Hrvatski ja-volim-6-prozirnice

Početci hrvatske pismenosti

JEZICI PISMA VRSTE TEKSTOVA

� � �

op�eslavenski glagoljica vjerski (misali, brevijari)

starohrvatski ćirilica pravni (ploče, listine, zakonici)

latinski latinica

SREDNJI VIJEK

Bašćanska ploča

• prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti• nastala koncem 11. st.• nalazište: otok Krk (crkva sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške)• glagoljica uklesana u kamenu• darovnica kralja Zvonimira kojom benediktincima daruje posjed za

izgradnju crkve• prona�ena u 19. st. (čuva se u Hrvatskoj akademiji znanosti i

umjetnosti u Zagrebu)

6

Povaljska listina,1184., hrvatska

�irilica

Red i zakon sestara dominikanki, 1345.,

latinica

Misal po zakonu Rimskoga dvora, 1483., glagoljica,

HRVATSKI PRVOTISAK

Bašćanska ploča, 11. st., glagoljica

476.g. 1492.g.500.g. 700.g. 900.g. 1100.g. 1300.g.

Rečenični i pravopisni znakovi

– rečenični znakovi – razdjeljuju tekst na rečenice i rečenične dijelove i time nam pomažu pri njegovu razumijevanju (točka, upitnik, uskličnik, zarez, dvotočje)

TROTOČJE (...) ZAGRADE ( )

– stanka– izostavljanje teksta– prekidanje teksta

– parni znak – otvorena i zatvorena za-grada

– odjeljuje manje važan dio teksta od glavnoga teksta rečenice

– pravopisni znakovi – označuju kako što treba čitati ili razumjeti – ne ovise o rečenici

IZOSTAVNIK ( ‘ ) CRTICA ( – )

– znak za izostavljeno slovo iz riječi– ne piše se pri sažimanju glasova (ko,

reko...) – ne piše se na mjestu neostvarenoga

naveska (kad, tad...)– ne piše se u krnjem infi nitivu (kupit,

čekat...)

– znak za raspon: od ... do (udaljenost, vrijeme)

– za povezivanje imena koja su u nekom zajedništvu (autori knjige, imena športskih klubova u utakmicama i dr.)

– znak za natuknicu– ne piše se ako se rabe prijedlozi od i do

Pazi!

Na putu od Splita – Zagreba… � Na putu od Splita do Zagreba…

� Na putu Split – Zagreb…

Radno vrijeme je od 12 – 18 sati. � Radno vrijeme je od 12 do 18 sati.

� Radno vrijeme je 12 – 18 sati.

Ivana Brlić-Mažuranić – možda netko ne zna – kraljica je hrvatske priče.

PRAVOPISNI REČENIČNI ZNAK ZNAKOVI

6

Izricanje prošlosti

PERFEKT

Svaki sam dan išla u školu. išla sam

Danas nisam išla u školu.

Bila sam bolesna. glagolski pridjev + nesvršeni prezent radni pom. glagola biti

(složeni gl. oblik)

��

– krnji perfekt – perfekt u kojemu je izostavljen pomo�ni glagol (Odmarala se.)– perfekt pomo�nih glagola: bio sam; htio sam

AORIST IMPERFEKTIznenada ga ugledah. (ugledati) Dugo ga gledah. (gledati)Tada mi on reče. (reći) Tada mi on govoraše. (govoriti) � �– glagoli svršena vida – glagoli nesvršena vida– dinamične radnje koje su se brzo – radnje koje su trajale u prošlosti dogodile ili netom završile

Sprezanje pomoćnih glagola

aorist imperfekt

BITI HTJETI BITI HTJETI1. os. jd. bih htjedoh 1. os. jd. bijah htijah2. os. jd. bi htjede 2. os. jd. bijaše htijaše3. os. jd. bi htjede 3. os. jd. bijaše htijaše1. os. mn. bismo htjedosmo 1. os. mn. bijasmo htijasmo2. os. mn. biste htjedoste 2. os. mn. bijaste htijaste3. os. mn. biše htjedoše 3. os. mn. bijahu htijahu

PLUSKVAMPERFEKTKad smo stigli na kolodvor, vlak je već bio otišao.2. radnja – perfekt 1. radnja – pluskvamperfekt – pretprošlo vrijeme

Tvorba pluskvamperfekta: bio je otišao bijaše otišao � � perfekt ili imperfekt glagolski pridjev radni pomo�noga glagola biti

6

6

GlagoliGlagoli – promjenjiva vrsta riječi kojima se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

GLAGOLI SE DIJELE:

PO VIDU– izriče se svršenost ili trajanje radnje

PO PREDMETU RADNJE– predmet radnje – ono što je radnjom obuhva�eno– izriče se imenskom riječju u akuzativu

NESVRŠENI(radnja traje)

bacatidozivatiskakati

SVRŠENI(radnja je završila)

bacitidozvatiskočiti

PRIJELAZNI(im. riječ u A)

gledatipisatibaciti

NEPRIJELAZNI(bez im. riječi u A)

hodatispavatiletjeti

POVRATNI(povratna zamj. se)

češljati seumivati senadati se

vidski parovi

INFINITIV– neodre�eni glagolski oblik (ne izriče podatke o vremenu, osobi ili broju)

-�i (moći, ići, peći, naći...)

– infi nitivni završetci: -ti (hodati, sjediti, gledati, učiti...)

– infi nitivna osnova: hoda < hoda | ti; uči < uči | ti; pek < pek | ti

Volim čitati knjige. Dječak želi naučiti jahati.– infi nitiv je najčeš�e dio predikata – može biti i više od jednoga infi nitiva

GLAGOLSKI PRIDJEVI I GLAGOLSKA IMENICA

Konj je pretraživao žbunje. Žbunje je pretraživano.

subjekt vrši radnju subjekt trpi radnju

pretraživati pretraživao pretraživan GLAGOLSKI PRIDJEVI (pridjevi nastali od glagola) RADNI TRPNI - izriče vršenje radnje - izriče trpljenje radnje (nastavci -o, -la, -lo) (nastavci -n, -t, -en i -jen)

Konj je završio pretraživanje.pretraživati pretraživan + -je pretraživanje

Glagolska imenica – imenica nastala od glagola.

Hrvatski ja volim PROZIRNICE - 10 mj. 2008.indd 8Hrvatski ja volim PROZIRNICE - 10 mj. 2008.indd 8 31.10.2008 11:42:1031.10.2008 11:42:10

6

Prezent jd. mn.– govornik Ja čitam. Mi čitamo.– sugovornik Ti čitaš. Vi čitate.– negovornik On, ona, ono čita. Oni, one, ona čitaju.

Sprezanje ili konjugacija – promjena glagola po osobama i broju.

Ja govorim, a vi me slušate. KADA? Upravo čitam Milošev roman. (upravo) SADA SADAŠNJOST

Glagoli izriču vrijeme radnje.

Prezent – glagolski oblik za sadašnje vrijeme.

Tvorba prezenta: prezentska osnova + prezentski nastavak (-am; -em; -im; -jem)

raspozna – + -ju > raspozna oblik 3. os. mn. + prezentski nastavak = osnova 1. os. jd vid-im čit-am raspozna-jem stan-em 2. os. jd. vid-iš čit-aš raspozna-ješ stan-eš3. os. jd. vid-i čit-a raspozna-je stan-e

1. os. mn. vid-imo čit-amo raspozna-jemo stan-emo2. os. mn. vid-ite čit-ate raspozna-jete stan-ete3. os. mn. vid-e čit-aju raspozna-ju stan-u

Sprezanje pomoćnih glagola u prezentu

BITI HTJETI

NESVRŠENI SVRŠENI1. os. jd. jesam sam budem 1. os. jd. hoæu ću2. os. jd. jesi si budeš 2. os. jd. hoæeš ćeš3. os. jd. jest je bude 3. os. jd. hoæe će

1. os. mn. jesmo smo budemo 1. os. mn. hoæemo ćemo2. os. mn. jeste ste budete 2. os. mn. hoæete ćete3. os. mn. jesu su budu 3. os. mn. hoæe će

naglašeni nenaglašeni naglašeni nenaglašeni

– glasovne promjene: palatalizacija (pečem, peku) i jotacija (skačem, skaču)


6

Veliko početno slovo u imenima pokrajna i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica

Velikim početnim slovom pišemo imena:

pokrajina i krajeva ulica, trgova i dijelova naselja

Baranja Hrvatsko zagorje Ulica kralja ZvonimiraLika Gorski kotar Zvonimirova ulicaPosavina Ravni kotari Trg Dražena Petrovića Trg hrvatskih velikana Cvjetno naselje Novi Zagreb

jednočlana imena višečlana imena

Velikim početnim slovom pišemo: – prvu riječ jednočlanih i višečlanih imena – vlastita imena.

Zapadna Europa ≠ zapadna Europa

(ustaljeno političko ime) (položaj)

PIŠEMO VELIKIM SLOVOM

sve riječi ovih višečlanih imena: prvu riječ ovih višečlanih imena i druga vlastita imena u njima:

1. osobna imena, prezimena i nadimke 1. imena pokrajina i krajeva2. imena kontinenata, država, 2. imena ulica, trgova, dijelova naselja gradova, sela, zaselaka (osim 3. sva ostala zemljopisna imena prijedloga i veznika)3. imena naroda i stanovnika


6

Izricanje budućnosti

Dok budemo hodali krajolikom, uživat æemo.

dvije istovremene budu�e radnje

Budem li sad govorila o proljeću, ne æete mi zamjeriti.

prva radnja (predbuduća) druga radnja (buduća)

– (ne) ćete zamjeriti, uživat ćemo – budem govorila, budemo hodali

FUTUR PRVI FUTUR DRUGI

izriče budu�e radnjeizriče predbudu�e radnje ili dvije

istovremene budu�e radnje

ćete zamjeriti budem govorila

TVORBA: (složeni gl. oblici)

nenaglašeni prezent pom.

gl. htjeti

svršeni prezent gl. biti gl. pridjev radniinfi nitiv

pomoćni 1. os. jd. bit ću / htjet ću 1. os. jd. budem bio / budem htio glagoli: (niječni) ne ću biti / ne ću htjeti ne budem bio / ne budem htio

Pozor!Ne piše se i kad je infi nitiv ispred Kad je pomo�ni glagol ispred infi nitiva, pomo�noga glagola : izgovara se i piše nastavak -ti:

Probudit æe prirodu. Ono æe probuditi prirodu. [ono�e] [probuditi] [prirodu]

Izgovara se bez t :[probudi�e] [prirodu]

Kad se proljeće bude javilo, živnut æemo.

Kad se proljeće javi, živnut æemo.

Kad æe se proljeće javiti, živnut æemo.

Dok æe se proljeće javiti, živnut æemo.

futur drugi futur prvi

svršeni prezent

ddddddddddddd æææææææææææææeeeeeeeeeeeee seeeeeeeeeeee

kkkkkkkkkkkkk æææææææææææææeeeeeeeeeeeee sssssssssseeeeeeeeeeeee

.


6

Vrste predikata

– u rečenici vrste riječi imaju rečenične uloge, svoju službu– osnovni rečenični dijelovi: predikat i subjekt

Prijatelj me nasmijava. – predikat izrečen samo glagolom – glagolski predikat subjekt predikat (glagol)

Prijatelj je iskren. – predikati izrečeni pomo�nim glagolom biti i imenskom riječju – imenski predikat

pom. glagol biti i pridjev

Prijatelj je iskren. Prijatelj je iskreni.

Što sve može stajati uz pomo�ni glagol u imenskome predikatu?

1. pridjev Prijatelj je iskren. (KAKAV?)2. zamjenica Prijatelj je moj. (ČIJI?)3. broj Prijatelj je jedan. (KOJI?)4. imenica Prijatelj je športaš. (ŠTO?)5. prilog Prijatelj je dobro. (KAKO?)

Imenski predikati nisu samo u prezentu!

Prijatelj æe biti športaš. futur prvi

Prijatelj je bio iskren. perfekt

Prijatelj bijaše iskren. imperfekt

Bude li iskren, bit æe moj prijatelj. svršeni prezent, futur prvi

Budi iskren! imperativ

Kad bi barem bio iskren! kondicional prvi

– oblik imenskoga predikata odre�ujemo prema obliku pomo�noga glagola biti

ssssssssssssskkkkkkkkkkkkkrrrrrrrrrrrrreeeeeeeeeeeeennn


6

Zamjenice ZAMJENICE – promjenjiva su vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi.

OSOBNE ZAMJENICE – zamjenjuju govorne osobe u jednini i množiniAna je došla u školu. Ona je došla u školu.Rekli smo to učiteljici. Rekli smo to njoj. / Rekli smo joj to.

– govorna osoba: ja mi – sugovorna osoba: ti vi – negovorna osoba: on, ona, ono oni, one, ona

POVRATNA ZAMJENICA – rabi se u rečenici u kojoj vršitelj radnje radnju vrši na samome sebiPogledaj prijateljicu. Pogledaj sebe. / Pogledaj se. Matko je nalio sok u čašu. Matko je sebi nalio sok. / Matko si je nalio sok.

vršitelj radnje ne vrši radnju na sebi vršitelj radnje vrši radnju na sebi

POSVOJNE ZAMJENICE – izriču pripadnostJa imam brata. brat je mojVi imate dobre prijatelje. prijatelji su vaši

– izriču kojoj osobi što pripada:– govornoj osobi: ja – moj mi – naš– sugovornoj osobi: ti – tvoj vi – vaš– negovornoj osobi: on, ono – njegov oni, one, ona – njihov ona – njezin

– imaju različite oblike za muški, ženski i srednji rod te za jedninu i množinu– slažu se s imenicom na koju se odnose u rodu, broju i padežu

POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA – izriče pripadnost subjektu (svoj)Borna ima svoj mobitel. mobitel pripada BorniNosimo svoje torbe. (mi) torbe pripadaju nama

POKAZNE ZAMJENICE – njima što pokazujemo ili upućujemo na štoOvo je moja pernica. pernica je blizu govornikuTo je vaša torba. torba je blizu sugovornikuOno je breza u školskom dvorištu. breza je dalje od govornika i negovornika

ovaj, taj, onaj – (Koji?) ovakav, takav, onakav – (Kakav?)ovolik, tolik, onolik – (Kolik?)


Science

Hrvatski ja-volim-6-prozirnice