13\. DOPUNSKA i DODATNA NASTAVA

Preview:

Citation preview

DOPUNSKA i DODATNA NASTAVA MATEMATIKE

realiziraju se uz redovnu nastavupo 1 sat tjedno (max 35 sati godišnje)ulazi u normu učitelja; planira se u rasporedu satipotrebno ih je tjedno planirati

DOPUNSKA NASTAVA

sredstvo pedagoške intervencije u situacijama u kojima se postupcima redovne nastave ne može postići zadovoljavajuće rezultate jednog dijela učenika. organizira se za učenike koji u redovnoj nastavi teže svladavaju dijelove propisanog programa, pa im je potrebna dopunska pomoć Cilj joj je nadoknaditi gubitke u znanju ili vještinama, te tako osposobiti učenika za uspješno učenje matematike.

RAZLOZI POSTOJANJA

Praznine koje se pokazuju u redovnoj nastavi onemogućuju učeniku

daljnje napredovanje, pa se popunjavaju povremenom dopunskom

nastavom.

Problemi učenika koji trebaju dopunsku nastavu veoma su različiti:

psiho-motoričke smetnje, dulji izostanci s nastave, problemi emotivne

prirode, neadekvatni uvjeti učenja kod kuće,…

Dopunska je nastava potrebna i učenicima koji nemaju potrebno

samopouzdanje ili nisu dovoljno motivirani za rad na matematici.

ORGANIZACIJA

Organizira se prema potrebi, a koliko će trajati i koji će učenici biti uključeni varira tijekom godine. Učenik može biti uključen u dopunsku nastavu jednokratno, kroz dulji vremenski period ili povremeno. Program redovne nastave ujedno je i program dopunske.

PRIPREMA DOPUNSKE NASTAVE

1. Identifikacija učenika kojima je pomoć potrebna i postavljanje dijagnoze (pobliže ispitivanje učenikovih poteškoća i traženje uzroka njihove pojave).

2. Identificiranje matematičkih sadržaja koje učenik nije usvojio.

3. Izrada programa za svakog učenika uključenog u dopunsku nastavu u pismenoj formi.

4. Praćenje i kontroliranje daljnjeg učenikovog napretka u dopunskoj i redovnoj nastavi

SAT DOPUNSKE NASTAVE

Svaki sat dopunske nastave mora biti maksimalno organiziran, što znači da za svakog učenika (ili skupinu učenika) treba odrediti ciljeve i zadatke, sadržaj po etapama, odabrati odgovarajuće metode i oblike rada, nastavna sredstva i slično. Glavni oblik rada u dopunskoj nastavi je individualni rad .

RAZLOZI NEUSPJEHA DOPUNSKE NASTAVE MATEMATIKE

Nedovoljan broj sati u kojem se realizira (1 sat tjedno). Kratkoća trajanja (45 minuta), te relativno veliki vremenski razmak među satovima (tjedan dana). Stabiliziran i akumuliran obrazovni manjak u matematici vrlo je otporan, te se samo dugotrajnim i permanentnim utjecajima može odstraniti.Nepravilna organizacija dopunske nastave zbog didaktičke, metodičke i psihološke nespremnosti učitelja (npr. učitelj radi frontalno sa svim učenicima, umjesto da radi individualno i individualizirano).

Kada se identificiraju učenici za dopunsku nastavu, ne traži se uzrok poteškoća.

učenikove su poteškoće ponekad uzrokovane nekim psihološkim problemima, a za što učitelji nisu dovoljno educirani.

Kada potreba za dopunskom nastavom prestane, ne prati se dovoljno daljnji napredak učenika u redovnoj nastavi sve dok se problemi ponovo ozbiljnije ne akumuliraju.

Često se događa da učitelji dopunsku nastavu pretvaraju u mehanički produžetak redovne nastave ("neće mu škoditi još vježbanja i ponavljanja“), pa dopunska nastava postaje dodatni prostor za vježbanje istih sadržaja kao u redovnoj nastavi. česta pojava je da učitelj učeniku pojašnjava matematičke sadržaje na istim primjerima i na isti način kao što je to radio u redovnoj nastavi

POGREŠNI PRISTUP

UKLJUČIVANJE RODITELJA

Neuspjeh učenika u nastavi matematike uspješno se može suzbijati samo permanentnim i sistematičnim nadoknađivanjem deficita.

Roditeljeva uključenost u učenikovo obrazovanje bitan je čimbenik učenikova uspjeha i napredovanja.

Poželjno je uključiti i roditelje u dopunski rad s djetetom, na način da se roditelju daju točne upute što i na koji način da s djetetom kući radi.

ŠTO MOŽE RODITELJ?Pomoći djetetu oko domaće zadaće, što ne znači riješiti je umjesto njih, već mu pomoći postavljanjem pitanja koja vode do rješenja.

Pomoći djetetu da izgradi samopouzdanje, te ohrabriti njihovo matematičko mišljenje i komunikaciju. Izuzetno je važno da roditelj bude zainteresiran za djetetove rezultate i da s njime razgovara o tome što je u školi radio i naučio.

pomoći djetetu da stvori pozitivan odnos prema matematici, jer roditeljski stavovi utječu na važnost koju će učenik pridavati učenju matematike. Stoga je važno da roditelj ne koristi izjave poput "ni meni nije išla", "nisam volio matematiku", "matematika je teška", i sl.

Pomoći djetetu da se organizira, na način da mu se osigura mjesto za učenje, da su mu svi potrebni materijali pri ruci. Djelotvorna organizacija i uredna bilježnica olakšat će rad u matematici i spriječiti nepotrebne gubitke vremena i koncentracije. Poticati djecu da rade redovito i da posao obave na vrijeme, a ne da se nesvladani matematički sadržaji akumuliraju.Dobro je poticati dijete da uči uz prijatelja jer se tako potiče matematička konverzacija, a ideje se kristaliziraju u međusobnom prenošenju.

Matematika je svuda oko nas, i roditelj može to isticati djetetu kad god je moguće. Neki članci iz novina u kojima se pojavljuju aritmetički ili geometrijski pojmovi također mogu biti sredstvo poticanja matematičke radoznalosti i razgovora s djetetom.Roditelj se može igrati s djetetom matematičkih igara. Danas postoje i razni softweari za učenje matematike koji mogu djetetu pomoći.

DODATNA NASTAVA

MATEMATIKE

poseban oblik nastave organiziran za učenike koji su savladali program matematike u redovnoj nastavi i pokazuju izričite sklonosti i interese za matematikuomogućuje svakom učeniku da se potpunije razvije prema individualnim sklonostima i interesima

znatno liberalniji (raznovrsniji) oblik nastave od

redovne, a ostvaruje se prema objektivnim

mogućnostima škole i izraženom zanimanju

učenika

realiziraju je učitelj/ica (danog razreda ili neki

drugi), a ponekad i predmetni nastavnik.

Dodatna nastava mora učenike zainteresirati i dodatno motivirati za učenje matematike. Zabavna je matematika mnoge potakla da se zainteresiraju i trajno vežu uz matematikuUpravo stoga je važno da se u dodatnu nastavu matematike, uz darovite učenike uključe i svi učenici koji su za nju zainteresirani, bez obzira na njihove objektivne (trenutne) mogućnosti.

DAROVITI UČENICI

u dodatnu nastavu su često uključeni učenici koji iskazuju poseban talent za matematiku – daroviti učenicisuradnja s psihologomOni se najčešće razlikuju prema brzini kojom uče, dubini razumijevanja i primjene te zanimanjem za matematiku

imaju potrebu za nastavom drugačijom od većine učenika u razredu i to kako u opsegu i dubini sadržaja, tako i u metodičkom pristupu učitelja. Uistinu daroviti učenici su rijetki i pojavljuju se u svim sredinama, a izuzetno su važni kao nositelji razvoja zemljeUprosječivanje darovitih učenika dovodi do gubitka njihova interesa, motivacije za rad, dosade i zapostavljanja obaveza, problema koncentracije i socijalnog uklapanja i sl.

Darovita djeca često imaju problema s urednosti, socijalnim kontaktima, nezainteresiranost u drugim područjima-predmetima, disciplinom, osobnošću i sl.Tretman matematički darovitih učenika nije zadovoljavajući, a njihove se potrebe ne mogu zadovoljiti isključivo dodatnom nastavom

ČESTE PREDRASUDE

1. daroviti su učenici toliko pametni da se mogu brinuti sami o sebi,

2. daroviti su učenici izvrsni u svim predmetima,

3. nadareni su učenici sličnog ponašanja.

MATEMATIČKA NATJECANJA

Hrvatsko matematičko društvo, u suradnji s

Ministarstvom organizira natjecanja iz

matematike za učenike od četvrtog razreda

osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole.

Natjecanja se organiziraju na četiri razine.

ŠKOLSKA NATJECANJA:

Svaka škola, za svoje zainteresirane učenike,

organizira školsko natjecanje iz matematike. Ono

se provodi prema zadacima koje sastavljaju učitelji

pojedine škole, a u pravilu se održava početkom

drugog polugodišta. Najbolje plasirani učenici

odlaze na Općinsko / gradsko natjecanje.

OPĆINSKA / GRADSKA NATJECANJA:

Održavaju se početkom ožujka, po jedinstvenim kriterijima i jedinstvenim zadacima za svaku kategoriju natjecatelja. Zadatke za ovu razinu natjecanja sastavljaju članovi državnog povjerenstva za matematička natjecanja. Najbolje plasirane učenike poziva se na Županijsko natjecanje.

ŽUPANIJSKA NATJECANJA:

Županijska se natjecanja odvijaju početkom travnja, po

jedinstvenim kriterijima za cijelu Republiku Hrvatsku.

Pozvani učenici se natječu u rješavanju problemskih

zadataka koje je pripremilo Državno povjerenstvo.

Županijski odbori i komisije provode natjecanja prema

dobivenim uputama, a sve izvještaje dostavljaju

Državnom povjerenstvu.

REGIONALNA NATJECANJA:

Najuspješniji učenici četvrtih, petih i šestih

razreda osnovnih škola na županijskim

natjecanjima pozivaju se na regionalna

natjecanja. Regionalna se natjecanja održavaju

za četiri područja u Republici Hrvatskoj:

Osječku, Riječku, Splitsku i Zagrebačku regiju.

DRŽAVNO NATJECANJE:

Najuspješniji učenici sedmih i osmih razreda

osnovne škole, te svih razreda srednje škole

pozivaju se na Državno natjecanje. Na

Državnom se natjecanju određuje i šesteročlana

ekipa za sudjelovanje na Međunarodnoj

matematičkoj olimpijadi.

"KLOKANI BEZ GRANICA"

Udruga "Klokani bez granica" međunarodnog je karaktera i okuplja predstavnike velikog broja Europskih zemalja.

Njezin je cilj popularizirati matematiku i omogućiti širenje osnovne matematičke kulture.

Glavna joj je zadaća organizacija igre - natjecanja "Matematički klokan" koja popularizira matematiku među mladima.

Namjera je motivirati učenike da se bave matematikom izvan redovitih školskih programa.

Motto igre - natjecanja "Matematički klokan" je: bez selekcije, eliminacije i finala. Natjecanje se organizira svake godine u ožujku, istoga dana, u isto vrijeme, u svim zemljama sudionicama. Sastoji se od 24 zadatka za najmlađe sudionike (Ecoliers), odnosno 30 zadataka za ostale. Zadaci su raznovrsni i poredani od lakših prema težima. Za svaki je zadatak ponuđeno pet odgovora od kojih je samo jedan ispravan.

Večer matematike

skup interaktivnih radionica koje potiču izgradnju pozitivnog stava učenika prema matematici. Sudjelovanje u zabavnim aktivnostima otkriva često zaboravljenu - zabavnu stranu matematike, stvara nove ideje o tome što matematika jest i čime se bavi te dokazuje da matematičke probleme, i bez da smo svjesni vlastitog talenta, svakodnevno svi uspješno rješavamo.4. prosinca

Recommended