Italija 3.a PSHG

ItalijaŠK.GOD. 2014./15.

Upravno-teritorijalna podjela

=20 regija

Geografski položaj - Poluotočna (Apeninski), otočna i alpska zemlja Južne Europe

- izlazi na 5 mora (Jadransko, Ligursko, Tirentsko, Jonsko, Sredozemno)

- do velikih geog. otkrića, geoprometno važna; zatišje do 1869. g. – Sueski kanal

Gospodarske regije

Gospodarske regije 1. Sjeverna Italija – najrazvijenija regija; - alpski i predalpski prostor – skijališni turizam Cortina d`Ampezzo; HE - Sjevernojadranska nizina – vapnenac – Trst - luka - Padska nizina – taloženje sedimenata u delti na račun Jadranskog mora; poljodjelstvo

Alpe

Padska nizina i delta rijeke Po

- dva tipa regija: 1. Pijemont i Lombardija – zapad, Ligursko more - žarište ekon. aktivnosti - poljoprivreda i industrija - industrijski trokut Milano-Torino-Genova - Milano (metalna i tekstilna ind.; trg. i financijski centar) -Torino – elektronička i automobilska ind. (Fiat, Lancia i Alfa Romeo) - Genova – petrokemijska ind., najveća tal. luka, naftovodi

Industrijska područja

Brindisi

2. Emilia-Romagna i Veneto – istok, Jadransko more - poljoprivreda – kukuruz, rajčice, luk - prehrambena ind. (Barilla, Parmigiano-Reggiano) i automobilska (Ferrari, motori Ducati) - Venezia – pješčani sprud –lido u laguni Jadrana – turizam - Bologna – najstarije sveučilište u Europi

Venezia

2. Srednja Italija – srednje razvijena regija - zapadna obala i unutrašnjost – obala Tirentskog mora – poljop. područje – vinogradi i voćnjaci; sjever – Toscana – Firenze – kult. i turist. središte; Rim – glavni i najveći grad - Apenini – nisko gorje – 4 željezničke pruge, rijetko naseljeni, stočarstvo, Ancona – lučki grad

Toscana

Cinque Terre

Firenze

Bologna

Toranj u Pisi

Rim

San Marino i Vatikan

3. Južna Italija – Mezzogiorno – gosp. slabije razvijen prostor – periferija (planinski krški prostor – malo plodnog tla) - trokut razvoja - Bari-Taranto-Brindisi, a izvan njega Napulj (druga luka Italije; metalurgija, brodogradnja, prehrambena ind.) - Bari – preradba nafte, trgovina s Bliskim istokom - Taranto – brodogradilište, prehrambena, kemijska i tekstilna ind. - Brindisi – maslinarstvo, TE, aeronautika

Vezuv

Napulj

- Sicilija – najveći otok Sredozemnog mora; Mesiniski tjesnac, vulkan Etna; plodno tlo – agrumi, masline i grožđe; Siracusa – veza sa Afrikom, Palermo –glavni grad - Sardinija – otok; planine i obalne ravni – stočarstvo i turizam

Etna

Reljefne regije

Stanovništvo - najgušće naseljeni: Padska nizina, Toskana, okolica Rima, Napulja i obalni pojas Genove; slabije: Alpe, Apenini i Sardinija - druga pol. 20. st. – migracije jug – sjever (Lombardija, Liguria i Piemont); homogeno sruštvo (98%) - zadnji val doseljavanja u Italiju – 2002.-2011. g. = Istočna Europa (Rumunjska, Ukrajina)

Mafija

Gospodarstvo - 7. država prema BDP 2013. g. - EU, G-8, OECD, NATO Industrijski Sjever vs. poljoprivredni Jug Polarizacija Italije (sjever-jug) – problem: iseljavanje mladog stan., utjecaj mafije, drugačiji odnos prema radu <- novčani poticaji, gradnja prometnica

Gospodarska struktura

BDP 2013. g.

Polarizacija Italije

Trgovina - Uvoz – 75% energetskih potreba (ima HE i TE) - Najveći svjetski izvoznik grožđa i vina - izvoz motornih vozila (Fiat, Alpha Romeo, Lancia Aprilia, Ducati, Piaggio), kućanskih aparata (Candy), modne ind. (Armani, Valentino, Versace, Dolce i Gabanna, Benneton, Prada), prehrambene ind. (Ferrero, Barilla) i luksuzne automobile (Ferrari, Maserati, Lamborghini)

Nejednak gosp. razvoj - Visoka razina investiranja i trgovina, ali neučinkovita birokracija, korupcija i visoki porezi

- Temelj gosp.: velike tvrtke moderne tehnologije