11. DRVNO-TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA

02. - 03. 06. 2013. , Opat i ja - Croat ia

Z B O R N I K R A D O V AC O N F E R E N C E W O R K I N G P A P E R

w w w . d r v n a - k o n f e r e n c i j a . h r

1 1 t h W O O D - T E C H N O L O G Y C O N F E R E N C E

Međunarodna konferencija ID WOOD projekta

Kako povećati korištenje drva u jugoistočnoj Europi?

www.primostroj.hr

www.kohlbach.at

11. DRVNO-TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA

02. - 03. 06. 2013. , Opat i ja - Croat ia

Z B O R N I K R A D O V AC O N F E R E N C E W O R K I N G P A P E R

w w w . d r v n a - k o n f e r e n c i j a . h r

1 1 t h W O O D - T E C H N O L O G Y C O N F E R E N C E

Kako povećati korištenje drva u jugoistočnoj Europi?

SADRŽAJ

Izdavač / Publisher:Centar za razvoj i marketing d.o.o.

Za izdavača / For Publisher:ANA DIJAN

Uredio / Editor:MARIJAN KAVRAN

Adresa / Address:Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel.: +385 (0)1 6329 111Fax.: +385 (0) 1 6329 113E-mail: mail@drvo-namjestaj.hr

www.www.drvna-konferencija.hr

Grafičko oblikovanje / Graphic Editor:ROBERT STUDENI

Tisak/Print: Printera Zagreb

Naklada/Copies: 300

Svibanj/May 2014

POZDRAVNE RIJEČI

5 Predsjednik RH, prof. dr. Ivo Josipović

6 Ministarstvo gospodarstva, ministar Ivan Vrdoljak

7 Hrvatski drvni klaster, predsjednik Darko Prodan

8 Šumarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, doc.dr. Alan Antonović

9 ID:WOOD projekt, projektni koordinator za RH, Danijel Bertović

STRUČNI RADOVI

12 PROF. DR. SC. HRVOJE TURKULIN - Povećanje konkurentnosti hrvatske industrije drvenih podova na EU tržištu

22 DR.SC. VJEKOSLAV ŽIVKOVIĆ - Iskustva u provođenju praktičnoga EU projekta u drvno-tehnološkoj oblasti

28 MURAT PAŠIĆ, DIPL.ING. - Prijedlozi za poboljšanja u drvoprerađivačkom sektoru

32 ZORAN PAVLOVIĆ, DIPL.OEC. – Izvršenje prodaje drvnih sortimenata u tvrtki Hrvatske šume d.o.o.

34 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE – Uredba Europske unije o drvu

42 GORAN BASARAC, DIPL.OEC., MBA – Identificirana područja ulaganja za drvoprerađivački sektor kroz S3 strategiju

46 ANA MARKUZ, DIPL.NOV. – Primjeri dobre prakse

66 PROF.DR.SC. DARKO MOTIK, DR.SC. ANDREJA PIRC BARČIĆ – Želje potrošača – aktivnosti proizvođača

72 DR.SC. DANIJELA DOMLJAN – Proizvodnja od drva - opremanje zgrada za odgoj i obrazovanje

74 PROF.DR.SC.DENIS JELČIĆ – Motivirajući čimbenici u preradi drva i proizvodnji namještaja prije i za vrijeme gospodarske krize

80 DR.SC. MAJA MORO – Trendovi zaposlenosti u hrvatskoj drvnoj industriji

86 IZABELA GALOVIĆ, DIPL.ING.ARH. – Suvremeni trendovi u proizvodnji namještaja

90 PROF.DR.SC. SALAH OMER - Mogućnosti povećanja izvoza drvnih proizvoda u zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike

94 MARIJAN KAVRAN, MAG. OEC. – Analiza drvoprerađivačkih kapaciteta na području Gorskog kotara

108 JURAJ LONČARIĆ, DIPL.ING. – Malo proizvodno gospodarstvo nije uvijek veliko

114 VIŠNJA JURNJAK, DIPL.ING. - School renovations: „Quick – affordable – green/healthy“

116 RAOUL CVEČIĆ BOLE, DIPL.ING. - Practical experience on wood pellets standards implementation

120 PROF.DR.SC. MLADEN JOŠIĆ, STIPO DUBROVAC, MARIJA PERIĆ, DUJE KRIVIĆ – Tradicija obrazovanja, istraživanja i inovacija; Projekt

samoodržive montažne kuće

124 MAG. LARISA VODEB - What does H2020 bring to SMEs?

136 STEPHEN O’MULLANE - Awareness Raising Presentation

140 DR.SC. PIOTOR ŽUBER - Centres of Competence

146 PROF.DR.SC. JOSIPA MRŠA - Posebnosti računovodstva poljoprivrede

152 LUKA SAMARŽIJA, DIPL.OEC. – Što su klasteri?

156 EDUARD VITKOVIĆ, DIPL.ING. – Inteligentna i trajna rješenja za iskorištavanje energije iz drvne biomase

158 VINKO GOLMAJER, DIPL.ING. - Veća produktivnost sa strojevima Weinig

162 SAJAM DRVO&GRADNJA KLAGENFURT

170 SRĐAN IVKOVIĆ - Machine & Plant Engineering

4 11. DRVNO-TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA ZBORNIK RADOVA

“This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of Croatian wood cluster/Local development agency PINS and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.”

511TH WOOD-TECHNOLOGY CONFERENCECONFERENCE WORKING PAPER

Poštovane dame i gospodo, sudionici 11. Drvno-tehnološke konferencije, uvaženi međunarodni gosti!

Pozdravljam vas na početku ovog središnjeg sektorskog skupa koji se tradicionalno održava u Opatiji, gdje sam već drugu godinu zaredom pokrovitelj.

Drvoprerađivački sektor zajedno sa šumarstvom neosporno spada u red strateških grana hrvatskog gospodarstva.

Činjenica da je 48% teritorija pod šumom svrstava našu zemlju u šumovitija europska područja, a drvo uz naše plodno tlo i vodu predstavlja važan sirovinski resurs koji u budućnosti može osigurati veliku konkurentsku prednost i tim resursom moramo gospodariti na najbolji mogući način. Veseli nas činjenica da Hrvatska već više od deset godina posjeduje prestižan F.S.C. certifikat za preko 2 milijuna hektara šuma, čime se potvrđuje da već stoljećima šumom gospodarimo na održiv način, uvažavajući pritom najviše ekološke, socijalne i gospodarske standarde.

Važnost sektora se ogleda u zapošljavanju stanovništva na ruralnim područjima, a trenutno je u drvnoj industriji zaposleno 19.800 radnika, dok ih je prije trenutne krize bilo 32.000.

Dobra međunarodna konkurentnost se potvrđuje kroz visoki udio u ukupnom hrvatskom izvozu od preko 8% i izvozom preko 1 milijarde USD. Hrvatska je u proizvodnji masivnog parketa četvrti svjetski proizvođač i veseli nas da se naši prozori, vrata, i namještaj uspijevaju plasirati na najzahtjevnija svjetska tržišta. Tu postoje mnogobrojne mogućnosti za poboljšanja, a suradnja s gospodarskom diplomacijom može dovesti do još značajnijih izvoznih poslova. Unatoč očiglednom padu i smanjenim rezultatima cijele hrvatske industrije, prerada drva i dalje ostvaruje značajan vanjskotrgovački suficit i uz turizam se nameće kao ozbiljan kandidat za osiguranje deviznih priljeva.

Stoljetna tradicija i kvalitetna radna snaga omogućuju postizanje veće dodane vrijednosti hrvatske drvne sirovine. Čak 78% šuma se nalazi u državnom vlasništvu, pa tretman državne sirovine mora biti u funkciji daljnjeg razvoja ovog važnog sektora. Potrebno nam je i ubuduće strateško promišljanje, kako bi se šuma i drvo valorizirali kao vrijedna nacionalna sirovina na kojoj drvna industrija može stvoriti veliku dodanu vrijednost.

Za postizanje navedenih ciljeva potrebno je osigurati mnoge preduvjete, primjerice realizaciju sektorskih investicija, a u posljednje vrijeme bilježi se porast zanimanja za ulaganja u obnovljive izvore energije, proizvodnju drvnog peleta i proizvodnju električne energije iz drvne biomase. Investicije trebaju biti u funkciji jačanja ukupne konkurentnosti i prilagodbe drvoprerađivačkih tvrtki EU regulativi, posebno u dijelu zaštite okoliša.

Veseli me najava pokretanja regionalne inicijative za promociju veće uporabe drva te namjera da se taj projekt koji će poduprijeti zemlje jugoistočne Europe zajednički prijavi za natječaje u sklopu EU fondova. Regionalni projekti su uvijek dobrodošli i Hrvatska kao nova članica EU želi biti most prema regiji preuzimajući obvezu kreiranja i predlaganja inicijativa koje će imati za cilj veće korištenje EU sredstava i snažniji gospodarski rast u zemljama jugoistočne Europe.

Na kraju želim istaknuti da je moguće znatno unaprijediti postojeće rezultate drvne industrije, usklađivanjem s europskim sektorskim politikama, usvajanjem novih operativnih mjera te donošenjem posebnih zakonskih akata koji će trajno riješiti raspolaganje drvnom sirovinom. Moguće je također ojačati plasman drvnih proizvoda na domaćem tržištu kroz zelenu javnu nabavu, gdje se mogu stvoriti dobri preduvjeti za veći plasman ekoloških i kvalitetnih domaćih proizvoda.

Bez sumnje, ova industrija zbog svega navedenog može ostvariti još značajnije rezultate i ja ću u okviru mojih ovlasti poticati stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja i preduvjeta za rast ovog sektora.

Svim sudionicima Konferencije želim puno uspjeha u radu.

Prof.dr. Ivo Josipović, predsjednik RH

UVODNO OBRAĆANJE PREDSJEDNIKA RH PROF.DR. IVE JOSIPOVIĆA

Ciljevi u razvoju industrije su jasni - do 2020. godine rast industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 3%, rast broja novozaposlenih i

vrlo značajna promjena strukture zaposlenih prema minimalno 30% visokoobrazovanih u ukupnoj zaposlenosti, rast produktivnosti radne snage za

gotovo 70% te promjena strukture proizvodnje u korist izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti kao i samo povećanje izvoza za 30%. Svakodnevno

radimo na tome da hrvatsko gospodarstvo i industrija budu što konkurentniji, dinamično prilagodljivi globalnim potrebama i trendovima te utemeljeni

na znanju, uz osiguranje jednakih uvjeta poslovanja u svim dijelovima Republike Hrvatske.

Ubrzani gospodarski rast treba stvoriti stabilno investicijsko okruženje otporno na političke promjene, kao i porezne i druge povlastice, primjerice za

zapošljavanje stranih stručnjaka koji Hrvatskoj nedostaju. Uspješna provedba industrijske strategije podrazumijeva i dizanje kvalitete javne uprave.

Industrijska strategija nam daje strateška usmjerenja koje industrije mogu najviše doprinijeti rastu gospodarstva, i to prema kriterijima profitabilnosti,

izvozne orijentacije i veličine djelatnosti, a u smislu postizanja najvećih efekata u zapošljavanju, rastu i razvoju inovativnih proizvoda.

S ciljem povećanja izravnih ulaganja, Ministarstvo gospodarstva nizom novih zakonskih prijedloga aktivno unapređuje investicijsko, ali i sveukupno

poslovno okruženje. Osiguran je potreban pravni okvir za konkurentno hrvatsko gospodarstvo kroz poticanje investicija, sektorsku specijalizaciju te

unapređenje financijskih i ostalih mehanizama. Industrijska strategija kroz kratkoročne, ali i dugoročne mjere osigurat će Hrvatskoj nužnu

reindustrijalizacija zemlje, stvaranje još povoljnijeg poslovnog i investicijskog okruženja, ostvarivanje potpune energetske sigurnosti i samodostatnosti

te promjenu sadašnje industrijske strukture u modernu visokotehnološki razvijenu industriju.

Naši prioriteti u radu su reindustrijalizacija zemlje, stvaranje još povoljnijeg poslovnog i investicijskog okruženja, ostvarivanje potpune energetske

sigurnosti i samodostatnosti, primjena mjera koje će omogućiti promjenu industrijske strukture i dovesti do rasta produktivnosti, kao i broja

novozaposlenih. Važan trenutak za definiciju strateških ciljeva je upravo sada. Ne trebamo se baviti svim i svačim, već onime u čemu smo najbolji,

najkonkurentniji, onim sektorima u kojima možemo očekivati rast.

Budući da je drvoprerađivačka industrija iznimno važna za razvoj gospodarstva u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva prihvaća pokroviteljstvo

nad održavanjem 11. Drvno-tehnološke konferencije.

Ivan Vrdoljak, Ministar gospodarstva

Ministarstvo gospodarstva: Drvna industrija je

iznimno važna za razvoj gospodarstva u RH

Kao jedan od najredovitijih posjetitelja ove Konferencije, ali i sa pozicije predsjednika Hrvatskog drvnog klastera koji već niz godina pokreće važne razvojne procese u ovom sektoru, moram istaknuti da se svake godine dolaskom u Opatiju suočavamo s novim i sve složenijim izazovima u branši. To možemo pripisati i slojevitijim odnosima na svjetskom tržištu drva, namještaja i drugih sličnih proizvoda u kojima globalizacija sve više preuzima važno mjesto. Ova Konferencija stoga često otvara nove teme i pruža mogućnosti za isticanje pojedinačnih ili zajedničkih stavova drvoprerađivačkih tvrtki.

Drago nam je da su ovdje ove godine s nama kao suorganizatori Hrvatske šume i Šumarski fakultet te resorno Ministarstvo poljoprivrede, ali i Ministarstvo gospodarstva te druge važne institucije iz Hrvatske i zemalja JIE. Važne inicijative su pokrenute i o strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova oko potrebe dodatne internacionalizacije našeg poslovanja. Pozdravljamo dodatno jačanje izvoznih kapaciteta ovog sektora i jačanje uloge gospodarske diplomacije.

Predlažemo da se tijekom Konferencije kroz predviđeni program, ali i neformalne te bilateralne kontakte razmjene međusobna stajališta između sudionika, sektorskih tvrtki i nadležnih institucija te pronađu modeli za daljnje jačanje i rast sektora.

Postoji niz područja na kojima možemo unaprijediti postojeće stanje i izgraditi još kvalitetnije međusobne odnose, a uzimajući u obzir trendove na svjetskim tržištima i postojeću spremnost i jasne izvozne planove domaćih drvoprerađivača nije nerealno očekivati još uspješnije međunarodne rezultate drvoprerađivačkog sektora. To se posebno odnosi na poboljšanje strukture izvoznih poslova, jačanje udjela proizvoda veće dodane vrijednosti i jačanje trgovačkih aktivnosti na tradicionalnim ali i rastućim tržištima poput BRIC zemalja, na tržištima Bliskog istoka, Rusije, itd.. S druge strane, bez kontinuiranih ulaganja nije moguće stabilizirati konkurentnost i zadržati tržišne pozicije i minimalnu dobit.

Hrvatski drvni klaster i Drvo & Namještaj u suradnji s drugim suorganizatorima u Opatiji okupiti vodeće sektorske tvrtke koje značajan dio prihoda već ostvaruju na zahtjevnim svjetskim tržištima pa imamo velika očekivanja oko teme korištenja sredstava iz EU fondova. Ove godine na Konferenciji također želimo pokrenuti važne regionalne inicijative u svim zemljama JIE s kojima već imamo dobru i kvalitetnu suradnju. Najavljen je dolazak niza stručnjaka sa sveučilišnih razina iz EU te naših susjednih zemljama te iz područja korištenja i programiranja EU fondova. Navedena tema je i dalje veliki izazov i nepoznanica za mnoge tvrtke, sve dok se ne osiguraju kvalitetni razvojni projekti koji će na razini proizvodnih tvrtki ili cijelog sektora uspjeti privući veći europskog financiranja namijenjenog temama R&D, OIE ili zaštite okoliša.

Drvno-tehnološka konferencija se svake godine nameće kao središnje okupljanje sektora, pa se nadam da će najavljenih 200 sudionika biti zadovoljno ponuđenim programom, temama i sadržajima.

U ime Hrvatskog drvnog klastera svim sudionicima zahvaljujem na dolasku i aktivnom sudjelovanju.

Darko Prodan, dipl.oec.Predsjednik Hrvatski drvni klaster

Čekaju nas investicije i jačanje

izvoznih potencijala

Šumarski fakultet, danas kao jedna od 33 punopravne sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, ove godine slavi 116 godina postojanja što ga svrstava među najstarije fakultete na Sveučilištu. Bavi se nastavnim, znanstveno istraživačkim i stručnim radom u znanstvenom području biotehničkih znanosti, a u svoje djelovanje je utkao svu svoju slavnu prošlost i djelovanje prethodnika, te je jedini fakultet u Republici Hrvatskoj koji djeluje u polju šumarstva i polju drvna tehnologija. Tijekom prošlogodišnje reakreditacije i visoke ocjene međunarodnog povjerenstva, Šumarski fakultet se je potvrdio kao prepoznatljiva i kompetentna institucija u obrazovanju visokostručnih kadrova za potrebe šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja, ne samo u Republici Hrvatskoj nego i šire. Nadalje, na temelju iste ocjene, Šumarski fakultet se je dokazao kao jedan od vrhunskih centara izvrsnosti i kompetencije u znanstvenom, nastavnom i stručnom djelovanju u ovom djelu Europe.

Šumarski fakultet sustavno razvija nacionalno i međunarodno prepoznatu izvrsnost u obrazovanju i istraživanju u šumarstvu, drvnoj tehnologiji i srodnim područjima, koja se temelji na uspostavi sustava kvalitete te na prijenosu i primjeni znanja za dobrobit i prosperitet svih sastavnica društvene zajednice. Kao najstarija i vodeća nacionalna ustanova u svom djelokrugu, Fakultet predan je stvaranju i širenju znanja utemeljenoga na suvremenim znanstvenim spoznajama. Prioritet su djelovanja studenti, za koje su razvijeni obrazovni programi što će ih učiniti vrsnim stručnjacima i vrlim pojedincima na dobrobit našega društva. U suradnji s gospodarstvom i javnim sektorom u Hrvatskoj i u inozemstvu Fakultet aktivno sudjeluje u stvaranju znanja i tehnologija u područjima životnih i okolišnih znanosti, posebice šumarstva, urbanog šumarstva, ekologije, drvne tehnologije i oblikovanja proizvoda od drva.

1. svibnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije. Ulaskom u EU, hrvatska znastvena i akademska zajednica, a time i Šumarski fakultet u potpunosti se je integrirala u Europski istraživački prostor (Eurpean Research Area, ERA), te su joj otvorene brojne mogućnosti razvoja u području obrazovanja i visokog školstva, te znanosti, istraživanja i inovacija. Pristup novim programima financiranja putem fondova Europske unije omogućiti će puno veća ulaganja u znanost, istraživanja i inovacije, financiranje konkurentnih znanstveno istraživačkih projekata, te uspostavu bolje povezanosti Fakulteta s gospodarstvom.

U veljači 2014. godine započela je provedba novog okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (Horizon 2020.) za razdoblje od 2014. – 2020. godine čime je započeo novi ciklus ulaganja u znanost, istraživanje i inovacije. Obzor 2020. objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation and Technology, EIT). Europski institut za inovacije i tehnologiju će doprinijeti svim prioritetima Obzora 2020. promoviranjem istraživanja orijentiranog na komercijalnu upotrebu, potičući stvaranje malih i srednjih poduzeća, te transdisciplinarne, međusektorske i prekogranične mobilnosti na konceptu „trokuta znanja“ kojeg čine istraživanje, obrazovanje i inovativno poduzetništvo. Obzor 2020. će doprinijeti ostvarivanju ciljeva ključnih strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije, Europe 2020. i Unija inovacija (Innovation Union), te izgradnji Europskog istraživačkog prostora. Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.

Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: Izvrsna znanost (Excellent Science), Industrijsko vodstvo (Industrial Leadership) i Društveni izazovi (Societal Challanges). Najzanimljivija za Fakultet u razdoblju od 2014. do 2020. godine su dva prioriteta u kojem se Fakultet zasigurno može pronaći. Prvi je Izvrsna znanost koja se sastoji od četiri aktivnosti koje se provode kroz Europsko istraživačko vijeće (ERC) – jačanje istraživanja u graničnim područjima znanosti, buduće i nadolazeće tehnologije (FET) – jačanje kolaborativnih, transdisciplinarnih istraživanja koja teže nastanku radikalnih inovacija i podržavaju alternativne ciljeve i koncepte, aktivnosti MCS (Marie Curie Sklodowska Actions) – podrška inovativnoj izobrazbi i osposobljavanje istraživača, njihovih vještina, te geografskoj i transdisciplinarnoj mobilnosti, te istraživačke infrastrukture (RI) – razvoj i jačanje europskih istraživačkih infrastruktura svjetske klase, uključujući i e-infrastrukture. Drugi prioritet je Industrijsko vodstvo koje se sastoji od glavne komponente Vodstvo u omogućavajućim tehnologijama (LEIT) koja podržava kolaborativne istraživačke i inovacijske projekte s jakim fokusom na primijenjena istraživanja strateških tehnologija Europe, odnosno ključnih razvojnih tehnologija (KET): informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija, napredna proizvodnja i prerada i svemir.

Strateški dokument znanstveno-istraživačkih aktivnosti Šumarskog fakulteta u razdoblju od 2014. – 2020. godine, koji ja temeljen na analizi nedostataka i slabosti, te na prednostima i mogućnostima Fakulteta u okruženju ukazao je na veliki potencijal Fakulteta u svom području djelovanja kao regionalnog lidera u jugoistočnoj Europi (JIE). Vizija i misija u tom periodu je i želja i sposobnost da Fakultet postane istraživački i poduzetnički centar u regiji utemeljen na promicanju znanstvene izvrsnosti u područjima koja su bitna za regionalni i lokalni razvoj, te će izvoditi svoju nastavnu djelatnost na načelima pune sinergije sa znanstvenim postignućima implementiranima u regionalni gospodarski razvitak. Nadalje, većina znanstveno-istraživačkih aktivnosti uključuju uloge kao što su snažni mehanizmi koji će povezivati ovaj strateški program znanstvenih istraživanja s znanstveno istraživačkim dionicima i ulagačima, te kao magnet za privlačenje gospodarskih subjekata u zajedničkim prijavama o provedbama projekata iz raznovrsnih europskih fondova.

Sveučilište u ZagrebuŠumarski fakultet

Doc. dr. sc. Alan Antonović, Prodekan za znanstveno-istraživački rad

Trebaju nam zajednički projekti za europsko financiranje

PROJEKT: GRUPIRANJE ZNANJA INOVACIJA I DIZAJNA U DRVNOM SEKTORU JUGOISTOČNE EUROPE

• Projekt ID:WOOD okuplja drvnu industriju te potporne i znanstvene institucije s ciljem poticanja inovacija i konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva u sektoru drvne proizvodnje na području jugoistočne Europe. Projekt će dijeljenjem i prijenosom tehničkog i organizacijskog know-

howa omogućiti lokalnim organizacijama za potporu poduzetništvu (drvni klasteri, drvo tehnološki centri i razvojne agencije) rješavanje strukturnih

nedostataka malih i srednjih poduzeća i povećati inovacijske potencijale proizvodnog sektora. Tako su i donosioci odluka na političkoj razini u svim

državama projektnih partnera na osnovu izrađenih prijedloga razvoja drvnog sektora od strane stručnjaka iz Id:Wood projekta, potpisali su odluke

u kojima izražavanju svoju predanost za potporu daljnjem razvoju drvne industrije. Potporne institucije koje su uključene u projekt, te koje su se

dodatno usavršavale nastaviti će zajedno potpomagati drvnu industriju u regiji jugoistočne Europe koristeći sredstva iz Europskih fondova s ciljem

podizanja konkurentnosti drvne industrije.

PROJECT: CLUSTERING KNOWLEDGE, INNOVATION AND DESIGN IN THE SOUTH EAST EUROPE WOOD SECTOR - ID:WOOD

• IDWOOD project aims to promote and foster innovation and competitiveness of SMEs in the wood sector in the SEE area by sharing and transferring

technical and organizational know-how to enable local support organizations (wood clusters, wood tech centres and RDAs) to address structural

deficits of SMEs and enhance innovation potentials. In this content, policy makers on different levels in all partners countries based on previously

prepared documents for development of wood sector signed policy level commitment. They stated they are aware of recommendations for wood

industry development and they will implement it. Support organizations in all SEE countries involved in project implementation will continue to

support wood industry using their knowledge of EU funds. Our joint aim will be rising of wood industry competitiveness in next years.

Danijel Bertović, LDA PINS, Croatia

ID:WOOD projekt

Radovi, Proceedings

Radovi, PrRadovi, Pr

oceedingsoceedings

PROF. DR. SC. HRVOJE TURKULIN

DR.SC. VJEKOSLAV ŽIVKOVIĆ

DIPL.ING. MURAT PAŠIĆ

ZORAN PAVLOVIĆ, DIPL.OEC.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

aida.kopljar@mps.hr

GORAN BASARAC, DIPL.OEC., MBA

ANA MARKUZ, DIPL.NOV.

PROF.DR.SC. DARKO MOTIK, DR.SC. ANDREJA PIRC BARČIĆ

DANIJELA DOMLJAN, DR.SC.

PROF.DR.SC.DENIS JELČIĆ

DR.SC. MAJA MORO

IZABELA GALOVIĆ NINIĆ, DIPL.ING.ARH.

w w w . d r v o - n a m j e s t a j . h r

PROF.DR.SC. SALAH OMER

MARIJAN KAVRAN, MAG. OEC.

JURAJ LONČARIĆ, DIPL.ING.

VIŠNJA JURNJAK, DIPL.ING.

RAOUL CVEČIĆ BOLE, DIPL.ING.

PROF.DR.SC. MLADEN JOŠIĆ, STIPO DUBROVAC, MARIJA PERIĆ, DUJE KRIVIĆ

MAG. LARISA VODEB

STEPHEN O’MULLANE

DR.SC. PIOTOR ŽUBER

PROF.DR.SC. JOSIPA MRŠA

LUKA SAMARŽIJA, DIPL.OEC.

EDUARD VITKOVIĆ, DIPL.ING.

VINKO GOLMAJER, DIPL.ING.

SAJAM DRVO&GRADNJA KLAGENFURT

SRĐAN IVKOVIĆ

www.primostroj.hr

www.hansa-flex.com

WEINIGWORKSWOODStrojevi i linije za obradu masivnog drva u

WEINIG NUDI VIŠE

www.weinig.com

Širinsko raspiljivanje

Skeniranje, optimiranjeLijepljenje

ProzoriVrataNamještaj

Mehaniziranje, upravljanjeAlati / sustavi za brušenje

Vodeće sektorsko udruženjeHrvatski drvni klaster // Croatian wood cluster

Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb, Hrvatska // Croatia

www.drvniklaster.hr

Tel. // Phone: +385 1 63 29 111

Fax: +385 1 63 29 113

11. DRVNO-TEHNOLOŠKA KONFERENCIJA

Documents

Visoka tehnološka škola strukovnih studija Šabac

E. Znanstvena, tehnološka oziroma inovacijska odlicnostˇ

PRVA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA KOGNITIVNO- … medjunarodna KBT konferencija u... · prva meĐunarodna konferencija kognitivno-bihejvioralnih terapeuta u bosni i hercegovini banja

OPTIMALNA TEHNOLOŠKA ZRELOST MASLINA 2018 · 2019. 3. 1. · OPTIMALNA TEHNOLOŠKA ZRELOST MASLINA 2018 „Određivanje tehnološke zrelosti Dalmatinskih i Istarskih sorti maslina

Nova tehnološka rješenja i trendovi u elektroenergetskom ... · The 41thInternational convention MIPRO 2018 Informationandcommunicationtechnology intheelectricpowersector Nova tehnološka

Visoka tehnološka škola strukovnih studija.docx

Limundo konferencija

Visoka Tehnološka Škola Strukovnih Studija Šabac

NOVA TEHNOLOŠKA RJEŠENJA ZA ŽCPR U - HAK

VISOKA TEHNOLOŠKA Š KOLA STRUKOVNIH STUDIJA

TEHNIČKO TEHNOLOŠKA ANALIZA AUTO USKOG PODSISTEMA …

Tehnološka utopija kao mainstream: je li posthumanizam

tehnološka svojstva

Energetikos konferencija

Tehničko - tehnološka i ekonomska sposobnost željeznice u

TEHNIČKO - TEHNOLOŠKA OBILJEŽJA KONTEJNERSKIH …

Tehnološka kompetentnost organizacije - UNIN

TEHNOLOŠKA NAVODILA

Regionalna konferencija

TEHNOLOŠKA NAVODILA Ekološka pridelava vrtnin v rastlinjaku