodičnim gazdinstvima u 2009.

INOVACIJE U PROIZVODNJI SIRKA METLAŠA I SIRKA ZA ZRNO

225

161 159

5443

0

50

100

150

200

250

Pšenica Pirinač Kukuruz Ječam Sirak

Mili

ona

haFAO, 2009

Sorghum halepense (L.) Pers.

Sorghum bicolor (L.) Moench

Sirak šećerac Sudanska trava

Sorghum bicolor (L.) Moench

Sirak metlaš Sirak za zrno

Skrob 71-73 %

Proteini 10-12 %

Lipidi 3-4 %

Vlakno 2-3 %

Pepeo 1-2 %

y = 0,0953x + 81,784

R2 = 0,0622

90

120

150

180

200 250 300 350 400 450 500

Padavine (mm)

AS

M (

g b

iljk

a-1

) y = 25,748x - 369,9

R2 = 0,1653

18 18,5 19 19,5 20

Temperatura (oC)

y = -0,0002x + 0,5749

R2 = 0,045

0

0,2

0,4

0,6

0,8

200 250 300 350 400 450 500

Padavine (mm)

Ţe

tve

ni

ind

ek

s

y = -0,0459x + 1,3678

R2 = 0,0852

16 17 18 19 20 21 22

Temperatura (oC)

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

BP RŠ SO KI

Pri

no

s z

rna

(k

g h

a-1

)

2004 2006 2007 2008 2010

GOLD

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

BP RŠ SO KI

Pri

no

s z

rna

(k

g h

a-1

)

2004 2006 2007 2008 2010

ALBA

y = -0,0069x + 78,354

R2 = 0,0325

0

20

40

60

80

100

120D

uţin

a p

ete

ljk

i (c

m)

y = 0,0046x + 43,572

R2 = 0,0187

40

50

60

70

1700 1900 2100 2300

Temperatura (oC)

Bro

j p

ete

ljk

i

Dual Gold 960EC + Hemazin

1,5+1,5 L/ha

Netretirano

Samo u sirku tretiranom protektantom Concep III

Dual Gold 960EC + Hemazin

1,5+1,5 L/ha

Samo u sirku tretiranom protektantom Concep III

Netretirano

Odeljenje za organsku proizvodnju i biodiverzitet

Recommended